Uzbuna na Susku: Uprkos zabrani, na otok stigao prvi automobil

0
Susak

Prvi automobil nedavno u “ilegali” dopremljen na Susak, mali kvarnerski pješčani otok s manje od 100 stanovnika van sezone, izazvao je uzbunu među mještanima koji se pitaju tko je, zašto i kako doveo auto na otok gdje je dozvoljen promet samo službenim traktorima, a nema čak ni prometnice.

Osim toga, postavljaju i pitanje na koji je način vlasnik tog zasad “misterioznog” auta na Susku, s obale dopremio i u gustišu na brdu kraj Gornjeg sela ostavio svoj gradski ‘smart’ zagrebačke registracije, jer na taj otok, u cijelosti pješačku zonu manju od samo četiri četvorna kilometra uopšte ne pristaju trajekti. Na prije dvije godine uređen novi pristupni mol, otvoren u nazočnosti bivše predsjednice Grabar Kitarović, pristaju samo katamarani i klasični putnički brod Tijat koji dovozi i namirnice i naručene potrepštine, robu i građevinski materijal, ali zasigurno ne i automobile.

I dok mještani Suska – Donjeg i Gornjeg sela, uključivši i njihov mjesni odbor, znakovito šute o identitetu vlasnika “prvog” automobila te usput pred turistima nagađaju kako i zašto je zasad nepoznati pojedinac  brdskom stazom dopremio svoj ‘smart’ na njihov otok, ipak upozoravaju da je to opasni presedan jer, kako ističu, “nakon prvog ilegalnog auta, ubrzo bi mogli uslijediti i drugi”.

Predsjednica Vijeća mjesnog odbora Susak-Srakane Dina Mačić za Hinu je potvrdila kako je, prema njezinim saznanjima, auto dopremljen prije dvadesetak dana, ali za odgovore kako i na koji način – uputila je na nadređene gradske vlasti Malog Lošinja na susjednom, ipak puno većem otoku Lošinju.

“Grad nema saznanja o tome na koji način je vozilo sa fotografije dopremljeno na otok Susak”, navodi se u odgovoru lošinjske gradske vlasti kojoj je bila i dostavljena fotografija ‘smarta’ sa ZG tablicama. No, s druge strane, potvrdili su da je još točno prije deset godina, krajem svibnja 2011., sveukupno područje Suska, ali i susjednih otoka Ilovika, Unija, Vele i Male Srakane gradskom odlukom bilo proglašeno isključivom pješačkom zonom.

Jedino ‘kariole’ unutar isključive pješačke zone

Unutar isključive pješačke zone koja se, barem  na Susku, odnosi i na otočke pješčane dine, rivu, brdske i obalne staze te puteve između dva jedina naselja povezana bez asfaltirane prometnice, gradskom odlukom mogu prometovati samo “traktori za snabdijevanje trgovačkih ugostiteljskih i ostalih djelatnosti koje se obavljaju na otoku, kao i dostavu domaćinstvima robe pristigle brodskom linijom.” I to u određeno vrijeme sat prije i poslije dolaska brodske linije i s posebnim režimom u turističkoj sezoni i izvan nje.

Ostala vozila bi, pak, eventualno i mogla prometovati, ali tek uz pribavljeno mišljenje mjesnog odbora i po odobrenju upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša. “Za nepoštivanje ove odluke primijenit će se kaznene odredbe propisane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i odluke o komunalnom redu”. ističe se u službenom dokumentu.

Kariola

No, kako mještani ističu, od  službenog otkrića ilegalnog auta do eventualnog odobrenja njegova korištenja ili izricanja kazne vlasniku i to po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (na Susku nepostojećh), dalek je put. Ali, barem je u otkrivanju ovog bizarnog slučaja nadležnim institucijama dostupna fotografija prvog susačkog zasad ilegalnog automobila s istaknutim registracijama.

“Registrirao je svoj auto, no i mi označavamo naše službene kariole (tačke) kojima većina od nas prebacuje namirnice i potrepštine dopremljene s broda. Ako to mi možemo već desetljećima, zašto netko na otoku za to treba auto, a pogotovo za to neupotrebljivi gradski smart”, ističe jedan od mještana Suska.

Jedan od najizoliranijih jadranskih otoka poznat je i po masovnom iseljavanju tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća kada je s gotovo rekordnih 1700 stanovnika spao na manje od njih nekoliko stotina te po masovnom iseljavanju u Hoboken u New Jerseyu (SAD) gdje ih sada s potomcima ima i do dvadeset puta više nego na Susku. Osim toga, otok je poznat i po autohtonom jeziku, ženskoj narodnoj nošnji koju krasi mini suknja, ali i sklapanju brakova unutar zajednice što su pratile i specifične bolesti.

Otočni sabor: Tko garantira da je to prvo i zadnje vozilo na otoku

S druge strane, najnoviji ilegalni dodir s vanjskim svijetom preko dolaska prvog automobila na Susak komentirali su i u hrvatskoj krovnoj otočkoj organizaciji – Otočnom saboru. “Što se tiče samog otoka Suska, to je velika šteta jer tko garantira da je to prvo i zadnje vozilo na otoku. Što se tiče samog prometa, a posebno na malim naseljenim otocima to je stvar lokalne samouprave i njihovog komunalnog odjela, kazao je za Hinu predsjednik Otočnog sabora Denis Barić.

Poruku Suščanima dali su i s otoka Silbe, gdje je promet, ali i dolazak automobilima bio zabranjen još 1998., No, kako ističu u Turističkoj zajednici Silbe i nakon toga bilo je i pokušaja nasilnog dopremanja automobila na otok koji su, barem po legendi, dobivali i promptni odgovor lokalne zajednice.

“Nasilnih ili zabunom pogrešnih pokušaja dovođenja automobila je bilo, ali službenih saznanja o bacanju tih vozila u more nemamo. Pretpostavljamo da bi takav događaj ipak bio prijavljen policiji”, poruka je sa Silbe.

No, zaključno, na Susku tek otkrivaju tko je i zašto doveo prvi auto na otok sa zabranjenim prometom. Pozivajući se na poznatu riječku skupinu Let 3, koja je spot za svoju pjesmu “Nafta” snimila upravo na Susku, situaciju s prvim ilegalnim autom jetko zaključuju citatom iz “Nafte”: “I tko zna tko se sve vozio na tatu…”.

/Piše: Miroslav Edvin Habek/

Američki grad nudi 100 dolara za cijepljenje protiv korone

0
Vakcinacija – foto EPA

Stanovnici grada Columbusa u središnjoj američkoj državi Ohio uskoro će dobiti sto novih razloga za cijepljenje, najavile su vlasti.

Gradsko vijeće Columbusa trebalo bi u ponedjeljak glasati o zakonu kojim bi se omogućilo da cijepljene osobe dobiju po sto dolara kako bi se potaknula masovna imunizacija, javio je The Columbus Dispatch.

Zakon se ne bi trebao odnositi na one koji su već cijepljeni.

Iako neće postojati restrikcije u smislu prihoda, samo će 2750 ljudi moći dobiti po sto dolara – 50 za svaku dozu Pfizera ili Moderne, budući da je na raspolaganju 275.000 dolara.

Za one koji će sudjelovati a cijepljeni su Johnson & Johnsonovim cjepivom koje se daje u jednoj dozi, oni će jednokratno dobiti 100 dolara, rekla je za list privremena predsjednica Gradskog vijeća Elizabeth Brown.

Stanovnici će se moći registrirati na web stranici za program kada zakon dobije zeleno svjetlo.

Dosad je cijepljeno 43 posto građana Columbusa, ali neke od najsiromašnijih četvrti grada bilježe samo 25 posto.

Ovo nije jedina inicijativa koja se nudi građanima države Ohio kako bi se cijepili.

Oko 3,3 milijuna odraslih i 143.600 maloljetnika koji su cijepljeni ušlo je u izvlačenje za milijun dolara.

Radović: Nadležni nemaju sluha da podrže poljoprivrednike u zaleđu Herceg Novog

2
Zaga Radović

Na hercegnovskoj pijaci nema puno tezgi sa proizvodima iz okolnih sela,  iako Novljani najrađe biraju voće i povrće proizvedeno u zaleđu grada.  Među najcjenjenijim su krompir i mrkva sa Vrbanja. To je mjesto na nadmorskoj visini od oko 1000 metara sa specifičnom klimom i zemljom pogodnom  za uzgoj raznog povrća.

Porodica Radivoja Radovića među najuspješnijim je proizvodjačima krompira mrkve i cvekle,  mada obradjuju tuđu zemlju. Sa 20 tak zakupljenih njiva godišnje dobiju 50-ak tona raznog povrća. Sve što proizvedu prodaju na hercegnovskoj pijaci. Zemlju obradjuje na Vrbanju i u  Kruševicama, a u posljednjih nekoliko godina bave se i proizvodnjom organske hrane u selu Trebesin.

Porodica živi od poljoprivrede, a od tih prihoda školovali su i djecu. Najstariji od trojice sinova – Milan  radi zajedno sa roditeljima.

To je, kaže Zaga Radović “zadužena” za pijačnu prodaju, “težak i mukotrpan posao” , ali ističe da neće odustati, iako je razočarana činjenicom da kao proizvodjači nemaju  gotovo nikakvu pomoć Ministrstva ili Opštine, pa čak ni popust na zakup tezgi na pijaci.

Posljednjih godina krenuli su i u organsku proizvodnju. “ Poslije blitve i  salate, sada sadimo paradajz i krastavce koje ćemo uskoro brati, a pomidore za mjesec. Iako je teško uzgojiti ove proizvode, ne odustajemo”, ističe Zaga. Na njenoj tezgi čiji zakup mjesečno plaća oko sto eura u ponudi je stari i mladi krompir, boranija , mladi luk, žućenica,…sve sa imanja na Vrbanju

Sadnja u selu Kruševice  zavisiće od kiše. “Da je bilo sreće kada se gradio put , uz njegov trup bile bi postavljene vodovodne cijevi… ovako zavisimo od neba. Za sve koji se ozbiljno bave poljoprivredom, nezamisliv je uzgoj bez vode”, ističe Zaga uvjerena da bi zaleđe Herceg Novog bilo idealno za poljoprivredu da ima redovno vodosnabdjevanje.

Zagina tezga sa podorjenskim krompirom, lukom, cveklom  i mrkvom tokom cijele godine ima svoje stalne mušterije. Ko jednom proba proizvode sa imanja njene porodice ne traži druge prodavce. Njen krompir i mrkva ne rijetko “završe” i u Beogradu. Osim kvalitetetom proizvoda Zaga plijeni srdačnošću i vedrim raspoloženjem.

Kaže da nije lako sijati tuđu zemlju.  “Dobiješ ledinu, pa je  urediš i zasiješ i počneš ubirati plodove, a onda vlasnik kaže  da je odlučio da on počne da radi na zemlji koju si ti priveo namjeni…”

Iako bi kao registrovani poljoprivredni proizvođači trebalo da imaju pomoć resornog ministarstva i Opštine Herceg Novi, bar pri zakupu tezgi na zelenoj pijaci, od toga nema ništa.

Zaga Radović

“Obećanja predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,bilo je na pretek, ali je realizacija u potpunosti izostala”, kaže Zaga i kao  primjer ističe njihov projekat izgradnje suvog trapa za krtolu za koji je Ministarstvo obećalo sredstva, a onda na to zaboravilo. “Na kraju smo to sami finansirali i

zbog toga smo ogorčeni na ministarstvo poljoprivrede. Hoće li biti drugačije nakon ovih političkih promjena – vidjećemo”.

Zaga Radović podsjeća da se tokom pandemije Corona virusa potvrdilo koliko je važna poljprivreda i očekuje da resorno ministarstvo , nakon usvajanja budžeta pomogne proizvođačima hrane da održe i unaprijede njihova imanja i  proizvodnju.

/S.Kosić/

U maju bilo popunjeno 79% vezova Porto Montenegra

0
Detalj iz marine Porto Montenegro

Prosječna popunjenost vezova u najvećoj crnogorskoj marini – Porto Montenegro u Tivtu tokom maja mjeseca iznosila je 79% što je 12% bolji rezultat nego u istom  mjesecu prošle godine.

Porto Montenegro raspolaže sa ukupno 450 vezova za jahte dužine od 12 do čak 250 metara, a po veličini brodova koje može primiti i opslužiti, ova marina je trenutno bez premca u ovom dijelu svijeta.

„Ove godine smo u maju imali na vezu čak za trećinu više brodova iz kategorije megajahti, odnosno dužih od 30 etara, nego u istom mjesecu lani. Imamo priličnom dobre najave dolazaka jahti i za naredni period, tako da u ovom trenutku više nego nadilazimo očekivanja koja smo lani – u onoj zbog pandemije vanrednoj godini, imali za sezonu 2021. godine“- kazao nam je PR i marketing menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

Tokom maja je prosječna zauteztost vezova u marini, za jahte kraće od 30 metara, bila 88% što je 8 odsto bolji rezultat nego u uporednom periodu lani.

Porto Montenegro

Najveći brod koji je trenutno vezan u Porto Montenegru je luksuzna superjahta „Pelorus“ dugačka 115 metara.

Do sada je u 2021. godini zabilježena i ukupna prosječna popunjenost marine od 75%, što je za oko 4 posto više nego što je iznosila prosječna popunjenost vezova u prvih pet mjeseci prošle godine. Pri tome se i ovdje u kategoriji najvećih brodova- jahti dužih od 30 metara, bilježi rast prosječne zauzetosti vezova od 13% u odnosu na lani.

Zanimljivo je da su dosadašnji rezulati u 2021. bolji čak i od onih u, za Crnu Goru turistički rekordnoj 2019. godini, pa je tako ovogodišnji maj u smislu proječne popunjenosti vezova u Porto Montenegru bio 13% „jači“ nego isti mjesec prije dvije godine, dok je u prvih pet mjeseci ove gdine u tivatskom nautičko-turistilkom centru popunjenost vezova bila čak 23 odsto bolja nego u uporednom periodu 2019.

U Porto Montenegru su zadovoljni i aktuelnim nivoom posjete ugostitelsjkih objekata u tom rizortu, navodeći da je hotel „Regent“ skoro pun, a sve je više i gostiju koji su smješteni u iznajmljenim apartmanima privatnih vlasnika.

Ćarolije mladih kuvara u hotelu The Chedi Luštica Bay

2
Željko Knezović

Tokom naredne sedmice, od 14. do 17. juna The Chedi Luštica Bay hotel postaje prava mađioničarska radionica mladih kuvara koji će svoje vještine predstaviti pred šefom kuhinje hotela The Chedi, Željkom Knezovićem.

The Chedi hotel, vodeći luksuzni hotel sa pet zvjezdica u Crnoj Gori, na ovaj način pruža podršku učenicima kulinarskog smjera JU Srednja mješovita škola „Mladost“’ iz Tivta na završnom ispitu koji podrazumijeva praktični rad i degustaciju raznovrsnih jela. Hotel ustupa svoje prostorije glavne kuhinje i obezbjeđuje podršku vrhunskih kulinarskih stručnjaka. Na meniju će se naći lokalni specijaliteti i najpoznatija jela međunarodne gastronomske ponude, pripremljeni prema principima zdrave mediteranske ishrane.

„Velika mi je čast što mladim zaljubljenicima u kulinarstvo mogu da pomognem da prikažu svoju kreativnost i umijeće u izuzetnom ambijentu glavne kuhinje The Chedi i potrudiću se da kulinarskim maturantima dam dodatnu motivaciju za dokazivanje. The Chedi Luštica Bay hotel pruža izvrsnu ponudu lokalne i međunarodne kuhinje koja ostavlja nezaboravan ukus i budi želju za uživanjem svim čulima“, kaže izvršni šef kuhinje hotela The Chedi, Željko Knezović.

Luštica Bay kroz ovaj model saradnje nastavlja podršku lokalnoj zajednici koja čini sastavni dio razvoja integrisanog naselja na obali zaliva Trašte, duž poluostrva Luštica, u samom srcu crnogorske  ljepotice Boke Kotorske.

Lustica Bay

„Veoma smo ponosni što imamo priliku da kroz saradnju sa mladima, i to u okviru obrazovnog sistema,  podržimo razvoj lokalne zajednice. Smatramo da je ulaganje u djecu najbolji izbor i naša je želja da mladi iz Tivta i okoline postanu pravi ambasadori svih ljepota naše Boke Kotorske. Za nas je posebno važan osjećaj pripadnosti zajednici, jer ono što želimo jeste da našim stanovnicima i posjetiocima pružimo dom kakav žele, u okruženju izuzetne prirodne ljepote, u naselju izgrađenom u skladu sa autentičnim arhitektonskim i kulturnim nasljeđem, uz sve pogodnosti najsavremenije tehnologije i bogatom ponudom turističkih, gastronomskih, trgovinskih, kulturnih i svih drugih sadržaja“, saopštila je Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija.

Završni ispit učenika kulinarskog smjera se održava u glavnoj kuhinji Hotela The Chedi Luštica Bay u periodu od 14. do 17. juna. Svakoga dana završni ispit polažu po četiri učenika, a ukupno će 18 mladih kuvara steći diplomu kulinarstva upravo u svjetski poznatom hotelu iz lanca The Chedi koji se nalazi u prekrasnom ambijentu naselja Luštica Bay

Johnson: Rast broja zaraženih COVID-om izaziva veoma ozbiljnu zabrinutost

0
Britanija – foto EPA

Rastući brojevi zaraženih i hospitaliziranih zbog COVID-a predmet su ozbiljne, ozbiljne zabrinutosti, rekao je britanski premijer Boris Johnson i dodao da je manje optimističan u vezi s otvaranjem zemlje nego je to bio u maju.

– Jasno je da je indijska varijanta zaraznija i isto je tako istina da brojevi rastu, te da je razina hospitaliziranih u porastu. Sada ne znamo točno u kojoj mjeri će to dovesti do smrtnih slučajeva, rekao je za Sky News.

Očekuje se da bi Johnson trebao u ponedjeljak izložiti hoće li doći do planiranog ukidanja restrikcija 21. juna ili će ga rastući broj slučajeva primorati da to odgodi.

Glavni dužnosnik za cijepljenje protiv COVID-a u Britaniji Nadhim Zahaw rekao je u petak za Times Radio da treba biti zaista oprezan.

– Imali smo jako veliko otvaranje 17. maja kada su se ljudi mogli početi sastajati s prijateljima u zatvorenim prostorima, u restoranu, u pubu, i družiti se. I mislim da je važno da veoma pozorno razmotrimo podatke tijekom vikenda i tada to kažemo naciji, dodao je.

Izložbom „Terce jadranskih brodica“ nastavljena saradnja Krka i Kotora

1
Izložbom „Terce jadranskih brodica“ nastavljena saradnja Krka i Kotora

U galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru u petak veče je otvorena izložba tehničkih crteža  autiora Velimira Salamona iz Hrvatske, pod nazivom “Terce jadranskih brodica”.

Njeno predstavljanje ovdašnjoj publici rezultat je međunarodne kulturne saradnje na relaciji Krk – Kotor, odnosno saradnje duge već deset godina Centra za kulturu Grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru.

Izložbu je otvorila Jasminka Lončarević, generalna kozulica Republike Hrvatske u Kotoru.

Postavku izložbe čini 60-ak tehničkih crteža opštih planova tradicionalnih, ali i danas nestalih hrvatskih, to jeste. jadranskih brodica na jedra i vesla. Iako se ovdje radi o kompjuterskim crtežima bracera, gajeta, falkuši, batana, guceva, peliga i ostalih tradicionalnih plovila, oni su napravljeni u skladu s načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju. Te crteže možemo smatrati najkompletnijim i najtemeljnijim prikazima morfologije tradicionalne jadranske barke, do kojih je autor dolazio ne samo kabinetskim radom već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja do Dubrovnika, te duž Sredozemlja, od Lisabona i Barselone do Bresta.

“Realizacija ove izložbe je samo dokaz da gdje postoji volja i istrajnost ne postoje granice i da je kultura i naša zajednička istorija ono što čini neraskidivu vezu između Krka i Kotora. Izložba tehničkih crteža daje jedan novi pogled, filozofski pristup umjetnosti izrade drvenih barki. Ova izložba i bogati katalog predstavljaju jedan ozbiljan naučni rad i stručnu literaturu za buduće generacije zaljubljenika u drvene barke. Danas je ovaj zanat skoro pa isčezao, iako još ima onih koji se s enzutijazmom i ljubavlju bore protiv njegovog nestajanja.” – kazao je Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.

On je istakao da je more za ljude iz Boke oduvjek bilo prirodni ambijent, a pomorske aktivnosti uslovljene geografskim položajemm vjekovima su bile izvor života i blagostanja. U Boki se, podsjetio je Radulović, izrada brodova spominje još u 14. vijeku i postoje pisani tragovi da se prvo brodogradilište nalazilo na Prevlaci kod Tivta 1361. godine, dok se kotorski brodograditelji spominju u notarskim zapisima od 15.06.1369. godine.

“Dokument govori da brodograditelj Branko iz Kotora gradi barke i jedrenjake od dobre hrastovine. Kotorsko brodogradilište u 15. vijeku izrađuje sve vrste brodova, jedrenjaka, pretežno karavele, ali i brigantine, koke, fuste, gripove, skape, karake i druge. Kotorsko brodogradilište se nalazilo pokraj današnje gradske kafane “Dojmi”, ispred gradskih zidina i bastiona na Škurdi. Pored Kotora, i u Perastu su postojala brodogradilišta. Ovdje su se između ostaloga, gradile cakare, skabe, manje barke i razni tipovi plovila, uglavnom manje nosivosti.”- istakao je Radulović naglašavajući da je kroz izložbu “Terce jadranskih brodica” u saradnji muzeja iz Kotora i Centra za kulturu grada Krka “još jednom je naše zajedničko more i život vezan za njega napravilo kopču između dva naša grada.”

Prema riječima Maje Parentić, direktoricew Centra za kulturu grada Krka, naziv izložbe  “Terce jadranskih brodica” motivisan je brojkom tri koja je obilježila pomorsku kulturu.

“Proporcije trupa broda su u trećinama, jarbol je smješten na jednoj trećini dužine broda od pramca, a kosnik je, kao i veslo, tradicionalno jednom trećinom unutar broda. Jedro se skraćivalo za jednu trećinu svoje površine, a na krmama su uvijek bila tri ferala kao simboli vjere, nade i milosrđa.”- objansila je ona.

“Fascinantnim rekonstrukcijama po starim zavjetnim slikama ili sretnim nalazima, te čudesnim crtežima u kojima se krajnja tehnička vještina iskazala s krajnjom poetičnošću, Velimir Salamon je uspio vratiti komadić izgubljenog identiteta hrvatskog Jadrana. Podsjetivši na stare brodove koji su se gradili duboko povezani sa svojim podnebljem, autoru je pošlo za rukom prizvati more kakvo je nekad bilo; bez jahti, industrijaliziranih jedrilica i velikih kruzera koji oduzimaju značenje vjetru, mijenama dana i mijenama godine. Nije to samo specifično blago hrvatske istorije, već je to druga životna filozofija prema kojoj brodovi nisu tek funkcionalni instrumenti. Jer oni prenose zalihu mjere u ljudski svijet, što je suština crteža i sveukupnog Salamonovog djela. Njegova strast, fascinacija i cjeloživotna posvećenost drvenim jadranskim brodicama, često su rušile granice među disciplinama te je inženjer i doktor nauka tako postajao fenomenolog, filozof, ali i pjesnik broda. Svojim djelom on je pomogao u prepoznavanju mediteranskog ishodišta Hrvatske, a njegovu izložbu crteža, prije svega, možemo smatrati nacionalnim mementom za spas naše maritimne kulturne baštine.” – zaključila je Parentić.

Inače, Velimir Salamon rođen je u Zagrebu 1945. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zadru. Radio je u Nuklearnoj elektrani Krško, potom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje kao i na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Baveći se tradicijom strojarskog i brodograđevnog identiteta svog naroda održao je brojna predavanja i objavio naučne, stručne, kao i popularne članke, knjige i kalendare, održao seminare i radionice te priredio izložbe širom zemlje i inostranstva. Među izložbama ističu se one u Hrvatskoj, Portugalu, Španiji, Grčkoj i Njemačkoj. U Stokholmu se bavio rekonstrukcijom švedskog linijskog broda iz 17. vijeka – “Wasa”. Projektovao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku hrvatskog istorijskog broda koja je predstavila pomorsko nasljeđe svog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu – EXPO 98. Proučavao je rovinjske barke, malološinjsku i krčku pasaru, neretvansku trupu i lađu, mljetsku i betinsku gajetu te dubrovački galijun. Pokrenuo je projekt “Baby Boat” kojim se pomorsko naslijeđe Jadrana predstavlja djeci. Za svoje je djelovanje nagrađen visokim priznanjem, državnom nagradom “Faust Vrančić”.

Izložbu “Terce jadranskih brodica” prati i bogato opremljen, dvojezični (hrvatsko-engleski) katalog u kojem su predstavljeni svi, izložbom obuhvaćeni, crteži Velimira Salamona. Finansijsku podršku ovom projektu međunarodne kulturne saradnje dali su: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.

EP u Tivu: Jedrene tri regate

EP / Jedrenje foto D. Miljani’

Drugi kvalifikacioni dan Evropskog prvenstva za jedriličare do 21 godine u olimpijskim klasama, koje se jedri u uvali Trašte u Tivtu od 9. do 16. juna, protekao je u užarenoj sportskoj atmosferi uz realizaciju planiranog- odjedrene su tri regate u klasama ILCA6 i ILCA7.

Za razliku od prvog dana kvalifikacija, kada su vremenski uslovi uz velike oscilacije u snazi vjetra od dva do 25 čvorovi odnijeli pobjedu nad takmičarima i organizatorima, pa ni jedna regata nije završena, drugi dan su obilježili idealni uslovi na moru.

Po maestralu jačine od sedam od 12 čvorova, ostvaren je jučerašnji plan Regatnog odbora da sa današnja tri jedrenja djelimično nadoknadi prvi kvalifikacioni dan, a velika borba se vodila u obje konkurencije – ILCA 7 (jediličari) i ILCA 6 (jedriličarke).

Nakon tri regate, lidersku poziciju u konkurenciji jedriličara u klasi ILCA 7 po preliminarnim rezultatima drži Leopoldo Bareto Haške iz Španije. Na drugom mjestu je Ćezare Barabino iz Italije, a na trećem Mihal Krasodomski iz Poljske.

EP / Jedrenje foto D. Miljani’

U konkurenciji jedriličara do 19 godina, prvo mjesto je trenutno u rukama Mihala Krasodomskog iz Poljske, drugi je Teodoro Midlton iz Norveške, a treći Tomas Flašon iz Francuske.

Kada je riječ o jedriličarima iz regiona, Božidar Golubić iz Hrvatske je na koti 18, Bruno Gapšić je na 23. mjestu,  a njihov sunarodnjak Antun Tomašević zauzima 31 poziciju. Nikola Banjac iz Srbije je 36., crnogorski reprezentativac Ilija Marković je 42., Antonio Marendić iz Hrvatske je 52., Marko Petković iz Srbije je 65., Stefan Anđelić iz Crne Gore 66., a Danilo Bešić iz Srbije zauzima 68. poziciju.

Antun Tomašević je trenutno deseti u kokurenciji jedriličara do 19 godina, dok je Antonio Marendić 13., Stefan Anđelić 22., a Danilo Bešić zauzima 23. mjesto.

Nakon tri regate u konkurenciji jedriličarki, u klasi ILCA 6 lidersku poziciju drži Kjara Benini Florijani iz Italije, a na drugom mjestu je 19-godišnja Kipranka Marilena Makri, djevojka koja je obezbijedila učešće na Olimpijskim igarama u Japanu, Na trećem mjestu Anja Vom Almen iz Švajcarske.

EP / Jedrenje foto D. Miljani’

Treba naglasiti da jedriličarke nastavljaju borbu do kraja Evropskog prvenstva sa istim brojem takmičarki, dok će jedriličari nakon posljednjeg dana kvalifikacija biti podijeljeni u zlatnu i srebrnu grupu.

Od djevojaka iz regiona najuspješnija je Ursula Balas iz Hrvatske, trenutno na koti 13. Katarina Boja iz Srbije zauzima 24. mjesto, Carla de Karina iz Hrvatske na 40., Ana Jovanović iz Srbije na 44., crnogorska reprezentativka Jana Jakšić na 46., a njena klupska drugarica Anja Lučić na 47. mjestu.

Šampionat se nastavlja 13. juna kada su na programu nove tri regate kvalifikacija. Regatni odbor start prvog jedrenja, shodno prognozama vremena, planira u 12 sati.  Sutrašnji rezultati odrediće u klasi ILCA 7 plasman jedriličara u zlatnoj ili srebrnoj grupi. wf

EasyJet najavio 17 linija prema četiri hrvatske zračne luke

2
EasyJet

Britanski EasyJet godinama prometuje prema Splitu, Dubrovniku, Zadru i Puli, trenutno s tek četiri linije prema Splitu, međutim od kraja lipnja broj najavljenih linija je značajno veći, javlja Croatian Aviation

Britanski EasyJet planira u drugoj polovini lipnja povećati broj linija prema hrvatskim zračnim lukama. Kompanija trenutno ima četiri linije samo prema splitskoj zračnoj luci (iz Basela, Londona, Berlina i Geneve) te će na njima nastaviti prometovati i u sljedećim tjednima.

Dodatno, kako javlja CA, od kraja lipnja u prometu će biti još pet linija:

  • linija Amsterdam – Split – Amsterdam najavljena je od 28. juna, svakodnevno,
  • linija Bristol – Split – Bristol najavljena je od 26.juna , dva puta tjedno,
  • linija Lyon – Split – Lyon najavljena je od 28. juna, četiri puta tjedno,
  • linija Pariz – Split – Pariz najavljena je od 28. juna, svakodnevno,
  • linija Orly – Split – Orly najavljena je od 28. juna, četiri puta tjedno.

Nadalje, EasyJet će do kraja ovog mjeseca, prema trenutnim planovima, obnoviti promet i prema ostale tri hrvatske zračne luke.

Prema Dubrovniku:

  • linija Amsterdam – Dubrovnik – Amsterdam, od 27.juna , pet puta tjedno,
  • linija Berlin – Dubrovnik – Berlin, od 26. juna, tri puta tjedno,
  • linija Orly – Dubrovnik – Orly, od 28.juna , pet puta tjedno.

Prema Zadru:

  • linija Amsterdam – Zadar – Amsterdam, od 29.juna , dva puta tjedno,
  • linija Berlin – Zadar – Berlin, od 26. juna, dva puta tjedno.

Prema Puli:

  • linija Basel – Pula – Basel, od 29. juna, dva puta tjedno,
  • linija Berlin – Pula – Berlin, od 25. juna, dva puta tjedno,
  • linija Pariz – Pula – Pariz, od 28. juna, tri puta tjedno.

Spojeni prvi stupovi Pelješkog mosta, Kinezi sve proslavili velikim vatrometom

0
screeshot

Velikim vatrometom u petak navečer obilježeno je povezivanje prvih stupova Pelješkog mosta koji su iznova izmijenili vizuru Malostonskog zaljeva, piše Jutarnji.hr.

Prije četiri dana iz Kine je u Ploče stigao brod za posebne terete “Development Way” s posljednja 24 segmenta čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most. Tada je voditelj projekta izgradnje Pelješkog mosta u Hrvatskim cestama Jeroslav Šegedin izjavio kako se očekuje da bi posljednji segmenti mogli biti ugrađeni do 15. avgusta. Na Pelješkom mostu dosad je postavljeno 75 posto rasponske konstrukcije.

Kako se očekuje, sam most bi trebao biti završen do jeseni ove godine, a pristupne ceste  do ljeta 2022. godine. Čim Kinezi završe Pelješki most, Neretvani, Pelješčani, Korčulani i Dubrovčani preko njega će se moći voziti i prelaziti s jedne na drugu stranu, bez obzira na kašnjenje radova na pristupnim cestama.

Naime, čvor Brijesta će omogućiti privremeni spoj mosta i postojeće pelješke ceste, a nakon provedenog postupka javne nabave gradit će ga austrijski Strabag za 47,7 milijuna kuna. Inače, Strabag gradi i dionicu Duboka – Sparagovići, a Avax gradi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno – Doli.

Izgradnjom mosta, na Pelješcu i u dolini Neretve mijenja se puno toga, poglavito u turističkom smislu, jer će atraktivne pelješke plaže već dogodine postati bliže domaćim i inozemnim gostima.

Podsjetimo, prije mjesec i pol premijer Andrej Plenković prvi put je prošetao dionicom mosta u dužini od tristotinjak metara.

– Most napreduje i na jesen ćemo povezati jug s ostalim dijelom Dubrovačko-neretvanske županije te ostvariti teritorijalni integritet RH. To je i najveće postignuće ovog projekta vrijednog 526 milijuna eura, izjavio je tom prilikom premijer Plenković.

Iako je turistička sezona s obzirom na korona krizu bila loša, pelješki turistički djelatnici se nadaju da će se izgradnjom mosta i pristupnih cesta revitalizirati pelješki turizam.

Video vatrometa pogledajte OVDJE.