Za malo više od mjesec dana koliko je prošlo od kako je Fondacija Volnoe Delo, ruskog biznismena Olega Deripaske, donirala PCR laboratoriju kotorskom domu zdravlja, testirano je oko 3.000 građana, od čega je čak 30 odsto bilo pozitivno na korona virus.
Najveći broj testiranih dolazi sa područja Boke Kotorske, ali se uskoro očekuje početak testiranja građana sa teritorije Budve.
Oleg-Deripaska
“Brza detekcija korona virusa veoma nam je pomogla u liječenju pacijanata, jer se na taj način na vrijeme kreće sa terapijom i znatno manje pacijenata u tom slučaju završi na bolničkom liječenju.
Sada kada i opština Kotor ima na raspolaganju jednu od najsavremenijih i najkvalitetnijih laboratorija u regionu vjerujemo i nadamo se da će se epidemiološka situacija u zemlji uskoro stabilizovati. Već za par sedmica očekujemo boljitak”, kaže Igor Kumburović, direktor Doma zdravlja Kotor.
Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić izjavila je u petak kako je teška godina iza nas, a ova je izazovna i treba biti oprezan, ali ima razloga i za optimizam.
U najavi predstojeće turističke sezone treba biti oprezan zbog nestabilne epidemiološke situacije u svijetu, ali i optimističan s obzirom da se cijepljenje dobro provodi u tradicionalnim emitivnim tržištima Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Izraela i Rusije, istaknula je Hrnić na prezentaciji plana aktivnosti održanom u dubrovačkom Hotelu Adria. Pritom je navela i kako su najveća smetnja konkretnim planovima epidemiološka ograničenja u brojnim državama.
Hrnić je podsjetila kako je Dubrovnik kao izrazito avio-odredište u 2020. godini podnio najveći teret krize u Hrvatskoj pa je povratak zrakoplovnih linija i povećanje broja letova preduvjet početka sezone.
Najave letova su izvrsne, ali je važno da se čim prije uspostave uvjeti ulaska u Hrvatsku, naglasila je.
“Imamo najavu letova iz Münchena i Madrida od 28. ožujka. U Velikoj Britaniji bi se od 17. maja trebala dozvoliti putovanja i tome se nadamo. Uz to, dobro se razvija postupak cijepljenja u SAD-u, kao i u Rusiji, za koju se nadam da će se riješiti problem s vizama”, rekla je Hrnić.
Napomenula je kako su postojali planovi za Uskrs za zemlje u regiji, ponajprije Srbiju te Bosnu i Hercegovinu, međutim sve je kompromitiralo loše epidemiološko stanje.
Hrnić je istaknula kako Dubrovnik u promidžbi sezone na stranim tržištima želi stvoriti imidž sigurnog odredišta, ali i održivog turizma.
“Prijašnjih smo se godina borili s prekomjernim turizmom i krenuli smo u smjeru održivosti pa u tom smjeru planiramo i dalje, unatoč krizi. Uz to, Dubrovnik je grad za sva godišnja doba i težimo cjelogodišnjem turizmu s novim turističkim proizvodima”, poručila je.
Među ključnim aktivnostima u promidžbi turističke sezone, Hrnić je navela strateško partnerstvo sa zrakoplovnim kompanijama, marketinške kampanje, studijska putovanja za turističke agente i novinare, suradnju s influencerima, aktivnosti na društvenim mrežama, kao i sajmove, prezentacije i promotivne materijale.
Promidžbene aktivnosti dubrovačke turističke zajednice usmjerit će se na tržišta Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Belgije, Rusije, Ukrajine, Izraela, Rumunjske, Poljske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.
Vozači autobusa u Londonu, pokazalo se, izloženi su najvećem riziku od smrti od posledica zaraze koronavirusom, piše BBC, dodajući da ih je umrlo tri puta više od nacionalnog proseka za druga zanimanja.
Najmanje 51 vozač autobusa u Londonu umro je od početka pandemije nakon što su se zarazili koronavirusom, po podacima gradske kompanije „Transport for London“.
Istraživanje koje je sproveo University College London (UCL) potvrdilo je da bi ranije zatvaranje „spasilo živote“.
UCL je po nalogu TfL-a istražio visoku stopu smrtnosti londonskih vozača autobusa.
Izveštaj je potvrdio da je vožnja autobusa u Londonu jedno od najopasnijih zanimanja u vreme pandemije.
Istraživanje se fokusiralo na prvi talas pandemije, od marta do maja 2020., kada je od kovida-19 umrlo 29 vozača autobusa.
Utvrđeno je da oni imaju 2,97 puta veće izglede da umru od koronavirusa od muškaraca slične starosti i drugih zanimanja u Engleskoj i Velsu.
Istraživanje je pokazalo da je 80 posto tih vozača prestalo da radi do 3. aprila, što znači da su se zarazili pre zatvaranja.
Profesor Ser Majkl Marmot, koji je vodio istraživanje, rekao je: „Očito je da bi ranije zatvaranje spasilo živote“.
Karantin je proglašena 23. marta 2020.
A od 15. juna obavezno je nošenje maske u javnom prevozu u Engleskoj. Uvedene su i dodatne mere kako bi se sprečilo širenje zaraze u autobusima, uključujući izolovanje vozačeve kabine i smanjenje broja putnika, češće čišćenje i dezinficijensi za ruke.
Gradonačelnik Londona Sakid Kan, inače sin vozača autobusa, zahvalio je „herojskim“ radnicima u javnom prevozu na njihovom neumornu radu u proteklih godinu dana i obećao da će vlasti nastaviti da čine sve što mogu kako bi oni i putnici bili sigurni.
Odbornicima u SO Tivat danas je trebalo tri ipo sata da usvoje samo dnevni red VII po redu sjednice lokalnog parlamenta pri čemu je su opozicione stranke DPS, SD i HGI pokazale mnogo više spremnosti da lokalnu NP-BF-GB vlast „ulove“ u proceduralnim i drugim propustima, nego što je to aktuelna vlast uspjela da kvalitetno pripremi i vodi sjednicu.
Opozicija je u raspravi oko izmjena Poslovnika o radu SO kojima se uvodi mogućnost da u radu parlamenta i njegovih radnih tijela online učestvuju i odbornici koji su u samoizolaciji zbog koronavirusa, žestoko pritisnula SDP čiji jedan odbornik daje natpolovilnu većinu koaliciji građanskih listi NP-BF-GB u lokalnom parlamentu. Opozicija je tražila da se SDP koji je u raspravi podržao njene stavove da se Poslovnik ovako ne može mijenati, konačno odredi i definiše svoj politički položaj u Tivtu. Predstavnici DPS, SD i HGI su odbornika i predsjednika SDP Tivta Aleksandra Đurovića koji je prethodno čak i glasao zajedno sa opozicijom da je predsjednik parlamenta Andrija Petković (BF) povrijedio Poslovnik nejednako postupajući prema novčanom sankcionisanju odbornika na prethodnim sjednicama, optužili da ne može biti samo podrška u parlamentu vlasti u koju je u međuvremenu njegova partija uvela brojne svoje predstavnike u Odbore direktora i Savjete ustanova opštinskih preduzeća i ustanova.
„Ovakva imenovanja predstavnika SDP po Odborima i Savjetima su samo realizacija vašeg koalicionog aranžmana sa građanskim listama i mi samo stvari nazivamo pravim imenom jer nakon što ste ušli u te organe , vi niste samo parlamentarna podrška, već ste u koaliciji sa NP, BF i BG. Morate prihvatiti odgovornost, a ne tvrditi da ne želite da vaš glas bude taj jedan iznad nas ostalih, i pozivate nas ostale iz opozicije da se dogovorimo sa vlasti oko izmjena Poslovnika.“- poručio je Đuroviću Adrijan Vuksanović (HGI). On je istakao da je „očigledno da se Đurović muči što se vidi iz njegovog ponašanja i izlaganja i da mu ta muka raste“ jer SDP pokušava da istovremeno u Tivtu bude i vlast i opozicija, zavisno od trenutnih svojih partijskih interesa.
Đurović je prethodno u raspravi istakao da „postoji potreba da se predložene izmjene Poslovnika usvoje na današnjoj sjednici“, ali i naglasio da se nada „da se to ne čini sa namjerom obezbjeđivanja večine po svaku cijenu aktuelnoj skupštiskoj većini.“ Koaliciji NP-BF-GB inače, danas je nedostajao jedan od njenih odbornika koji je u samoizolaciji zbog korone.
„Volio bih da se odluke u ovom parlamentu donose konsenzusom, a ne „nategnutom većinom“. Pozivam aktuelnu vlast da u odlučivanje u SO kroz dijalog, uključi i opoziciju. Ja ne bih volio da svojim glasom „lomim“ tu odluku, već da se ide na dogovor vlasti i opozicije.“- kazao je odbornik SDP.
Predsjednik Opštine Željko Komnenović (NP) kazao je da se iza izmjena Poslovnika zbog vanrednih okolnosti uslijed koronavirusa, a kakve je već usvojio državni i nekoliko lokalnih parlamenata u Crnoj Gori, ne krije interes lokalne vlasti kojoj je upravo zbog tih razloga juče nedostajao jedan njen odbornik, da po svaku cijenu zadrži vlast, već je to „potreba da se obezbijedi funkcionalnost parlamenta i njegovih radnih tijela kako bi se nesmetano donosile odluke koje su važne za funkcionisnaje grada“.
„Zašto bi nekom odbroniku uskraćivali pravo da učestvuje u radu parlementa i odbora ako je on u svom stanu, a ne bolnici, u samoizolaciji. Tivat ovo ne radi prvi u državi, jer je već to napravljeno u crnogorskom i nekim lokalnim parlamentima.“- kazao je Komnenović.
Ilija Janović (HGI) ukazao je da je donošenje ovakve odluke „stavljanje pod politički pritisak pacijenata koji su u samoizolaciji i pod ljekarskim tretmanom“ što nameće etilke dileme, nakon čega je pitao Đurovića kako može glasati za predlog na koji je i sam u diskusiji iznio kritike.
„Jeste me Janovićevo izlaganje natjeralo na razmišljanje i vjerujem da je HGI u pravu.“-odgovorio je Đurović istakavši da „SDP je kritikovala bivšu, ali mora i da se uključi u kritikovanje aktuelne tivatske vlasti od strane opozicije“. On je istakao da „ne može doći do opstrukcije u radu parlamenta ako se sve adekvatno pripremi i dostavi na vrijeme“ i naglasio da „skretanje pažnje na neke stvari nije opstrukcija, već insistiranje na zakonu i formi“.
Jovanka Laličić (DPS) je istakla da „nije lako biti u vlasti“ i da SDP „više nije neko ko daje manjinsku podršku koaliciji NP-BF-GB, već je nakon ulaska u Odbore i savjete, dio lokalne vlasti u punom kapacitetu“.
„Stoga sve ovo o čemu Đurović priča ga ne abolira od odgovornosti za bilo koju nezakonitu odluku koja se i njegovim glasom, usvoji u ovom parlamentu.“- zaključila je Laličić ali je njene tvrdnje Đurović negirao ističuči da „SDP nije dio uzvršne vlasti u Tivtu“, da kroz učešće u Odborima i Savjetima ta stranka obavlja samo kontrolnu funkciju i da SDP nije zaposlila ni jednog svog člana u Opštini ili lokalnim preduzećima i ustanovama. On je kazao da je u pitanju „bezinteresna podrška“ SDP koaliciji građanskih listi koja vrši vlast u Tivtu „bez obzira na to kako je opozicija i novinari vlasti budu predstavljali“.
„Ja ne želim i ne mogu da podržavam odluke koje sa usvajaju sa jednim glasom razlike. Niko ovdje ne treba da razmišlja partijski jer ima u opoziciji kavlitetnih ljudi sa kojima se može razgovarati“- rekao je Đurović, da bi samo nekoliko minuta kasnije, na glasanju za izmjene Poslovnika kojima se u raspravi protivio, digao zeleni karton, zajedno sa 15 prisutnih odbornika NP,BF i GB. Jedanaest odbornika opozicionih DPS, SD i HGI bilo je protiv.
Parlament je pored ostaloga, usvojio informacije o radu u prošloj godini tivatskih obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova, a stavljena je van snage Odluka o sprovođenju omladinske politike na lokalnom nivou, zbog kako se čulo, brojnih malveracija kojima je prethodna vlast omogućila da nivac iz gradske kase dobija isključivo DPS-u bliska NVO Omladinski klub.
Tivat – Centar
DA LI JE 3:3 VEĆINA ILI NERIJEŠENO, BOLI LI DPS SAMO KAD GA UDARE PO DŽEPU ?
Činjenica da im je jedna odbornik „van stroja“ zbog korone rezultirala je da lokalna vlast nije mogla većinom glasova na radnim tijelima SO, zauzeti stanove o materijalima na dnevnom redu parlamenta. Predsjednik SO Andrija Petković je ta glasanja koja su većinom završena sa tri glasa za i tri uzdržana, tumačio kao davanje zelenog svjetla od strane odbora na te materijale, što je opozicija dčekala na nož, tražeći da se pravnici izjasne da li je rezultat 3:3 većina ili neriješeno. Nakon dugotrajne pauze, morao je ponovno zasijedati jedan od odbora koji je sada većinom glasova dao „zeleno svjetlo“ na materijale na dnevnom redu sjednice.
Jovanka Lalilčič (DPS) pitala je Petkovića gdje je našao pravno uporište da 11 odbornika DPS-a kazni oduzimanjem odbornilčkih nadokanda za januar „iako nismo bojkotovali niti bez opravdanja neprisustvovali sjednici SO.“
„Nama tih 270 eura po odborniku ne znači puno, ali ćemo insistorati da nam se ta sredstva refundiraju jer smo nezakonito za njih uskraćeni, pa ćemo ih uplatiti kolegama koji su u potrebi. Ići ćemo i na sud ako treba“- kazala je Laličić na što je Petković uzvratio da odbornici DPS-a koji su prošlu sjednicu napustili iz političkih razloga na samom njenom početku, pokušavajući da parlament ostave bez kvoruma, bili neoopravdano odsutni „jer ste sjendnicu napustili prije prozivke i utvrđivanja kvoruma.“
„DPS najviše boli kada ga udarite po džepu. Para vam srce što smo vam uzeli po 270 eura, a ne onih 4 miliona eura dugova i neplaćenih obaveza koje ste nam ostavili u Opštini nakon izbora koje ste izgubili. Ovo je povod za radost jer sam, opravdano vas kažnjavajući u skladu sa Poslovnikom, vratio u budžet Tivta makar djelić promila para koje ste vi prije toga vašim malverazavcijama i neodgovornim vođenjem grada, uzeli Tivćanima.“- odgovorio je Petković. Njega su međutim, Igor Petković (SD) i Adrijan Vuksanović (HGI) optužili da je prekršio Poslovnik, jer je kaznio kompletan klub DPS-a za neprisustvovanje posljednjoj sjendici SO, ali nije novčano sankcionisao odbornike Miomira Abovića (NP), Sinišu Kusovca (DPS) i Ivana Novosela (DPS) kojima je izrekao javne opomene i oduzimao im riječ na sjednici prije te.
Petković je uzvratio da odluke o novčanim kažnjavanjima odbornika ne donosi on kao predsjednik parlamenta, već Odbor za izbore i imenovanja i da SD i HGI nekažnjavanje trojice odbornika nisu potencirali ranije, prilikom usvajanja zapisnika sa prethodne sjendice. Glasovima 15 odbornika NP, BF i GB, SO je zauzela stav da Petković u tom slučaju, nije povrijedio Poslovnik.
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier dodijelio je u petak odličja za zasluge vlasnicima tvrtke Biontech Oezlem Tuereci i Uguru Sahinu i pozvao na više sloge i odlučnosti u borbi protiv pandemije, a direktor Biontecha upozorio je da bi borba protiv mutiranih virusa mogla biti još zahtjevnija.
„Upravo sada, u sjeni trećeg pandemijskog vala nije vrijeme za rezignaciju i samosažaljenje“, rekao je Steinmeier aludirajući na društvenu raspravu o propustima u borbi protiv pandemije u Njemačkoj.
„Naravno da su počinjene greške koje moramo sagledati, ali mi trošimo previše vremena u potrazi za dežurnim krivcima“, rekao je njemački predsjednik.
On je rekao kako trenutno pomaže samo jedno: cijepiti što više i svim sredstvima koje stoje na raspolaganju.
Steinmeier je znanstvenicima i poduzetnicima Oezlem Tuereci i Uguru Sahinu predao odličje Veliki savezni križ za zasluge za postignuća u borbi protiv pandemije.
Tvrtka Biontech iz Mainza, na čijem čelu je dvoje znanstvenika turskog porijekla, koji su i privatno par, proizvela je prvo cjepivo protiv koronavirusa koje je prihvaćeno u Europskoj uniji.
„Vaše pionirsko otkriće spašava ljudske živote, egzistencije i osigurava naš gospodarski, kulturni i društveni opstanak“, rekao je Steinmeier.
Ugur Sahin je pozvao građane Njemačke da sada ne posustanu o borbi protiv pandemije.
„Svaki pojedinac može doprinijeti tomu da se treći val potisne što je moguće uspješnije“, rekao je Sahin.
On je upozorio na to da će sljedeća faza, zbog mutiranih varijanti virusa koje je teže kontrolirati, biti zahtjevnija od prethodnih.
„Mi moramo zbiti snage i ne smijemo se demoralizirati ovim trećim valom koji će očito trajati duže od prethodnih“, rekao je Sahin na ceremoniji uručenja odličja u predsjedničkoj palači u Berlinu.
Hrvatska pošta pustit će 22. marta u optjecaj nove prigodne poštanske marke iz serije “Hrvatska fauna“, s motivima glavate želve, dobrog dupina i goluba uhana.
Glavata želva, motiv marke nominalne vrijednosti 6,50 kuna, najbrojnija je morska kornjača u Jadranu i Sredozemlju, a zbog obilja hrane sjeverni Jadran iznimno je važno područje i za odrasle i za mlade kornjače koje ondje dolaze uglavnom s gnjezdišta iz Grčke. U Jadranu se zadržavaju više godina.
Dobri dupin, na marci od 3,30 kuna, sisavac iz skupine kitova zubana, u Jadranu obično naraste do tri metra dužine i dosegne težinu oko 200 kila. Priobalna područja u Jadranu i Sredozemlju naseljavaju njihove manje rezidentne zajednice.
Najdulje istraživanje jedne rezidentne zajednice dobrih dupina u cijelom Sredozemlju provodi se na Lošinju još od 1987. godine.
Golub uhan, također na marci od 3,30 kuna, riba je hrskavičnjača koja spada u porodicu morskih golubova, u narodu je poznat i pod nazivom “morski vrag“ zato što dvije glavene peraje ili nastavci koji se nalaze na glavi ribe podsjećaju na rogove.
Može imati raspon peraja i veći od tri metra i težiti do 300 kilograma, obično obitava u pelagičkim vodama otvorenog mora pa se vrlo rijetko opažao, a njegova prisutnost u Jadranu bila je gotovo nepoznata.
Glavata Žela foto Hina
Znanstvenici iz Instituta Plavi svijet istraživanjima su utvrdili da se u otvorenom dijelu Jadrana golub uhan redovito pojavljuje u toplijem dijelu godine kada se povećava organska produkcija i rastu količine planktonskih organizama kojima se hrane, a sa zahladnjenjem odlazi u toplije dijelove Sredozemlja.
Na temelju novih studija procjenjuje se kako ljeti iz Sredozemnog mora u Jadran uđe više od 3000 uhana.
Nove marke, čija je autorica dizajnerica Nataša Odak, izdane su u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka. Tiskane su u nakladi od 50.000 primjeraka po motivu u arcima te je otisnuto i 8000 karneta po motivu. Objavljena je i prigodna omotnica prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte.
Kako je priopćeno, mogu se kupiti u poštanskim uredima i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.
Žig prvog dana bit će u uporabi 22. i 23. ožujka 2021. na filatelističkom šalteru Poštanskog ureda u Zagrebu, u Branimirovoj.
Građani Crne Gore trebalo bi da odluku o istraživanju nafte i gasa u našem podmorju donesu na referendumu, saopštio je Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA
On je saopštio da će URA, Savez građana CIVIS, platforma Crno na bijelo i njihov poslanički klub pokrenuti inicijativu za raspisivanje referenduma o eksploatacijom nafte i gasa.
Konatar je pozvao Vladu Crne Gore i Ministarstvo kapitalnih investicija da podrže tu njihovu inicijativu, jer bi odluku o tako važnom pitanju trebalo da donesu građani na referendumu.
Potrebno najmanje 54.000 potpisa
Saopštio je da se zalažu za ekološku Crnu Goru, zbog čega ne mogu da podrže nijednu odluku koja ugrožava održivi razvoj i životnu sredinu.
“Mi ćemo podnijeti formalan predlog svim poslanicima da podrže inicijativu i predlog za raspisivanje državnog referenduma. Vrlo brzo ćemo krenuti u akciju skupljanja potpisa – najmanje 10 posto građana koji imaju biračko pravo u zemlji. To je oko 54.000 potpisa, a siguran sam da ćemo skupiti više”, rekao je Konatar.
Ono što građani odluče, rekao je, svi bi trebalo da poštuju.
Kontara je pozvao Ministarstvo i Vladu da otvore sve ugovore koji se tiču eksploatacije nafte i gasa: “Da skinu oznaku tajnosti sa ugovora, jer ove ugovore ova javnost ima pravo da vidi”.
Pozvao je građane i zainteresovanu javnost da organizuju javne rasprave i okrugle stolove i otvore sva pitanja, te da na kraju građani na referendumu odluče o eksploataciji nafte i gasa.
Čuti riječ struke
Poslanica Ure Božena Jelušić kazala je da je naše more plitko i zatvoreno, pa bi svaki incident imao nesagledive posljedice i štete, te uništenje svih drugih oblika privrede.
“Lično sam više na strani ekoloških interesa, jer je istraživanje energenata anhrono”, rekla je Jelušić, navodeći da Crna Gora ima mnoge druge resurse.
U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka, od posljedica infekcije koronavirusom preminulo šest osoba, a registrovano je još 508 novopozitivnih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak, 18. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 2134 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 508 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
153
Nikšić
119
Bijelo Polje
36
Bar
35
Berane
31
Rožaje
22
Herceg Novi
16
Ulcinj
16
Cetinje
13
Mojkovac
11
Budva
10
Kotor
10
Pljevlja
9
Andrijevica
6
Kolašin
5
Šavnik
5
Danilovgrad
4
Tuzi
4
Tivat
2
Plužine
1
Ukupno
508
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šestsmrtnih ishodapovezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata izBara (1),Podgorice (1), Cetinje (1)i Ulcinja (1),Nikšića (1) i Pljevalja (1) od kojih je najmlađi imao 67, a najstariji 84 godinestarosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1184.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 579 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih,ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8319.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 86282.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama*prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat donio je Odluku o sufinansiranju programa rada sportskih organizacija za 2021. godinu, a na osnovu javnog konkursa i predloga Komisije za raspodjelu ovih sredstava. Ovom odlukom, rad ukupno 36 sportskih organizacija iz Tivta, biće sufinansiran iznosom od 315.000€-saopšteno je danas iz lokalne uprave Tivta.
„Vrijeme krize ne može i neće zaustaviti sport u Tivtu. Opština Tivat opredjelila je značajna sredstva u skladu sa svojim mogućnostima i cjelokupnom situacijom, strogo vodeći računa o jasno definisanim kriterijumima finansiranja. Pred nama je važan posao uvođenja reda u ovu oblast, kako bi svako ulaganje bilo opravdano i zasluženo, sa krajnim ciljem ukupnog razvoja sporta u Tivtu“ – rekao je ovim povodom predsjednik opštine Željko Komnenović.
Najveći iznos novca od 60.000€ namjenjen je finansiranju rada Fudbalskog kluba „Arsenal“, 45.000€ biće usmjereno na rad Košarkaškog kluba „Teodo“, dok je Rukometnom klubu „Partizan 1949“ namijenjen iznos od 41.900€. Jedriličarskom klubu „Delfin“ odlazi 39.000€.
Predsjednik opštine Željko Komnenović će sa sportskim organizacijama potpisati ugovore o sufinansiranju njihovih programa rada, a prenos sredstava će se vršiti po zahtjevu sportske organizacije, u skladu sa odredbama iz ugovora. Budžetom Opštine Tivat za 2021. godinu za sport je predviđeno ukupno 350.000€, od čega je 60% namjenjeno sufinansiranju programa rada sportskih organizacija, do 30% namjenjeno je sufinansiranju rada sportskih organizacija čiji je osnivač Opština, dok preostalih 10% čini sportsku rezervu. Raspodjela sredstava vrši se na osnovu kriterijuma masovnosti, tradicije, uspješnosti i troškova takmičenja.
Otočić Daksa pokraj Dubrovnika stoljećima je predstavljao oazu duhovnosti i mira zahvaljujući franjevcima koji su na njemu živjeli u svome samostanu utemeljenome dobročinstvom dubrovačkoga vlastelina Sabina Getaldića 1281. godine. Sredinom 15. stoljeća humanistički je pisac Filip de Diversis zapisao kako je taj samostan “vjernicima tako drag i može se usporediti s najpoznatijim svetištima u Italiji (…) a ljudi ponekad, kad je more mirno, odlaze do tog mjesta ili do fratara koji tu u najvećoj pobožnosti žive da bi u tih Božjih slugu našli božanski lijek za svoje tjeskobe i nemire i okrepu za svoju ojađenu dušu”.
Na Daksi je, osim same zgrade samostana i crkve sv. Sabina, s vremenom izgrađeno desetak kapelica posvećenih Muci Gospodinovoj tako da je čitav otok početkom 16. stoljeća bio premrežen kapelicama, zapravo postajama Križnoga puta. Na malome uzvišenju u sredini otoka nalazila se kapelica Svetoga Groba koja je trebala podsjećati na onaj jeruzalemski. Vjerojatno se u njoj nalazilo i slavno raspelo s Dakse, rad gotičkoga kipara Jurja Petrovića, pred kojim je meditirao i veliki barokni pjesnik Đivo Gundulić te, prema predaji, ondje dobio nadahnuće za svoje pokorničke stihove. Nije neobično da Ilija Crijević početkom 16. stoljeća pjeva kako “malena Daksa nastoji biti slična Palestini i ravna joj družica”, kao i da se na Daksu upućivao velik broj hodočasnika i vjernika, posebno u korizmi i za blagdan Našašća Svetog Križa. Važno je istaknuti kako je primjer Križnoga puta na Daksi najstariji tako izgrađeni Križni put kod Hrvata.
Čitav je otok dakle bio posvećen spomenu na muku i smrt Gospodinovu te kod Dubrovčana stoljećima izazivao duboka vjernička čuvstva potaknuta proživljenim pobožnostima doživljenima na Daksi. Nažalost, samostan je nakon propasti Dubrovačke Republike (1808.) devastiran i potom ugašen, a otok je privremeno iznajmljen (1826.) i potom prodan vojsci, a do danas je izmijenio nekoliko privatnih vlasnika. Kapelice Kalvarije i Svetoga Groba postupno su oštećene, pa ih je danas moguće vidjeti samo u tragovima. Raspelo Jurja Petrovića se nakon ukinuća samostana na Daksi do danas čuva u franjevačkoj crkvi sv. Vlaha u Pridvorju uz veliku pobožnost Konavljana koji su često pred njim znali zavapiti “Križu s Dakse, pomozi mi”. No, otok Daksa je u 20. stoljeću postao i simbolom komunističkoga terora jer su najesen 1944. godine partizanske jedinice po ulasku u Dubrovnik bez ikakvoga suđenja ondje strijeljale pedesetak građana, među njima i više svećenika i redovnika.
Ovogodišnjim korizmenim križnim putem pokušat će se, uz ostalo, podsjetiti i na stoljećima staru pobožnost križnoga puta koja se na otoku održavala.
