Tenderska komisija za postupak dodjele koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat donijela je jednoglasnu odluku da se rok za dostavljanje ponuda u okviru druge faze postupka produži do 7. maja, kazao je predsjednik tenderske komisije Nik Đeljošaj.
Ova odluka je, kako je kazao Đeljošaj, donijeta nakon razmatranja zahtjeva kvalifikovanih ponuđača iz prve faze postupka za produženje inicijalno definisanog roka za dostavljanje ponuda, koji je podsjećamo bio 4. april.
“Odlučujući po toj inicijativi, iako su neki od ponuđača tražili značajnije produženje roka, Tenderska komisija je procijenila da je produženje do 7. maja optimalno te da je u skladu sa složenošću postupka i značajem projekta”, istakao je on.
Važno je, poručuje Đeljošaj, ukazati na to da produženje roka neće negativno uticati na dalji tok postupka, već će se na ovaj način omogućiti ponuđačima da pripreme što kvalitetnije ponude, koje će biti predmet detaljne evaluacije, a u skladu sa već definisanim kriterijumima i uslovima postupka.
Premijer Spajić: Dugogodišnja nebriga države kada su aerdoromi u pitanju izazvala velike probleme
“UAE su strateški zainteresovani za naš prostor. Tri kompanije finalisti kada je u pitanju tender za aerodrome tražile su dodatno vrijeme, da pripreme ponude. Rok se pomjera sa 5.aprila na 7.maj. Danas će ići saopštenje”, rekao je premijer novinarima nakon sjednice Vlade.
Spajić je naglasio da je dugogodišnja nebriga države kada su aerdoromi u pitanju izazvala velike probleme, i da je država zbog toga morala da sanira ozbiljne posljedice.
Opština Kotor pridružuje se i ove godine globalnoj klimatskoj inicijativi „Sat za planetu“, koja će se održati u subotu, 22. marta, sa početkom u 20 sati i 30 minuta. U periodu od jednog sata biće isključena javna rasvjeta na Trgu od oružja, gradskim zidinama i katedrali sv. Tripuna.
„Sat za planetu“ globalni je pokret koji upućuje na važnost očuvanja planete Zemlje i poziva na zajedničko djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena. Kampanja „Sat za Planetu“ počela je 2007. godine i prepoznata je po simboličnom gašenju svjetala na 60 minuta širom planete.
„Uticaj čovjeka na prirodu doveo je do nestajenja šuma, koje su značajan izvor kiseonika, ali i brojnih vrsta organizama. Sve to utiče na ubrzane promjene klime i sve češće i jače prirodne nepogode. Smatra se da će sljedećih pet godina biti presudne za ostvarivanje klimatskih ciljeva i izbjegavanje nepovratne štete našoj planeti“, poručuju iz nevladine organizacije „Green Home“, koja u Crnoj Gori sprovodi „Sat za planetu“.
Kotor noću
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pokretač je ove inicijative. Opština Kotor poziva građane da na jedan sat isključe svjetla u svojim domanćinstvima, kako bi se pružio zajednički doprinos očuvanju životne sredine.
Remont dva plovila Mornarice Vojske Crne Gore (VCG), patrolnog broda „Durmitor“ i pučinskog remorkera „Orada“, uspješno je okončan u brodogradilištu „Adriatic 42“ u Bijeloj, saopštili su iz Ministarstva odbrane.
Iz tog Vladinog resora su kazali da su plovila obavila probne vožnje i sada se nalaze u matičnoj Luci Bar.
Navodi se da su na patrolnom brodu P-105 “Durmitor” zamijenjeni oštećeni segmenti oplate broda i ležajevi osovinskih vodova i kormila, zamijenjeni i remontovani podvodni ventili, a obavljeno je i bojadisanje broda i drugi dokovski radovi.
„Na pučinskom remorkeru PR-41 izvršeni su radovi na pjeskarenju broda, na osovinskim vodovima i kormilarskom uređaju, zamjeni oplatnog čelika, bojadisanju oplate, glavne, signalne i palube komandnog mosta, čišćenju tankova goriva i pitke vode i renovirane sanitarne prostorije“, kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da je remontom značajno unaprijeđena operativna sposobnost i dugovječnost brodova Mornarice VCG, čime je osigurana njihova efikasnost u izvršavanju budućih zadataka.
Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat organizovao je edukativnu posjetu Postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda Tivat-Kotor, za učenike OŠ “Branko Brinić”, a u susret Svjetskom danu šuma i Svjetskom danu voda.
Učenici su imali priliku da se upoznaju sa radom postrojenja – načinom prihvatanja otpadnih voda, tehnološkim postupkom prečišavanja i postupkom ispuštanja prečišćene vode, kao i tretmanom kanalizacionog milja. Učenici su na prostoru postrojenja zasadili tri sadnice maslina. Masline su odabrane kao vrsta pogodna za sadnju kroz model agrošumarstva, a koja je zastupljena u dendroflori ruralnog područja Luštice.
Svjetski dan šuma obilježava se 21. marta. Datum je ustanovljen 1971. godine na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije kada se obilježavao kao Dan šuma, a Generalna Skupština UN usvojila je ovaj ekološki datum 2012. godine. Ovaj dan se obilježava sa ciljem podsjećanja na važnost šuma i šumskih ekosistema, te kako bi se doprinijelo njihovom očuvanju i održivom upravljanju. Šume su prirodno stanište brojnim biljkama, životinjama, gljivama i mikroorganizmima, pa predstavljaju jedan od najsloženijih kopnenih ekosistema i prirodni resurs od izuzetnog značaja za ukupni biodiverzitet.
Inicijativa za obilježavanje Svjetskog dana vode potekla je sa Konferencije Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i održivom razvoju, održane 1992. godine. Generalna Skupština UN je usvojila rezoluciju kojom je odredila 22.mart svake godine za Svjetski dan vode. Ovaj datum se obilježava u cilju skretanja pažnje na izuzetnu važnost vode i vodnih resursa, potrebu njihovog očuvanja, kao i na nedostatak vode za piće u mnogim djelovima svijeta.
Sekretarijat za uređenje prostora zahvaljuje na saradnji OŠ “Branko Brinić”, kao i zaposlenima u Postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda koji su doprinijeli edukaciji i učesnicima događaja uručili poklone.
Počeli radovi na izgradnji cjevovoda do Gospe od Milosti
Direkcija za investicije Opštine Tivat danas je otpočela radove na izgradnji cjevovoda do ostrva Gospa od Milosti. Projekat vrijedan 105.000 eura izvodiće „Indel inženjering“, čije su mašine danas počele da rade na obali Đuraševića.
Početku radova prisustvovali su predsjednik Opštine Željko Komnenović i potpredsjednik opštine Jovan Brinić. Oni su trasu radova obišli zajedno sa direktorom Direkcije za investicije Vladom Brguljanom, menadžerkom opštine Ivonom Petrović, predstavnikom izvođača radova i don Ivom Ćorićem, upraviteljem svetišta Gospe od Milosti.
„Konačno su započeti radovi koje smo dugo najavljivali. Drago nam je što će ovaj vjerski objekat za vrijeme našeg mandata dobiti vodu“, rekao je predsjednik opštine, izražavajući nadu da će svetište zaživjeti, te da će se na njemu održavati brojni kulturni sadržaji u skladu sa namjerama Kotorske biskupije.
Počeli radovi na izgradnji cjevovoda do Gospe od Milosti
„Ukupna dužina cjevovoda je 1.200m, od čega je 800m u moru. Izvođač je počeo da radi na izgradnji oteživača stopa koje treba da drže cijevi u moru“ – pojasnio je direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan i dodao kako se nada da će radovi biti završeni u roku od 40 dana, uprkos određenim problemima sa spajanjem infrastrukture na trasi.
U Osnovnoj školi “Drago Milović” – Tivat obilježen je Dan šuma kroz inicijativu nevladinih organizacija “Naša akcija” i Omladinskog tima Tivat, koji su donirali 10 sadnica naranči.
Ova donacija uručena je u cilju podizanja svesti o važnosti očuvanja šuma i zaštite životne sredine.
Sadnice su danas, uz pomoć učenika Preduzetničkog kluba, pod pažljivim nadzorom nastavnog kadra, zasađene u školskom dvorištu. Ova aktivnost je deo kontinuiranih napora škole da unapredi ekološku svest i doprinese sticanju Zelene zastavice, međunarodnog priznanja za škole koje aktivno promovišu održivi razvoj i zaštitu životne sredine.
Dan šuma – foto Naša Akcija
NVO “Naša akcija” je ponosni član Ekološkog odbora Osnovne škole “Drago Milović” i nastaviće da podržava školske aktivnosti u cilju očuvanja prirode i podsticanja ekološke odgovornosti među mladima.
Jedna od više palmi napadnutih surlašem na Rivi Kotor
Radnici Zelenila skidaju ukrase od NG
Vegetacija se bespoštedno uništava urbanizacijom, zagađenje vazduha je sve veće, a novih zasada nema dovoljno
Dugogodišnji trud inženjera hortikulture i radnika gradskog preduzeća “Zelenilo” u suzbijanju štetočine poznate kao crveni surlaš, s ciljem očuvanja zdravlja palmi na gradskoj rivi Kotora, izgleda da nije dao željene rezultate. Sve je manje raskošnih, “kišobranastih” krošnji palmi vrste Phoenix, što je vidljivo duž gradske pjace i ispred Vrata od Mora. U decembru su posječene dvije palme uništene surlašem, a čini se da su u špaliru palmi na rivi još najmanje četiri stabla izgubila bitku s ovom štetočinom. Uprkos svim tretmanima, brizi i njezi radnika “Komunalnog”, niko sa sigurnošću ne može tvrditi da su preostale, naizgled zdrave palme, pošteđene zaraze.
Iz kotorskog “Zelenila” objašnjavaju da su tokom prošle godine intenzivno hemijski tretirali 12 napadnutih palmi, ali se oporavilo samo pet, i to: po jedna Phoenix palma kod fontane i na Žutoj plaži te tri u Risnu, preko puta hotela “Teuta”.
“Injektiranje je obavila hrvatska firma Roko Stokov 26. aprila 2024. godine koristeći sredstvo emamektin benzoat. Nakon deset dana palme su zalivane odozgo preparatom koji sadrži sulfoksamin i deltametrin. Početkom septembra tretman je ponovljen istim sredstvima, a početkom novembra dodati su biostimulatori. Sredinom novembra primijenjeno je sredstvo decis u kombinaciji s bijelim uljem i biostimulatorom. U decembru su palme tretirane biljnim hormonima, a početkom januara 2025. godine izvršeno je još jedno tretiranje istim sredstvima”, saopštili su iz JP “Komunalno” Kotor za Boka News.
Radnici Zelenila brinu o palmama u Risnu
Radnici “Zelenila” izražavaju zabrinutost jer crveni surlaš na ovom području opstaje uprkos svim naporima suzbijanja. Postoje indicije da, nakon što je desetkovao Phoenix palme, sada počinje napadati i lepezaste palme. Za sada nema potvrde da li je u Crnoj Gori registrovan štetočina koji napada agave, što se već bilježi u dijelovima hrvatskog primorja.
Poražavajuća je činjenica da palme propadaju pred našim očima. Ni umjetnička figura rode s mladuncima, postavljena na vrhu jedne od uništenih palmi na ulazu u Stari grad, ne može sakriti stvarnost.
Iako je gradska vlast imala dobru namjeru da propalu palmu iskoristi za novogodišnju (a sada već i proljećnu) dekoraciju, neki građani to doživljavaju kao kič i smatraju da nije primjereno kulturno-istorijskom i arhitektonskom nasljeđu grada s UNESCO-ve liste.
Figura ptice zakamuflirala uništeno stablo
Ne može se ignorisati činjenica da u okolini Starog grada ima sve manje zelenila, a sve više betona, asfalta i motornih vozila. Na ovaj trend nisu uticali samo crveni surlaši i sve duži, vreliji ljetnji periodi, već i nedostatak aktivnosti usmjerenih na pošumljavanje i ozelenjavanje gradskih površina.
Invazivna urbanizacija kotorske rivijere ostavlja malo prostora za sadnju novih stabala, ali bi se uvijek mogao pronaći kutak koji bi se dao kultivisati. Za pohvalu je gradski park, otvoren u Rakitama, a na istom fonu je i šetalište/park (u najavi) na obali prekoputa KBC Kotor, čija je izgradnja upravo počela.
Drveće je Kotoru neophodno, ne samo kao filter smoga u uslovima povećanog zagađenja, već i kao zaštita od vjetra i jakog sunca. Međutim, čini se da plastične tende i suncobrani sve više zamjenjuju prirodne hladovine drveća.
Jedna od više palmi napadnutih surlašem na Rivi Kotor
Nakon požara izazvanog ljudskim nemarom, u kojem su unutar zidina tvrđave Sveti Ivan (San Đovani) izgorjela stabla čempresa, do danas nijedno novo stablo nije posađeno kako bi nadomjestilo taj gubitak i svojim korijenjem učvrstilo krto krško tlo na kojem leži Stari grad. Umjesto toga, korov i drača urušavaju kameno tkivo tvrđave. No, to je priča za neku drugu priliku.
Poznato je da Stari grad leži na galerijama i da ispod pločnika gotovo da nema zemlje u kojoj bi stabla mogla pustiti korijenje. Praksa koja preovlađuje prilikom novogradnje je da se beskrupulozno sijeku i uništavaju stara stabla mediteranske vegetacije, livade i doci koji su u kaskadama krasili kotorski reon. Umjesto toga, sada imamo “kaskadna” apartmanska naselja i gomile betona.
Stoga bi stručnjaci trebalo da istraže koje biljne vrste mogu opstati u ovakvim uslovima, da osmisle i preporuče savremene metode održivog ozelenjavanja, u skladu s klimatskim promjenama i mogućim prirodnim katastrofama, što je predviđeno i Planom upravljanja obalnim područjem. Pritom je potrebno da se očuvaju autohtone biljne vrste bokokotorskog areala.
Palme u Risnu
Kotorsku obalu još uvijek krase raskošna stable murve/duda, sađena u vrijeme kada je ovdje bio razvijen uzgoj svilene bube i proizvodnja svile. Tada su sadili vrste koje daju plodove, a danas se više sade ukrasne vrste, a uzgred rečeno, nema više ni zanatlija, ni fabrika.
Najljepši trg Kotora, Pjacu od Kina, krasi viševjekovna topola – zaštićeno prirodno dobro i omiljeno mjesto predaha za posjetioce i turiste. Neka upravo ova topola bude inspiracija za ekološki aktivizam i podstrek mladima za nove zelene inicijative, ali i primjer vrijedne prakse i tradicije koju gradske vlasti treba da njeguju.
U posljednjem minutu revanša četvrtfinala Evrokupa Jadran M:TEL je propustio dva napada da povede 10:6 protiv Mladosti i utakmicu uvede u peterce. Nažalost, vicešampion Crne Gore oprostio se od Evrope jer je u Zagrebu izgubio 12:8.
Novljanima nije pripala drama. Tim od kojeg su dva puta bili bolji u Premijer ligi, iskustvom je izborio prolaz u polufinale, a igračima trenera Vladimira Gojkovića kapa dolje jer su uprkos slaboj realizaciji sa igračem više (16-6, u prvoj četvrtini 6-0), minusu od četiri gola (gubili su 4:0 i 5:1 sredinom treće četvrtine) serijom 6:0 uspjeli početkom posljedmje dionice da dođu do prednosti od 7:5. Bili su Novljani na ,,plus tri“ na 1.37 do kraja (9:6), ali…
Skupo su platili vaterpolisti iz Herceg Novog loš ulazak u meč. Segmenat koji, takođe, u Zagrebu nije funkcionisao, ništa bolji nije bio ni u Herceg Novom, pravili su naši igrači greške u serijama, a kontrektno u prvoj u trećoj četvrtini, postigli su samo gol iz deset pokušaja sa igračem više.
Dvostruki strijelci za Jadran bili su Jovan Vujović, Strahinja Gojković i Vasilije Radović, a po gol su postigli Dmitri Holod, Danilo Stupar i Aleksandar Ivović.
Primorac se oprostio od Evrope, ali u revanšu četvrtfinala Evrokupa nije razočarao. Kotorani su pobijedili Sabadelj 14:9 (2:2, 4:5, 3:2, 5:0), što nije bilo dovoljno da se nadoknadi veliki minus iz prvog meča u Španiji – 17:9.
Igrači trenera Vjekoslava Paskovića kasno su se u večerašnjem meču probudili, serijom od 8:0, pri vođstvu gostujućeg tima 9:6 na 2.45 do kraja meča, uspjeli su da preokrenu stvari u bazenu, ali malo je bilo vremena za senzaciju. Šampion Crne Gore do prvog vođstva stigao je na pet i po minuta prije kraja (10:9), a španski tim je od kraja treće četvrtine do kraja meča bio u nogdaunu.
Nika Šušiašvili sa četiri gola (tri iz peterca) bio je najefikasniji u ekipi Primorca, Dušan Matković dao je tri, gol manje Marko Mršić, a u strijelce su se upisali Savo Ćetković, Balša Vučković, Nikola Brkić, Petar Ćetković i Đorđije Stanojević. Golman Masaro upisao je osam odbrana.
Izvođač radova iz Republike Turske, „2E DENİZCİLİK SANAYi VE TiCARET ANONiM SIRKETI“, odabran je za uklanjanje nasukanog broda „Deala” s ulaza u Raški zaljev. Trenutno se provode pripremne aktivnosti kako bi se osigurali uvjeti za početak operativnih radova uklanjanja broda.
Uklanjanje broda predviđeno je metodom podizanja na plutajući dok uz pomoć uzgonskih cilindričnih modula, nakon čega će brod biti otegljen u rezalište. Ova metoda, prema procjeni stručnjaka, najučinkovitija je i najpouzdanija opcija u vidu sigurnosti plovidbe te dobrobiti za okoliš i zajednicu.
Radi se o vrlo složenom slučaju koji zahtijeva specifična znanja za sigurno i učinkovito rješenje situacije. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i osiguratelj zajednički ulažu sve napore kako bi postupak bio proveden sigurno i u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša.
Do sada su poduzete brojne mjere kako bi se osigurala sigurnost i zaštita morskog okoliša. Nakon što je vlasnik broda formalno odustao od vlasništva, odnosno napustio brod, osiguratelj je preuzeo obvezu uklanjanja i zbrinjavanja broda. Iz broda su ispumpane zauljene vode kako bi se spriječilo onečišćenje mora, dok je brod usidren betonskim blokovima kako bi se spriječilo njegovo nekontrolirano pomicanje. Uz to, oko broda je postavljena plutajuća brana, kako bi se spriječilo širenje eventualnih ostataka zauljenih voda.
