Danas smo ponovo bili na tivatskoj plaži Luka Stevovića da vidimo kako napreduje prihranjivanje plaže moračkim pijeskom.
Moramo priznati jako dobro, plaža je od prihrane novim pijeskom vrlo brzo napredovala za više desetina kvadrata.
Plaža je juče izgledala ovako:
Stigle su nove količine pijeska, plaža se tamponira, bager je aktivan.
Dobijamo novi “uređeni” dio obale na uštrb mora. Najlakše se proširiti u moru, umjesto da se plato širi u zaleđu plaže.
Fotografije sve govore…
Snažan potres magnitude 6 pogodio je Limu i okolna područja središnje obale Perua, a za sada nema podataka o eventualnim žrtvama i šteti, objavio je Nacionalni seizmološki centar.
Potres se dogodio u 21.54 po lokalnom vremenu. Epicentar je bio 33 kilometra južno od grada Mala na dubini od 32 kilometra.
Mnogi su stanovnici Lime izašli na ulice zbog jakog podrhtavanja.
– Bio je to vrlo jak udar, protreslo je cijelu kuću, morali smo izaći, rekla je Julia Lazaro Rodriguez (60) za AFP.
Peru se nalazi na Pacifičkom vatrenom prstenu gdje su najsnažnije seizmičke aktivnosti na svijetu, a u prosjeku se svake godine zabilježi čak 200 manjih potresa.
Crveni koralj, kolonija sastavljena od tisuća životinjica, na tržištu postiže visoku vrijednost, a to je u zadnjih 20 godina dovelo do njegovog velikog uništenja i zato je za zaštitu koralja potrebna je hitna i konkretna reakcija.
Prema legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more, nakon čega su se krvlju prekrivene morske alge okamenile.
Radi se o zaštićenoj vrsti atraktivnog izgleda s tvrdim kosturom koji je cijenjen kao materijal za izradu nakita.
Mnoge ova vrsta zbunjuje jer izgleda kao biljka, po kosturu je mineral, a zapravo je kolonija sastavljena od tisuća sitnih životinjica.
„Crveni koralj obitava u dubinama između 30 i 200 metara, gdje god postoji tvrda podloga koja je relativno čista i pod utjecajem struja. Morske struje čiste to područje od sedimentacije, ali donose i plankton kojim se koralji hrane“, objasnio je za Hinu biolog Petar Kružić, izvanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu koji radi na projektima vezanim uz klimatske promjene i more, a primarno se bavi koraljima.
Ovo fascinantno biće koje zahtijeva čisto more s malo sedimentacije naraste do 50 cm u promjeru i može ga se naći u Sredozemnom moru. U Jadranu crveni koralj obitava duž istočne obale na potezu od Kvarnera do Albanije i to najčešće na vanjskoj strani otoka.
Crveni koralj može živjeti i više od sto godina, ali vrlo sporo raste i stoga je osjetljiv na ljudsko djelovanje.
Na tržištu postiže visoku cijenu pa ga se enormno eksploatira što je u zadnjih 20 godina dovelo do smanjenja populacije u plićim područjima, a na mnogim mjestima i do istrebljenja.
Međutim, kako tehnike ronjenja svakodnevno napreduju, tako se morsko dno brže osiromašuje i u dubinama. U današnje vrijeme podmorje istražuju roboti pa ronioci lako otkriju kolonije do kojih zaranjaju tek nakon pomoći moderne tehnologije.
Zaštićen je, ali i nije
Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) od 2011. godine donijela je brojne preporuke vezane za eksploataciju crvenih koralja, uključujući plan upravljanja sa ciljem suzbijanja i sprječavanja prekomjernog ulova.
Jedna od glavnih odredbi je vezana za opremu kojom se skupljaju, a propisuje da se može koristiti samo čekić koji koristi ronilac.
Nadalje, berba na dubini do 50 m je zabranjena kako bi se omogućio oporavak plitkih populacija. Zabranjeno je također sakupljati kolonije crvenih koralja čiji je promjer manji od 7 mm, mjereno unutar jednog centimetra od dna kolonije.
Kružić ocjenjuje da je po pitanju crvenog koralja „dosta velika zbrka“ i da se zadnjih 50-ak godina vrlo malo posvećivalo njihovoj stvarnoj zaštiti iako je danas zaštićen propisima u gotovo svim državama Mediterana.
„Zaštićen je i kod nas, čak je jedno vrijeme bila na snazi i stroga zaštita, međutim ljudi koji imaju koncesiju na vađenje koralja, mogu to pravo i dalje koristiti. To je kontradiktorno – ako je nešto zaštićeno, trebalo bi značiti da se uopće ne smije dirati“, kazao je.
“Najčešće nismo sposobni zaštititi naše nacionalne parkove i parkove prirode, a zaštititi vrstu još manje”, kazao je.
Najslabija kontrola je bila u vrijeme rata i tada se radilo što se htjelo. Stradala su zaštićena područja, primjerice Kornati, gdje je dosta lokacija očišćeno od koralja, navodi Kružić.
Problem je, napominje Kružić, i što su zaposlenici nacionalnih parkova i parkova prirode bazirani uglavnom na naplatu ulaznica, a manje na zaštitu prirode.
“Problem je rendžera u parkovima, njihove osposobljenosti i naobrazbe za taj posao. Problem je i pomorska policija koje nema dovoljno, a uglavnom je aktivna kada je turistička sezona, u drugim dijelovima godine gotovo da ih na terenu nema“, napominje Kružić.
Kružić poziva da se omogući veći broj brodova i rendžera koji će čuvati parkove jer oni postoje da bi se sačuvala prirodna baština.
U međunarodni istraživački projekt kojemu je cilj popuniti praznine u znanju o stanju crvenog koralja u regiji uključena je i Hrvatska. Od 2020. godine Ministarstvo poljoprivrede i Sveučilište u Zagrebu surađuju s Alžirom, Francuskom, Grčkom, Italijom, Španjolskom i Tunisom.
Rezultati istraživanja koje će biti dovršeno sljedeće godine pružit će znanstvenu osnovu za određivanje najprikladnijih mjera upravljanja za očuvanje dragocjenog crvenog koralja.
Monitoring i istraživanje nisu jednostavni jer je zaron u takve dubine složen postupak.
„Ronjenje je rizičan posao za koji treba imati izvrsnu naobrazbu, a u tim dubinama se ne može ostati duže od 20-ak minuta“, kazao je Kružić i dodao da samo izron traje sat vremena.
Klimatske promjene i dinamit u more
Nije samo izlov ono što uništava populaciju, značajan uzrok su i klimatske promjene. Crveni koralj je naviknut na temperature od 12 do maksimalno 14 stupnjeva i na višim temperaturama ugiba.
Lokacije između 30 i 50 m dubine su dosta ugrožene zbog klimatskih promjena i to je uočljivo zadnjih 20-ak godina, nastavlja Kružić. Danas se zbog vrlo visokih temperatura ljeti zagrijava i more pa topliji sloj prodire dublje.
„Postalo je normalno da krajem kolovoza ili početkom rujna na dubini 40-50 m temperatura mora bude čak i 24 stupnja što je neusporedivo više nego prije 50 godina“, upozorava.
Nije preveliki problem za morske organizme ako visoke temperature mora potraju samo nekoliko dana, ali zna se dogoditi da potraje mjesec dana, što je pogubno, ističe.
Neki organizmi, kao što je palamida, spuštaju se niže, ali ribari su tome doskočili pa bacaju dinamit u more da je natjeraju u plića područja čime uništavaju morsko dno.
„To je također pojava koja se ne kažnjava, a trebala bi“, upozorava Kružić.
Kaže da ima rješenja za navedene probleme, a jedno od njih je isplata određene svote novaca koraljarima kako bi se mogli početi baviti nečim drugim. Smatra da bi se sredstva bez problema mogla povući iz socijalnih fondova EU-a.
Jadran je bara
Jadran nije ono što je bio prije 20-30 godina, polako postaje bara, kaže. Tome doprinosi kanalizacija koja se slijeva u more bez pročišćivača, masovni turizam, akvakultura. Vjeruje da bi se moglo nešto učiniti kada bi odgovorni i odgovarali za svoje postupke.
„More nam izgleda predivno kada ga gledamo s obale, a kada zaronimo, doživljavamo razočaranje. Dosta toga stradava, nije dobro“, priznaje.
Nova strategija EU-a za bioraznolikost pak predviđa konkretne korake u cilju oporavka bioraznolikosti do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30 posto europskog kopna i mora u zaštićena područja.
Za bioraznolikost bi se po planovima EU-a trebalo osigurati 20 milijardi eura godišnje iz raznih izvora, uključujući sredstva EU-a te nacionalna i privatna sredstva.
Europski parlament je od stupanja na snagu EU-ovog Ugovora iz Lisabona 2009. imao odlučujuću ulogu u oblikovanju zakonodavstva u području upravljanja ribarstvom.
Parlament i Vijeće donijeli su 20. lipnja 2019. Uredbu (EU) 2019/1241 o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera kojom se utvrđuju zajedničke mjere u svim vodama Unije.
Njome se zabranjuje i uporaba određenih destruktivnih ribolovnih alata ili metoda, među ostalim, eksploziva, povlačnih naprava i trgajućih ribolovnih alata za skupljanje crvenog i drugih vrsta koralja.
Kružić se slaže da bi trebale postojati zone u kojima se crveni koralj ne smije ubirati kao i zone u kojima se ne smije loviti riba.
„Riba će se tamo razmnožavati, a populacija se širiti izvan zaštićenog područja, tako da se ribari ne trebaju bojati“, rekao je za Hinu.
Uvjeren je da danas ne bismo imali problem s crvenim koraljima da smo dobro čuvali zaštićena područja jer bi opstali barem u netaknutim sredinama. „Sada imamo ranjene populacije u zaštićenim područjima i uništene u nezaštićenim“.
Usisivač morskog dna
Ističe zanimljiv slučaj trpova koji su dugi niz godina bili zaštićeni zbog Kineza koji su ih željeli otkupljivati. Naime, u Kini su trpovi delikatesa i afrodizijak.
„Prije tri godine je ministarstvo dozvolilo eksploataciju i trp se počeo nemilice vaditi. Nakon reakcije biologa nisu vratili zaštitu nego samo uveli lovostaj. Takve stvari se ne bi smjele događati jer su posljedice dalekosežne“, upozorava.
Trp ima svoju ulogu u moru – hrani se sedimentom, guta ga, probavlja organsku tvar i izbacuje čisti pijesak. Dakle čisti od viška organske tvari pa ga se naziva usisavačem morskog dna, kaže Kružić.
Upozorava i na činjenicu da Ministarstvo zaštite okoliša više ne postoji, već je potpalo pod Ministarstvo gospodarstva. Nada se da će biti ponovno ustrojeno kao samostalno tijelo što bi imalo smisla s obzirom na orijentiranost Europske unije prema većoj bioraznolikosti.
Zaključuje na kraju da crveni koralj još živi u Jadranskom moru, ali je ozbiljno ugrožen. Ponavlja da zaštitu treba što hitnije pojačati, a područja u kojima živi treba zaštititi.
Piše: Blanka Kufner
Peto izdanje nezaboravne noćne šetnje kroz najljepše vidikovce hercegnovskog zaleđa biće održao u petak, 25-og juna.
U događaju „Nad Bokom po mjesečini“, u noći punog mjeseca, učesnici će obići utvrđenje-vidikovac Tajno brdo, nekadašnje vojne položaje na vrhu Gručalica i vidikovac pod brdom Šilobod. Sve tri lokacije su zanimljive po burnoj istoriji, ostacima vojnih zdanja prohujalih vjekova, prirodi, ali i izuzetnim vidicima na ulaz u Boku Kotorsku. Noćni aspekt organizovanog obilaska događaju daje notu neuobičajenosti, pa i mističnosti. Da bi priča bila zaokružena, po povratku na Kameno slijede kratke prezentacije “Šišmiši u narodnim vjerovanjima” i “Šta sve ne znamo o slijepim miševima”. Prezentacija će biti organizovana na otvorenom, u predivnom ambijentu dvorišta crkve Sv. Jovana.
Satnica:
20:30 Okupljanje na raskrsnici u selu Kameno, uvodne informacije, podjela učesnika u manje grupe.
21:00 Polazak sa vodičima na 3 atraktivna vidikovca i istorijska mjesta Tajno brdo, Gručalica i vidikovac pod Šilobodom
22:30 Porta crkve Sv. Jovana na Kamenom: prigodno osvježenje, a zatim prigodne prezentacije 23:00-23:15 “Šišmiši u narodnim vjerovanjima”
(Željko Starčević – Agencija za razvoj i zaštitu Orjena)
23:15-23:45: Prezentacija “Šta sve ne znamo o slijepim miševima”
(Belma Šestović i Marina Radonjić – NVO Wildlife Montenegro)
DODATNE INFORMACIJE
Učešće je besplatno, a dolazak je u sopstvenoj režiji. Mjesto je udaljeno 10-ak minuta vožnje od kružnog toka u Meljinama putem ka Trebinju. Za sigurnije kretanje terenom osvijetljenim jedino mjesečinom, neophodno je imati pouzdanu baterijsku lampu i adekvatnu zatvorenu obuću (ne japanke i sandale!). Događaj je pogodan za osobe u prosječnoj fizičkoj kondiciji. Učešće je po standardnim uslovima: na sopstvenu, a za djecu na odgovornost roditelja. Prijave nisu neophodne.
Organizatori događaja su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i MZ Kameno-Žlijebi, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi, te pomoć „Cicak akustike, planinarskog kluba „Subra“ i Viteškog društva Sv. Stefan.
Predstavnici velikih trgovinskih lanaca smatraju da i njima treba obezbijediti rad nedjeljom, a ne samo malim trgovinama koje imaju do 10 zaposlenih, a sagovornici Dana ukazuju da za neradnom nedjeljom ne bi bilo ni potrebe kada bi se obezbijedila dosledna primjena Zakona o radu, prema kojem svaki zaposleni ima pravo na dva slobodna dana.
Trenutno od socijalnih partnera Unija poslodavaca insistira da se ukine neradna nedjelja kao mjera oporavka privrede, sindikati su protiv, ali ne isključuju mogućnost kompromisa, dok u Vladi insistiraju na rješenju koje bi, kako kažu, odgovaralo svima i koje bi bilo u interesuradnika.
U kompaniji Voli za Dan kažu da je u ovom ekonomskom momentu važno da svi rade, kako male i srednje trgovine, tako i trgovački lanci.
“Osim toga što je to od velikog ekonomskog značaja u cilju povećanja budžetskog priliva i ne samo zbog interesa trgovačke djelatnosti, veoma je važno i zbog domaće proizvodnje, kojoj se ovolikim brojem neradnih dana čini značajna šteta. Svakako smo za to da radnici imaju slobodne dane i da se dodatno plati rad nedjeljom. Svjesni smo da je dolazilo do nepoštovanja pravila od strane velikog broja poslodavaca, zbog čega je potrebno pojačati inspekcijski nadzor”, smatra Olivera Lakonić iz kompanije Voli.
Ona ističe da je proširenje asortimana na benzinskim pumpama na kojima se sada mogu naći suhomesnati, mliječni i cijeli niz ostalih prehrambenih proizvoda nešto što je potrebno što prije rješavati adekvatnom regulativom.
Marketing direktor Delte Dragan Perišić ističe da su oni od prvog dana protiv neradne nedjelje, te da bi sve drugačije bilo da je Ustavni sud radio blagovremeno i postupio po inicijativi za ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini u dijelu kojim je jedan dan proglašen neradnim. On ističe da treba insistirati na doslednoj primjeni Zakona o radu, po kojem radnici imaju dva slobodna dana, a ne na neradnoj nedjelji.
“Kada se kod nas pomene trgovina, svi misle samo na prehranu, ali tu imamo više sektora. Ne treba stavljati u isti koš prehranu i modu, jer kajmak i pršutu kupujete svaki dan, a modu vikendom. Mi imamo veliki problem što 12 mjeseci plaćamo sve obaveze, a radimo 10 jer zbog neradne nedjelje imamo 60 radnih dana manje. Slobodan dan ne mora da bude obavezno vikendom, već i drugim danima, a Zakon o radu jasno daje dva slobodna dana sedmično”, kaže Perišić.
On smatra da bi ukidanje neradne nedjelje koristilo trgovinama, posebno u sezoni jer je tada najveći promet zbog turista.
“Tražimo i insistiramo da tržni centri budu izuzeti, jer nije normalno da ne radimo danom vikenda kada je promet najveći i kada turisti dolaze svakog mjeseca. Ukoliko bi se rad tokom sezone obezbijedio samo za male trgovine, to bi bila diskriminacija. Zašto bi mogli jedni da rade, drugi ne? Mi smo sad za 1. maj za praznike, kao turistička zemlja imali situaciju da ni jedna trgovina ne radi tri dana, ljudi koji su došli nisu mogli flašu vode da kupe. To je nedopustivo za turističku državu”, konstatuje Perišić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kaže da podržava dogovor socijalnih partnera, u kojem nijedna strana ne bi bila oštećena. On ističe da bi tokom sezone bilo dobro omogućiti uslove da svi rade i zarade što više.
“Kad kažem sezona, ne mislim samo na nas na primorju, nego na cijelu državu, jer turista idu svuda. Mislim da bi dosledno poštovanje Zakona o radu riješilo dosta problema, jer su njime svakako propisana dva neradna dana za zaposlene. Kada bi se to omogućilo, onda mislim da ne bi bilo problema sa neradnom nedjeljom”, kaže Katić.
On dodaje da bi omogućavanje rada jednog broja trgovina, odnosno malih, dovelo do diskriminacije.
“Onda bi se velike trgovine sigurno žalile. Najbolje bi bilo da se omogući rad svima, ali da svi oni ispoštuju zakon i omoguće dva dana odmora u skladu sa zakonom”, navodi Katić.
Ko radi da mu se dnevnica uveća 100 odsto
Generalni sekretar Saveza sikdikata Duško Zarubica kaže da su sindikati na poziciji da su protiv ukidanja neradne nedjelje, ali da ipak ne treba unaprijed odbijati mogućnost kompromisa.
“Moguć kompromis je da rade male trgovine, porodične firme, tokom sezone. Znači da se ograniči trajanje. Takođe, uslov za to je da se konačno reguliše kolektivni ugovor za sektor trgovine, te da se onima koji rade nedjeljom dnevnice uvećaju 100 odsto”, kaže Zarubica.
Na marginama sastanka turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana sa članovima Predsjedništva BiH u Turskoj bilo je razgovora sa potencijalnim investitorima zainteresovanim za gradnju solarnog parka.
– To je investicija od 85 milona eura i mi treba da nađemo prostor. Naravno, kod nas postoji značajan prostor u Hercegovini. Јedan od planskih dokumenata Evrope je prelazak na zelenu energiju i to je nešto na čemu moramo ubrzano da radimo i prihvatimo svakoga ko je značajan investitor, rekao je preddsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u razgovoru za RTRS.
Dodik kaže da su i potencijalni investitori svjesni složene političke situacije u BiH, pa kad se i odluče da investiraju uglavnom sami biraju mjesto, a za primjer navodi potencijalnog turskog investitora koji je izrazio želju da gradi bolnicu za onkološke pacijente.
– Mi dogovoramo da se jedna takva bolnica napravi u Istočnom Sarajevu i on razumije i čak je došao i rekao da želi da to bude u Istočnom Sarajevu, a ne u Federaciji jer smatra da je Republika Srpska stabilnije, fleksibilnije i bolje mjesto za ulaganje – istakao je Dodik.
Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ – Gradska galerija Kotor, priprema značajnu međunarodnu likovnu manifestaciju, pod nazivom IV Festival svjetlosti “Zasjaće palaci’’.
Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci’’ je osmišljen kao niz svojevrsnih likovnih izložbi na otvorenom, sa idejom da se iskoristi izvanredna i neponovljiva scenografija Kotora za promovisanje, afirmaciju i popularizaciju likovne umjetnosti. Festival podrazumjeva samostalne audio-vizuelne prezentacije akademskih likovnih umjetnika, koje će se projektovati na fasade zgrada i bedeme Starog grada.
Festival će biti realizovan na slijedeći način: u toku dvije večeri trajanja IV Festivala svjetlosti (25. i 26. juna) na Pjaci od kina i Pjaci od brašna, biće projektovano po 9 samostalnih audio-vizuelnih prezentacija umjetnika, nakon čega će se po 2 puta reprizirati. Dakle, svi zainteresovani posjetioci će moći da pogledaju kompletan program, prelazeći sa jednog trga na drugi, bez žurbe i strepnje da će nešto propustiti i bez unapred određenog i obavezujućeg redoslijeda.
Za to vrijeme, na bedemu pored Vrata od mora će biti projektovan cjelokupni večernji program.
Na isti način će se relizovati program obije večeri, ali naravno sa drugom grupom umjetnika.
Na IV Festivalu svjetlosti ,,Zasjaće palaci ’’ učestvuje 35 umjetnika iz: Bjelorusije,Ukrajine, Rusije, Meksika, Francuske, Italije, Amerike, Bugarske, Srbije, Makedonije, BIH i, naravno, Crne Gore.
IV Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci’’ će biti realizovan 25. i 26. juna 2021. godine, na bedemu pored Vrata od mora, na Pjaci od kina i na Pjaci od brašna, sa početkom u 21.30 sati.
Prihranjivanje plaža u Boki Kotorskoj i ovih dana se i dalje nesmetano nastavlja. Juče smo zabilježili novu akciju na popularnoj tivatskoj plaži Luka Stevovića gdje su dovezli nove količine pijeska iz rijeke Morače kako bi prihranili plažu.
Akciju da bi turistma i domaćima pružili bolje uslove uživanja na plaži, ove godine zvanično ne realizuje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, koje je to redovno činilo u proteklom periodu, na djelu je pravi organizovani ekološki kriminal, čitaj zločin, pred kojim godinama svi zatvaraju oči.
Zbog čega?
Zbog privatnih interesa!
Nasipanjem plaža mnogi zakupci su uduplali površinu na kojima kasnije postavljaju mobilijar i naplaćuju njegovo korišćenje ili nude ugostiteljske usluge. Rose i Kumbor u Herceg Novom, Seljanovo u Tivtu, pomenuta Luka kod Plavde, Žuta plaža u Kotoru, samo su neki od takvih primjera devastacije prirode radi privatnih komercijalnih interesa u Boki…
Prethodna vlast i JP Morsko dobro ovu vrstu „prihranjivanja turizma“ apsloutno su aminovali. Nova vlast neće da se miješa u svoj posao ali očigledno nema ništa protiv, kao ni inspekcijske službe u ovom slučaju Opštine Tivat, vjerovatno nisu nadležni kao ni oni prije.
Pred turističku sezonu našem portalu direktor IBM dr Aleksandar Joksimović izjavio je:
„Generalni stav Instituta je da je ovo veoma štetna aktivnost za živi svijet u zalivu, odnosno u njegovom priobalnom dijelu. Jasno je da je erozija konstantan proces i da na nekim lokacijama treba prihranjivati plaže da ne bi došlo do većih oštećenja priobalne infrastrukture, međutim u poslednjim godinama ovaj je proces dosta zloupotrebljen odnosno, primjenjivao se i tamo gdje nije bilo potrebe, a sve pod izgovorom povećanja turističkih kapaciteta“.
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore nikada ne uvaži stav naučnika koji se bave morem i najbolje ga poznaju, te uvijek odobre ove aktivnosti.
Postavlja se pitanje zbog čega postoje?
Odgovor je odavno jasan da bi odobrili aktivnosti.
Zbog čega?
Samo interes i profit su presudni, druge logike nema.
Decenijama domaći i turisti su se kupali na prirodnim plažama bez priharanjivanja i pijeska iz Morače. Nikome ništa nije falilo, možda je nekoga neki račić uštipnuo, ali više neće!!!
Na kraju, ko pita za biodiverzitet, ko mari za dva tri račića, školjku, more koje nam je toliko toga dalo…
Ljeto tek što je kalendarski počelo, temperature vazduha su uveliko tropskog karaktera, a kako meteorolozi kažu nas narednih dana očekuju visoke temperature i veoma toplo vrijeme.
Crna Gora i cijeli region će biti pod uticajem tople vazdušne mase sa jugozapada Evrope, koji će usloviti jako visoke temperature vazduha. Očekujemo da temperature vazduha budu iznad klimatske normale za ovo doba godine. Temperatura vazduha u dolinama Zete i Morače dostizaće do 40 stepeni
Do kraja ovog mjeseca očekuje veoma toplo vrijeme.
“Za sve turiste koji planiraju da dođu na more – idealno vrijeme. Temperatura mora čak do 24 stepen” – kazala je meteorološkinja Daliborka Gojković-Bajčeta.
Pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj visoke oblačnosti. U popodnevnim satima moguća je kratkotrajna nestabilnost, prvenstveno u planinskim predjelima.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 24, najviša dnevna od 30 do 39 stepeni.
Pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. U popodnevnim satima ponegdje moguća kratkotrajno kiša i grmljavina.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 17 do 25, najviša dnevna od 30 do 40 stepeni.
Napušteno vulkanski ostrvo koji se nalazi u Tirenskom moru, a na kojem se prije 56 godina nalazio funkcionalan zatvor, italijanske vlasti planiraju da pretvore u turističku atrakciju koja će za posjetioce biti otvorena do 2025. godine.
U novom naporu da podstaknu turizam u regiji Ventotene, vlasti kažu da će obnoviti i oživjeti ostrvo pretvarajući ga u muzej na otvorenom, prenosi CNN. Poput kalifornijskog Alkatraza, Italija će od napuštenog zatvorskog ostrva napraviti turističku atrakciju. Prema planu, zatvorska pekara biće pretvorena u kafić, a fudbalska svlačionica u hostel.
Zemlja planira da potroši 86 milona dolara “preuređujući” ga u muzej na otvorenom, navodi američki medij. Osim predstavljanja prošlosti zatvora, muzej je zamišljen kao akademski centar koji će ugostiti umjetničke radionice i seminare o Evropskoj uniji. Plan je u ranoj fazi, trenutno službenici osiguravaju osiguravaju, a kasnije ovog mjeseca očekuje se da će vlasti raspisati poziv za podnošenje predloga za obnovu zatvora. Izvještaj CNN-a sugeriše da će neke zgrade i područja biti obnovljeni i da će imati svoje izvorne funkcije, dok će druge služiti potpuno novoj namjeni.
Kazneno-popravni zavod Santo Stefano dovršen je i otvoren 1795. godine, navodi Atlas Obscura. Zatvor sa 99 ćelija bio je pod strogim centraliziranim vodstvom, dok su kazne bile oštre, a količine hrane vrlo male. Tokom italijanske fašističke vladavine od 1922. do 1943. godine zatvor se uglavnom koristio za političke disidente poput Sandra Pertinija, koji je kasnije postao italijanski predsjednik.
Trenutno posjetioci mogu zakoračiti u dosta otvorenih ćelija, gdje se sa zidova ljušti boja i vrata vise na šarkama.
Prema izvještaju CNN-a, cilj vlasti je oporavak i očuvanje zgrada i djelova ostrva ekološkim pristupom koji uzima u obzir jedinstvenost prirodnog staništa. Vlasti se nadaju da će obnova Santo Stefana povećati turističku privlačnost Ventotenea. Ovo turističko odredište, prepoznatljivo je mjesto za izlete brodom i posmatranje zalazaka sunca.
Takođe, u Ventoteneu posetioci već mogu spavati u bivšim kućama zatvorenika, sada obojenim u žutu i ljubičastu boju, i jesti u menzama na seoskom trgu u blizini zamka Bourbon.
© BokaNews, 2021
