Domu zdravlja u Herceg Novom bilježi se porast interesovanja za testiranje na koronavirus, a od prošle subote bilježi se duplo veći broj novooboljelih nego u prethodnom periodu – saopštio je vršilac dužnosti direktora te zdravstvene ustanova Goran Komar.
Dio političkih subjekata koji učestvuju u izbornom procesu, prema njegovim riječima, ne poštuju minimum zakonske obaveze propisane za zaštitu od opasne zarazne bolesti.
– Određeni ugostiteljski objekti su trenutno mjesta masovnog i nekontrolisanog okupljanja. Kao temeljna zdravstvena ustanova koja nosi ubjedljivo najveći dio tereta na suzbijanju kovid epidemije izražavamo bojazan od mogućeg novog rasta oboljevanja – upozorio je Komar.
Apeluju na striktno sprovođenje mjera zaštite.
– Prevashodno mislimo na nošenje zaštitnih maski. Tražimo pojačavanje mjera inspekcijsko-policijskog nadzora – zaključio je Komar.
UGOR JE BIO DUGAČAK 184 CM I NAKON ISPUŠTANJA KRVI TEŽAK 37,6 KG
Nikola Roščić iz Strožanca mnogim je dalmatinskim ribolovcima poznat kao vrsni lignjolovac i dvostruki pobjednik Prvenstva svita u lovu liganja, najprestižnijeg natjecanja u lignjolovu na našoj obali.
Članovi njegovog DSR Strožanac te žitelji Strožanca i obližnjeg Stobreča, gdje drži svoj gliser, znaju ga i kao vrlo vještog panulaša. No, Nikola Roščić je ribu svog života ulovio – kančanicom!
Trofej je bio ugor dugačak 184 cm i nakon ispuštanja krvi težak 37,6 kg, a očišćen od utrobe 30,2 kg! Ulov vrijedan poštovanja, s obzirom na to da je prema dostupnoj literaturi dosad najteži ugor ulovljen u Jadranu imao 230 cm i 48 kilograma, a da mu je prosječna lovna težina 750 grama!
– U nedjelju, 25. travnja poslije ručka s nećakom Ivanom Vukom lovio sam ispred Maslinice na Šolti. Dubina je bila 75 metara, a mamac zaleđena srdela postavljena na dvije udice oblika Octopus širine luka 15 mm. Nosio ih je trometarski predvez od fluorokarbona promjera 0,70 mm, dok je osnovna struna bila višenitka nosivosti 20 libri, koliko je jak i 240 dugi light jigging štap D.A.M. Steel Power., s rolom Okuma Cedros 6000 – govori Nikola dok pozira jedva držeći lovinu.
– Dobro me je namučio, trebalo mi je 15 minuta da ga izvučem! Nakon što je žestoko potegao relativno sam ga lako pumpanjem podigao do površine, ali je podivljao kad smo u njega zabili trkmar. Jednim trzajem ga je slomio i nezaustavljivo se spustio na dno. Onda je uslijedilo sporo, malo po malo podizanje uz povremene bjegove. Iako sam ga i prije izvlačenja u gliser otkrvio, nije se posve smirio ni kad sam ga nakon sat vremena donio doma.
Šef britanske strane obavještajne agencije MI6 Richard Moore saopćio je da je Velika Britanija započela “zeleno špijuniranje” najvećih industrijskih zemalja na svijetu kako bi pratila da li će se pridržavati svojih obećanja o klimatskoj krizi, prenosi Anadolu Agency (AA).
Moore je za Times Radio kazao da je klimatska kriza najvažnija međunarodna tačka dnevnog reda u Velike Britanije i cijele planete.
“Naš posao je provjeravamo i osiguravamo da svi rade ono što su obećali. Kao što su ljudi uvijek govorili da treba vjerovati drugima, ali i provjeravati ih. U borbu protiv klimatskih promjena se svi moraju pošteno uključiti“, poručio je Moore.
Velika Britanija će ove godine biti domaćin konferencije o klimatskim promjenama COP26.
Moorovi komentari dolaze nakon što je američki predsjednik Joe Biden bio domaćin virtualnog samita na kojem je okupio svjetske lidere koji su govorili o nužnosti borbe protiv klimatskih promjena.
Britanski premijer Boris Johnson bio je jedan od govornika na tom samitu i iznio je najambiciozniji plan koji predviđa da Velika Britanija do 2030. godine smanji emisiju štetnih gasova za 68 posto, a do 2035. godine i za 78 posto i vrati tu pojavu na nivo iz 1990. godine.
Doktor Ilija Moric, profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, koji je i uradio prvu doktorsku disertaciju o marketingu u ruralnom turizmu, konstauje da potencijali agroturizma nisu iskorišteni u dovoljnom kapacitetu, te da se sve svodi na individualni napor čovjeka. On naglašava da bi Luštica mogla biti hranilica Crne Gore ako bi bilo adekvatne i sistemske podrške.
– I dalje nema planskog pristupa razvoju. Bila je donesena određena strategija razvoja ruralnog turizma na nacionalnom nivou, što je prekinula korona kriza. Maksima je da se razmišlja globalno, a djeluje lokalno. Takođe, imamo ogroman potencijal kroz oleo i druge grane turizma na Luštici, zaleđu Herceg Novog. Kao zajednica nedovoljno smo učinili da ruralni turizam bude na višem nivou, u smislu kvantiteta i kvaliteta – smatra Moric.
On ocjenjuje da se organska proizvodnja sira, vina, maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih kultura može pokrenuti bez većih investicija, koje su dugo najavljivane na Luštici.
– Na Luštici postoji većinska podrška ovakom konceptu. Na Luštici postoje familije koje rade kvalitetno i to je pokazatelj da potencijal ne treba prepustiti ljudima sa strane. Osnovna maksima je da nam niko drugi neće riješiti egzistenciju i naše probleme. Luštica je uvijek imala i imaće dovoljno dobrih primjera, a bilo bi bolje da se svi aktiviramo, posebno u dijelu zapuštenih maslinjaka ili nekih drugih privrednih kultura, kako bismo obezbijedili bolji život. Ipak, na Luštici je ukupna situacija bolja nego što je bila prije deceniju – kaže dr Ilija Moric.
Dr Ilija Moric – foto Total Montenegro
Moric je i aktivni član Maslinarskog društva Boka, pa ga raduje što broj maslinjaka raste.
– Maslinarsko društvo nabavlja sadnice za svoje članove, promovišići ovu tradicionalnu djelatnost. Po mojoj procjeni u maslinjacima na području Boke godišnje je za oko 4.000 sadnica više. U Crnoj Gori ima 2.000 registrovanih maslinara i preko pola miliona stabala maslina. U prošlosti, na području Boke je bilo preko 300.000 stabala maslina, i sada postoji veliki broj, ali se od tog broja koristi nešto više od jedne trećine. Prisutan je i trend nove sadnje i novih maslinjaka. Dosta je i zapuštenih imanja, posebno pored saobraćajnica. Negativno je što su napušteni stari maslinjaci na Luštici i drugim dijelovima Boke i zato nema opravdanja da se taj dio ne može privesti namjeni – ocjenjuje dr Ilija Moric.
Ono što nedostaje crnogorskom maslinarstvu jeste investicioni bum, odnosno, kako ističe, moglo bi da bude zasađeno još pola pa i više miliona stabala maslina, koje bi bile namijenjene za ekonomski održiv biznis i industriju.
Kružna staza od Tića prema Klincima do vidikovca
Imanje porodice Moric nalazi se u selu Tići sa hercegnovske strane poluostrva. Prije petnaestak godina pokrenuli su porodični biznis. Obnovili su maslinjak, zasadili nove masline, organski se sertifikovali, nabavili mlin za preradu i drugu opremu.
– Zbog propale turističke sezone, usljed pandemije korona virusa, izgubili smo i mi dosta. Za očekivati je blagi oporavak turizma u drugom dijelu ove godine, iako to još niko ne zna, kao i da li će vakcinacija doprinijeti tome.
Proteklih godina smo se oslonili na agroturizam. Paralelno smo radili na proizvodnji maslinovog ulja i drugih proizvoda. Od pojave korone nismo čekali. Završili smo projekat pješačke staze, čiju smo finansijsku podršku dobili na osnovu konkursa Nacionalne turističke organizacije. Promovisaćemo i kružnu stazu koja se proteže od Tića prema Klincima do vidikovca, preko Obosnika i spušta se nazad u selo Tiće. Nismo sjedjeli, iskoristili smo pauzu i već smo završili ovaj infrastrukturni projekat, čime ćemo sačekati oporavak turizma– naglasio je Moric.
Osjećaju se povoljni vjetrovi u našoj Boki. Nadamo se uspješnoj turističkoj sezoni, ali prije toga, sa slobodnim glasom građana Herceg Novog promijenićemo stvari na bolje. Ovo je samo uvod u mnoge dobre stvari koje čekaju Herceg Novi i Crnu Goru u narednom periodu, saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović prilikom jučerašnje posjete Herceg Novom.
On je, zajedno sa potpredsjednicima URE Milošem Konatarom i Filipom Adžićem, u okviru predizbornih aktivnosti, prošetao Škverom, razgovarao sa građanima i upoznao se sa najakutnijim problemima u toj opštini.
“Ovih dana smo razgovarali sa velikim brojem građana Herceg Novog. Oni su pokazali kako se na jedan dostojanstven vodi politička kampanja, kako se poštuju sugrađani, pa i oni koji na drugačiji način politički razmišljaju. Pokazali su i odgovoran pristup prema predstojećoj turističkoj sezoni i uticali na to da ne bude tenzija i da se građani lijepo osjećaju“, kazao je potpredsjednik URE i savjetnik za bezbjednosna pitanja u Kabinetu potpredsjednika Vlade Abazovića Filip Adžić.
Potpredsjednik URE Miloš Konatar kazao je da mu je drago što je sa građanima Herceg Novog porazgovarao o životnim temama i kako da svakodnevicu u tom gradu učine boljom.
“Nema zastava, nema auto-kolona, ne priča se o nacionalizmu, o prošlosti. Priča se o budućnosti. Svi smo veliki optimisti i ponosan sam što govorim u ime ljudi koji čine listu Crno na bijelo – Može Bokeški, ispred ljudi koji nikada nisu bili vlast u Herceg Novom i koji, po prvi put, žele da daju svoj doprinos Herceg Novom, a ne da od njega uzmu. Ponosan sam, jer se radi o poštenim ljudima koji žele da daju sebe za bolje sjutra Herceg Novog, kao i Crne Gore“, naveo je Konatar.
Adžić je još istakao da ga raduje što je lista Crno na bijelo – Može Bokeški okupila veliki broj ljudi najrazličitijih profilacija.
“To je bogatstvo koje Crna Gora posjeduje i koje se mora na svakom mjestu isticati. Ta različitost je dodatna vrijednost koja oplemenjuje Herceg Novi i prilika da se pokaže da taj grad zaslužuje jednu bolju priču, efikasniju lokalnu samoupravu i ljude koji će istinski raditi na prosperitetu i razvoju. Na dan izbora, 9. maja, kada se obilježava i Dan Evrope i pobjede nad fašizmom, Novi mora pobijediti“, navodi.
Simbolički, Herceg Novi je grad u Crnoj Gori koji je najbliži Evropi i Evropskoj uniji (EU), napominje Konatar.
“Vrijeme je da prošlost ostavimo za nama, jer je ne možemo promijeniti. Ali možemo mijenjati sadašnjost zbog bolje budućnosti. I kao što je Evropa poslije Drugog svjetskog rata odlučila da podvuče crtu i stavi tačku na sve sukobe koji su je opterećivali u prošlosti, to je i zadatak građana Crne Gore. Sve fašizme, sve šovinizme moramo ostaviti tamo gdje pripadaju – u prošlosti“, kazaoje on.
Abazović je pozvao građane da platformi Crno na bijelo – Može Bokeški daju šansu 9. maja.
“Nadam se da će dani kada smo svi nasmijani i gdje ima puno omladine, sunca i mirnog mora predstavljati Herceg Novi i ubuduće. I zato, broj šest, crno na bijelo, može Bokeški“, zaključio je Abazović.
Vueling, španski niskotarifni avioprijevoznik, potvrdio je ponovno uvođenje redovnih međunarodnih linija iz Barcelone prema dvije hrvatske zračne luke – Dubrovniku i Splitu.
U prvim danima maja ovaj će avioprijevoznik obnoviti promet na redovnim linijama prema Dubrovniku i Splitu iz svoje glavne baze – Barcelone, piše croatianaviation.com
Linija Barcelona – Dubrovnik – Barcelona bit će u prometu od 02. maja, jednom sedmično, svake nedjelje, a već od 13. maja kompanija će dodati drugi sedmični let, četvrtkom. Kompanija planira već početkom juna značajno povećati promet na ovoj liniji te prometovati 5 puta sedmično između Dubrovnika i Barcelone. Vueling je jedina kompanija koja prometuje na ovoj liniji i nema direktne konkurencije.
Papa Franjo rekao je u nedjelju da se moramo “posramiti” izrazivši pritom duboko žaljenje zbog nestanka 130 migranata u Mediteranu ove sedmice, a za takav ishod humanitarne udruge optužuju evropske države da im nisu pritekle u pomoć.
“Vrlo sam tužan zbog te tragedije koja se ponovno zadnjih dana dogodila u Mediteranu. Braćo i sestre, preispitajmo se svi zbog te zadnje u nizu tragedija. To je trenutak sramote”, rekao je Papa vjernicima po završetku molitve Regina Coeli na Trgu sv. Petra u Vatikanu.
Nevladina udruga SOS Méditerranée u četvrtak je obavijestila da je uočila u vodama kod Libije desetak mrtvih tijela blizu gumenog čamca koji se prevrnuo, a kojim je isplovilo 130 osoba.
“Tih stotinu trideset migranata poginulo je u moru, to su ljudi, ljudski životi koji su čitava dva dana uzalud molili za pomoć. Za pomoć koja nije stizala”, rekao je Papa.
“Molimo braćo i sestre za tolike koji i dalje umiru na tim dramatičnim putovanjima. Molimo i za oni koji mogu pomoći no radije skreću pogled. Molimo u tišini za njih”, zaključio je Papa, veliki branitelj ljudskih prava migranata, izbjeglica i raseljenih osoba.
Nevladine humanitarne organizacije optužuju Europsku uniju da ne samo da ne pritječe u pomoć stradalima u Sredozemnom moru već i zato što priječi udruge u pokušajima da ih spase.
Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) od 21. aprila, najmanje 453 migranta utopila su se od 1. januara 2021. u pokušaju prelaska Sredozemnog mora, što je više nego trostruk broj u odnosu na isto razdoblje u 2020.
Safa Msehli iz IOM-a optužila je u petak “države da su odbile djelovati kako bi spasile živote više od 100 ljudi”.
Krijumčari migranata isplovljavaju uglavnom iz Tunisa te Libije, koja je godinama razdirana unutarnjim sukobima i postala je najveća izlazna luka afričkih migranata na putu za Evropu.
U znak obilježavanja Dana planete zemlje danas je uspješno okončana akcija čišćenja Vrmca. Čistili su se protivpožarni putevi i planinarskih staza, sakupljan je otpad sa padina tivatske i kotorske strane.
Stazu Lepetane-Orašje i Plavda-Orašije očistile su ekipe Službe zaštite Tivat sa dobrovoljnim vatrogasnim društvima Tivat i Boka. Stazu Pod Kuk – Gornja Lastva očisili su članovi Triatlon kluba Herceg Novi i Kotor i planinarski klub “Vjeverica”.
Akcija čišćenja Vrmca
Sa velikog guvna na platou Vrmca 56 volontera usmerilo se u 5 pravaca u akciji čišćenja otpada, od kojih je najteža lokacija bila odmah pored Škaljarske tvrđave primarno zbog velikog broja auto guma. Sakupljeno je 10m3 otpada.
Akcija čišćenja Vrmca
Volonteri su bili primarno omladinci iz NVO Naša akcija, Omladinskog tima Tivat i Knightsbridge škole, ali su se pridruzili i familije iz jednog i drugog grada. Akcija je organizovana od strane Opstine Tivat, Opstine Kotor i NVO Nasa akcija, uz podrsku Porto Montenegra i Turističke organizacije Tivat, kao i Komunalna preduzeca oba grada.
NVO Naša akcija je inicirala ovu aktivnost kao deo programa “Priroda za psihicko i fizicko zdravlje mladih” podrzan od strane European Endowment for democracy.
Akcija čišćenja Vrmca
Zahvaljujemo se svim učesnicima i volonterima sto su posvetili svoj dan Vrmcu, poručili su organizatori.
Patriotske auto-kolone i danas su organizovane u više crnogorskih gradova, kao vid otpora kršenju ljudskih prava. Poručuju da nikada neće stati ni odustati da brane suvjerenost i građanski karakter zemlje.
“Protestujemo protiv kršenja osnovnih ljudskih prava. Neko sirenom, zvižducima, bukom koju stvaramo kao odgovor na fašizam. Ne, neće pristati pitoma, građanska, slavna Crna Gora, na vaše lance i vaše stege, vaše nasilje”, poručili su ranije organizatori.
Trenutne najave ne ulivaju veliku nadu da će ovogodišnja turistička sezona biti značajno uspješnija od prethodne, ocijenio je dekan Fakulteta za turizam Rade Ratković.
“Sa bilo kojim rezultatom, pa makar on bio imalo bolji od prošlogodišnjeg, treba da budemo zadovoljni, a naše oči uprte u turističku sezonu naredne godine”, rekao je Ratković za agenciju CGNews.
Ratković je ocijenio da je sadašnji trenutak u turističkoj privredi dosta konfuzan.
“Mi smo donedavno imali rekordnu pandemiju, koja se smirila zahvaljujući restriktivnim mjerama i u tom pravcu bi trebalo nastaviti djelovanje”, kazao je Ratković.
Prema njegovim riječima, treba biti svjestan da je glavno vrijeme za pripremu sezone izgubljeno, jer se sezona za organizovani turizam priprema godinu unaprijed.
To vrijeme je, kako tvrdi, potrošeno i prošle i ove godine na izborne aktivnosti.
Sada je, kako smatra Ratković, pravo vrijeme da se počnu pripreme za organizovani turizam usmjeren ka zapadnim tržištima.
“Imamo argumente da smo uspjeli da smirimo pandemiju i sertifikate Svjetskog savjeta za turizam da smo sigurna destinacija, što će stimulisati zapadne partnere da se uđe u proces predugovaranja kako bi u septembru imali cijene i krenuli u promociju naredne turističke sezone. Ne možemo imati ekonomski održivi turizam bez zapadnih tržišta”, poručio je Ratković.
On je kazao da su istočno i tržište regiona “utješna nagrada”.
“Građani sa ovih tržišta imaju veliki broj stanova u našoj državi i prvenstveno će puniti svoje stanove. Tek nakon toga domaći izdavaoci mogu računati na goste i to u slučaju da cijene budu niske”, dodao je Ratković.
On smatra da Crna Gora, ako cijene budu na realnom nivou, prije svega hotelskog smještaja, neće biti interesantna za goste sa tih tržišta, s obzirom na njihovu platežnu moć.
Ratković smatra i da sada treba početi sa primjenom strategije koja je ranije usvojena, a koju su pripremali eksperti iz Španije.
On je podsjetio da ona predviđa različite strategije za različita tržišta i njihovu klasifikaciju na primarna, sekundarna i tercijalna.
Strategija, kako je rekao, daje i jasne smjernice za reorganizaciju destinaciskog menadžmenta.
“Već tri decenije imamo neefektivan destinacijski menadžment koji nije zasnovan na interesnim, stejholderskim i privrednim principima”, naveo je Ratković.
Prema njegovim riječima, neophodno je pospješiti umrežavanje turističkih preduzeća i hotela.
”Imamo veliki broj malih hotela koji nezavisno djeluju i kao takvi ne mogu biti uspješni na organizovanom tržištu. Moraju se umrežiti, a mi još u našem zakonodavstvu nemamo modele za umrežavanje”, zaključio je Ratković.
