U Crnoj Gori se u posljednja 24 sata dogodilo se 20 saobraćajnih nezgoda, u kojima je pet osoba povrijeđeno teže, a šest lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, Kotoru četiri, Baru i Tivtu po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom, Bijelom Polju i Žabljaku.
Izdat je 351 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeta 41 prekršajna prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.
Budžet Opštine Herceg Novi za 2025. godinu planiran je na iznos od 35.865 miliona eura, što je za 23,15% , odnosno 6,742 miliona više nego što je bio planirani Budžet za ovu, 2024. godinu.
Kapitalni budžet za narednu godinu projektovan je na 12,020 miliona eura, istakla je sekretarka za finansije, Vesna Milović na centralnoj javnoj raspravi na Nacrt Odluke o Budžetu za 2025. godinu koja je dana održana u skupštinskoj sali Opštine Herceg Novi.
Ona je objasnila da je planiranje budžeta urađeno u skladu sa smjernicama Ministarstva finansija za jedinice lokalnih samouprava za 2025. godinu, zahtjevima potrošačkih jedinica i realnom procjenom budžetskih prihoda.
„Lokalni porezi planirani su u iznosu od 16,6 miliona eura što čini 46,28% ukupnih budžetskih prihoda. Najznačajniji je porez na nepokretnosti planiran na 11,9 miliona i učestvuje sa 71,69% u ukupnim lokalnim porezima, a sa 33,18% u ukupnim prihodima budžeta. Prihodi na osnovu sopstvenih naknada planirani su u iznosu od 8,055 miliona i čine 22,46% ukupnih budžetskih prihoda. Planirani iznos naknada za opremanje građevinskog zemljišta i urbanu sanaciju iznosi 7,8 miliona ili 96,83% ukupnih sopstvenih naknada“, kazala je sekretarka Milović.
Kako je informisala, tokom javne rasprave na Nacrt Odluke o Budžetu Opštine Herceg Novi za 2025. godinu pristigle su četiri sugestije.
„Elektronskim putem sugestije su uputili Služba za zajedničke poslove, Služba zaštite i spašavanja, JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Jospi Bepo Benković“ i Sindikalna organizacije JRDS RTHN. Navede sugestije odnosno primjedbe biće razmotrene, a potom sačinjen Izvještaj“, kazala je sekretarka Milović.
Kako je najavila, Odluka o Budžetu Opštine Herceg Novi za 2025. godinu biće na dnevnom redu naredne sjednice Skupštine opštine Herceg Novi koja je planirana za kraj ovog mjeseca.
Za građane i građankje starije od 55 godina u petak, 13. decembar od 10 sati u prostoru Dnevnog boravka za stare i osobe sa invaliditetom u Kotoru, biće održana radionica medijske pismenosti. U organizaciji Instituta za medije Crne Gore radionicu vodi Vesna Rajković Nenadić, programska koordinatorka i iskusna novinarka, uz interaktivne sesije i praktične primjere. Zainteresovani će imati priliku da nauče kako da prepoznaju vjerodostojne izvore informacija, na koji način da se zaštite od dezinformacija i propaganda, kao i da unaprijede digitalne vještine i kritičko razmišljanje.
Projekat „Osnaživanje starijih: Putovanje kroz medijsku pismenost od V4 do Balkana“ sprovodi Transitions u saradnji s Institutom za medije Crne Gore, Koalicijom za medijsku pismenost (Bugarska) i Mediacentrom (Bosna i Hercegovina). Projekat finansira Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED).
/M.D.P./
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je naučnu savjetnicu u Institutu za biologiju mora dr Vesnu Mačić, koja će biti dio bugarske ekspedicije za istraživanja na Južnom polu.
Tom prilikom, predsjednik Milatović izrazio je zadovoljstvo što će dr Mačić, kao rezultat njegove inicijative tokom razgovora s predsjednikom Bugarske Rumenom Radevim, imati priliku da bude dio ove značajne misije.
Istakao je da je posebno ponosan na činjenicu da će dr Mačić biti prva naučnica iz Crne Gore koja će boraviti na Južnom polu, čime postavlja temelje za veće prisustvo crnogorskih istraživača u međunarodnim naučnim projektima.
Predsjednik Milatović je naglasio da je ovaj događaj prvi korak u otvaranju novih mogućnosti za crnogorske naučnike, izrazivši spremnost da kroz dalju diplomatsku saradnju aktivno doprinosi povezivanju naučnih institucija Crne Gore sa međunarodnim naučnim centrima.
Poručio je da je ovo prilika da promovišemo naše naučnike na globalnom nivou, ali i da unaprijedimo status Crne Gore na evropskoj i svjetskoj naučnoj sceni.
Dr Vesna Mačić je uz izraze zahvalnosti Predsjedniku na prijemu, kazala da joj je čast što će predstavljati Crnu Goru u ovako značajnom naučnom poduhvatu. Navela je da je ova ekspedicija prilika za njen lični i profesionalni razvoj, ali i za razmjenu znanja i iskustava s kolegama iz drugih zemalja.
Na kraju, konstatovano je da je ovo važan momenat za crnogorsku nauku i da će učešće dr Mačić na Južnom polu biti podstrek kako mladim naučnicima, tako i institucijama da intenziviraju rad na međunarodnoj saradnji i razvoju nauke u našoj zemlji.
Prilagođavanje klimatskim promjenama i zaštita životne sredine nisu prepreke socio-ekonomskom razvoju, već ključni faktori za izgradnju održivih i prosperitetnih obalnih zajednica širom Mediterana. Stoga je potrebno oblikovati prioritetna rješenja za kritične izazove i poboljšati saradnju među svim akterima. U odgovoru na sve veće izazove koji zbog klimatskih promjena prijete Boki Kotorskoj, u Kotoru je na konferenciji “Saradnjom do održive budućnosti” predstavljen Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP). Ovaj strateški dokument obuhvata Opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi i predstavlja jednu od ključnih akcija Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore.
Konferencija je okupila predstavnike brojnih institucija, nevladinih organizacija, stručnjaka i donatorskih tijela, koji su kroz dinamične panel diskusije analizirali ključne prioritete i mogućnosti za implementaciju ovog Plana.
Daria Povh, direktorica Centra za regionalne aktivnosti / Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) , istakla je značaj strateškog partnerstva svih učesnika u realizaciji planova.
„Ovim planom nudimo platformu za strateško partnerstvo svih učesnika: akademske zajednice, udruženja, firmi, lokalnih i nacionalnih vlasti. Vertikalna saradnja je ključna jer su troškovi prilagođavanja klimatskim promjenama veliki, a nijedan akter ne može samostalno finansirati i sprovesti sve što je potrebno,” kazala je Povh.
U prezentaciji glavnih rezultata Plana, Ivan Sekovski, voditelj programa (PAP/RAC), naglasio je potrebu za konkretnim akcijama u oblastima poput infrastrukture i prostornog razvoja, vodosnabdijevanja, upravljanja otpadom i održivog turizma kako bi se podstakla primjena svih mjera koje Plan predviđa u cilju zaštite resursa i održivog prostornog planiranja,. „Ono u čemu ovaj plan može pomoći u budućnosti jeste konkretizacija svake od mjera. Cilj je da se prioritizuju određene mjere iz plana, rasprava podigne na viši nivo rasprave i podstakne primjena predviđenih mjera na terenu,“ kazao je Sekovski.
Gotovo polovina obalne crte Boke Kotorske izmijenjena je ljudskom aktivnošću
Prva panel diskusija osvijetlila je važnost zajedničke akcije i kreiranja prioritetnih rješenja za kritične klimatske i izazove održivog razvoja u području Boke Kotorske. Milica Rudić, ispred Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ukazala je na nedostatak kontinuiteta i kadrova kao prepreku u saradnji između Ministarstva i lokalnih samouprava.
„Saradnja je do sada bila sporadična, ali će za sprovođenje mjera od ključnog značaja biti potrebna svakodnevna komunikacija i kontinuirana saradnja na rješavanju problema degradacije životne sredine,“ naglasila je Rudić pohvalivši dostupnost finansijskih sredstava za projekte prilagođavanja klimatskim promjenama.
Skoro polovina, odnosno 48 odsto obalne crte Boke Kotorske izmijenjena je ljudskom aktivnošću – od izgradnje puteva i nasipa do infrastrukturnih objekata. U vezi sa tim Milica Manojlović, sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, istakla je značaj usklađenog prostorno-urbanističkog planiranja u suočavanju s izazovima brzog urbanog razvoja i klimatskih promjena. Posebnu pažnju posvetila je rastućem pritisku na infrastrukturu usljed porasta broja stanovnika i (još više) intenzivne gradnje, upozorivši na probleme poput betonizacije obale i posljedica klimatskih promjena kao što su suše, požari i poplave.
Dodatno, bez intervencije, ekonomski gubitak samo za područje Morinja mogao bi dostići 105,3 miliona do 2100. godine. To procjenjuje španska Metroeconomica, na osnovu mogućeg porasta nivoa mora duž crnogorske obale. Uz poruku da Crna Gora nije sama u ovim izazovima i da postoje primjeri koje može slijediti, Đankarlo Gusmanoli, iz partnerske MedSea fondacije, održao je prezentaciju o ugovorima za upravljanje obalom u Mediteranu, sa studijom slučaja iz Oristano zaliva na Sardiniji.
Ključ uspješne implementacije plana: Saradnja aktera i dugoročna posvećenost
Učesnici druge panel diskusije, predstavnici nevladinih organizacija i fondova za zaštitu životne sredine poručili su da za uspješnu implementaciju mjera i očuvanje prirodnih resursa, ključna je saradnja svih aktera, od lokalnih samouprava do nevladinih organizacija.
Duška Ljiljanić iz EKO Fonda istakla je da je saradnja sa opštinama na dobrom nivou, što potvrđuju projekti poput nabavke komunalne opreme i akcija čišćenja podmorja, koji su omogućili pokrivanje gotovo cijele teritorije adekvatnim kapacitetima. Nastavljajući na značaj lokalnih inicijativa, Ana Katnić iz EnvPro ukazala je na potrebu za rješenjima zasnovanim na prirodi, navodeći revitalizaciju ekosistema i kompleksne prirodne sisteme u Ulcinju kao primjere kako očuvati osjetljiva područja pod uticajem klimatskih promjena. Uz to, Azra Vuković iz NVO Green Home naglasila je da kvalitetna saradnja između institucija i NVO sektora doprinosi efikasnijoj realizaciji planova, posebno imajući u vidu to da donatori cijene strateške dokumente koji uključuju različite zainteresovane strane i imaju institucionalnu potvrdu.
U kontekstu jačanja finansijskih mehanizama za borbu protiv klimatskih promjena, Atifa Kasam Mandži, menadžerka programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/GEF), predložila je inovativne načine finansiranja za primjenu Plana. „Ideje poput osiguravajućih proizvoda za otpornost na klimatske promjene, razmjene duga za klimatske projekte i tržišta ugljenika mogu značajno doprinijeti finansiranju prilagođavanja klimatskim promjenama”, naglasila je Kasam Mandži.
Ove poruke šalju snažan apel da se ne možemo samo nadati da će biti bolje. Vrijeme za djelovanje je sada, poruka je sa konferencije, kako bismo osigurali održivu budućnost za sve.
Plan upravljanja obalnim pdručjem je razvijen pod vođstvom Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/MAP). Finansiran od strane Svjetskog fonda za životnu sredinu (GEF), PUOP je rezultat međunarodne saradnje kroz projekt MEDProgramme (i njegove podprojekte Child Project 2.1 i SCCF), uz partnerstvo sa Plan Bleu iz Marseja i doprinos lokalnih i nacionalnih aktera.
Više informacija o projektu dostupno je na web stranici: gefmed.paprac.org
Ministarstvo pomorstva aktivno radi na unapređenju pomorske infrastrukture, razvoju strateških planova i promociji crnogorskih luka kao ključnih tačaka za održivi razvoj i nautički turizam, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović.
On je na međunarodnoj konferenciji Maritime and Port Logistics, koja se održava u Baru, rekao da se kroz saradnju sa privatnim i javnim sektorom nastavlja razvoj investicionog ambijenta i implementacija ključnih razvojnih projekata.
“Jedan od značajnih iskoraka Crne Gore u ovom sektoru je pristupanje organizaciji Evropskih pomorskih luka, što omogućava tehničku podršku u oblastima kao što su održivi razvoj, intermodalni transport, lučka uprava i drugi ključni sektori”, kazao je Radulović.
Ministarstvo je, kako je naveo, ponosno što će Crna Gora u septembru naredne godine biti domaćin finalne regate Ocean Race Europe, što predstavlja priliku za promociju održivosti, ekološke svijesti i očuvanja morskog ekosistema.
”U okviru infrastrukturnog razvoja, planirano je proširenje akvatorijuma Luke Bar, čime se značajno unapređuje kapacitet i konkurentnost luke. Pored toga, kroz projekat koji finansira Svjetska banka (SB), predviđeno je uspostavljanje savremenih transportnih sistema, poput Port Community System-a, koji će dodatno olakšati trgovinu i unaprijediti logističke kapacitete”, rekao je Radulović.
Ministarstvo, prema riječima njegovih predstavnika, kontinuirano radi na unapređenju pomorskih linija.
Pored postojeće linije Budva–Dubrovnik, od naredne godine biće uvedena nova linija Kotor–Dubrovnik, dok je ove godine obnovljena feri-linija Ankona–Bar.
“Crna Gora nastavlja da ulaže u modernizaciju i promociju svoje pomorske infrastrukture, čineći je atraktivnom destinacijom za savremena i održiva putovanja”, zaključuje se u saopštenju.
Mjesna zajednica (MZ) Perast, u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotor i sponzorima, organizuje manifestaciju „Peraška zima“, koja će trajati od 24. decembra do 6. januara.
Riječ je o manifestaciji koja se organizuje prvi put, kazali su nam iz TO Kotor.
Osim posjete Djeda Mraza tokom trajanja manifestacije nastupiće brojni muzički izvođači, dva dana će biti posvećena bazaru rukotvorina, a posjetioci će imati i priliku da degustiraju vina i uživaju u bokeškim specijalitetima. Program manifestacije dostupan je na sajtu perast.info, kao i na Instagram stranici MZ Perast.
Program manifestacije „Peraška zima“ :
Vrijedne žene Risna u srijedu su obradovale zaposlene u TO Kotor autentičnim risanskim makarulima i domaćim kolačima, obilježavajući promociju publikacije “Nasljeđe ukusa – Risanski makaruli” koja je proizvod zajedničkog rada.
Uz ovu publikaciju, koja predstavlja spoj tradicije i savremenog pristupa očuvanju kulturnog nasljeđa, predstavljen je i poseban ceger sa štampanim receptom za risanske makarule – praktičan suvenir i podsjetnik na bogatu gastronomsku tradiciju ovog kraja.
Vaterpolisti Jadrana u osmini finala Eurokupa igraće protiv Šapca, odlučeno je žrijebom u Zagrebu.
Prvi meč biće odigran 25. januara u Šapcu.
Revanš je na programu 6. februara.
Jadran je sezonu na evropskoj sceni počeo u Ligi šampiona, ali je kao trećeplasirani bio primoran da takmičenje nastavi u Eurokupu.
Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a raspravljat će u četvrtak o posljedicama pada Asadova režima u Siriji na migrantske tokove i odobriti ulazak Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor.
Ministri će tokom radnog ručka razgovarati o posljedicama pada Asadova režima. Odmah nakon što je Bašar al-Asad pobjego iz zemlje, više država članica EU-a objavilo je da obustavlja obrade zahtjeva za azilom sirijskih izbjeglica, između ostalih Njemačka, Francuska, Italija, Austrija, Hrvatska, Švedska, Danska.
Ministri bi trebali donijeti odluku o ulasku Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor od 1. januara sljedeće godine. Od toga datuma trebale bi se ukinuti kontrola osoba na kopnenim granicama Bugarske i Rumunjske s ostalim članicama šengena kao i između njih. Kontrole u zračnim i morskim lukama već su ukinute 31. ožujka ove godine.
Ulazak dviju zemalja u šengen dugo je blokirala Austrija, pravdajući svoj veto ilegalnim migracijama, nedovoljnom borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala u tim zemljama kao i vladavinom prava općenito. Tek je prošli mjesec na sastanku u Budimpešti Austrija odustala od blokade.
Jedan od razloga za tu blokadu bilo je i to što se ulaskom tih dviju zemalja uspostavlja neprekinuta veza bez graničnih kontrola od grčko-turske granice do ostatka EU-a. Preko grčko-turske granice ulazi veliki broj migranata.
© BokaNews, 2021
