Predstavljanje knjige “Crni Plat- Genius loci Tivta”
Iz štampe je izašla dugo očekivana publikacija- monografija “Crni Plat- Genius loci Tivta” neumornog istraživača slojevite povijesti Tivta i Boke, Dragana S. Rajčevića, temeljena na četiri decenije dugim terenskim i istraživanjima naučne i arhivske građe koja govori o jednom od najstarijih naselja na Vrmcu, ishodištu današnjeg Tivta- selu Crni Plat.
“Crni Plat- Genius loci Tivta” biće predstavljen javnosti u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat, u ponedjeljak, 16.decembra 2024.godine u 19 sati.
O vrijednoj publikaciji govoriće izdavač- direktorica Javne ustanove Gradska biblioteka Tivat, profesorica književnosti Vesna Barbić, recenzenti izdanja- prof. dr Boris Ilijanić i prof. dr Ilija Vujačić, te sam autor. U muzičkom dijelu programa nastupiće profesorice Nevila Klakor- violina, i Bruna Matijević-flauta, a domaćin programa- Opština Tivat, za učesnike i goste nakon razgovora o knjizi u holu priprema prigodan koktel.
Rajčević se istraživanjem prošlosti Tivta, sa posebnom pažnjom koju posvećuje njegovom zaleđu- obroncima Vrmca, bavi od najranije mladosti. Pored brojnih projekata, među kojima se ističu izložba posvećena selu Crni Plat, prikupljanje i analiza dijalektoloških posebnosti tivatskog govora, te istraživanje i izložba o hranjivom i ljekovitom bilju Vrmca, knjiga “Crni Plat- Genius loci Tivta” predstavlja njegovo životno djelo. Iako laik, Rajčević je u svojim istraživanjima sarađivao sa najvećim autoritetima arhivističke struke sa naših prostora i šire, zavrijedivši visoke ocjene relevantnih recenzenata i u smislu donošenja novih naučno relevatnih činjenica koje će biti od značaja budućim istraživačima prošlosti našeg kraja.
Rad na monografiji i štampu djela “Crni Plat- Genius loci Tivta” podržao je Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat kroz program podrške izdavačkoj djelatnosti. Knjiga je štampana u 300 primjeraka.
Memorandum o saradnji za osnaživanje lokalnih zajednica
Projekat šansa da lokalne samouprave efikasnije koriste sredstva koja su na raspolaganju kroz EU fondove
Opština Herceg Novi je, uz ostale 24 jedinice lokalnih samouprava u Crnoj Gori, predstavnicima pet ministarstava i Zajednice opština, potpisala Memorandum o saradnji u okviru EU projekta „Opštine za EU – Osnaživanje lokalnih zajednica u procesu evropske integracije Crne Gore”.
Potpisivanju memoranduma prisustvovao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Lokalne samouprave suštinski su značajne da se evropske vrijednosti i standardi približe građanima, kazao je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler.
„Pravi pokazatelj uspjeha u pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji neće biti samo usvajanje nacionalnih politika i zakonodavstva već u tome koliko će one biti sprovođene na lokalnom nivou gdje direktno utiči na živote građana. Podsticanjem saradnje između nacionalnog i opštinskog nivoa zajednički gradimo temelj za inkluzivniji i djelotvorniji proces evropske integracije”, kazao je Satler.
Memorandum su potpisali: Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ministarstvo saobraćaja. Ovim dokumentom posebna pažnja posvećena je prilagođavanju lokalnih samouprava evropskim standardima i politikama, kao i podizanju svijesti građana o EU, rekao je ministar javne uprave, Marash Dukaj.
„U kontekstu aktuelnih dešavanja, promjene su neophodne ali i podrška lokalnim samoupravama. Samo timski rad, na koji vas sve pozivamo, može dati traženi rezultat. Memorandum u svojoj primjeni, treba snažno da doprinese decentralizaciji lokalnih samouprava, a to je najbolji put za demokratske pomake, kojima smo svi jednako posvećeni“, rekao je Dukaj.
Potpisivanje Memoranduma predstavlja ključni korak u pripremi jedinica lokalne samouprave za korišćenje EU fondova i unapređenje kvaliteta života građana. Kako je istakla ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, čak 70 odsto evropskog zakonodavstva primjenjuje se na lokalnom nivou zbog čega je potrebno osigurati njihovu punu uključenost u planiranje i sprovođenje aktivnosti koje vode usvajanju evropskih standarda i vrijednosti.
Potpisom, jedinice lokalne samouprave su se obavezale da će uspostaviti službe za evropske integracije, u skladu sa opštinskim odlukama o organizaciji i načinu rada. Ove službe će se, između ostalog, baviti pripremom projekata za prikupljanje sredstava iz fondova Evropske unije, upravljanjem projektima, koordinacijom aktivnosti vezanih za proces pristupanja EU, a biće obezbijeđeni adekvatni resursi za rad tih službi.
Kako je istakao predsjednik UO Zajednice opština CG, Radoš Žugić, opštine su prve na liniji kada je u pitanju pružanje usluga građanima i primjena evropskih standarda u svakodnevnom životu i od izuzetne je važnosti da imaju znanje, kapacitete i alate potrebne za uspješno prilagođavanje evropskom zakonodavstvu.
Mišela Manojlović, generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore, kazala je da je projekat šansa da lokalne samouprave efikasnije koriste sredstva koja su na raspolaganju kroz EU fondove i sprovode projekte, što će imati veći pozitivan uticaj na svakodnevni život građana.
Cilj projekta „Opštine 4 EU – Osnaživanje lokalnih zajednica u procesu EU integracija Crne Gore“, kojeg finansira Evropska unija, je podrška razvoju kapaciteta lokalnih samouprava kako bi one bile spremne da efikasno odgovore na zahtjeve procesa pristupanja EU.
U Tivtu je večeras došlo do prekida napajanja električnom energijom u više naselja. Bez struje su ostali dijelovi naselja Seljanovo, područje od Donje Lastve do Lepetana, kao i Župa, Gradiošnica, Mrčevac, Račica, Đuraševići.
Prema informacijama iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS, pretpostavlja se da je uzrok problema preopterećenje sistema. Iz PR službe CEDIS-a navode da intezivno rade na saniraju problema.
Početkom naredne godine krenuće radovi na izgradnji takozvane nulte faze gradskog bulevara kroz Tivat koji je projektovan na potezu od aerodroma do Seljanova.
To je “Vijestima” potvrdio direktor Uprave za saobraćaj Crne Gore Radomir Vuksanović.
“Uprava za saobraćaj namjerava do kraja tekuće godine da raspiše tender za izgradnju bulevara kroz Tivat, takozvane nulte faze. Konkretno, radi se o dionici od završetka novog bulevara Tivat-Jaz u blizini aerodroma, do kružnog toka u Gradiošnici”, kazao je Vuksanovć.
Bulevar kroz Tivat, odnosno rekonstrukcija postojeće trase Jadranske magistrale kroz taj grad na potezu od Kukuljine do Bokeljske ulice na Seljanovu, u dužini od nepuna tri kilometra, jedan je od najbitnijih projekata unapređenja saobraćajne infrastrukture u tom gradu.
Bivša DPS-om predvođena gradska vlast Tivta 2019. za vrijeme čijeg mandata je projektovana ova saobraćajnica je od cijelog bulevara uspjela da sagradi samo tri kružna toka raskrnice na Seljanovu, kod stare zgrade Opštine i u Kukuljini. Od tada do danas ništa konkretno nije rađeno na terenu jer se, pored ostalog, ispostavilo da je projektna dokumentacija rekonstrukcije magistrale kroz grad u bulevar problematična i manjkava jer projektant uopšte nije predvidio kanal za provlačenje kroz trasu bulevara, gradu prijeko potrebne nove elektro infrastrukture.
Stoga Opština trenutno radi izmjenu projektne dokumentacije saglasno zahtjevima CEDIS-a kojemu je neopohodan koridor za provlačenje novih napojnih kablova prema potrošačima u centru grada. Aktuelna vlast Tivta je u međuvremenu sa Vladom postigla dogovor da država finansira izgradnju bulevara i uvrsti ga kapitalne projekte od državnog značaja. Država je to i uradila i prema njenoj procjeni, izgradnja tivatskog bulevara koštaće 18 miliona eura.
Za “Rekonstrukciju saobraćajnice M-11, Lepetane-Tivat-krtoljska raskrsnica, dionica Donja Lastva-Aerodrom Tivat”, kako se ovaj projekat zvanično naziva u državnoj administraciji, u budžetu Uprave za saobraćaj za ovu godinu bila je opredijeljena suma od 454.790 eura, ali do kraja trećeg kvartala nije bilo nikakvog utroška ovih sredstava. To bi, prema riječima Vuksanovića, uskoro trebalo da se promijeni jer se očekuje raspisivanje tendera za izbor izvođača radova na nultoj fazi do kraja godine.
Direktor Uprave za saobraćaj “Vijestima” nije mogao da precizno odgovori na pitanje koliko će ukupno iznositi troškovi eksproprijacije privatnog zemljijšta i objekata u blizini aktuelne magistrale, a koje je neophodno srušiti da bi se izgradio bulevar od Kukuljine do Seljanova. Ti troškovi sigurno neće biti mali, jer će da bi se tuda “provukla” saobraćajnica čiji je koridor ukupne širine 19 metara, sigurno biti potrebno rušiti mnoge objekte, posebno na potezu kroz Kalimanj.
“Trenutno se u Upravi za katastar vrši ažuriranje već ranije urađene procjene vrijednosti eksproprijacije, te nakon završetka znaće se procijenjena visina troškova za tu namjenu”, kazao je Vuksanović.
Predstava „Draga profesorice“ koju je po tekstu Ljudmile Razumovske režirao Branko Ilić odigraće se premijerno 16. decembra u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u 20 časova. Riječ je o koprodukciji Centra za kulturu Tivat, Kraljevskog pozorišta Zetski dom Cetinje i Teatra mladih Cetinje.
“Četiri crnogorska đaka, maturanta, pokušavaju da pronađu izlaz iz situacije u kojoj su se našli, primjenjujući sve „vještine“ koje su ih naučili roditelji i profesori. Profesorica pokušava da pronađe izlaz iz njihovog zagrljaja. Mi kao gledaoci i saučesnici očekujemo da neko nađe izlaz iz situacije u kojoj nam je školski vaspitno obrazovni sistem. Ima li izlaza? Ako ga uopšte ima, on je daleko, u decenijama dugom moralnom, etičkom i kulturnom uzdizanju.”
Uloge tumače Branka Femić Šćekić, Miloš Kašćelan, Pavle Bogojević, Marija Maša Labudović i Milo Perović.
Scenografiju potpisuje Ivanka Prelević, kostimografiju Tijana Todorović, a izbor muzike reditelj Ilić.
Predstava „Draga profesorice“ predstavlja šestu premijeru Centra za kulturu Tivat u ovoj godini, koja ujedno čini i 38. produkciju ove ustanove. Ovom predstavom Centar za kulturu Tivat uspješno zaokružuje još jednu godinu ispunjenu značajnim umjetničkim ostvarenjima i doprinosom razvoju kulturne scene grada i Crne Gore.
Ruski naftni tanker koji je prevozio hiljade tona tereta prepolovio se tokom jake oluje u nedjelju i iz njega se izlila nafta u Kerčka vrata, između kopnene Rusije i Krima, dok je drugi tanker također u nevolji nakon što je pretrpio štetu, rekli su ruski dužnosnici.
Najmanje jedna osoba je poginula.
Stotrideset i šest metara dugi tanker Volgoneft 212 s 15 ljudi prepolovio se dok je pramac tonuo, a valovi zapljuskivali palubu, pokazuju snimke koje su objavili državni mediji.
– Došlo je do izlijevanja naftnih derivata, rekla je ruska agencija za vodni promet Rosmorehflot.
Drugi brod pod ruskom zastavom, 132-metarski Volgoneft 239, plutao je nakon što je pretrpio štetu, priopćilo je ministarstvo za izvanredne situacije. Ima posadu od 14 ljudi, a izgrađen je 1973. godine.
Oba tankera imaju utovarni kapacitet od oko 4200 tona.
U službenim izjavama nisu navedeni detalji o razmjerima izlijevanja niti zašto je jedan od tankera pretrpio tako ozbiljnu štetu.
Brodovi su bili u Kerčkim vratima između kopnene Rusije i Krima, koji je Rusija anektirala od Ukrajine 2014., kada su poslali signale za pomoć.
Rusija je rekla da je više od 50 ljudi i oprema, uključujući helikoptere Mi-8 i spasilačke tegljače, raspoređeno u to područje.
Ruski list Kommersant izvijestio je da je tanker Volgoneft 212 prevozio oko 4300 tona loživog ulja.
Neprovjereni video objavljen na Telegramu prikazuje pocrnjelu vodu na olujnom moru i polupotopljeni tanker.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2.76 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Pobjednik ovogodišnjeg Bokeškog maratona je Đuro Borbelj (SRB) koji je punu distancu maratona istrčao za 02:23:03. U kategoriji žena titula najbrže pripala je Nataši Šustić (CRO) i to drugu godinu za redom, sa rezultatom 02:56:03. Drugo i treće mjesto u maratonu u kategoriji muškaraca zauzeli su Ivan Bubnov (RUS) i Marko Ranković (SRB), dok su drugo i treće mjesto u maratonu u kategoriji žena pripala Dubravki Mesec (CRO) i Eleni Sokolovoj (RUS).
“Srećan sam jer sam trijumfovao i popravio lični rekord za više od pet minuta. Staza je odlčna”, poručio je Đuro Borbelj pobjednik maratona.
Viacheslav Sokolov (RUS), prvi u polumaratonu, istrčao je trku za 01:09:18, dok je Nevena Jovanović (SRB) 21km dugu stazu istrčala za 01:19:45. Drugi i treći u polumaratonu u kategoriji muškaraca bili su Ilija Jukić (BIH) i Velimir Bojović (SRB), dok je drugo mjesto u ženskom polumaratonu pripalo Biljani Cvijanović (SRB), a treće Ivani Živković (SRB).
4. Bokeški maraton
Četvrti Bokeški maraton ove je godine okupio 3.500 trkača iz 52 države svijeta i sa šest kontinenata. Maraton, polumaraton i štafetni marathon trčalo je rekordnih 2700 trkača, najljepšim zalivom na svijetu, od Tivta do Kotora.
Natasa Šustić 1. mjesto maraton
Maraton je tradicionalno na tivatskim Pinama otvorio prvi čovjek Tivta Željko Komnenović poželjevši svim učesnicima lijep i uspješan sportski dan: “Ovo je jedna od najvećih ovakvih manifestacija na exYU prostoru. Vidim dosta osmijeha, entuzijazam, dobru energiju i želim da se i dogodine okupimo u što većem broju.”
Svečano otvaranje svojim nastupom uveličali su članovi Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat i mažoretke “Modesta“. Članovi drevne Bokeljske mornarice svečanim plotunom oglasili su start koji je trajao punih pet minuta.
Generalni pokrovitelj trke je Opština Tivat, a zlatni partneri su Opština Kotor, turističke organizacije Tivta i Kotora. Sponzori Bokeškog maratona su Siro Boka, Supplement Store, Coca Cola HBC Crna Gora, Powder Ade, Voda Rosa, Logate, Imlek, D Photo, Hama, Una Montenegro, Garmin, Sea Point i Hotel La Roche, preduzeća “Komunalno” i “Vodovod i kanalizacija” Tivat, te medijski sponzori, lokalni javni emiteri Radio Tivat i Radio Kotor.
Plan upravljanja obalnim područjem -Foto - Program prioritetnih akcija (PAP/RAC)
1 od 8
Predviđanja klimatskih promjena za 2040.
Kassam, Povh i Dabetić
Predstavnice ekoloških udruženja na panelu
Učesnici konferencije
Ivan Sekovski
Daria Povh o klimatskim promjenama
Karajović, Rudić i Manojlović
Boka Kotorska - Brošura sa sažetkom PUOP-a
CrnaGoraiBokokotorskizalivdobiliprilikudapreduzmuprvekorakeuprilagođavanjuobaleklimatskimpromjenama. Izradom Akcionog plana kroz sljedećih godinu dana stvoriće se prostor za njegove dopune i unapređenje
Plimni val koji zapljuskuje kotorsku rivu, poplava Jadranske magistrale u Tivtu i priobalja u Kotoru, izlivi bujičnih kanala, zamućena morska voda, dugotrajne suše, požari… prirodni su fenomeni koji se u Boki Kotorskoj prepliću svake godine sve više sa ljudskim tvorevinama: saobraćajnim gužvama, prevelikom izgradnjom naselja i gradova, betonizacijom i nasipanjem obale, pritiscima kruzing industrije, što sve dovodi do zagađenja mora, kopna i vazduha. Svi ovi faktori otežavaju život u ovom osjetljivom području zaštićenog kulturnog pejzaža, te umanjuju perspektivu za mlade generacije, jer utiču na pogoršanje posljedica klimatskih promjena.
Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP) koji obuhvata opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi pruža priliku mještanima, lokalnim upravama i donosiocima odluka u Državi Crnoj Gori da preduzmu važne korake u prilagođavanju obale klimatskim promjenama i time u djelo sprovedu akciju Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore. Na konferenciji „Saradnja prema održivoj budućnosti: Prilagođavanje klimatskim promjenama u Boki Kotorskoj uz omogućavanje održivog socioekonomskog razvoja”, održanoj u utorak, 10. decembra u hotelu „Hayatt“ u Stolivu, najavljeno je da će izrada PUOP-a biti dopunjena izradom Akcionog plana kroz sljedećih godinu dana, kako bi se stvorio prostor za unapređenje samog PUOP-a.
Direktor Uprave pomorske sigurnosti upravljanja lukama Haris Husić iz Bara za Boka News ističe važnost uključenja što više ljudi na određenim pozicijama u rješavanje važnih pitanja suočavanja sa izazovima klimatskih promjena, koji se tiču očuvanja priobalja i mora. Uprava brine o zaštiti mora i reaguje na zagađenja mora sa plovnih objekata, u situaciji uplovljavanja velikog broja kruzera u Boku Kotorsku.
-Pred nama su veliki izazovi, kao i pred državom Crnom Gorom, kako bi se spriječili određeni neželjeni događaji, u slučaju dešavanja da to reagovanje bude pravovremeno i adekvatno kako bi se spriječila katastrofa. MARPOL konvencija prepoznaje i zagađenje mora i zagađenje vazduha sa plovnih objekata. Po nekim projekcijama vidjeli smo da će ovim trendom do 2100. godine sigurno doći do gubitka značajnog dijela obale, pogotovu u ranijivijim područjima od drugih. To je nešto sa čim ćemo morati da se suočimo i morati da posmatramo kao globalni problem koji nas, nažalost pogađa kao primorsku zemlju i moraćemo strateški da pristupimo rješavanju istog. Zbog toga su bitni događaji kao što je ovaj, kako bi se ljudi upoznali, povezali, razmjenjivali iskustva, i naravno unaprijedili svoje djelovanje, kazao je Husić za Boka News.
Karajović, Rudić i Manojlović
Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva su tokom trogodišnjeg prikupljanja podataka iskoordinirali stručnjaci Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) iz Hrvatske (osnovan 1977. godine u Splitu), koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine/Mediteranskog akcionog plana (UNEP/MAP) smještenog u Atini, u Grčkoj.
U julu ove godine je tim PAP/RAC-a predstavio Plan Radnoj grupi za integralno upravljanje obalnim područjima, formiranoj u okviru Nacionalnog savjeta. Plan je izrađen u sklopu projekta MED Programme kojeg finansira Svjetski fond za životnu sredinu (GEF), a kojeg sprovodi Mediteranski akcioni plan Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP/MAP) sa svojim regionalnim centrima (PAP/RAC iz Splita, Hrvatska, i Plan Bleu iz Marseillesa, Francuska), u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore.
Učesnici konferencije u Stolivu su upoznati sa važnim zaključcima klimatskog COP-a u Bakuu (Azerbajdžan) za cijeli svijet, pa tako i za Boku Kotorsku, a razmotrili su i mogućnosti finansiranja.
Boka Kotorska – Brošura sa sažetkom PUOP-a
Korak više za osmišljavanje strateške platforme
-Mogućnosti ima, pitanje je naše volje. Priroda nije luksuz, ona je osnova našeg života na ovom prostoru, tako da vas pozivam da u ovoj godini uz našu podršku, osmislimo te strateške platforme koje mogu biti temelj za ubrzanje onoga što smo trebali davno učinit, a nismo. Svako od nas bi trebalo da izdvoji neko vrijeme koje smo „uzeli na dug“ od svoje djece i zaista uloži da zaživi ono što sami znamo da je potrebno, ali još nismo sami napravili taj „korak više“, poručila je Daria Povh Škugor, direktorka PAP/RAC-a.
Učesnici konferencije su izrazili zabrinutost zbog izvještaja Svjetske meteorološke organizacije, gdje su vidljive posljedice ekstremnih vremenskih događaja – siromaštvo, glad i nejedanakosti, a na lokalnom nivou su prisutne kataklizme (Jablanica, Valensija, u cijeloj Evropi). Potresne su brojke stradalih u požarima, poplavama, a može se očekivati i njihov porast, ukoliko se lokalne sredine ne pripreme za moguće posljedice.
Daria Povh o klimatskim promjenama
Do 2040. godine ljetnje temperature će se u Boki povećati za čak dva stepena
Analizom klimatskih rizika, koju je za Plan Bleu izradio Plan M, u Boki Kotorskoj se predviđa da će se do 2040. godine ljetnje temperature povećati za čak dva stepena, broj toplotnih valova bi se mogao utrostručiti, a njihova dugotrajnost udvostručiti i broj uzastopnih sušnih dana bi se mogao povećati za 5-10%. Ukupna količina godišnjih padavina bi se mogla smanjti na oko 5% na godišnjem nivou, ali se očekuje povećanje jesenjih i zimskih bujičnih poplava jer se padavine mogu koncentrisati u određenom trenutku, što je zadnjih godina postalo vrlo česta pojava.
Izradi Plana upravljanja obalnim područjem Boke Kotorske, koji je na neki način „prijevod“ globalnih prijetnji u lokalnu stvarnost u potrazi za zajedničkim rješenjima, prethodile su radionice u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, te su prikupljeni podaci iz oblasti prostornog planiranja, infrastrukture, saobraćaja, vodosnabdijevanja, otpadnih voda, upravljanja otpadom, održivog turizma, zaštite morske sredine.
U ovom dokumentu je izražena zabrinutost zbog pada izdašnosti regionalnog izvorišta „Bolje sestre“, velikih gubitaka u sistemu vodosnabdijevanja i zaslanjivanja u ljetnjim mjesecima, relativno nizak procenat prikjučenosti na kanalizacionu mrežu, ulične poplave… Planom se ističe da se primarna selekcija otpada i reciklaža prikupljenih sirovina obavlja u zanemarljivom obimu, skreće se pažnja na nelegalne deponije građevinskog otpada. Stručnjaci upozoravaju da razvoj kruzing, jahting, ronilačkog i marinskog turizma treba uskladiti sa nosećim kapacitetom akvarijuma Zaliva, koji tek treba odrediti; da najveći problemi u moru nastaju na kopnu- fizička/mehanička oštećenja prilikom izgradnje, kao i zagađenje s kopna, ali i prijetnje s mora – oštećenja morskih habitata sidrenjem, biološka oštećenja u smislu invazivnih vrsta i sl.
Predložene mjere koje se tiču prostora odnose se na primjenu obalnog odmaka koji je određen u Protokolu za integralno upravljanje obalnim područjima na mediteranskom nivou, što znači poštovanje “bafer zone“, čime se olakšava prilagođavanje obale na oluje, podizanje nivoa mora i na eroziju. Dobija se prostor gdje se može obaviti zelena sadnja, jer korijenje biljaka učvršćuje materijal podložan eroziji i upija višak vode. U Dalmaciji se dosta sadi tamaris zato što je otporan na so.
Tehničke mjere za zaštitu od poplava- preporučuju se obalne strukture (parapeti) i premošćavanje plavnih područja manje invazivnim metodama – pontonskim strukturama koje povećavaju plažni prostor. Pored čišćenja bujičnih kanala, bitno je da se povećaju zelene površine koje bi upijale višak vode (površinska voda se može smanjiti za četvrtinu), a dobar način je i oblaganje javnih površina, parkinga šupljim pločama.
Ivan Sekovski
Otvoreni za kritike i dopune
Važno je da se o ovom dokumentu što više priča kroz javni diskurs, pri čemu mediji imaju veliku ulogu – što se više o tome bude javno raspravljalo, ljudi će više o tome diskutovati, biće spremniji za promjene, vidjeće što se radi, kritikovaće možda ono što se ne radi, ističe za Boka News Ivan Sekovski, voditelj Programa iz PAP/RAC-a. On je predložio da se Nacrt PUOP-a postavi na web-stranicu, gdje bi svi mogli da daju komentare u stvarnom vremenu.
-Jako smo zainteresirani za primanje komentara na formularu koji će biti izložen na gefmed.paprac.org, tako da taj Plan bude sproveden što praktičnije. U izradi Nacrta akcionog plana, koji slijedi, trebalo bi da svaka mjera data u Planu bude operativnija u smislu da se zna ko bi bio nadležan za tu mjeru, koliko bi se ona sprovodila, da li je kratkoročna, da li je dugoročna, koji su mogući fondovi, koji bi mogli poduprijeti implementaciju te mjere, tako da smo dobili još malo vremena (godinu dana) i nadam se da ćemo ga iskoristiti najbolje što možemo, kaže Sekovski i ističe važnost uloge tijela, koja okupljanju širok spektar aktera, kao što je Nacionalni savjet za održivi razvoj i njegove Radne grupe, koji okuplja predstavnike opština i državnih institucija.
Važno je da se predložene mjere sprovedu u djelo na terenu, a to na kraju najviše ovisi o ljudima, kakve su njihove želje, interesi i kakva im je svijest.
-Promjene se ne mogu vidjeti u kratkom periodu, postoji predlog indikatora kojima bi se pratilo stanje u životnoj sredini. Konkretno za vodu, na primjer, stopa priključenosti na kanalizacionu mrežu- postoje strateški dokumenti, planovi u kojima se predviđa procenat priključaka do određene godine i neke stvari se čak mijenjaju relativno brzo, bitno je pratiti te promjene, da li idete prema željenim vrijednostima, ili stojite u mjestu, ili čak nazadujete. Općenito postoje prijedlozi kojima se nastoji prilagoditi kanalizacionu mrežu s obzirom na oluje, valove, a to su veliki zahvati. Za morske eko sisteme Bokokotorskog zaliva bitna je, između ostalog, što veća stopa priključenosti na kanalizacionu mrežu, naglasio je Sekovski.
Kroz sesije i panel diskusije učesnici zaključuju da je potrebno da tri opštine nađu način da sarađuju po svim zajedničkim pitanjima navedenim u Planu.
Važna saradnja u domenu zajedničkog prostornog planiranja
-Ovih tri decenija štitili smo građevinare, profit i ako hoćemo da se suočimo sa izazovima klimnatskih promjena moramo priznati da smo dosta izgradili, ali dajte da makar buduća gradnja bude vrlo promišljena…Ako prostorno planiranje ne integriše i ne upodobi u sebi ove stvari koje nas čekaju za 15-20 godina, ako ne nađemo način da bolje sarađujemo u ovom finom, specifičnom i sličnom regionu među ove tri opštine, neće biti integracije niti održivog razvoja, poručila je Marina Marković iz Ekologika doo.
Učesnici konferencije
Između zaštite prostora i izgradnje
-Naša država je u konstantnoj koliziji između zaštite prostora i izgradnje, tako da svaki od ovih akcionih planova i strategija, ako nije sproveden prostorno-plansku dokumentaciju, onda nam džaba sve to. Ovo je momenat da ovaj Plan bude dio PPCG, krovnog dokumenta svih dokumenata, koji se sada radi. Ušli smo u izmjenu Zakona, planiranje se vraća opštinama i bilo bi dobro da bar nešto od ovoga uđe u Prostorni plan Crne Gore, kako bismo mi sutra bar nešto od ovoga mogli da primjenjujemo. Ono što je glavno, to su urbanističko-tehnički uslovi- ako vi u njima ne propišete kako da zaštitimo ovaj prostor, onda teško da ćemo uspjeti, komentar je Jelene Franović, sekretarke za urbanizam Opštine Kotor.
Način se nađe kad ima volje
Dr Vesna Mačić, naučnica Instituta za biologiju mora u Kotoru je istakla da je pitanje implementacije najvažnije, te da se pod hitno mora mijenjati zakon za izgradnju i planiranje prostora, konkretno u domenu procjene uticaja na životnu sredinu. Dosadašna “frustrirajuća“ praksa pokazuje da sve primjedbe i savjeti koji se daju ne moraju da se ispoštuju, najgore od svega je „to što se Zaliv ne gleda cjelina, a po našem zakonu, oni koji grade, to ne moraju da rade“. Gradi se linijom manjeg otpora, a tako je i sa nasipanjem plaža i svim ostalim. Mačić je navela lijep primjer Grupe za borbu protiv krivolova, koju su osnovali građani, revoltirani inercijom državnih institucija.
-Radna grupa, ili kancelarija, kako god da se organizujemo, mora da se shvati da je to prioritet, kome se moramo posvetiti, kako bi se u stvarnosti zaista desila promjena, a ne da to bude samo na papiru. Kad ima volje, onda se nađe i načina, poručuje Mačić.
Doprinos u diskusijama o strategijama finansiranja konkretnih mogućnosti za budućnost otpornu na klimu na osnovu iskustava krajnjih korisnika u primjeni određenih rješenja u Crnoj Gor, kao i na temu oblikovanja prioritetnih rješenja za kritične klimatske izazove i izazove održivog razvoja u području Boke dali su i Milica Rudić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Milica Manojlović, sekretarka za uređenje prostora Opštine Tivat, te predstavnice nevladinog sektora: Duška Ljiljanić iz Eko Fonda, AnaKatnić – EnvPro i Azra Vuković – Green Home, te Saša Karajović (MonteCEP), voditelj panel diskusije.
Predstavnice ekoloških udruženja na panelu
Pokretači promjena- sprovođenje plana u djelo
Građani/ke Boke Kotorske imaju dobar primjer u praksi Splitsko-dalmatinske županije, koja je, objašnjava Daria Povh, osnovala tri vijeća: Županijsko vijeće za integralno upravljanje obalnim područjima, u kome sjede predstavnici županija, zatim Partnersko vijeće, gdje sjede predstavnici gradova dok u trećem, Savjetodavnom vijeću sjede predstavnici univerziteta, udruženja, nekih firmi. Ovi ljudi su prepoznali važnost ovih aktivnosti, oni su pokretači promjena u svojim sredinama („lokalni prvaci“), a takvih ima i Boka.
Da bi PUOP ostvario svoj puni potencijal biće potrebna kontinuirana saradnja svih nivoa vlasti, institucija na državnom i lokalnom nivou, stručne zajednice i naravno građana kao krajnih korisnika ovog vrijednog područja, naglasio je Zoran Dabetić, državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera
Integrisano planiranje, koje uzima u obzir klimatske rizike i ranjivosti zajednica, ključni je korak u izgradnji otpornosti, istakla je Atifa Kasam Mandži, menadžerka programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/GEF), izrazivši nadu „da će plan koji je danas predstavljen biti pretočen u akciju, te da će Boka Kotorska postati primjer ostatku regiona i najbolja praksa od koje svi mogu učiti”.
Dvojica zaštitara i dva migranta ubijeni su u pucnjavi u Loon-Plageu blizu grada Dunkerquea na sjeveru zemlje, izvijestili su francuski mediji u subotu, navodeći sigurnosne izvore.
Dvadesetdvogodišnjak se predao policiji nakon pucnjave, rekavši da je on napadač i da je ubio i petu osobu u obližnjem gradu ranije tokom dana, prema francuskim medijima.
Vlasti su pronašle još tri komada oružja u muškarčevu automobilu, prenose mediji.
Predstavnici ministarstva unutarnjih poslova i ministarstva pravosuđa nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentarom.
Zasad se ne zna koji su motivi pucnjave.
Loon-Plage, smješten desetak kilometara od La Manchea, mjesto je u kojem se nalazi kamp za migrante.
