Zbog štrajka radnika radne jedinice “Čistoća” Komunalnog preduzeća ulice Budve su zatrpane smećem. Radnici su jedinstvenog stava da neće odvoziti otpad iz grada dok im ne bude isplaćena zaostala decembarska, kao i januarska zarada
Apelujemo na nadležne u Budvi da pronađu način da hitno isplate zaostale zarade radnicima Komunalnog preduzeća, saopštio je premijer Milojko Spajić.
“Molimo funkcionalne opštine kao što je Glavni grad, da pomognu građanima Budve u ovoj nezavidnoj situaciji. Sa druge strane apelujemo na nadležne u Budvi da pronađu način da hitno isplate zaostale zarade radnicima Komunalnog preduzeća i obezbijede minimum funkcionalnosti javnih usluga”, naveo je Spajić u objavi na mreži X.
Molimo funkcionalne opštine kao što je Glavni grad, da pomognu građanima Budve u ovoj nezavidnoj situaciji.
Sa druge strane apelujemo na nadležne u Budvi da pronađu način da hitno isplate zaostale zarade radnicima Komunalnog preduzeća i obezbijede minimum funkcionalnosti javnih… pic.twitter.com/gGo1ArL23M
Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstavlja turističku ponudu zemlje na sajmu Alpe Adria 2025, koji se održava u Ljubljani od srijede do subote.
Organizator sajamskog nastupa bila je lokalna turistička organizacija Herceg Novog.
“Sajam Alpe Adria, sa bogatom tradicijom dugom 35 godina, predstavlja ključni događaj za sve ljubitelje putovanja i prirode. Ovaj sajam okuplja vodeće domaće i međunarodne izlagače specijalizovane za aktivni, kulturni, gastronomski i održivi turizam, a svake godine privlači više od 20 hiljada posjetilaca koji na jednom mjestu mogu istražiti nove destinacije”, navodi se u saopštenju.
Poseban fokus je, kako se dodaje, na zelenom i odgovornom turizmu, kao i na mogućnostima za aktivan odmor u prirodi, što sajam čini nezaobilaznim događajem za sve one koji teže autentičnim i ekološki osviještenim putovanjima.
„Oduševljena sam crnogorskim štandom. Ovdje sam pronašla inspiraciju za novo putovanje, a posebno mi se dopada spoj mora i planina na tako maloj udaljenosti“, rekla je jedna od posjetiteljki sajma.
Pored NTO, lokalne turističke organizacije Herceg Novog, Nikšića, Žabljaka, Kolašina, Andrijevice i Mojkovca imale su priliku da predstave bogatu ponudu, od planinskih avantura do kulturnih i gastronomskih iskustava.
Ambasador Crne Gore u Sloveniji, Dragan Tufegdžić, rekao je da Sajam turizma u Ljubljani predstavlja značajno predstavljanje Crne Gore kao jedne od najljepših turističkih destinacija, što uistinu i jesmo.
“Sajam Alpe Adria je važna adresa sa koje se može animirati povećanje broja turista iz prijateljske zemlje Slovenije, ali i drugih EU država. Ovo je prilika i za razmjenu iskustava i dobrih praksi sa drugim turističkim organizacijama prisutnim na sajmu”, poručio je Tufegdžić.
Crnogorski štand bio je među najposjećenijima, a posjetioci su pokazali interesovanje za aktivni odmor u prirodi, kao i za jedinstvenu kombinaciju primorskih i planinskih destinacija.
„Veoma sam impresioniran ponudom Crne Gore. Priroda je nevjerovatna, a mogućnosti za aktivni odmor su raznovrsne i pristupačne. Sigurno ću je uzeti u obzir za svoje naredno putovanje“, rekao je jedan od posjetilaca sajma.
Slovenačko tržište ima poseban značaj za Crnu Goru, te će se promotivne aktivnosti nastaviti u narednom periodu kroz medijske kampanje i učešće na specijalizovanim događajima, poput sajma Conventa krajem februara, gdje će posebna pažnja biti posvećena razvoju MICE turizma i privlačenju poslovnih posjetilaca u Crnu Goru.
Dok se još bijele vrhovi Lovćena i Orjena, a plodovi zrelog limuna i narandži dozrijevaju u ušuškanim dvorištima u Boki Kotorskoj, ovih dana krajem januara, grmovi raznobojnih kamelija prepuni pupoljaka i tek otvorenih cvjetova obradovali su ljubitelje egzotičnog cvijeća. U Tivatskom zalivu, duž hercegnovske rivijere, gdje je toplije, kamelije su stasale ranije, a ove u Kotoru, Prčanju, Stolivu, gdje je klima veoma vlažna i ima manje sunca, tek otvaraju svoje nježne latice, pozdravljajući rijetke zrake sunca.
Doduše, period cvata je danas u velikoj mjeri pomjeren usljed klimatskih promjena, kada u mediteranskoj Boki i nema prave zime, te se cvjetovi otvaraju s prvim otopljavanjem, koje je, evo, došlo u januaru.
Vrijeme otvaranja pupoljaka kamelije zavisi i od vrste – da li je to bijela, crvena, šatirana kamelija, da li je jednorednih latica ili duplih cvasti, da li je primljena iz reznice ili iz sjemena, je li hibridna ili “prirodna”… To zavisi i od mjesta na kome su posađene – jesu li u zavjetrini, zaštićene od bure ili su na vjetrometini (što kamelija ne voli), da li su ljeti poluskrivene u hladovini, gdje im listove ne prže vreli zraci sunca. Obično crvene kamelije prve procvjetaju, a bijele i “šatirane” kasnije.
Kako se čini, veliki faktor u rastu i cvjetanju jeste i ljubav koju kameliji pruža domaćica/domaćin. Iskusne uzgajivačice iz Stoliva kažu da je ta ljubav, izražena kroz pažnju – prihranjivanje humusom sa Vrmca, redovno zalivanje i tuširanje listova uz jutarnji “razgovor” sa kamelijom, od presudnog značaja. Imajući u vidu koliko je zahtjevan postupak njenog ukorjenjivanja i “primanja”, ova ljubav se mora uzeti kao ozbiljan faktor u uzgoju kamelije.
Kamelija – foto Boka News
Dokaz za to je i ljubav sa kojom su pomorski kapetani iz Stoliva jedrenjacima krajem XVIII i početkom XIX vijeka donijeli prve sadnice kamelije iz Japana, a kasnije i iz Trsta. Priča se i da je među prvim mladicama bila i ona iznikla iz grančice cvijeta kamelije, ostavljenog na oltaru crkve, nakon što ju je brižna Stolivljanka usadila u humus donešen iz kestenove šume. Danas je poznato da kamelija voli hladovita, vlažna mjesta, da uspijeva u kisjelom zemljištu, kakvo je ono ispod kostanja i lovora, kao i da ne voli direktno sunce i vjetar. Imajući to u vidu, žene u Stolivu, koje baštine tradiciju uzgoja, razvile su posebe tehnike rasađivanja kamelija i te svoje “tajne” danas prenose na svoje ćerke, snahe, unuke…
Kamelije su kroz istoriju (i umjetnost) bile simbol ljepote, elegancije i ljubavi. Njihovi cvjetovi, iako nemaju miris, stvaraju nevjerovatan vizuelni utisak, a njihova prisutnost u vrtovima i parkovima Bokokotorskog zaliva pridonosi jedinstvenoj atmosferi koja privlači mnoge posjetioce, kako domaće, tako i one iz inostranstva.
Znaju to i članovi/članice Udruženja “Kamelija” iz Stoliva, te evo decenijama svakog proljeća Feštom posvećenom kameliji obraduju ljubitelje ovog egzotičnog cvijeta i ljepote prirode uopšte. Najavljuju Dane kamelija za početak aprila.
Cijene životnih namirnica u Crnoj Gori su, prema analizi Vlade, niže nego u Srbiji i Hrvatskoj, pa je i po tom osnovu produžena akcija Limitirane cijene do kraja aprila.
U dokumentu, koji je za januar pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja, porede se i cijene artikala od potpuno različitih proizvođača, gramaža i klasa proizvoda, pa su samim tim i njeni rezultati oprečni, pišu Vijesti, koje su to utvrdile čitajući analizu.
Prema Vladinoj analizi u odnosu na komšije jeftiniji su šećer, šargarepa, jabuke, neke čokolade, limun, krompir i gelovi za tuširanje.
Potpredsjednik za ekonomsku politiku i prvi čovjek resora ekonomije Nik Gjeloshaj u četvrtak je na konferenciji za medije kazao da su Limitirane cijene bile uspješne, da su analize pokazale da su cijene osnovnih namirnica niže nego u regionu i da po podacima u prethodnom periodu nije bilo inflacije, te da je došlo do stabilizacije cijena.
Da jedan broj građana visokim cijenama u marketima nije zadovoljan pokazuje i za najavljeni bojkot trgovačkih lanaca, na koji danima pozivaju grupe građanskih aktivista, nevladinih organizacija i sindikata, a djelimično i Vlada. Isti protest se održava danas i u Hrvatskoj i Srbiji.
Gjeloshaj nije precizno kazao da li podržava bojkot ili ne, ali je rekao da se zalaže za kupovinu domaćih proizvoda, što će raditi u narednim danima.
“Ne mora da znači da će nešto dobro u drugoj zemlji biti dobro i u Crnoj Gori. Ne vidim da ovo u Hrvatskoj može da se odrazi na našu ekonomiju”, naveo je Gjeloshaj.
U Vladinoj analizi su poređene cijene domaćeg trgovačkog lanca Voli, hrvatskog Konzuma i Idee iz Srbije, a na spisku je niz proizvoda među kojima i ulje, brašno, šećer, čokolada, mlijeko, riža, meso i šamponi.
Najveća razlika je zabilježena u slučaju mljevenog junećeg mesa, čiji kilogram u Crnoj Gori košta 7,7 EUR, što je jeftinije 3,3 EUR nego u Hrvatskoj i dva EUR nego u Srbiji. Ipak, u tim komšijskim zemljama su zabilježene cijene mesa različitih kompanija, pa u Hrvatskoj kilogram firme PIK košta 11 EUR, a u Srbiji kod K plus ga treba platiti 9,6 EUR.
Tako su u slučaju jaja poređene korpice od deset komada, s tim da je u Crnoj Gori bilježena klasa S, u Hrvatskoj A i u Srbiji klasa A, ali manje veličine. Tako je logično najpovoljnija Srbija sa 1,9 EUR po korpici, zatim Crna Gora sa 2,3 EUR, ap tek Hrvatska sa 2,65 EUR.
Slično je i kod paste za zube Colgate, pri čemu je u Crnoj Gori zabilježena različita vrsta sa više mililitara nego u Hrvatskoj. Tako kaladont od 100 mililitara u Hrvatskoj košta 2,1 EUR, a u domaćem marketu pakovanje od 125 mililitara 2,3 EUR.
Tako je i kod jogurta, koji je u Crnoj Gori oko dva EUR za čašu od 700 militara, što je 70 centi manje nego u Srbiji i euro nego u Hrvatskoj.
Međutim, samo u Crnoj Gori se radi o jogurtu u čaši, dok je u Hrvatskoj poređen jogurt sa 50 grama više.
Kada je u pitanju litarsko pakovanje, oko deset centi je povoljnijii u Crnoj Gori nego u Srbiji i koji košta 1,3 EUR, dok mu je cijena u Hrvatskoj 1,65.
Cijelo pile Cekin za roštilj po kilogramu u Crnoj Gori košta 2,35 EUR, dok se u Hrvatskoj odnosi na istu marku, ali svježu piletinu, pa košta 3,3 EUR. U Srbiji cijelo pile proizvođača Umk treba platiti 2,5 EUR.
Izuzetak su čokolade Milka vrste Noisete i bijela, koje u domaćem marketu koštaju po 1,3 EUR. Noisete je u Hrvatskoj 2,1 EUR, a bijela dva i po, dok u Srbiji koštaju 2,1 EUR, odnosno dva EUR. Ulje je od tri zemlje najjeftinije u Crnoj Gori i košta 1,3 EUR, dok je u Hrvatskoj 1,4, a Srbiji 1,45 EUR.
U tabeli je poređeno i ulje Vital, čije je litarsko pakovanje blago jeftinije u Srbiji. Isti je slučaj i sa brašnom T400 koje u Crnoj Gori košta 56 centi, koje je malo povoljnije u Srbiji, dok mu je cijena u Hrvatskoj 80 centi.
Crna Gora je povoljnija u slučaju šećera, čiji kilogram košta oko 80 centi, odnosno 20 centi manje nego u regionu. Oko 20 centi je povoljnija i kupovina soli na kilogram, dok su cijene mlijeka bez čepa uporedne.
Tetrapak Moja kravica sa čepom košta 1,15 EUR, dok je isti 1,3 EUR u Srbiji. U ovoj kategoriji prednjači Hrvatska, čiji Dukat košta euro.
Riža dugog zrna je najpovoljnija u Srbiji i treba je platiti 1,15 EUR, s tim da se ističe da je taj artikal na akciji do sredine februara. U Crnoj Gori ovaj proizvod košta 1,2 EUR, dok je u Hrvatskoj dva EUR.
Kutija špageta Barilla je regionalno najjeftinija u Hrvatskoj u kojoj su 1,1 EUR, dok su u Crnoj Gori 1,3, s tim da je u Srbiji navedena vrsta od krupice koja košta 2,2 EUR.
Sektor u kojem je Crna Gora prednjači po nižim cijenama su šargarepa, limun, jabuke i krompir. Kilogram mrkve u Crnoj Gori košta malo više od pola EUR, u Srbiji 70 centi, a u Hrvatskoj 90 centi.
Limun je za 50 centi jeftiniji od regiona, pa košta euro. Zavisno od vrste jabuka, cijene su povoljnije od deset do 80 centi nego u regionu, a oko deset centi manje košta i bijeli krompir. Crveni košta isto koliko i u Srbiji, odnosno 75 centi po kilogramu.
U slučaju čokolade su takođe uzete različite kompanije i gramaže, tako Pionir mliječna od 80 grama košta 90 centi u Crnoj Gori, Dorina u Hrvatskoj oko euro, dok je u Srbiji Dorina od 100 grama 1,7 EUR.
Cijene gela za tuširanje su gotovo identične u Crnoj Gori i Hrvatskoj, sa razlikom od dva centa u korist domaćeg marketa.
Povoljniji je i litarski šampon koji košta 90 centi, dok je u Hrvatskoj skuplji 30 i Srbiji 40 centi.
Ruski nuklearni ledolomac “50 Let Pobedy” pretrpio je značajna oštećenja trupa nakon sudara s teretnim brodom dok je osiguravao prolaz kroz zaleđene vode Sjevernog morskog puta, što nije prvi takav incident s ruskim nuklearnim ledolomcima na arktičkim trgovačkim rutama.
Prema podacima AIS sustava, pretpostavlja se da se ledolomac sudario s teretnim brodom Yamal Krechet (20.144 DWT), koji je bio na putu prema Obskom zaljevu. Stanje Yamal Krecheta zasad nije poznato. Osim teretnih brodova, nuklearni ledolomci redovito prate i LNG tankere te naftne brodove koji plove ovim zaleđenim rutama.
Kako piše gCaptain, službene informacije Atomflota potvrđuju da je 50 Let Pobedy, unatoč oštećenjima, i dalje operativan te nastavlja plovidbu u Obskom zaljevu. Oštećeni dio nije u blizini nuklearnog reaktora, a pogonski sustav radi normalno. Međutim, još nije poznato hoće li ledolomac završiti svoju redovnu zimsku smjenu ili će se ranije vratiti u Murmansk na popravak.
50 Let Pobedy jedan je od osam ruskih nuklearnih ledolomaca u aktivnoj službi. Njegova izgradnja započela je 1989. godine, ali je zbog ekonomskih poteškoća nakon raspada Sovjetskog Saveza brod dovršen tek 2007. Prije nego što je Arktika-klasa nuklearnih ledolomaca stupila u službu 2020. godine, „50 Let Pobedy“ nosio je titulu najvećeg nuklearnog ledolomca na svijetu.
Ovo nije prvi incident ovakve vrste u Karaskom moru. 2017. godine nuklearni ledolomac Vaygach sudario se s bulk carrierom Nordic Barents, no oba su plovila tada nastavila putovanje bez većih posljedica. 2010. godine, ruski tankeri Indiga i Varzuga sudarili su se u otežanim uvjetima smanjene vidljivosti i srednje debelog leda, ali su zahvaljujući dvostrukom trupu izbjegli teže posljedice i zagađenje okoliša.
U posljednje vrijeme Rusija sve češće dopušta prolazak brodova bez ledne klase kroz Sjeverni morski put, čime se krše propisi IMO-ovog Polarnog kodeksa i nacionalni propisi o plovidbi u Arktičkom području.
Manje od troje Britanaca od deset smatra da je brexit bio dobar, a većina ih želi da se zemlja vrati u Europsku uniju, pokazalo je novo ispitivanje javnog mnijenja, pet godina nakon službenog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a.
Na referendumu 2016. godine, 52 posto Britanaca glasalo je za brexit. Nakon višegodišnjih teških pregovora, Ujedinjeno Kraljevstvo postalo je 31. siječnja 2020. prva zemlja koja je izišla iz Europske unije.
No pet godina poslije samo 30 posto Britanaca smatra da je zemlja dobro učinila glasajući za brexit, po ispitivanju YouGova, čiji su rezultati objavljeni u srijedu. Ispitivanje je provedeno na 2225 ispitanika. Po institutu, riječ je o najmanjoj potpori brexitu do sada.
Među Britancima koji su glasali za brexit, 18 posto ih smatra da je napuštanje Europske unije bila pogreška. No taj postotak penje se na 55 posto svih ispitanika. Samo 11 posto ispitanika smatra da je brexit bio uspješan.
Većina Britanaca, njih 55 posto, podržava povratak zemlje u Europsku uniju, uključujući 20 posto birača koji su glasali za brexit. Među njima, 39 posto ispitanika “snažno” podržava povratak u EU-u.
Britanski laburistički premijer Keir Starmer obećao je da će “ponovno pokrenuti” odnose s Europskom unijom. No protivi se povratku u punopravno članstvo u Europskoj uniji.
Slovenačka skupština usvojila je juče izmjene Zakona o zdravstvenim službama, koje uvode skoro potpunu zabranu dvostruke prakse za ljekare i drugo medicinsko osoblje, a izmjenama je zabranjeno zaposlenima u državnim zdravstvenim ustanovama da rade i kod privatnika, prenijela je agencija STA.
Ministarka zdravlja Valentina Prevolnik-Rupel istakla je da će dvojna praksa biti moguća samo u izuzetnim slučajevima, prenosi N1.
Izmjene zakona imaju za cilj da podstaknu ljekare da rade iznad svog redovnog radnog vremena za svoje matične javne organizacije, ali ne više kao samostalni preduzetnici.
Izmjene Zakona o zdravstvenim službama usvojene su u prvom čitanju, a poslanik Ljevice Miha Kordiš bio je jedini poslanik vladajuće koalicije koji je glasao protiv.
Kordiš je rekao da izmjene zakona neće zaustaviti privatizaciju zdravstva, već će ga u pojedinim tačkama čak i ubrzati.
“Ne postoji dosljedno razdvajanje javnog i privatnog zdravstva, niti definitivno eliminisanje lekara sa dvostrukom praksom”, rekao je on.
Poslanici vladajuće većine su naveli da promjene donose neophodno razgraničenje javnog i privatnog zdravstva, što je, kako su ocijenili, ključni korak u reformi zdravstva koja je u toku, prenosi N1.
“Najveća laž koju čitamo i čujemo… je da zakon ne donosi ništa pacijentima i da pacijente ne stavlja na prvo mjesto”, rekla je Tamara Kozlovič iz vladajućeg Slobodarskog pokreta.
Socijaldemokrate (SD) su poručile da treba dodati amandman kojim bi se koncesionari koji su dio javne mreže zdravstvenih ustanova obavezali da posluju neprofitno.
Ljekarske organizacije su se protivile promjenama zakona, a Koordinaciono tijelo medicinskih organizacija nedavno je najavilo da će pokrenuti spor pred Ustavnim sudom.
Sportski program 56. Praznika mimoze počeo je 11. Memorijalnim međunarodnim šahovskim turnirom „Đorđe Konjević”, koji organizuje ŠK „Herceg-Novi 1949”, uz podršku Opštine Herceg-Novi i Šahovskog saveza Crne Gore.
Ove godine učestvuje više od 50 takmičara, a organizatori i porodica Konjević obezbijedili su pehare za troje prvoplasiranih, 12 redovnih i 5 specijalnih nagrada.
Turnir je zvanično otvorio Đorđe Arnaut ispred Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, koji je istakao da je Herceg-Novi prepoznat kao dobro mjesto za razvoj šaha i u kojem generacije šahista pronalaze inspiraciju za mnogobrojne i značajne rezultate na domaćoj i međunarodnoj sceni.
„Veliku zahvalnost dugujemo organizatoru – Šahovskom klubu Herceg-Novi 1949, koji daje puni doprinos organizaciji šahovskih manifestacija, čuvajući od zaborava uspjehe velikana šaha”, poručio je Arnaut.
Uz predstavnika pomenutog sekretarijata, prve poteze danas su povukli i predstavnik Sekretarijata za ekonomski razvoj i investicije, Vido Spaić i Nikola Samardžić iz Agencije za izgradnju i razvoj grada.
Kratko se obratila i Slavica, kćerka Đorđa Konjevića, koja je naglasila da bi njen otac bio veoma srećan i ponosan što turnir postoji i opstaje, ali i iz godine u godinu postaje sve kvalitetniji.
Ispred ŠK „Herceg-Novi 1949” učesnike je pozdravio i Miloš Bubanja, koji je zbog doprinosa organizaciji šahovskih turnira i iskazanog gostoprimstva posebnu zahvalnost uputio direktoru Sportskog centra Igalo i hotela Plej, Radovanu Raleviću.
Zahvalnica je uručena i dugogodišnjem prijatelju Šahovskog kluba „Herceg-Novi 1949”, sekretaru ŠK „Mimoza” iz Tivta, Josipu Staničiću, dugogodišnjem prijatelju Đoka Konjevića – FIDE majstoru i kapitenu ŠK „Herceg Novi 1949” Miomiru Saviću, kao i predsjedniku Opštine Herceg-Novi, Stevanu Katiću.
Podršku organizaciji pružio je i predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore, Jovan Milović, a glavni sudija turnira je internacionalni arbitar, Željko Miljanić.
Ovom prilikom, Bubanja je najavio i šahovski spektakl koji će biti održan u Herceg-Novom od 1. do 8. maja – naš grad biće domaćin ligaških takmičenja – Premijer prva i druga liga, pionirska i ženska liga Crne Gore, koji će u Herceg-Novi dovesti više od 450 takmičara.
Odlukom predsjednika Opštine Tivat, gospodina Željka Komnenovića, iz budžeta Opštine Tivat su opredijeljena značajna finansijska sredstva za finansiranje projekta „Caritas-ove Narodne kuhinje – Tivat“, navedena sredstva će u narednom periodu omogućiti sigurnije i efikasnije dijelovanje „Caritas-ove narodne Kuhinje – Tivat“, koja dnevno isporučuje 70 toplih obroka.
Zahvaljujemo se na povjerenju predsjedniku Opštine Tivat, Željku Komnenoviću, odbornicima Skupštine Opštine, kao i ostalim akterima koji su bili uključeni od početka realizacije ovog humanog projekta, kojim se značajno poboljšavaju uslovi života socijalno ugroženih lica.
Na poseban način želimo se zahvaliti predstavnicima i zaposlenima u Socijalnoj službi Opštine Tivat, uz čiju nesebičnu pomoć doprinosimo poboljšanju i osiguravanju kvalitetnijih uslova socijalno ugroženih građana Tivta, saopštio je direktor „Caritas-a Kotorske Biskupije“ don Željko Pasković.
„Caritas-ova Narodna kuhinja – Tivat“ je za 10 mjeseci rada pokazala da ima svoj smisao i svrhu, distribuirajući preko 20.000 obroka svojim korisnicima, kojih je trenutno 70.
Zahvaljujemo se idejnom tvorcu i inicijatoru ove ideje, „Crnogorskoj porodici iz Berlina“, kao i svim društveno odgovornim firmama i pojedincima, koji podržavaju rad „Caritas-a Kotorske Biskupije“.
Osim projekta „Caritas-ove Narodne kuhinje – Tivat“, u proteklom periodu smo imali mnogo značajnih humanitarnih akcija, a kako bi planirane i započete aktivnosti priveli uspješnom kraju, molimo sve društveno odgovorne firme i pojedince da nastave podržavati naše djelovanje.
To možete učiniti doniranjem finansijskih sredstava na žiro-račun „Caritas-a Kotorske Biskupije“:
535-14295-68 Prva Banka CG
Ili doniranjem prehrambenih namirnica “Caritas-ovoj Narodnoj kuhinji – Tivat”, na adresi Pakovo br.3, Tivat.
Svaka Vaša donacija doprinosi poboljšanju rada naše organizacije i pomaganju najugroženijima.
Zajedno možemo mnogo, poručio je don Željko Pasković.
Alternativa Crna Gora pozvala je građane da danas bojkotuju supermarkete i prodavnice u državi.
Oni su pozvali na bojkot svih supermarketa i prodavnica u Crnoj Gori, bez izuzetka, i poručili da to nema veze sa politikom, već da visoke cijene jednako pogađaju sve građane.
Iz Alternative su rekli da je ista akcija sprovedena u susjednoj Hrvatskoj i da je urodila plodom, dok je u Bosni i Hercegovini najavljena za danas.
Oni smatraju da su cijene enormno visoke i da su vodeći trgovinski lanci međusobnim dogovorom oko formiranja cijena presudno uticali da građani ne osjete povećanje plata i penzija u punom sjaju.
Izvršni odbor Unije slobodnih sindikata (USSCG) pozvao je članstvo da se pridruži bojkotu, kao izraz građanskog revolta zbog enormno visokih cijena proizvoda.
Bojkot je podržao i premijer Milojko Spajić i pozvao trgovce na korektan odnos sa potrošačima.
Nasuprot njima, Privredna komora nije podržala bilo koju vrstu bojkota njenih članica, bez obzira na sektor u kojem posluju, i smatra ga neopravdanim, jer direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na taj način pokušavaju riješiti.
