Na Atlantiku pronađena poruka u boci iz 2018. godine

0
Poruka u boci – Screenshot: YouTube

Poruka u boci spojila je dvojicu tinejdžera sa suprotnih strana Atlantskog okeana skoro tri godine pošto se otisnula na neverovatno putovanje.

Šesnaestogodišnji Šon Smit ubacio je bocu sa porukom u vodu još 2018. dok je bio u poseti na Istočnoj obali SAD, na Rod Ajlendu.

„Danas je Dan zahvalnosti, imam 13 godina i došao sam na Rod Ajlend u posetu rođacima. Ja sam iz Vermonta. Ako pronađete poruku, javite se na messageinabottle2018@gmail.com.”

Tri godine kasnije, poruka u boci pronađena je 4.820 kilometara daleko.

Sedamnaestogodišnji Krištijan Santos pronašao ju je na Azorskim ostrvima, arhipelagu koji se nalazi zapadno od obale Portugala.

Santoš je za list Boston gloub ispričao da je primetio bocu dok je sa rođakom pecao u plitkim vodama, gde redovno sakuplja smeće.

„Uzeo sam je i video da se unutra nalazi poruka”, kaže Krištijan.

„To me je zaintrigiralo, pa sam pokazao mami”.

Njegova majka, Moli Santoš, rekla je sinu da poruka dolazi iz okoline Masačusetsa, gde je Krištijan rođen, pre nego što se porodica preselila na Azore.

U želji da saznaju ko je autor poruke, Krištijan i njegova majka odlučili su pošalju mejl na naznačenu adresu.

Međutim, nisu dobili odgovor, jer je Šon zaboravio na bocu sa porukom, pa nije proveravao mejl.

Uprkos tome, uspostavili su kontakt sa Šonom pošto je Krištijanova majka objavila post o tome na društvenim mrežama koji je zaintrigirao medije.

Nedelju dana kasnije, Šon je na vestima čuo da je boca sa njegovom porukom pronađena.

„Prva reakcija mi je bila – šta kog đavola”, rekao je Šon za CBS njuz, medijski partner BBC-ja.

Dodao je da je to jedna od nekoliko boca koje je sa rođacima 2018. bacio u Atlantski okean.

„Neke su ubrzo pronađene, a ja sam posle dve i po godine potpuno zaboravio na to”, ispričao je Šon.

On sada ima uspomenu, a verovatno i prijatelja, koje će zauvek pamtiti.

„Pokušaćemo da ostanemo u kontaktu, ipak je ovo veoma posebno”, rekao je Šon.

Ove godine evropska vatrogasna flota ima 11 kanadera i šest helikoptera

0
Kanader

Za borbu protiv šumskih požara ove će godine evropska flota imati na raspolaganju 11 kanadera, među kojima dva iz Hrvatske, te 6 vatrogasnih helikoptera, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.

U okviru RescEU-a, zajedničke europske rezerve resursa, zajednička flota uključuje po dva kanadera iz Hrvatske, Grčke, Italije i Španjolske te šest vatrogasnih helikoptera iz Švedske. Tome treba pridodati još dva kanadera iz Švedske i jedan iz Francuske, koji su dio dugoročnih kapaciteta RescEu-a.

“Prije ovogodišnje sezone šumskih požara moramo učiniti sve što je potrebno kako bismo smanjili njihov učinak. Naša predložena RescEu flota od 11 aviona i šest helikoptera moći će biti brzo raspoređena u svako doba tijekom sezone šumskih požara”, rekao je povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič.

Flota je strateški smještena u Hrvatskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Švedskoj.

Ove godine očekuje se iznadprosječni rizik od šumskih požara u Sredozemlju s obzirom na to da se očekuju iznadprosječne temperature u razdoblju od lipnja do rujna.

Dugoročne prognoze predviđaju i manje kiše u srednjoj Evropi i u mnogim područjima Mediterana.

Evropska komisija je u listopadu prošle godine predstavila izvješće o šumskim požarima u Evropi, na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, za 2019. godinu u kojoj su svijet pogodili najteži šumski požari u novijoj povijesti.

Izgorjelo je više od 400.000 hektara prirodnih površina u Evropi, a šumskim požarima pogođen je rekordan broj zaštićenih prirodnih područja.

Prema rezultatima izvještaja, klimatske promjene i dalje utiču na trajanje i intenzitet sezone požara u Europi

Do marta 2019., prije „sezone požara” u većini zemalja, ukupna opožarena površina EU-a već je premašila godišnji prosjek posljednjih 12 godina. Međutim, zahvaljujući boljoj pripravnosti i učinkovitijem odgovoru, 2019. spriječeno je više nesreća i izgubljeno manje života nego prethodnih godina.

U Tivtu počela akcija sakupljanja elektronskog otpada

2
Elektronski otpad foto Boka News

U Tivtu je danas počela akcija sakupljanja elektronskog i električnog otpada koja će trajati do 4. jula 2021. godine. Akciju je organizovalo Komunalno preduzeće u saradnji sa opštinskim Sekretarijatom za uređenje prostora.

Opština Tivat treći put za redom organizuje ovu akciju, imajući u vidu dobar odziv i velike količine do sada sakupljenog elektronskog otpada. Prikupljaju se odbačeni računari, baterije, akumulatori, monitori, televizori, štampači, skeneri, toneri za štampače, mobilni telefoni, punjači i drugi uređaji. Ovakav otpad tretira se kao opasan zbog svojih specifičnosti.

Opština Tivat pozvala je sve građane i privredne subjekte da uzmu učešće u ovoj akciji i svoj elektronski otpad donesu na lokaciju Velikog gradskog parka (Arsenalska ulica, kod magacinskog prostora preduzeća Komunalno), svakog dana od 7 do 20 sati. Tamo je postavljen kontejner za sakupljanje, a ovim gestom građani će doprinijeti očuvanju prirode i zaštiti životne sredine.

BiH i Kosovo među zemljama kojima će SAD donirati vakcine

0
Vakcina

Bijela kuća predstavila je u ponedjeljak 21. juna plan za globalnu raspodjelu još 55 miliona doza vakcina protiv COVID-19, a među planiranim državama nalaze se Kosovo i Bosna i Hercegovina.

Ranije je najavljeno kako je planirano da vakcine budu raspoređene tokom jula.

Otprilike 75 posto doza bit će raspodijeljeno Latinskoj Americi, Karibima, Aziji i Africi kroz COVAX sistem.

Planom se ispunjava obećanje na koje se obvezao američki predsjednik Joe Biden rekavši da će podijeliti 80 miliona doza širom svijeta. Ranije je predstavljen plan za dijeljenje još 25 miliona.

“Dok nastavljamo borbu protiv pandemije COVID-19 kod kuće i dok radimo na okončanju pandemije širom svijeta, predsjednik Biden je obećao da će SAD biti arsenal vakcina za svijet”, naveli su iz Bijele kuće, prenosi Reuters.

Od 55 miliona doza, 41 milion će biti podijeljen kroz COVAX, a oko 14 miliona će biti podijeljeno Latinskoj Americi i Karibima, 16 miliona Aziji i 10 miliona Africi, rekli su iz Bijele kuće.

Ostatak će biti podijeljen sa zajedničkim “regionalnim prioritetima”, uključujući Kolumbiju, Argentinu, Iran, Ukrajinu, Zapadnu obalu i Gazu. Bosna i Hercegovina i Kosovo dobit će vakcine kroz direktnu raspodjelu.

“Za sve ove doze prednost treba dati onima koji su najugroženiji, poput zdravstvenih radnika na temelju nacionalnih planova vakcinisanja”, naveli su iz Bijele kuće.

Snažna potražnja podigla cijena nafte ka 74 dolara

0
nafta

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 74 dolara, potaknute snažnom potražnjom u ljetnoj sezoni vožnje na sjevernoj hemisferi i stankom u pregovorima o iranskom nuklearnom programu.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 14 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 73,65 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 21 cent višoj cijeni, od 71,85 dolara.

U protekla četiri nedelje podršku cijenama na oba tržišta pruža optimizam zbog ubrzane vakcinacij protiv covida-19 širom svijeta i očekivanja intenzivnijih putovanja u ljetnoj sezoni.

„Slika temeljne fizičke potražnje za naftom ostaje pozitivna. Uprkos buci na finansijskim tržištima, stvarni je svijet na dobrom putu i trebat će mu sve više energenata u otvaranju” nakon koronakrize, rekao je analitičar OANDA-e Jeffrey Halley.

Buru na finansijskim tržištima izazvala je američka središnja banka prošlonedeljnom porukom da će početi podizati ključne kamatne stope već u 2023., godinu dana ranije no što su bili najavljivali, i bržim tempom no što su planirali.

Podršku cijenama pružio je na početku sedmice i zastoj u pregovorima o oživljavanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine nakon pobjede konzervativnog suca Ibrahima Raisija na predsjedničkim izborima u Iranu.

Dvoje diplomata reklo je da bi stanka po njihovim procjenama mogla potrajati desetak dana.

Iranski i zapadni funkcioneri smatraju da Raisijeva izborna pobjeda vjerovatno neće promijeniti iransku pregovaračku poziciju.

Dogovor bi mogao rezultirati povratkom milijun iranskih barela na tržište, što odgovara jedan posto globalne rezerve. Iranska je nafta zbog američke blokade trenutno u spremištima, napominje Reuters.

Podršku cijenama pružaju i prognoze ograničenog rasta američke proizvodnje nafte, što bi Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC) kratkoročno osiguralo veći manevarski prostor za upravljanje tržištem, prije potencijalno snažnog rasta proizvodnje iz škriljaca u 2022.

Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica prošlog petka iznosila 71,56 dolara, što znači da je bila manja 73 centa nego prethodnog dana trgovanja.

Miša Majski u avgustu nastupa u Tivtu i Kotoru u sklopu Kotor Arta

0
M.Majski/ plakat/ KotorArt21

 

Koncerti pod nazivom „Miša Majski i solisti Verbije festivala” (Švajcarska), biće organizovani u srijedu, 11. avgusta u Porto Montenegru, kao i u četvrtak, 12. avgusta u Crkvi sv. Duha u Kotoru, sa različitim repertoarima Na koncertu nastupaju: violinisti Mark Bučkov i Saša Majski, violistkinja Blajt Teh Engstrom, violončelista Miša Majski i pijanistkinja Lili Majski, najavili su iz Kotor Arta.

Koncerti se organizuju uz podršku Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Henley & Partners,  i Sotheby’s.
Planirani program za 11. avgust sadrži djela Šumana, Albeniza, Granadosa, i Mendelsona dok će se na koncertu 12. avgusta čuti djela Šuberta i Bramsa.

KotorArt Don Brankovi dani muzike svojim umjetničkim sadržajem, visoko kvalitetnom produkcijom programa i izuzetnom profesionalnošću uspjevaju da Crnu Goru afirmišu kao destinaciju za vrhunske umjetničke programe i to već dugi niz godina, prepoznaju prijatelji Festivala.

Miša Majski, violončelista i umjetnik svjetskog renomea, redovni je gost najvećih međunarodnih festivala. Sarađivao je sa svim vodećim dirigentima današnjice, solistima, a ekskluzivni je i umjetnik izdavačke kuće Dojče Gramofon. Ostvario je više od 35 albuma a čuvena Svita br. 1 kompozitora Johan Sebastijan Baha u njegovom izvođenju na Jutjubu je doživjela više od 45 miliona pregleda. Tokom svoje bogate karijere dobio je brojne nagrade i priznanja. Mark Bučkov, violinista, kao jedinstveni umjetnik nove generacije, izgradio je međunarodnu karijeru nastupajući sa vodećim orkestrima i dirigentima širom Evrope. Počeo je da svira violinu sa pet godina učeći od svog djede. Trenutno radi kao profesor na Kraljevskom konzervatorijumu u Liježu i Međunarodnoj muzičkoj akademiji u Lihtenštajnu.

Saša Majski, violinista, počeo je da svira sa 3 godine. Od najranijeg uzrasta imao je privilegiju da uči od nekih od najboljih violinista današnjice. Nastupa u najprestižnijim koncertnim dvoranama a takođe, često nastupa i sa ocem, Mišom Majskim u kamernim sastavima.

Blajt The Engstrom, violinistkinja i violistkinja, pasionirani je kamerni muzičar. Pomogla je stvaranje Kamernog orkestra Festivala u Verbijeu gdje je sada vođa dionica viole.

Lili Majski, pijanistkinja i ekskluzivna umjetnica kompanije Stenvej, počela je da svira klavir sa četiri godine učeći od eminentnih pijanista današnjice kao učenica najstarije škole za muzičke talente u Velikoj Britaniji – Persl u Londonu. Koncerte održava širom Evrope, na Dalekom istoku, u Sjevernoj i Južnoj Americi. Ponosna je vlasnica posljednjeg instrumenta legendarnog pijaniste Artura Benedetija Mikelanđelija.

Tokom pandemije posadi na kruzerima zabranjeno napuštanje broda

0

Prema istraživanju Cruise Industry News-a, neki članovi posade koji rade na brodu već mjesecima nisu zakoračili na kopno, piše Cruise Industry News.

Zaposlenici velikih linija za krstarenje, između ostalog AIDA, Norwegian Cruise Line i Marella Cruises, izjavili su da im nije dopušteno napuštati brod na kojem rade, a jedan od njih je priznao da se zbog cijele situacije s pandemijom osjeća poprilično depresivno.

Zaposlenik koji radi na Norwegian Jade je da je zajedno s ostalom posadom u dva mjeseca samo jednom napustio brod- i to zbog cijepljenja. ”Brod smo napustili samo da se cijepimo, nakon čega smo se odmah morali vratiti nazad. Svakom od nas dodijeljena je grupa i vođa koji nas je brojio na ulazu i izlazu”, rekao je naglasivši da smatra da će norveška politika zabrane napuštanja broda biti preispitana za dva mjeseca kad se završi krstarenje.

”Prije pandemije, mogli smo napustiti brod kad god nismo bili na dužnosti. Bilo sa shuttle autobusima koji idu svakih 30 minuta bilo samostalno”, izjavio je član jedne druge linije za krstarenje.

Zaposlenik koji je posljednja dva mjeseca radio na liniji Marella Cruisea imao je sreće jer je uspio napustiti brod prije zabrane. ”Napustio sam brod jednom na 30 minuta jer sam morao kupiti osnovne potrepštine. Ubrzo nakon toga, kompanija je u potpunosti zabranila napuštanje broda zbog rizika da posada ne unese Covid-19 na brod i tako ugrozi putnike koji će se ukrcati. Ostajem da brodu još nekoliko mjeseci i sumnjam da ću moći ponovno zakoračiti na kopno”, rekao je.

Također je dodao da je posada prije pandemije ”više-manje” mogla napuštati brod svaki dan te da se zbog cijele situacije i nedostatka socijalizacije, svi osjećaju poprilično depresivno.

Međutim, nekoliko članova posade je optimistično. ”Što se tiče kupovine, linije za krstarenje omogućile su kupovinu osnovnih potrepština na brodu. Sve osobne potrepštine možemo kupovati online budući da su kompanije sklopile ugovor s Amazonom i lučkim agentima. Treba se pridržavati pravila kako bi mogli nastaviti s radom”, rekao je.

Sputnjik V štiti protiv svih varijanti, uključujući deltu

0

Institut koji je proizveo rusko cjepivo protiv koronavirusa, Sputnjik V, objavio je u ponedjeljak da to ono štiti protiv svih poznatih varijanti uključujući deltu, odgovornu za eksploziju epidemije u Rusiji.

Ruski glavni grad i regija, kao i drugi grad zemlje, Sankt Peterburg zahvaćeni su novim valom i imaju rekordne brojeve zaraženih.

Aleksandar Guintsburg, direktor centra Gamaleja koji je proizveo Sputnjik V, rekao je da dvije doze tog cjepiva štite od svih sada poznatih varijanti, od britanske do indijske delte.

Tim izjavama potiče se rusko stanovništvo na cijepljenje u vrijeme kada je kampanja cijepljenja u zastoju zbog nepovjerenja i unatoč opetovanim pozivima predsjednika Vladimira Putina.

Vlasti s područje Moskve u ponedjeljak su izvijestile o najvećem dnevnom broju zaraženih od početka pandemije s 1811 slučajeva, a  u Moskvi je 7.584 novozaraženih.

Krajem prošle sedmice dnevno je bilo i više od 9000 novozaraženih.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin je rekao da je oko 90 posto novozareženih zaraznijom delta varijantom, koja se pojavila u Indiji i koja bi mogla preplaviti bolnice glavnog grada.

Snimke lokalnih medija pokazuju prepunu bolnicu Sankt Peterburga gdje neki pacijenti leže na podu.

U Rusiji je vlada objavila da je od covida-19 umrlo 129.801 oboljelih, što je najviše u Europi, a statIstička agencija navodi da ih je od početka pandemije umrlo oko 270.000.

Tivat bilježi dobru posjećenost – 63% turista u odnosu na isti period u 2019.

14
Tivat / foto Boka News

Prema statističkim podacima u Tivtu je protekle sedmice boravilo 2960 gostiju, od čega su 130 domaći, a 2830 strani gosti, što predstavlja 63% ostvarenog prometa iz istog perioda 2019. godine.

Kada su dolasci turista i najavljene rezervacije u pitanju popunjenost objekata se razlikuje u zavisnosti od kategorije i vrste smještaja, blizine mora i sl. Manji hoteli su slabije popunjeni i ne mogu se pohvaliti velikim brojem rezervacija. Ove godine su aktuelni individualni dolasci, dok grupnih tura još uvijek nema u najavi. Veći hoteli odnosno hoteli visoke kategorije su većinom popunjeni i takav trend se očekuje i u narednom periodu, saopšteno je iz TO Tivat.

Budući da je zbog epidemiološke situacije, evidentiran trend otkazivanja rezervacija u posljednjem trenutku, svaka rezervacija se uzima sa rezervom, tvrde tivatski hotelijeri.

Tivat posjećuju turisti sa tržišta regiona i to najviše iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije. Prema najavama tivatske hotelske privrede u nastavku ljetnje sezone mogu se očekivati gosti iz Rusije, Ukrajine, Izraela i Kazahstana.

Bez kovid žrtava, 17 novoinficiranih, u CG 298 obojelih

0
COVID-19

U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka registrovano 17 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a smrtnih ishoda povezanih sa Kovid-19 infekcijom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:

Opština Oboljeli
Podgorica 8
Bijelo Polje 3
Bar 2
Budva 1
Tivat 1
Pljevlja 1
Petnjica 1
Ukupno 17

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 20. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 914 uzoraka na novi koronavirus”, navodi se u saopštenju IJZ.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.605.

Do 15 sati prijavljen je oporavak 22 pacijenta.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 298. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.092”, piše u saopštenju.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 104
Pljevlja 50
Bar 27
Rožaje 17
Budva 15
Bijelo Polje 14
Tivat 11
Andrijevica 9
Nikšić 9
Berane 7
Danilovgrad 7
Herceg Novi 7
Plav 4
Tuzi 3
Ulcinj 3
Žabljak 3
Gusinje 2
Kotor 2
Petnjica 2
Cetinje 1
Plužine 1
Kolašin 0
Mojkovac 0
Šavnik 0
Crna Gora 298