Nacionalni stožer u Hrvatskoj donio nove mjere koje vrijede do 15. aprila

0
Hrvatska – mjere

Nacionalni stožer civilne zaštite najavio je u srijedu nove epidemiološke mjere, koje će vrijediti do 15. aprila, a uključuju zabranu treniranja u zatvorenim prostorima, ograničenje rada dječjih igraonica u zatvorenom i privremenu zabranu i ograničavanje prelaska preko granice.

Uvodi se zabrana treninga u zatvorenim prostorima, osim za prvi i drugi drugi rang natjecanja i vrhunske sportaše, ograničava se rad dječjih igraonica i radionica u zatvorenim prostorima te se privremeno zabranjuje i ograničava prelazak preko hrvatske granice.

Vrijede i potvrde o ruskom i kineskom cjepivu

Za ulazak u Hrvatsku priznavat će se i brzi antigenski testovi, a moći će se ući i s potvrdom o cijepljenju, uključujući i rusko i kinesko cjepivo, ili potvrdom o preboljenju bolesti koja će vrijediti 180 dana, rekao je na konferenciji za novinare voditelj Nacionalnog stožera Davor Božinović.

Prelazak granice uređene je zbog turizma, a izuzetak su digitalni nomadi i djeca. “S obzirom na restriktivne mjere u susjednim zemljama ne očekujemo velik broj ulazaka u Hrvatsku”, kazao je Božinović.

“Strože mjere uvodimo dobrim dijelom na prijedlog županijskih stožera, što se pokazalo kao dobar pristup jer je vidljivo da su stožeri po županijama puno aktivniji i fokusirani na stanje na svom području nego ranije”, istaknuo je.

Uz odluke na nacionalnoj razini, Nacionalni stožer donio je i dvije odluke na regionalnoj razini, za Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiji.

U Splitsko-dalmatinskoj županijia, koja bilježi veliki porast broja oboljelih, uvodi se obvezno korištenje maski na otvorenom s povećanim protokom ljudi, zabranjuje se prodaja alkohola od 20 do 6 sati ujutro, a rad kafića ograničava na 20 sati, dok se hrana i piće mogu služiti samo na otvorenom. Također, škole stranih jezika ponovno prelaze na online nastavu.

Božinović je najavio je i mogućnost pooštrenja mjera s obzirom da epidemiološka situacija nije dobra.

Ako broj zaraženih nastavi rasti uvest će se strože mjere

“Danas imamo ozbiljan skok i ne možemo zanemariti da se kod nas može ponoviti scenarij koji je u zemljama oko nas. Dat ćemo nekoliko dana ovim mjerama, ali ako stope budu zabrinjavajuće morat ćemo ići s novim mjerama”, poručio je.

Odluke stupaju na snagu sutra i vrijedit će do 15. aprila.

U Hrvatskoj su u posljednja 24 sata zabilježena 2623 nova slučaja koronavirusa, a 19 osoba je umrlo. Broj aktivnih slučajeva danas je ukupno 11.306. Među njima je 1337 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga 144 na respiratoru.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak upozorio je kako danas imamo 47 posto više zaraženih nego prošlog tjedna.

Najnižu incidenciju ima Istarska županija, a najvišu Primorsko-goranska županija. Po stopi smrtnosti na milijun stanovnika trenutno smo na 18. mjestu u EU-u, a po 14-dnevnoj incidenciji na 12. mjestu.

Kad je riječ o početku treće fazu cijepljenja, Capak je istaknuo da će se kod redoslijeda cijepljenja voditi računa o tome kako su se ljudi prijavljivali na internetsku platformu cijepi.se.

“Svi stariji od 16 godina mogu se cijepiti u trećoj fazi, no razgovaralo se o djelatnostima u kojima ljudi više dolaze u kontakt i određenu prednost će ostvariti te djelatnosti”, kazao je.

Blizu smo polovice druge faze cijepljenja, u nekim županijama je druga faza uznapredovala i one će u treću fazu ući ranije. Računamo da bi to moglo biti negdje u svibnju, rekao je Capak.

Capak je napomenuo da je zabilježeno desetak slučajeva reinfekcija covidom-19 nakon cijepljenja. “To se smatra neuspjehom cijepljenja, imamo dvadesetak takvih slučajeva. U domovima za starije imamo podatak da su 44 osobe nakon prve doze cijepljenja inficirane, a nakon druge doze 22,  ali kliničke slike su bile blage”, kazao je Capak.

Onaj tko je sam ne mora nositi masku na otvorenom

Ovoga tjedna dolazi 121.000 doza, a svakoga tjedna u travnju po 50.310 doza Pfizerova cjepiva. Iako još nema potvrde za to, trebalo bi stići i 80.000 doza Moderne, te 180.000 doza AstraZenece. Ukupno u travnju to iznosi 479.000 doza, kaže ravnatelj HZJZ-a.

Komentirajući najavu zagrebačkog stožera o uvođenju nošenja maski na otvorenom, Capak je rekao – ako se nalazite negdje sami, nema potrebe nositi masku.

“Mjera nošenja maski na otvorenom odnosi se na mjesta gdje je puno ljudi, na tržnici, na rivi, a vjerujem da će i zagrebački prijedlog biti logičan”, rekao je Capak.

Podsjetio je kako je dosad bila preporuka da se nose maske na otvorenom tamo gdje se ne može osigurati razmak, jer se virus može prenijeti i na otvorenom.

Nove mjere: Vani do 22 sata, otvaraju se bašte kafića u 10 gradova…

1

Od četvrtka, 1. aprila, produžava se vrijeme slobodnog kretanja građana do 22 sata. Bašte ugostiteljskih objekata otvaraju se u Podgorici, Baru, Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Andrijevici, Pljevljima, Beranama, Ulcinju i Cetinju, saopštila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović. Pojasnila je se za stolom u baštama kafića mogu da sjede dva gosta, uz poštovanje razmaka od metar i po između stolova, dok muzika nije dozvoljena. Mjere, kako je navela ministarka na konferenciji za medije, važe do 9. aprila. Međugradski saobraćaj i dalje je zabranjen.

Produžava se i radno vrijeme maloj privredi (prodavnicama, salonima, buticima, fizerskim i kozmetičkim salonima, zanatlijama…). Umjesto do 20 časova, radiće do 21 čas, naglasila je ministarka.

U isto vrijeme, od sutra se dozvoljava, u cjelosti, regularan rad ugostiteljskim objektima u Budvi i Tivtu. Radno vrijeme i njima je do 21 čas.

“Muzika, kao što inače nije dozvoljena na teritoriji cijele države, nije ni u ugostiteljskim objektima u Budvi i Tivtu”, dodala je Borovinić Bojović.

Tržni centri se neće otvarati ove nedjelje.

Zabrane međugradskog saobraćaja ostaju na snazi.

Ministarka je saopštila i da Nikšić i Šavnik ostaju zaključani jer oni, kako je navela,  i dalje imaju preko dvije hiljade zaraženih na 100 hiljada stanovnika.

“I što se tiče mjera u ostalim opštinama, i one ostaju nepromijenjene. Uslovi za ulazak u Crnu Goru ostaju isti”, saopšteno je.

Smanjen broj testiranih

Ministarka zdravlja saopštila je da se broj testiranih na dnevnom nivou smanjio na nekih 13 odsto.

Ona je rekla da je uspješnost liječenja od koronavirusa značajno veća u Crnoj Gori u odnosu na brojne razvijene države svijeta.

Ona je zamolila građane da poštuju epidemiološke mjere.

“Moramo da zajedniči shvatimo ulogu svakog pojedinca lično. Poštovanjem mjera nesumnjiv će biti doprinos svakog pojedica”, kazala je ministarka i apelovala na građane da se vakcinišu i poručila da je svaka vakcina bezbjedna i efikasna.

Trend pada hospitalizovanih

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), Ljiljana Radulović, naglasila je da Crne Gora ima nisku stopu letaliteta.

“To znači da možemo da se pohvalimo i kvalitetom pružene zdravstvene zaštite”, dodala je ona.

Radulović je kazala da je u KCCG trenutno hospitalizovan 151 kovid pacijent, od čega su 24 pacijenta na neinvazivnoj ventilaciji, a troje na mehaničkoj.

“Brojke potvrđuju trend pada hospitalizovanih pacijenata, ali i broj pacijenata kojima je potrebna asistirana ventilacija”, rekla je Radulović.

Tri kovid pacijenta su djeca, koji su sa lakom kliničkom slikom, te je iz predostrožnosti predložena njihova hospitalizacija.

Martin Ćalasan, državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, saopštio je da će eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa (mala matura) održaće se 13, 14. i 15. aprila.

Dodao je da će 24. aprila biće organizovan maturski ispit u srednjim školama, a 8. maja ostaje termin polaganja ispita iz prvog stranog jezika, 19. maja iz matematike.

Preminulih osam i 386 novoinficiranih, H.Novi 9, Kotor 8, Tivat 4

0
IJZ – Foto: gov.me

U Crnoj Gori preminulo je još osam osoba inficiranih koronavirusom, a registrovano je 386 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 30. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1699 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 386 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština oboljeli
Podgorica 118
Nikšić 64
Berane 45
Bijelo Polje 25
Bar 23
Danilovgrad 21
Pljevlja 15
Ulcinj 13
Cetinje 10
Herceg Novi 9
Kotor 8
Budva 7
Rožaje 7
Tuzi 5
Tivat 4
Kolašin 4
Šavnik 3
Mojkovac 2
Andrijevica 2
Plužine 1
Ukupno 386

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 8 smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz sledećih opština: Podgorica (3), Nikšić (2), Mojkovac (1), Pljevlja (1) i Ulcinj (1) od kojih je najmlađi imao 56, a najstariji 87 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1274.

Do 15 sati  prijavljen je oporavak kod 552 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6446.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 91218.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

Opština trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 2051
Nikšić 1235
Bijelo Polje 485
Berane 461
Bar 381
Pljevlja 358
Ulcinj 202
Cetinje 171
Kotor 143
Herceg Novi 132
Rožaje 125
Danilovgrad 104
Budva 100
Mojkovac 83
Tivat 75
Tuzi 74
Kolašin 73
Andrijevica 71
Šavnik 43
Plužine 34
Žabljak 21
Petnjica 12
Plav 8
Gusinje 4
Crna Gora 6446

Jokić: Očekujem popuštanje mjera što se tiče Kotora

4
Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor

Epidemiološka situacija u Kotoru se stabilizovala. Danima ta opština bilježi manji broj inficiranih i oboljelih. Takođe, bilježi se manji broj pregleda u medicinskim ustanovama.

„Po stopama kumulative incidencije prešli smo u drugu grupu i to su rezultati poštovanja mjera. Sigurno je da će zdravstvene institucije donijeti odluku koja će biti najbolja za kontrolisanje ove situacije. S obzirom da smo prešli u drugu grupu, da je broj oboljelih opao i da bilježimo trend opadanja, ja zaista očekujem popuštanje mjera što se tiče Kotora”, kazao je predsjednik te Opštine Vladimir Jokić.

Jokić je kazao da je na današnjoj sjednici Skupštine, usvojena odluka o setu mjera pomoći privredi. Time se, kako je naveo, privreda oslobađa naknada za zakup prostora, naknada za terase. Takođe, smanjuju su nameti koji su u opštinskoj nadležnosti.

„Ukupna vrijednost tog paketa, koji pokriva period do današnjeg dana, je 850.000 eura koliko je Opština oprostila ili otpisala dugova. Naša namjera da, u odnosu na to kakve će biti nove mjere i kako će krenuti s radom privredna djelatnost u našem gradu, da i u budućnosti donosimo odluke koje će ići u cilju pomoći tim privrednim društvima, kako bi i oni uspjeli da prebrode krizu na najbolji mogući način”, istakao je Jokić.

On je naglasio da je „prioritet svih prioriteta da se situacija stabilizuje kako bi ljetnja sezona bila u potpunom kapacitetu”.

Kotor

„Ne samo u Kotoru, nego i cijeloj Crnoj Gori, kako nam se ne bi desilo prošlogodišnje privredno samoubistvo proisteklo iz odluke Vlade da zatvori granice. Turističku sezonu očekujemo na nivou kako najavljuje Vlada od 50-60 odsto 2019-te godine. Specifičnost Kotora je da dosta zavisi od izletičnog turizma. Odnosno, turista koji dolaze kruzerima ili autobusima iz pravca Dubrovačke rivijere. S tim u vezi, očekujemo da ćemo s Ministarstvom zdravlja razviti protokole za prihvat putnika sa plovila i da ćemo, u to smislu, stvoriti preduslove da krene i kruzing-sezona”, poručio je predsjednik kotorske Opštine.

Istakao je i da očekuju goste, turiste i podsjetio je da je „turistička privreda stub ukupne privrede Kotora i da bi privreda funkcionisala taj stub mora da se pokrene prvi”.

Takođe, naglasio je da je bitno nastaviti s procesom vakcinacije kako bi se stvorili preduslovi da Kotor bude bezbijedna destinacija.

„U Kotoru je do sada vakcinisano 1600 lica. To predstavlja osam procenata punoljetne populacije u Kotoru, što je ohrabrujuće. Očekujemo početak masovne imunizacije, odnosno formiranje punktova za masovnu vakcinaciju i da ćemo, nakon toga, i taj broj značajno popraviti”, zaključio je Jokić.

Kamene parapete kao graditeljsku baštinu obnoviti pomoću međunarodnih fondova

Parapeti – kolaž- foto Boka News

“Opština Tivat ne raspolaže podacima o ukupnoj dužini kamenih parapetnih zidova duž državnih i lokalnih puteva na teritoriji te opštine, ali njene službe nastoje da makar evidentiraju štetu koju nesavjesni pojedinci ili zub vremena, nanose parapetima”.

Ovo saopštenje je dobio portal “Boka News” od lokalne uprave kada je naša redakcija pokazala interesovanje za stanje kamenih parapeta, duž puteva u tivatskom dijelu zaliva Boke Kotorske. Parapeti koji su većinom građeni za vrijeme austro-ugarske uprave u Boki, ili nešto kasnije, dio su tradicionalnog graditeljskog nasljeđa, kao i vizuelnog identiteta bokeških cesta duž obale.

Osim utilitarne i tehničke funkcije da pobošljaju bezbjednost saobraćaja na uskim i krivudavim cestama uz more, osnovna namjena im je da služe kao ogradni ili potporni zidovi koji fizički treba da sprječe pad vozila sa ceste u more. Parapeti imaju i sekundarnu ulogu svojevrsne barijere koja najizloženije djelove kolovoza treba da zaštiti od udara morskih valova.

Parapet saniran betonom

Na području Tivta, najupečatiljiviji i najbrojniji stari tradicionalni kameni parapeti nalaze se na dijelu obalnog puta Tivat – Lepetane – Stoliv – Prčanj – Muo – Kotor, kao i na dijelu ceste ispod parka Ivovića u Donjoj Lastvi. Ima, međutim, i novijih primjera njihove gradnje, estetski ne puno slabijih od starih parapeta koji datiraju od prije vijeka i duže, jer djelimično kameni parapeti postoje i uz Jadransku magistralu na potezu od Lepetana do Opatova.

Ovaj dio naše kulturne baštine je primjer korišćenja prirodnog materijala – kamena koji tako dobro figurira u primorskom ambijentu. Nažalost, nerijetko je ugrožen kriminalnim djelovanjem nesavjesnih pojedinaca koji organizovano uništavaju parapete i kradu obrađeni tesani kamen iz tih zidova. Najdrastičniji primijeri takve devastacije su parapeti na jednom od najljepših vidikovaca u Boki – krivini iznad crkve Gospe od Anđela u Verigama. Tamo je, i prema stavovima čitalaca koje je “Boka News” prikupio u posebnoj anketi, pojava devastacije parapeta i odnošenja kamena sa njih, najizraženija i najvidljivija. Inače, na putu od Lepetana prema Stolivu, prije petanestak godina desila se možda i najveća havarija kada su parapeti u pitanju: u obrušavanju nekoliko desetina tona zemlje i kamena sa padine brda tek raskrčenog placa koji je kupio jedan američki biznismen našeg porijekla s namjerom da tu gradi turistički kompleks, bukvalno je uništeno više desetina metara kamenog ogradnog zida. Odron je srušio parapet i odnio ga u more, a kameni zid na ovom potezu ni do danas nije saniran, ni vraćen u prvobitnio stanje. Isti je slučaj i sa djelovima kamenog parapeta kod Mula Veslina u Lepetanima koji je prije skoro dvije godine oštećen u udaru trajekta “Teodo” u ovaj dio obale, nakon havarije pogonskog kompleksa na tom brodu. Ista situacija je i na dvijema pozicijama na novijim parapetima uz Jadaransku magistralu, koji su devastirani i srušeni u saobraćajnim nesrećama – kod mula ispred bivšeg Artiljerijskog zavoda na Opatovu, odnosno kod Plavde.

Opština Tivat je, ipak, prije desetak godina pokrenula hvale vrijednu akciju da obnovi dio, u međuvremenu devastiranih parapeta prema Verigama, na platou iznad crkve Gospe od Anđela i dalje prema Stolivu, do administrativne granice sa Opštinom Kotor. Parapeti su tada obnovljeni na pravi i prikladan način – tesanjem i uziđavanjem novih kamenih blokova, umjesto da se oštećena mjesta zalivaju betonom kakva je, uglavnom, bila dotadašnja praksa, čime su se dodatno devastirali. Efekti te akcije, nažalost, nisu bili dugog vijeka jer su kriminalci vrlo brzo opet počeli da uništavaju parapete i da sa njih odnose tek postavljeni novi kamen. Na pitanje gdje su nadležni opštinski organi zabilježili najveća oštećenja, odnosno devastaciju kamenih parapetnih zidova na području Tivta, i što su od oktobra prošle godine do danas preduzeli na njihovoj sanaciji, iz Opštine Tivat su “Boka News-u” kazali da su njihove službe u januaru zabilježile ulegnuća puta u ulici Lepetane I (put prema Verigama i Stolivu – prim.aut.), “nastala usljed oštećenja potpornog parapetnog zida.”

“Zahtjev za sanaciju oštećenja na potpornom zidu i dijelu lokalnog puta proslijeđen je JP za upravljanje morskim dobrom, na dalje postupanje. U pogledu sanacije parapetnih zidova do sada nismo imali saradnju sa Upravom za saobraćaj, “Morskim dobrom”, niti sa NVO koje se bave zaštitom tradicionalne graditeljske baštine. Takođe, tivatska Komunalna policija evidentirala je određena oštećenja i o tome sačinila službenu zabilješku koja je proslijeđena MUP-u” – kazali su nam u Opštini.

Na inicijativu našeg portala i pitanje da li Opština Tivat namjerava da pokrene neku širu akciju očuvanja i zaštite kamenih parapeta na teritoriji našeg grada, kao i spriječavanja njihove krađe od strane nesavjesnih pojedinaca, te na koji način planira da to uradi, iz administracije gradonačelnika Željka Komnenovića su ocijenili da je “evidentna ugroženost starih kamenih zidova/parapeta i njihov graditeljski, istorijski i značaj u smislu prepoznatljivosti kada je u pitanju Boka Kotorska. Zbog svega toga, lokalna uprava ima namjeru pozabaviti se ovim pitanjem kroz ostvarivanje saradnje sa nekim od nadležnih i zainteresovanih subjekata“ –  poručili su iz Opštine Tivat.

Morsko dobro: Preko međunarodnih fondova aktuelizovati pitanje arhitektonskog i graditeljskog nasljeđa i obezbjediti sredstva

Po Zakonu o putevima parapetni zidovi su sastavni djelovi lokalnih i magistralnih puteva kojima gazduje država ili opština.  Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nema nadležnosti u djelu održavanja i rekostrukcije tih puteva, međutim ovo preduzeće je uvijek od svog osnivanja pa do danas vodilo brigu o sanaciji i rekonstrukciji oštećenih djelova obale, a kada je riječ o Boki Kotorskoj i o sanaciji oštećenih parapeta kao i ponti i mandraća.

“Problem” sanacije parapeta, kao važnog dijela arhitektonskog i graditeljskog nasljeđa ovog područja, treba integralno posmatrati, i u tom smislu, preko raznih međunarodnih fondova aktuelizovati ovo pitanje i uz obezbjeđenje značajnijih sredstava problem brže i kvalitetnije rješavati. Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore je dosad svake godine parcijalno saniralo pojedinačne manje poteze čije je urušavanje predstavljalo opasnost po bezbjednost prolaznika…

Tako je prije nekoliko godina rađena sanacija parapetnog zida na potezu Verige-Muo jer je tamo utvrđeno najviše oštećenja kako zbog čestih krađa tako i zbog stalnih izvođenja radova na putu… U saradnji sa Direkcjiom za uređenje i izgradnju iz Kotora prije 4-5 godina saniran je dio potpuno oštećenog parapetnog zida kao i dio lokalnog puta u dužini od 70-80 metara u Prčnju kod marine “Kordić”.

U prethodnom periodu saniran je i dio u Stolivu prema Verigama u dužini od oko 80 metara. Takođe, rađene su i pojedinačne sekcije kroz Dobrotu, Ljutu, Risan…

“Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nema posebnu stavku koja bi se odnosila samo na godišnju popravku parapeta, već ima opredjeljeno oko 145.000 eura za sve hitne/sitne popravke obalne infrastrukture za 2021. godinu, pa će iz tih sredstava sukcesivno opredjeljivati pojedinačne iznose za sanacije parapeta u sve tri opštine u Boki, shodno potrebama koje se budu javljale na tom prostoru”, saopšteno nam je iz Javnog preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

*Projekat „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ je  dio projekta „Media for All“. Projekat realizujemo uz finansijsku podršku Britanskog Savjeta zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.

Pomorski fakultet Kotor: Važnost komunikacije u operacijama traganja i spašavanja na moru

foto Pomorski fakultet

U Centru za obuke pomorskog fakulteta Kotor uspješno je završena obuka za GMDSS radio operatora sa opštim ovlašćenjem, u ponedeljak, 29. marta 2021. godine.

GMDSS (Global Maritime Distress and Safety System) je integrisani globalni pomorski komunikacioni sistem koji omogućava trenutno uzbunjivanje i brzu i uspješnu komunikaciju u operacijama traganja i spašavanja na moru.

Osnovni princip GMDSS-s je da svaki brod, bez obzira na ternutnu poziciju, odnosno zonu plovidbe, mora biti u stanju ostvariti potrebnu komunikaciju sa drugim brodom ili stanicom na kopnu i dati informacije koje će spasiti što više ljudskih života pri raznim nesrećama na moru. To je obezbijeđeno objedinjavanjem radio opreme, satelitske opreme i opreme koja obezbjeđuje automatsko uzbunjivanje i označavanje pozicije broda u slučaju nesreće. GMDSS koncept se bazira, prije svega, na traženju pomoći sa kopna od specijalizovane mreže SAR (Search and Rescue) centara i/ili od susjednog broda u koordinaciji sa SAR.

Pored teorijeske nastave kandidati su imali i praktičnu nastavu na GMDSS simulatoru. Tokom praktične nastave kandidati su osposobljeni da uspostave sve vidove neophodne komunikacije u operacijama traganja i spašavanja. Nakon sprovedene obuke svi kandidati su uspješno završili teorijski i praktični ispit za dobijanje Potvrde o uspješno završenoj obuci za GMDSS radio operatora sa opštim ovlašćenjem.

Konkurs za najbolji dramski tekst za djecu i mlade

0
Konkurs
U nastavku nalaze se informacije o konkursu koji su raspisali ASSITEJ Crna Gora i Kotorski festival pozorišta za djecu. U pitanju je 5. bijenalni Konkurs za najbolji originalni dramski tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori, s ciljem da podstakne razvoj crnogorske dramske literature za dječju i mladu publiku.
Konkurs je otvoren od 3. februara do 1. juna 2021. godine. Pravo učešća imaju autori/ke, državljani/ke Crne Gore i osobe sa statusom trajno naseljenog stranca u Crnoj Gori.
Nagrada Konkursa za najbolji originalni dramski tekst za djecu i mlade podrazumijeva:
* novčani iznos od 3000 eura
* praizvedbu u produkciji Kotorskog festivala pozorišta za djecu u pozorišnoj sezoni 2022/2023. godine
* i prevod teksta na engleski jezik
Tekstovi koji uđu u najuži izbor konkursa biće preporučeni za izvođenje i dalju afirmaciju.
Stručni žiri će donijeti odluku o nagradi i saopštiti rezultate konkursa najkasnije do 12. jula 2021. godine.
Pravo učešća imaju samo originalni, neobjavljeni i neizvođeni dramski tekstovi. Isti autor može poslati najviše dva djela.
Osnovni kriterijumi prilikom donošenja odluke žirija će biti umjetnička vrijednost, inovativnost na planu forme, relevantnost tema i univerzalne vrijednosti u korespodenciji sa dječijim/mladim gledaocem. Žiri zadržava pravo nedodjeljivanja nagrade.
Prijavom na Konkurs kandidat daje saglasnost da ASSITEJ Crna Gora i Kotorski festival pozorišta za djecu imaju pravo na objavu i praizvedbu djela.

Jednodnevne propusnice: Tuebingen se otvara unatoč trećem valu pandemije

1
Njemačka – foto EPA

Njemačka se bori s trećim valom pandemije, ali život teče gotovo normalno u Tuebingenu, gdje svatko s negativnim testom može uživati u kupovini, kulturnim događajima ili restoranima na otvorenom.

Dok se u zemlji vodi rasprava o tome jesu li potrebne strože mjere kako bi se usporilo širenje zaraze, povijesni sveučilišni grad nedaleko od Stuttgarta izabrao je drugačiji pristup otvorivši centre za besplatno testiranje na koronavirus koji izdaju dnevne propusnice onima čiji su rezultati negativni.

Propusnice omogućuju pristup raznim sadržajima.

“Kupcima zaiskre oči kada uđu, konačno je ponovno malo normalno”, rekla je Sandra Pauli, koja je prije dva tjedna otvorila svoj dućan s predmetima za uređenje doma. “Svi su jako sretni”.

Uobičajena pravila o nošenju maski i poštivanju fizičke distance i dalje vrijede, rekla je Pauli, koja vjeruje da je shema brzog testiranja “jedini način za život s koronavirusom” koji omogućuje da trgovine budu otvorene i da ljudi mogu ići u kazalište i muzeje.

Ostatak zemlje pažljivo prati Tuebingenov model i niz gradova planira slične eksperimente.

 Ne prolazi bez kontroverzi

Središnji grad Weimar već je otvorio trgovine i muzeje onima koji dođu s negativnim testom.

Mala pokrajina Saarska otišla je i dalje i želi ukinuti karantenu 6. aprila, koristeći kombinaciju brzih antigenskih testova i higijenskih mjera kako bi otvorila kina, teretane i restorane na otvorenom.

Ali trend ne prolazi bez kontroverzi u vrijeme kada znanstvenici upozoravaju da nove, zaraznije varijante virusa prijete eksplozijom broja zaraženih u tjednima koji dolaze.

Među najglasnijim kritičarima je kancelarka Angela Merkel, koja je u nedjelju u rijetkom televizijskom intervjuu pozvala regionalne čelnike da poštuju dogovorena ograničenja.

“Ne znam jesu li testiranje i shopping pravi odgovor na ovo što se sada događa”, kazala je, napomenuvši da čak i u Tuebingenu stopa zaraze raste unatoč tisućama testova.

Merkel i premijeri 16 njemačkih saveznih pokrajina dogovorili su početkom ožujka da se povući ‘kočnicu’ i ponovno uvesti restrikcije ako prijeđu granicu od 100 novozaraženih na 100.000 stanovnika u sedam dana, što je trenutačno slučaj u većini zemlje.

No mnogi regionalni čelnici oklijevaju uvesti stroža zatvaranja.

Ograničenja za turiste

Ispred slikovite gradske vijećnice u Tuebingenu, na trgu okruženom šarenim zgradama, ljudi čekaju u redu od ranoga jutra da bi se testirali.

Gotovo 50.000 testova provedeno je u dva tjedna, kazala je liječnica Lisa Federle, jedna od inicijatora projekta, koji prati Sveučilište u Tuebingenu.

“Imamo dovoljno testova”, rekla je, dodajući da “moraju nešto učiniti jer ljudi više ne prihvaćaju” restrikcije.

“Mislim da je bitno sigurnije okupljati se vani nakon što ste se testirali, nego se sastajati kod kuće”, kazala je.

Gradonačelnik Tuebingena Boris Palmer, iz Zelene stranke, rekao je da je projekt pružio nadu poduzetnicima koji su sve očajniji.

Premda je incidencija u ponedjeljak iznosila 98 u odnosu na 41 prije dva tjedna, istaknuo je da to povećanje “nije nimalo brže nego drugdje u zemlji”.

Ali grad od 90.000 stanovnika postao je žrtva vlastita uspjeha, jer je intenzivna medijska pozornost privukla velik broj jednodnevnih posjetitelja iz drugih dijelova zemlje.

Lokalne vlasti zbog toga su ograničile broj turista koji mogu koristiti dnevnu propusnicu.

Rene (36) i njegova djevojka vozili su se 100 kilometara kako bi proslavili njezin rođendan u Tuebingenu.

“Sada idemo na fini obrok”, rekao je. “Samo smo htjeli učiniti nešto posebno”.

Shema će trajati do 18. travnja, a Federle misli da je već uspješna.

“Ljudi mogu vidjeti da samo ne zatvaramo nego da pokušavamo pronaći i drugi način”.

Francuske kompanije zainteresovane za ulaganje u Aerodrome Crne Gore i sisteme za prečišćavanje otpadnih voda

1
Aerodrom Tivat
Francuske kompanije zainteresovane su za ulaganje u Aerodrome Crne Gore i sisteme za prečišćavanje otpadnih voda u više gradova, ocijenjeno je tokom sastanka predsjednika Privredne komore Crne Gore (PKCG) Vlastimira Golubovića sa novoimenovanim ambasadorom Francuske Christianom Thimonierom.
Tokom sastanka bilo je riječi o mogućnostima jačanja ekonomske saradnje dvije zemlje.

– Kvalitetne međudržavne odnose Francuske i Crne Gore treba da prati intenzivnija ekonomska saradnja i siguran sam da će tome doprinijeti vaše bogato diplomatsko iskustvo – kazao je Golubović, iskazujući očekivanje da se crnogorski resursi nađu u agendi razvojnih projekata pod pokroviteljstvom francuskih fondova i privrednih asocijacija.

Golubović je ambasadora upoznao sa makroekonomskim pokazateljima Crne Gore neposredno prije i tokom epidemije Covid-19, te investicionim projektima koji se realizuju ili su planu u prioritetnim razvojnim sektorima.

– Crna Gora je nesumnjivo imala dinamičan ekonomski razvoj u godinama koje su prethodile pandemiji. Vjerujem da ćemo odmah po okončanju zdravstvene krize pokrenuti našu ekonomiju, posebno ako uspijemo da obezbijedimo status sigurne turističke destinacije – kazao je Golubović.

Golubović je pozvao da se organizuje poslovni forum crnogorskih i francuskih privrednika, kako bi se predstavili potencijali za ulaganja u Crnu Goru, a u kontekstu projekata zelene ekonomije koju Francuska promoviše u našem regionu. Potencirao je i kvalitetnu saradnju Komore sa Udruženjem francusko-crnogorskih preduzeća.

Ambasador Thimonier je izrazio veliko interesovanje Francuske da se aktivnije uključi u ekonomske tokove na Balkanu.

– Razgovaramo sa Francuskim razvojnim institutom kako bismo realizovali projekat pomoći malim i srednjim preduzećima vrijedan 50 mil EUR, a odnosi se na inovacije i zelenu ekonomiju. Velika francuska preduzeća su zainteresovana za ulaganja u Aerodrome Crne Gore, kao i u sisteme za prečišćavanje otpadnih voda u više gradova. Takođe, naše IT firme žele da uspostave saradnju sa vašim malim i inovativnim preduzećima – kazao je ambasador.

Komentarišući inicijativu predsjednika Golubovića za održavanje poslovnog foruma, Thimonier očekuje da će to biti moguće čim se ponovo uspostavi avio-linija između Pariza i Podgorice, i dodao da Francuska razvojna agencija pomno prati najvažnije projekte u zemljma regiona.

Sagovornici su se saglasili da je veoma važno nastaviti i završiti razvojne i projekte kapitalne infrastrukture koje je Crna Gora započela, posebno one koji se tiču planinskog turizma i razvoja sjevera, napominjući njihovu usklađenost sa konceptom očuvanja životne sredine i statusom ekološke države.

– To će osigurati i prisustvo investicionih fondova i drugih finansijskih linija usmjerenih na održivi razvoj, te privrednicima približiti mogućnosti koje Crna Gora ima – zaključeno je na sastanku.

Crveni krst Tivat: Povratak gerontodomaćica u domove korisnika

0
Crveni krst Tivat

U našem gradu, već nešto više od 15 godina sprovodi se projekat „Njega starih lica u Opštini Tivat“. Nakon nekoliko promjena u institucijama koje su koordinirale istim, od 2006. godine  ovaj značajni i humani servis finansira Opština Tivat, a sprovodi Opštinska organizacija Crvenog krsta Tivat.

Ono što je konstanta, to je 6 geronto domaćica od kojih njih 5, vrlo posvećeno i saosjećajno rade ovaj plemeniti posao već 15 godina. U 2020-oj godini, godini pandemije, u rad se uključila i medicinska sestra, čiji servisi mjerenja vitalnih funkcija, šećera i saturacije, kao i pomoć pri komunikaciji sa izabranim ljekarima u mnogome olakšavaju našim korisnicima pristup zdravstvenim uslugama.

Praćenje kvaliteta sprovođenja ovog programa, između ostalog radi se i kroz anketiranje korisnika Programa, te smo tako u toku marta naše korisnike zamolili da ocijene rad gerontodomaćica i servise koje pružaju.

Od ukupnog broja ispitanih korisnika 58% koristi Program od 3- 5 godina, 9%  su korisnici Programa od 6-8 godina, 18% koristi Program manje od 3 godine, dok je 15% ukupnog broja korisnika uključeno u Program od 10-15 godina.

Najčešće usluge koje gerontodomaćice pružaju korisnicima su: čišćenje u kući, nabavka ljekova preko recepta u Domu zdravlja i apotekama, nabavka namirnica, priprema obroka, a ponekad i frizerske usluge. Ono što korisnici navode kao možda i naznačajnije jeste druženje i razgovor. Ovaj socijalni kontakt je od neprocjenjivog značaja za ovu populaciju i njihove porodice jer, kako navode u anketi, mnogo znači kad domaćice dođu i ponude svoju pomoć. Korisnici sugerišu kako bi češći obilasci bili više nego dobrodšli. Program se ,inače, sprovodi u skladu sa važećim propisima, a prije svega prema Pravilniku o bližim uslovima za pružanje i korišćenje usluga podrške za život u zajednici kojim je predviđen tačan broj obilazaka i broj korisnika po greontodomaćici, kao i plan i raspored posjeta.

Ova populacija je često zaboravljena od strane društva i ovaj program je sjajan način inkluzije starijih i brige o njima. Crveni krst Crne Gore kao licencirana organizacija sprovodi ovaj program u više crnogorskih opština i organizuje obuke za gerontodomaćice.

Korisnici su rad gerontodomaćica u našoj opštini ocijenili izuzetnim, o čemu najbolje svjedoči izjava jednog od njih: „Njihov rad i trud su za svaku pohvalu. Moj predlog- čuvajmo ih!“.

Zbog pogoršane epidemiološke situacije u našem gradu, tokom prethodnih mjeseci gerontodomaćice su vršile samo usluge nabavke namirnica i ljekova, a s obzirom da je Tivat trenutno u mnogo povoljnijoj epidemiološkoj situaciji, od ponedeljka će se gerontodomaćice vratiti punom opsegu posla na zadovoljstvo korisnika

Pravo prijave za ovaj program imaju lica starija od 67 godina u jednočlanom ili višečlanom staračkom domaćinstvu ili samohrana lica sa invaliditetom. Podsjećamo zainteresovane korisnike da za dodatne informacije o prijavi i potrebnoj dokumentaciji mogu kontaktirati Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat ili OO CK.