Novoformirani kamerni orkestar „Camerata Herceg Novi” poziva vas na obilježavanje Dana opštine Herceg Novi uz djela Mocarta, Šuberta i Betovena, 28. oktobra u 19:30, u dvorani „Park” u Herceg Novom.
„Camerata Herceg Novi” (Hercegnovski kamerni orkestar) osnovan je u avgustu 2025, a publici se po prvi put predstavlja koncertom povodom proslave Dana grada, 28. oktobra 2025 u 19:30. Ideja o osnivanju potekla iz hercegnovske Muzičke škole, a inicijatori su prof. Nives Nenadović i kolege prof. Jovanka Veljović i Aleksandra Lepetić, koje su joj se u realizaciji pridružile skupa sa dirigentom Ivanom Velikanovim. Ideja je nastala iz želje da se oplemeni umjetnički život Herceg Novog, Boke, Crne Gore a i šire, uz orkestar koji je zamišljen kao baza koja će u stalnoj postavi okupljati profesionalne muzičare. Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje prepoznali su i podržali ovu ideju.
„Cameratu” čini dvadeset stalnih članova izvođača, a na prvom koncertu nastupiće u proširenom sastavu uz deset gostujućih članova iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Rusije. Orkestrom diriguje Ivan Velikanov, rusko-francuski dirigent i kompozitor.
Herceg – Novi – foto Boka News
Na prvom koncertu nastupiće sa solistom maestrom Borisom Kraljevićem (Crna Gora/Singapur) – novljaninom i proslavljenim svjetskim pijanistom – kao i solistkinjama Ivanom Petković – flauta, Anastasijom Batrakovom – fagot i Nives Nenadović – klavir.
Okončano skoro 2/3 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, 3/4 predmeta okončano u periodu kraćem od 6 mjeseci
Sud za prekršaje u Budvi od 01.01.2025.godine do 15.10.2025.godine imao je ukupnonu radu 372 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. U izvještajnom periodu okončano je ukupno 236 predmeta ili 63,4%. U predmetima je procesuirano ukupno 340 okrivljenih lica, pri čemu se kao žrtve nasilja pojavilo ukupno 309 lica, od čega 57 maloljetnika.
Ukupno 150 predmeta je okončano osuđujućim odlukama ili skoro 2/3, dok je ostatak predmeta rezultirao uglavnom oslobađajućim odlukama ili odbacivanjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
U predmetima koji su rezultirali osuđujućom odlukom, izrečene su ukupno 72 zaštitne mjere od kojih dominiraju: zabrana uznemiravanja i uhođenja; zabrana približavanja žrtvi nasilja i udaljenje nasilnika iz stana ili drugih prostorija za stanovanje.
Ukupno 176 okončanih predmeta završeno je u roku do pola godine ili 3/4 (od čega najveći broj na prvom ročištu), a po 30 u roku do jedne, odnosno nakon jedne godine, što znači da je sud ažurno i efikasno postupao u ovim, po prirodi hitnim predmetima, dok su duža odlaganja mahom bila proizvod objektivnih okolnosti na koje sud nije imao uticaja.
Mladu ragbisti Arsenala danas su u Luksemburgu na stadionu Boy Konen, nastupili na međunarodnom touch turniru za juniore.
Ragbi liga klub Arsenal slavio je ubedljivo u dvije utakmice, i to protiv ekipe Pariza iz Francuske, kao i domaćina ekipe Luksemburga.
Na taj način ragbisti Arsenala osvojili su turnir u kategoriji U 16.
Bilo je ovo prvo međunarodno takmičenje u touch ragbiju za juniore Arsenala.
Ragbisti Arsenala boravili su u Luksemburgu tri dana i sutra se vraćaju u Tivat.
Zahvaljujemo se našim sponzorima koji su omogucili odlazak na turnir: Lustici Bay, Opštini Tivat , firmi Tujko, firmi Parma Budva, kao i Montefishu Tivat.
Crveni krst Kotor u subotu je organizovao “Flash mob” povodom 150 godina postojanja Crvenog krsta Crne Gore, kako bi podigli svijest o značaju naše organizacije, njenim principima, aktivnostima, upoznali sugrađanke/sugrađane kao i brojne turiste koji su se informisali i vidno oduševili događajem kojem su prisustvovali, kazala je za naš portal sekretarica ove organizacije Anet Marović.
Prenosimo vam dio atmosfere iz drevnog Kotora, za koju su bili zaduženi naši Isidora Nikolić i Damjan Gledić, preko fotografija koje je zabilježio Drago Rapovac.
Foto Crveni krst Kotor
Ovim puta od srca zahvaljujemo njima i svim učesnicima, našim volonterima, koji su se potrudili da ovaj dan protekne u najboljem redu, kazala je Marović.
Dvoje slovenskih ministara odstupilo nakon ubojstva u Novom Mestu – foto Daniel Novakovic/STA
NOVO MESTO – Na društvenim mrežama pojavila se snimka ubojstva ispred kluba u slovenskom Novom Mestu, pišu lokalni mediji. Uznemirujuću snimku objavio je portal Slovenske novice. Ne prenosimo je zbog iznimno uznemirujućeg sadržaja.
U noći s petka na subotu muškarac je brutalno pretučen ispred ugostiteljskog objekta u Novom Mestu te je kasnije podlegao ozljedama. Policija je uhitila 20-godišnjeg osumnjičenika, a za danas je najavljen prosvjed.
Prema neslužbenim informacijama, događaji su započeli kada je mladić nazvao oca iz kluba “LokalPatriot”, tvrdeći da mu prijeti skupina ljudi i moleći ga da dođe po njega. Otac, inače poznati ugostitelj, odmah je stigao.
Čim je izašao iz automobila, napala ga je skupina muškaraca, navodno pripadnika romske zajednice, te mu nanijela teške ozljede glave. Hitna pomoć uspjela ga je reanimirati na mjestu događaja, no stanje mu je bilo iznimno kritično te je prevezen u bolnicu. Unatoč naporima liječnika, muškarac je preminuo jučer nešto prije 22 sata.
Sugrađani se opraštaju
Isti portal objavio je da je ubijeni muškarac Aleš Šutar (48), od milja zvan Aco. Bio je poznat kao uvijek nasmijani konobar iz lokala Pri vodnjaku, piše slovenski medij.
U spomen na tragično preminulog oca brojni građani okupljaju se i pale svijeće ispred lokala u kojem se napad dogodio. Društvenim mrežama šire se i njegove fotografije te objave podrške uz oznaku “#vsismolahkoAco” (Svi možemo biti Aco).
Na tragičan događaj osvrnuo se i ugostitelj Rok Vovko, pozvavši sugrađane da se pridruže odavanju počasti. “Zapalit ću svijeću za Aleša koji će za svoju djecu uvijek biti najbolji tata na svijetu. Dođi i ti zapaliti svijeću”, poručio je Vovko. Od Ace se na Facebooku oprostio i sociolog i profesor Borut Rončević.
“Obitelj je izgubila muža i oca, a mi uvijek nasmijanog konobara Pri vodnjaku”, napisao je.
Slovenska ministrica pravosuđa Andreja Katič i ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar ponudili su ostavke premijeru Robertu Golobu, koji ih je i prihvatio. Istraga o kaznenom djelu, prema riječima glavnog ravnatelja policije Damjana Petriča, još uvijek traje.
“Ljudi imaju pravo na sigurnost, a to pravo jučer nije ispunjeno”, rekao je Golob. “Znam da danas svi osjećamo tugu, ljutnju, pa čak i strah. To je razumljivo. Međutim, ne smijemo dopustiti da se ta bol pretvori u osvetu ili mržnju. To bi samo produbilo rane i rastrgalo društvo”, nastavio je Golob, pa pozvao kolege da se suzdrže od iskorištavanja te tragedije u političke svrhe.
Oporba traži ostavku cijele Vlade
Oglasio se i predsjednik Vrhovnog suda Đorđević, koji je istaknuo da je sudstvo u ovakvim slučajevima “posljednje u nizu”. “Najprije je potrebno dobro i učinkovito zakonodavstvo, zatim je na potezu policija, tužiteljstvo i tek onda sudstvo”, pojasnio je. Na pitanje o odgovornosti sudstva, odgovorio je da je o tome teško govoriti.
Slovenska oporba već je pozvala na ostavku cijele vlade, no premijer je to odbio kazavši da bi u ovom trenutku to predstavljalo bijeg od odgovornosti. “Ministri su prihvatili svoju odgovornost, a na meni je da sljedećim koracima osiguram da se mir vrati u društvo i da osiguramo sigurnost cijelog društva”, naglasio je.
Katič, ministrica iz redova socijaldemokrata, ranije je rekla da je donijela odluku o ostavci “zbog objektivne odgovornosti” te da time “doprinosi smirivanju situacije”. “Oni koji moraju osigurati red i sigurnost su policija i tužiteljstvo. Što se tiče poziva drugima, odgovaram da svatko mora razmisliti o vlastitoj odgovornosti, ja jesam”, prenosi slovensko Delo njezine riječi.
Predsjednica traži sjednicu, Janša najavio prosvjed
Predsjednica Nataša Pirc Musar pozvala se na Ustav i od Državnog zbora zatražila izvanrednu sjednicu kako bi se raspravilo o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Slovenije. Naglasila je kako je nedopustivo da se ovakva tragedija iskorištava za prikupljanje političkih bodova.
“Potrebna nam je trezvena, stručna i odgovorna rasprava koja će donijeti učinkovita rješenja”, poručili su iz njezina ureda. Predsjednik SDS-a Janez Janša najavio je da će na dan izvanredne sjednice organizirati prosvjed ispred parlamenta kako bi se izvršio pritisak na vladajuće da usvoje hitne mjere.
Iz njegove stranke poručili su da su za smrt muškarca “posredno odgovorni premijer Robert Golob i njegova koalicija” jer su ignorirali upozorenja i primjenjivali dvostruka mjerila. “Umjesto da zaštiti ljude, vlast je štitila kriminalce”, smatraju u SDS-u i pozivaju premijera na ostavku.
Za mlade bućare reprezenatacije Crne Gore danas je organizovan svečani doček na tivatskom aerodromu.
Podsjećamo, oni su na Svjetskom prvenstvu u Turskoj osvojili dvije srebrne i tri bronzane medalje, Gracija Stjepčević je osvojio dvije srebrne i jednu bronzanu medalju, Matija Golub i Petar Petković su osvojili bronzanu medalju.
Osim roditelja, rodbine i navijača mlade bućare dočekali su predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, predsjednik Bućarskog saveza Crne Gore, Miroslav Petković i selektor ženske reprezentacije Dejan Stjepčević.
Svečani doček organizovan je i u klubskim prostorijama BK Palme u Donjoj Lastvi.
Mladi bućari Crne Gore sa medaljama
1 od 6
Mladi bućari Crne Gore sa medaljama
Doček mladih bućara
Mladi bućari Crne Gore sa medaljama
Doček mladih bućara
Mladi bućari Crne Gore sa medaljama
Mladi bućari Crne Gore sa medaljama
Bućarski savez Crne Gore: Hvala svima
Ceremonijom dodjele medalja završeno je svjetsko prvenstvo za mlade u Mersinu. Za nas veoma uspješno, momci se vraćaju kući sa 5 medalja.
Gracija Stjepcevic već nas je navikao na brojna odličja sa reprezentacijom i klubom. Ovoga puta 3/3.
Bronza u preciznom, srebra u pojedincu i brzinskom, nakon 4 dana iscrpljujućeg takmičenja u tri discipline.
Petar Petkovic , najmlađi, ali sa sigurnom rukom kao da je mnogo iskusniji, bronza u preciznom izbijanju. Tek početak jedne uspješne bućarske priče.
Matija Golub, bronza u brzinskom, četvrtfinale kruga i para sa Petrom, veliki talenat sa čijim ćemo se rezultatima još ponositi u budućnosti.
Ilija Belan, Mateo Počanić , Boris Vuksanović, Leon Lasić i Matija Pinjatić, sve čestitke na zalaganju u terenima, zajedništvu i načinu kako ste predstavljali Crnu Goru i naš sport. Vrlo malo je nedostajalo da ova kolekcija medalja bude i veća.
Niko Stjepčević i Zoran Vučetić, pored terena uvijek spremni da savjetuju, smire pohvale ali i kritikuju. Veliki dio ovog uspjeha pripada i njima.
Hvala svim navijačima, prijateljima i ljudima i organizacijama koji su podržali ovaj projekat. Na najljepši način ovi momci to vraćaju!
Danas ćemo slaviti, a nakon toga zasluženi odmor, saopšteno je iz Crnogorskog bućarskog saveza.
Porodično gazdinstvo Ilića u Lepetanima - foto M.D. P.
1 od 9
Otac i sinovi- Marko, Ivan i Miho
Pogled na gazdinstvo Ilića u Lepetanima
Berba uz asistenciju
Doktor među maslinarima
Hibridne sorte dale urod
Domaćin i berači maslina
Mlade sadnice dobro rodile
Atmosfera u konobi
Otac i sinovi- Marko, Ivan i Miho
“Ovo je naše sidrište, podsjetnik na teški život naših predaka i baza oko koje se okuplja naša uža i šira obitelj”, kažu Miho, Marko i Ivan Ilić
Ljekar među bokeškim maslinarima ili maslinar među ljekarima, doktor medicine, hirurg, Ivan Ilić uspješno razvija poljoprivredno seosko gazdinstvo u Lepetanima, uz podršku porodice, ponajviše sinova Marka i Miha.
Nastavljajući obiteljsku tradiciju oni su obnovili oko 400 stabala starinskih maslina u brdu podno Vrmca, te oformili novi maslinjak sadnjom oko 200 novih sorti, koje već daju plod. Imaju tri maslinika raspoređena kaskadno od brda ka moru. Berba održana 18. oktobra u okviru Maslinarskog društva “Boka” obuhvatila je samo maslinik površine oko deset hiljada kvadratnih metara, gdje je zasađeno oko 200 stabala, od kojih su u rodu bila njih stotinjak.
Rad u maslinjaku u kontinuitetu mnogo je značio doktoru Iliću, a posebno zadnjih godina, otkako se penzionisao.
-Ozbiljnije sam se počeo baviti maslinarstvom prije 15-ak godina, a tokom tog perioda rad u maslinjaku značajno je dopriniomom opuštanju od čestih stresnih situacija u poslu kojim se bavim. Kroz fizički umor, zbog rada u maslinjaku, dolazi i satisfakcija u vidu mentalnog rasterećenja. Interesantno je da veliki broj kolega, doktora medicine, gaji strast ka maslinarstvu kao hobiju, kaže Ilić.
Iz te strasti nastao je mladi maslinik sa oko 30 novih hibridnih sorti – “multikultivari”, 70 sadnica starosti od jedne do četiri godine, koje su u zbijenim redovima zasadili na tlu nekadašnjeg vinograda, gdje je zemlja već kultivisana dugogodišnjim obrađivanjem.
Što se tiče rodnosti, kažu Ilići, u ovom trenutku među vodećim sortama su italijanske, a stižu i hibridne-španske sorte. Izdvaja se i “koroneiki”, sitnog, grozdastog roda, najbolja grčka uljarica, jedna od najbogatijih antioksidansima i polifenolima, što se danas najviše cijeni u maslinarstvu.
Zbirka egzotičnih sorti
Mlade sadnice dobro rodile
Novi maslinik krase autohtione sorte – žutica, crnica, lumbardeška; hrvatske sorte – oblica, levantinka, lastivka, istarska bjelica, drobnica, pujiška; grčke – koronaiki, kalamon, halkidiki, megaritiki; italijanske – leccino, frantoiol coratina, carolea, pendolino, maurino, cipressino; španske – arbequina, arbosana, manzanilla; francuska – picholine languedoc; sjevernoafričke -picholine marocaine i chemlali sfax. Tu su i moderne hibridne sorte za intezivni uzgoj: arbeguina, arbosana, sikitita, lecciana (Agromillora i Univerzitet u Bariju), o kojima nam je detalje iznio Miho Ilić, inžinjer elektrotehnike.
-Ovoliki broj sorti je prisutan zbog početničke zanesenosti raznim sortama, i gotovo kolekcionarskog pristupa istim. Realnost je da su se od svih njih vremenom izdvojile one koje su se najbolje pokazale na našoj mikrolokaciji i našoj mikro klimi, te će se budući izbor za sadnju suziti na 5-10 sorti, objasnili su Ilići.
Upariti teren, mikrolokaciju i sortiment
-Ne postoji savršena maslina, svaka ima svoje prednosti i nedostatke, neka koja redovno rađa možda je osjetljiva na neku vrstu bolesti, neka koja je jako otporna- ne rađa redovno i tu treba tražiti neke kompromise. Tu je najbitniji uticaj mikrolokacije – neka maslina koja se pokaže dobro ovdje, kilometar dalje ne uspijeva. Ušuškanost našeg imanja u Lepetanima ima prednosti, ali i mane – zimi nemamo toliko sunčeve svjetlosti, zadržava se vlaga pa su samim tim masline sklonije oboljevanju od raznih gljivičnih bolesti, napominje Miho. Pošto su timski ovladali vještinom kalemljenja, te već zamjenjuju sorte maslina koje se nisu pokazale dobro, onima koje su otporne na bolesti i imaju redovnu rodnost.
-Ne postoji idealni kultivar, svaka prednost sa sobom nosi i određenu manu, pa je po pitanju sortimenta potrebno tražiti kompromise i prilagođavti se okolnostima u maslinjaku, prioritetima maslinara, kao i mikrolokaciji. Uz pravilno uparen tip terena, mikrolokaciju i sortiment, mogu se postići vrhunski rezultati u ekološkoj proizvodnji, kaže Ilić.
Berba uz asistenciju – foto M.D.P.
Tradicionalni uzgoj i preradu maslina potisnule su metode savremenog uzgoja.
-Razlike su ogromne, međutim kada ih razmatramo moramo uzeti u obzir kontekst vremena u kojem su one nastale. Danas proizvodimo ulje na savremen način, koristeći opremu i znanja kojim naši preci nisu imali pristup. Oni su to radili najbolje što su u to vrijeme znali, i to je tada bio standard. Danas smo zahvaljujući novim saznanjima iz oblasti maslinarstva napustili stare loše prakse i usvojili nove. Na primjer, sakupljanje plodova sa zemje i njihovo skladištenje mjesecima prije prerade više nije prihvatljivo, masline se beru sa stabla i prerađuju u uljari isti dan. Takođe i uljare su savremene i omogućavaju dobijanje ulja vrhunskog kvaliteta, što je nekada i uz mnogo veći trud bilo gotovo nemoguće postići, objašnjava Miho. Ova djelatnost im znači puno.
-To je naše sidrište, podsjetnik na teški život naših predaka i baza oko koje se okuplja naša uža i šira obitelj. Ova kuća i ovo imanje generacijama su bili mjesto takvih okupljanja, odavde su potekle mnoge porodice, čiji potomci danas žive širom svijeta, i uvijek se rado vraćaju, kažu Ilići, koji u praksi primjenjuju savremenu tehnologiju. Agrotehničke mjere su važne – zaštita masline, priprema, navodnjavanje, borba protiv štetočina, nagnojavanje, rezidba je jako bitna.
Doktor Ilić ističe da je svaki korak važan, a kad su akcije, onda on i sinovi rade združenim snagama. Marko i Miho pomažu ocu u održavanju terena, u pripremi za sadnju, u kosidbi, rezidbi, berbi, transportu…Maslinarstvo je, kažu 80% fizički posao, ali je ono dobar spoj lijepog i korisnog.
Ljubav najdragocjenije ulaganje
Pogled na gazdinstvo Ilića u Lepetanima – foto M.D.P.
-Potrebno je značajno vrijeme dok masline ne dođu u rod i dok uloženi novac ne počne da se vraća. Čak i ako posjedujete svoju zemlju, priprema terena, kvalitetan sadni materijal, sistemi navodnjavanja i radna snaga traže ozbiljna ulaganja. U Crnoj Gori malobrojni preduzetnici koji žive od maslinarstva posjeduju veće parcele koje opravdavaju ova ulaganja. Uzevši sve ovo u obzir, nameće se zaključak da je ljubav ka maslini i maslinarstvu ipak neizostavni faktor da bi se neko odlučio za profesionalno bavljenje ovim poslom. Kada pričamo o “hobiju” maslinara, onda je tu ljubav i privrženost tradiciji dominantni faktor, jer se najčešće uloženi trud i novac ne mogu kompenzovati u ekonomskom smislu, međutim, sa druge strane imati svoje vrhunsko organsko ekstra djevičansko maslinovo ulje je neprocjenjivo, ističe Miho Ilić.
Turizam i maslinarstvo “ruku pod ruku”
Doktor među maslinarima
-Namjera nam je da napravimo jedan reprezentativni agroturistički pejzaž, koji će privlačiti posjetitelje. Želja nam je da obnovimo gazdinstvo u izvornom obliku, onako kako je izgledalo nekada, kada se redovno održavalo, te planiramo da obnovimo i suhomeđe, kaže Marko Ilić. Po struci pravnik, on ukazuje da je potrebno da se u zakonskoj regulativi tačno definiše što jedno seosko domaćinstvo može da pruži od turističkih usluga (hrana i piće), kako bi se u budućnosti Ilići time ozbiljno pozabavili.
-Inače se bavimo turizmom, izdajemo apartmane i imamo povratnu informaciju od gostiju iz inostranstva koji su oduševljeni. Tek kroz njihove ekspresije mi zapravo shvatimo što imamo, da je ovo imanje unikatno za Boku, maltene na pjenu od mora, a iza njega su brda, šuma, lijepo je za odmor ko želi da pobjegne od gradske gužve, od svega, destinacija ne može biti bolja, smatra Marko Ilić.
U tom pravcu razmišlja i njegov otac.
-Bilo bi lijepo kad bismo sredili jedan prostor za kušaonicu ulja i to bi bila jedna kruna ovog našeg rada, kao i da se ima svoj mali mlin, da se ne ovisi o drugima i da se melju određene manje količine, da se obrađuje kako se ubere – to bi bilo idealno, ali za to treba još vremena i investicija.
Svake godine opština Tivat objavljuje konkurs iz oblasti poljoprivrede, i svi registrovani proizvođači sa urednom dokumentacijom mogu ostvariti pravo na subvencije prilikom nabavke alata, opreme, i mehanizacije u iznosu od 50%. Tu su i dodatni stimulansi kao: subvencija za obradivo zemljište (obračunava se po površini) subvencija za prizvedeni litar ekstra djevičanskog maslinovog ulja, subvencija za obnovljena stara stabla maslina, obnove suhozida, itd. Do sada smo koristili ove povoljnosti, dok za subvencije na nivou države/ Ministarstva poljoprivrede još nismo konkurisali, kaže dr Ilić.
Djelić istorije uokviren sa četiri kamena zida
Atmosfera u konobi – Foto M.D.P.
– Konoba je dio kuće koji je ostao u izvornom obliku, njene podne kamene ploče uglačane od stopala svjedoče životu koji se tu intezivno odvijao kroz generacije, u njenom ćošku vidi se stijena na kojoj je kuća sagrađena. Nekada je dominantno korištena kao magacin za čuvanje poljoprivrednih proizvoda, i to najčešće vina u drvenim bačvama i ulja u kamenim pilima. Danas je konoba mjesto za okupljanje porodice i prijatelja, sa velikim drvenim stolom u sredini. Malo ko ostaje ravnodušan kada se susretne sa tim autentičnim djelićem istorije uokvirenim u četiri kamena zida, sentimentalni su Ilići ka ovom dijelu stare kuće.
Kad se jesen polako uvlači u sjenovite zakutke Herceg Novog, a vazduh miriše na zrelo lišće i more, šumske staze Savinske dubrave ožive nijansama ružičaste boje. Među opalim lišćem hrasta i kestena izranjaju nježni cvjetovi šumskih ciklama. U vrijeme Miholjskog ljeta, kada se sunce još zadržava nad Bokom, a povremene kiše osvježe tlo, šumske ciklame procvjetaju u punom sjaju – ružičaste nijanse unose život u tišinu jesenje šume.
Tlo Savinske dubrave je krečnjačko, s bogatim humusom koji zadržava vlagu, a izmjena zimzelenih i listopadnih vrsta stvara idealne uslove – dovoljno svjetlosti i zaštite. Ciklama svoje cvjetanje duguje podzemnom gomolju koji tokom ljeta čuva energiju i vlagu, pa čim stignu prve jesenske kiše – biljka oživi. Cyclamen hederifolium i srodne jesenske vrste cvjetaju od septembra do novembra, što savršeno odgovara blagoj i vlažnoj klimi Herceg Novog.
Ciklama (lat. Cyclamen) pripada porodici jagorčevina (lat. Primulaceae) . Postoji veliki broj sorti, rod ciklame uključuje 23 vrste, a najviše se razlikuju po boji cvijeća, lišća i obliku, a neke vrste gaje se kao sobno bilje. Ciklame obitavaju u mediteranskoj regiji od Španije do Irana, te u Sjeveroistočnoj Africi, u oblastima poput Somalije. U Crnoj Gori je do sada zabilježeno pet vrsta ciklama, od čega su najrasprostranjenije šumska i primorska.
Ciklame – foto S.K.
Šumska ciklama (Cyclamen purpurascens) je višegodišnja zeljasta biljka s krtolom promjera do 5 cm. Njeni listovi su srcoliki, tamnozeleni sa srebrnim mrljama, a cvjetovi karmin-crveni, nježno mirisni i elegantno povijeni. Cvjeta uglavnom od maja do septembra, ali na primorju, u zavjetrini i toplijim jesenima, njeno cvjetanje zna potrajati i u oktobru.
Primorska ciklama (Cyclamen repandum) raste u četinarskim šumama i prepoznatljiva je po dužim stabljikama i većim, tamnije ružičastim cvjetovima bez mirisa. Obje vrste su zaštićene i ne smiju se brati – njihovo prisustvo označava zdrav ekosistem, uravnoteženu vlagu i netaknut šumski sloj.
Ove male, ali otporne biljke dio su prirodne ravnoteže Savinske dubrave. Dok većina bilja završava svoj vegetativni ciklus, ciklame tek tada pokazuju puni razvoj i snagu prilagođavanja uslovima tla i klime.
Cvijet tihe ljubavi
Prema jednoj staroj grčkoj legendi, ciklama je bila posvećena boginji Afroditi, boginji ljubavi i ljepote. Kaže se da je rasla na mjestima gdje je Afrodita prolazila — naročito tamo gdje je plakala zbog Adonisa. Zato se ciklama često povezuje s iskrenom, ali bolnom ljubavlju, ili s tugom zbog gubitka voljene osobe.
U nekim dijelovima Balkana postoji vjerovanje da ciklama nikne tamo gdje je pala suza zaljubljene djevojke. Zato se sadila pored kuća kao simbol vječne, ali tihe ljubavi.
Smatralo se i da donosi zaštitu kući, ali da kada ciklame venu nagovještavaju tugu ili rastanak.
Autorski tekst predsjednika OD EPCGMilutina Đukanovića
Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja već četiri godine nije povećala cijenu električne energije. Jedan od razloga leži i u strateškim ulaganjima u domaće kapacitete, kroz projekte Solari 3000+/500+ i 5000+, SE Željezara, SE Vrtac, SE Kapino Polje, SE Krupac, SE Štedim, SE Gračanica koje sprovode, ili će sprovoditi kćerke firme EPCG-SOLAR-GRADNJA i EPCG-ŽELJEZARA. Što imamo više novih izvora električne energije imaćemo stabilnije cijene. Ovi programi predstavljaju primjer kako se domaćim znanjem i radom može ostvariti veća energetska nezavisnost i ekonomska stabilnost. Naravno postoje i značajni drugi projekti koji se realizuju(Gvozd1, Gvozd2, 8. Agregat, Kruševo, valorizacija voda Nikšićkog polja, BESS…), ali u ovom tekstu daćemo osvrt na izgradnju solarnih elektrana i ulozi Solar gradnje u realizaciji tih projekata.
Da bi analiza bila korektna, daćemo tabelu, šta su to do sada uradile EPCG i njena ćerka firma EPCG-Solar-Gradnja
Foto: EPCG
U sljedećoj tabeli ćemo prikazati finansijske pokazatelje izgradnje ovih solarnih elektrana
Foto: EPCG
Rekordni rezultati i konkretne brojke
Zahvaljujući projektima Solari 3000+/500+ i 5000+, Crna Gora danas ima blizu 100 MWp instalisane solarne energije. Samo kroz glavne programe postavljeno je preko 8.600 solarnih sistema, dok su industrijski projekti poput Željezare, Vrtca i Kapinog Polja dodali više od 14 MWp. To Crnu Goru svrstava među najbrže rastuće zemlje u regionu u oblasti obnovljivih izvora energije.
Svi su na dobitku
Efekti ovih projekata su mjerljivi i višestrani:
• EPCG ostvaruje preko 8 miliona eura koristi jer oslobođenu energiju može da plasira na tržište po višim cijenama. (Malo pojašnjenje za oslobođenu energiju. EPCG je do sada potrošače snabdijevala, iz hidroelektrana i terermoelektrane, po cijeni od 43€/MWh. Pošto ugradnjom solarne elektrane potrošač počinje da snabdijeva sam sebe, a energija koja mu se do tada isporučivala se izvozi po cijeni od 104€/MWh, i nazivamo je oslobođenom energijom).
• Potrošači ostvaruju skoro 6 miliona eura direktnih ušteda jer značajan dio potrošnje pokrivaju sopstvenom, praktično besplatnom energijom.
• Državni budžet prihoduje gotovo 15 miliona euvra kroz poreze, doprinose i PDV.
• EPCG-Solar-Gradnja, iako s privremenim minusom od 5 miliona eura, koji je nasto u 2022. i 2023. godini, omogućila je da se projekti realizuju i da društvena korist višestruko premaši uloženo.
U ovoj analizi namjerno nijesmo uzimali u obzir efekte smanjenje emisije CO2, gdje 1 tona na berzi ima vrijednost 78€, a ona je ekvivalent 1MWh. Proizvodnja iz obnovljivih izvora smanjuje emisiju CO2 za 131.132 tona, i može da predstavlja uštedu od preko 10 miliona eura.
Drugim riječima, svaki uloženi euro u EPCG-Solar-Gradnjau donosi 5 eura koristi društvu. To je model investicije koji se rijetko viđa u energetskom sektoru.
Jedna napomena, EPCG-Solar-Gradnja je 2024. godinu završila pozitivno, a očekujemo da će tako biti i u 2025. godine.
Zapošljavanje nije trošak, već investicija u budućnost
EPCG-Solar-Gradnja zapošljava oko 500 radnika, što je brojka koja odražava realan obim posla, a ne administrativno širenje. Radi se o projektima koji obuhvataju više od 8.000 lokacija širom Crne Gore – domaćinstava, firmi i industrijskih pogona. Takav obim posla zahtijeva timove inženjera, montera, električara i servisera koji svakodnevno rade na terenu. Za razliku od centralizovanih elektrana, solarni projekti traže na desetine ekipa koje rade istovremeno, zbog čega je broj zaposlenih ne samo opravdan, već i nužan za održavanje dinamike i kvaliteta radova.
Svako od tih radnih mjesta doprinosi i budžetu države – kroz poreze, doprinose i potrošnju. Zato zapošljavanje u Solar gradnji nije trošak, već investicija u domaću stručnost i energetsku budućnost Crne Gore.
Značajno je napomenuti da prilikom osnivanja kompanije u Crnoj Gori nije bilo kvalifkovanih i obučenih ljudi koji imaju iskustvo u solarnoj industriji i ugradnjih ovih sistema, a sada možemo reći da je nivo znanja na visokom nivou, što je dodatna vrijednost, a za stručno osposobljavanje svakog kadra neophodno je vrijeme
Domaća kompanija, domaće znanje
EPCG-Solar-Gradnja je dokaz da Crna Gora ima kapacitet da samostalno realizuje energetske projekte bez stranih izvođača, po sistemu ključ u ruke. Ovim projektima stvoren je lanac domaće vrijednosti – od nabavke opreme do instalacije i održavanja. To znači da svaki euro koji se uloži u solarne projekte ostaje u Crnoj Gori, jačajući lokalnu ekonomiju i zapošljavanje.
Možda je neko želio i nadao se da će se nastaviti primijena sistema povlašćenih proizvođača, i da samo privilegovani pojedincu mogu da proizvode električnu energiju i da ostvaruju milionske zarade na uštrb potrošača, EPCG i Budžeta Crne Gore. To vrijeme je prošlo, i danas svaki potrošač može da postane proizvođač električne energije. To nas čini posebno ponosnim.
Zaključak
Projekti Solar gradnje i EPCG nijesu partijski, već ekonomski, društveni i razvojni poduhvati. Njihovi rezultati su vidljivi i mjerljivi: EPCG ostvaruje dodatne prihode, građani plaćaju manje, a država puni budžet. Zahvaljujući ovim programima, Crna Gora postaje energetski nezavisnija i otpornija na globalne šokove cijena električne energije. Zato treba jasno reći – EPCG-Solar-Gradnja nije problem, već rješenje. To je model kojim domaće znanje i rad postaju temelj moderne energetske Crne Gore.
Trka oslobođenja Herceg Novog -Foto: Triatlon klub Herceg Novi
1 od 6
Foto: Triatlon klub Herceg Novi
Foto: Triatlon klub Herceg Novi
Foto: Triatlon klub Herceg Novi
Foto: Triatlon klub Herceg Novi
Foto: Triatlon klub Herceg Novi
Foto: Triatlon klub Herceg Novi
Ulična “Trka oslobođenja Herceg Novog“, jedan od tradicionalnih sportskih programa povodom proslave Dana oslobođenja grada, održana je juče, a odličan domaćin i organizator bio je Triatlon klub Herceg Novi. Da je riječ o sve popularnijoj manifestaciji potvrđuje podatak da je ove godine 80 odsto više učesnika nego lani.
Stazu dugu pet kilometara, od Titove vile do plaže Boka i nazad, istrčalo je 149 takmičarau muškoj i ženskoj kategoriji.
Foto: Triatlon klub Herceg Novi
Pobjednik „Trke oslobođenja“ u muškoj kategoriji je Uroš Gutić iz AK Invictus (BIH) koji je postavio novi rekord staze 15:37 minuta. Drugo mjesto osvojio je Miljan Kukuličić, član AK Mornar sa vremenom 15:56, dok je na trećoj poziciji Rustam Mendubaev iz TK Budva koji je stazu pretrčao za 16:19 minuta.
Pobjednica u ženskoj kategoriji je Slađana Pejović iz AK Nikšić koja je stazu savladala za 19:21 minuta, drugoplasirana je Lidija Todorović iz AK Sparta sa vremenom 20:32, dok je na trećem mjestu Dijana Terzić, članica AK Invictus, sa vremenom 20:49 minuta.
Medalje i priznanja uručio je Mitar Kisjelica, pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, uz čiju podršku se takmičenje realizuje.
