Švedska policija u subotu je rastjerala stotine protivnika restriktivnih mjera uvedenih da bi se suzbilo širenje koronavirusa, a protesti u glavnome gradu Stockholmu organizovani su uprkos zabrani velikih okupljanja.
Policija je blokirala most u središtu grada i na svojoj internetskoj stranici objavila da pregovara s organizatorima okupljanja nastojeći privoljeti demonstrante da se raziđu.
Na tv snimkama se vidi kako policija rastjeruje i ‘odguruje’ neke prosvjednike, a po policijskom izvještaju jedan njihov pripadnik lakše je ozlijeđen i prevezen u bolnicu.
“Policija je donijela odluku da se nedopušteno okupljanje koje je u tijeku prekine”, objavljeno je u subotu na internetskim stranicama stockholmske policije.
Ranije ove sedmice, organizator protesta Filip Sjöström lokalnim je medijima rekao kako očekuje da se demonstracijama, najavljenim na Facebooku, pridruži oko 2000 ljudi.
Po tv snimkama okupilo se nekoliko stotina stanovnika glavnoga grada, a po pisanju švedskoga dnevnog lista Dagens Nyheter, demonstranti su doputovali iz raznih dijelova Švedske, zemlje u kojoj je na snazi zabrana javnog okupljanja više od osam ljudi.
Nordijska država, koja broji 10 milijuna stanovnika, u petak je registrirala 4831 novi slučaj zaraze koronavirusom i 26 novih smrtnih slučajeva. Dosad su od posljedica covida u Švedskoj umrle ukupno 13.003 osobe.
Vlada je prošli mjesec izvijestila da će skratiti radno vrijeme restorana, barova i kafića te da će pooštriti mjere koje se odnose na broj kupaca u trgovinama, nastojeći spriječiti izbijanje trećega vala pandemije.
Švedska vlada lijevog centra restriktivne je mjere postupno pooštravala od kraja prošle godine, no dotad je dopustila da većina škola, restorana i tvrtki ostane otvorena. Pridržavanje predloženih mjera u ovoj je zemlji od početka dobrovoljno.
Poslije gašenja Montenegro Airlinesa, vlasti u Podgorici pokreću novu avio-kompaniju ToMontenegro. Nadaju se da će poletjeti do leta, ali to neće biti lako. Air Serbia je potpuno preuzela isplativu liniju do Beograda, piše DW (Deutsche Welle)
Crna Gora je krajem godine ostala bez nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines, čiji su avioni prizemljeni zbog ogromnih dugova. Nova Vlada nije željela da je ponovo spašava zbog, kako kažu, pravila Evropske unije o zaštiti konkurencije koja zabranjuje novu državnu pomoć posrnulom avio-prevozniku. S druge strane, bivša vlast oštro je kritikovala ovu odluku tvrdeći da su tokom pandemije mnoge evropske vlade pomogle svoje avio-kompanije pa je mogla i crnogorska.
Umjesto dosadašnje, koja je bila na meti kritika zbog ogromnih zarada menadžmenta i partijskog zapošljavanja, Vlada je formirala novu avio-kompaniju ToMontenegro i sada se čeka da krene sa letovima.
Crna Gora je jedna od država bivše Jugoslavije koja je godinama održavala avio-kompaniju, uprkos gubicima od više desetina miliona eura. Većina političara se slaže da je to neophodno jer se u Crnu Goru mahom stiže avionom, a čitav BDP bitno zavisi od turizma.
Međutim, postavlja se pitanje da li nova kompanija može da posluje bolje od stare i bude profitabilna? Posebno jer kreće doba velike krize u ovoj branši, a i druge kompanije su ugrabile dio tržišta prestankom rada Montenegro Airlinesa.
Teško bez pomoći države?
„Cilj je da se napravi moderna avio-kompanija, zasnovana na tržišnim principima, i da bude održiva u narednih deset godina“, rekao je Predrag Todorović, direktor ToMontenegra.
Vlada je novu kompaniju uložila 30 miliona eura. Za blizu 22 miliona su kupljena dva aviona koja je do sada iznajmljivao Montenegro Airlines. Planira se i širenje flote. Time je startna pozicija kudikamo bolja nego ona koju je imala stara kompanija, koja nije posjedovala svoje avione.
Ipak, vazduhoplovni analitičar iz Zagreba Alen Šćuric kaže da ni ToMontenegro neće moći bez pomoći države. „Crna Gora treba da ima nacionalnu avio-kompaniju jer je uglavnom avio-destinacija. Ipak, nije realno očekivati da će ova kompanija poslovati po tržišnim principima. Ona neće, ja vam to tvrdim, nikad biti profitabilna. Ako to nisu mogle kompanije u mnogo većim državama, sa stotinama aviona, ne vidim da bi ni ToMontenegro sa nekoliko aviona i malim tržištem to mogao da ostvari”, kaže Šćuric za DW.
Polijeću do ljeta?
Todorović očekuje da će nova avio-kompanija poletjeti do ljeta iako priznaje da ne zavisi sve od njih, već je potrebno dobiti neophodne dozvole. Posebno važno pitanje ostaju aerodromski slotovi, odnosno vrijeme polijetanja i slijetanja na aerodromima koji mogu značajno da povećaju zaradu avio-kompanija.
„Nije lako dobiti slotove, pogotovo na najznačajnijim evropskim aerodromima kao što su oni u Frankfurtu ili Londonu. To je i moja glavna kritika – trebalo je održati Montenegro Airlines kako bi se sačuvali slotovi. Dakle, trebalo je nastaviti sa letovima prethodne avio-kompanije, a u međuvremenu praviti ToMontenegro i onda samo u nekoliko dana preći na novu avio-kompaniju. Sve bi bilo mnogo lakše“, kaže Šćurić.
Još se ne zna ni koliko će nova firma imati zaposlenih. Montenegro Airlines, koji još nije zvanično ugašen, ima ih 360 i oni već pet mjeseci ne primaju platu. Imaće prednost u zapošljavanju u ToMontenegro, obećao je Todorović. „Ne bih licitirao sa brojem zaposlenih, koliko budemo imali aviona tako ćemo i zapošljavati“, kaže direktor novog avio-prevoznika.
Za Šćurica je, pak, zabrinjavajuće što se još ne zna koliko će tačno ljudi raditi, a upozorava i na još neke stvari. „Ako kažete da ćete poletjeti do ljeta a još nema prodaje karata, to je nešto što mora da zabrine. Takođe, nema još konačnog odgovora koje će sve to biti linije iako je direktor ToMontenegra rekao da će raditi na tome da prvi letovi budu za Beograd. Prestankom letova Montenegro Airlinesa, Air Serbia je to iskoristila i pojačala letove prema aerodromima u Podgorici i Tivtu.“
Linija crnogorske kompanije ka Beogradu bila je ubjedljivo najisplativija. Od njenog nestanka, Air Serbia praktično ima monopol na toj ruti što je dovelo do povećanja cijene karata na oko 200 eura, dok su ranije bile oko 120. Todorović vjeruje da će konkurencija vratiti cijene na prethodni nivo kada ToMontenegro počne da saobraća.
Od posljedica korona virusa preminulo je još 11 osoba, dok su potvrđena još 603 novopozitivna slučaja, saopštio je IJZ.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno jedanaest smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Ulcinja (3), Herceg Novog (3), Nikšića (2), Bara (2) i Berana (1), od kojih je najmlađi imao 60, a najstariji 86 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1059.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 526 pacijenata.
opština
oboljeli
Podgorica
217
Nikšić
101
Bar
60
Ulcinj
42
Herceg Novi
28
Kotor
23
Budva
21
Bijelo Polje
21
Cetinje
20
Tuzi
12
Berane
11
Tivat
10
Danilovgrad
10
Mojkovac
10
Pljevlja
6
Rožaje
4
Plužine
3
Andrijevica
2
Petnjica
1
Šavnik
1
Ukupno
603
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8969.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 79237.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli:
Vasiljević i Ševaljević tokom otvaranje izložbe u KIC-u
Dokumentarne fotografije Dalibora Ševaljevića vjerodostojni su prikazi grada Tivta u prvom talasu korona virusa. Postavku, naslovljenu ,,Moj grad u doba korone“, otvorio je u petak u KIC-u – Podgorica, fotograf Stevo Vasiljević.
Ševaljević je za objasnio da je njegova želja bila da na neki način zamrzne trenutak i vjerodostojno prikaže informaciju ovog našeg vremena.
– Ovo je onaj prvi talas korona virusa kada još nijesmo znali šta nas čeka. Fotografije su nastale u trenutku kada se nije znalo kuda ide ova priča i šta će biti ishod. Mada, ni sada ne znamo tačno, ali želio sam da to što vjerodostojnije fotografišem, odnosno, zabilježim i napravim vremensku kapsulu koja kad god da se u budućnosti otvori može da donese pravu informaciju tog vremena – istakao je Ševaljević.
Opisujući sam proces rada, Ševaljević je kazao da su fotografije nastajale tako što je šetao gradom promišljajući šta bi mogao da fotografiše.
– Opština Tivat mi je pomogla da realizujem ovaj projekat u smislu da sam dobio sve neophodne dozvole da prisustvujem određenim događajima jer je tada bio totalni lokdaun u Tivtu. To je bilo interesantno jer sam imao slobodu da budem baš tamo gdje nije bio niko drugi osim mene – istakao je Ševaljević.
Kaže da ne može da izdvoji jednu fotografiju kao najupečatljiviju, ali može osjećaj koji je imao dok je fotografisao.
– To je da su ljudi bili zajedno, svi smo izgledali kao jedna velika porodica, pomogali smo se i bar na kratko, razlike su stale. Tada je bilo straha među ljudima i to nas je sve ujednilo. Kada je lokdaun ljudi se okreću sebi. U nama su svi odgovori na pitanja koja postavljamo – bila ona filozofska ili egzistencijalna. U suštini, period koji čovjek provede sam sa sobom uvijek je produktivan jer se desi neka nova ideja, inspiracija – kazao je Ševaljević, dodajući da bi volio da ljudi posmatrajući ove fotografije shvate koliko je situacija ozbiljna.
Otvarajući izložbu, Vasiljević je kazao da dokumentarna fotogarafija uvijek priča o društvenim promjenama.
– Društvene promjene mogu biti raznih vrsta, a pandemija definitivno jeste jedna vrsta društvene promjene. Jako je vrijedno imati dokument o tome. U čitavoj priči najvažnija je namjera autora Ševaljevića. To je potreba za izrazom i to je ono što je kod ove izožbe najvrjednije. Onog momenta kada si osjetio potrebu da u svom gradu u kojem čitavog života živiš uradiš nešto ovako, nešto te ponukalo na to. Nisi se rastračao po čitavoj Crnoj Gori i slikao kovid već si se fokusirao na svoj grad i te fotografije su intimne. Nijesi ove fotografije napravio sa ciljem da nešto postignu, napravio si ih jer si imao potrebu za tim – kazao je Vasiljević.
Umjetnik i kipar Jason deCaires Taylor ovog je mjeseca otvorio svoj najnoviji projekt – podvodni muzej u blizini francuske obale u Sredozemnom moru.
Podvodni muzej u Cannesu smješten je južno od otoka Sainte-Marguerite i za sada ima šest skulptura lica koja prikazuju ljude svih dobnih skupina iz lokalne zajednice. Skulpture su visoke više od dva metra i postavljene su na morsko dno na dubinu od oko tri metra ispod površine.
Inače, Jason deCaires Taylor prvi je kipar u svijetu koji je svoje skulpture izložio pod morem. Bilo je to 2006. godine u parku skulptura kod zapadne obale Grenade (Karipsko more). Danas je on zasigurno i najpoznatiji “podvodni” umjetnik na svijetu, a njegove skulpture krase podvodne muzeje u Cancunu u Meksiku (MUSA), u prvom europskom podvodnom muzeju skulptura (Museo Atlantico kod obala Lanzarote, jednog od sedam otoka u Kanarima), u podvodnom vrtu koraljnih grebena Sir Nicholasa Nuttalla na Bahamima (Ocean Atlas – skulptura ženskoga Atlasa koji kleči), u Australiji u muzeju podvodne umjetnosti u Queenslandu (na Davies Reefu na Velikom koraljnom grebenu – skulptura Ocean Siren), a na Maldivima je policija uništila njegovu polupotopljenu umjetničku galeriju Sculpture Coralarium uz obrazloženje da “potkopava islamsku vjeru, mir i red”.
Ovaj muzej u Cannesu nastavak je umjetnikove društvene aktivnosti namijenjene prvenstveno roniocima i odličan razlog roniocima da posjete Cannes, a za pripremu ovog projekta umjetniku je bilo potrebno čak četiri godine.
Kalifornija je u petak objavila da popušta svoje zdravstvene mjere za spriječavanje širenja koronavirusa te da bi Disneyland i drugi zabavni parkovi, kao i stadioni na otvorenom, mogli početi ponovno otvarati od 1. aprila ako se ispune određeni uvjeti.
Ova je odluka uslijedila nakon intenzivnog pritiska operatera zabavnih parkova, ali i zbog brzog pada slučajeva koronavirusa u državi, teško pogođenoj epidemijom tijekom zime.
Zahvaljujući ovim poboljšanjima, “Kalifornija može sigurno i postupno početi otvarati određene aktivnosti, posebno one koje se odvijaju na otvorenom i gdje je moguće nošenje maski”, rekao je Mark Ghaly iz kalifornijskog ureda za zdravstvo.
Operator i vlasnik slovenačke banje “Terme Čatež” prodao je marinu Portorož japanskom kupcu, prenijeli su slovenački mediji.
“Delo” navodi da su kupci japanski investicioni fondovi i da je cijena ispod 15 miliona eura, dok “Primorske novice” izvještavaju da jedna japanska multinacionalna kompanija kupuje marinu za 16 miliona eura.
Prodaju je prije nekoliko nedjelja najavio Bojan Petan, čija je izdavačka kompanija “Državne založbe Slovenije” /DZS/ vlasnik i operator “Termi Čatež”.
On je tada saopštio da je prodaja marine dio dogovora sa povjeriocima DZS-a o finansijskom restrukturisanju duga, te da je potez koordinisan sa najvećim povjeriocem – investicionim fondom “Јork”.
“Primorske” podsjećaju da je Peter Polič iz grupe “PiP” iz Lucije kod Pirana nudio prije skoro tri godine 40 miliona eura za marinu Portorož i zemljište namijenjeno obalskom banjskom kompleksu, teniskim terenima i bungalovima, ali se njegova kompanija ovog puta nije prijavila za kupovinu.
Iz opštine Piran su potvrdili da su obaviješteni da je postupak prodaje u završnoj fazi i da se nadaju da će novi vlasnik dobro razvijati poslovnu aktivnost marine.
Herceg Novi, mart 2021 – Palata Burovina u centru Herceg Novog nakon više od decenije propadanja trebalo bi da ponovo bude privedena namjeni. Prvi čovjek grada Stevan Katić smatra da bi Burovina koja je nekada bila Muzička škola, trebalo da bude ustupljena Opštini kako bi se tamo obezbijedio prostor za kulturne institucije.
Građevina koja se nalazi na sjeverozapadnom kraju Herceg Novog, uz samostan Sv. Antuna, izgrađena je u 17 vijeku u vrijeme kada je ovaj dio Boke bio pod turskom vlašću. Pripadala je dizdaru Mahmutu Bašiću. U prizemlju još se sačuvala presvođena tamnica u koju je Mahmut Bašić zatvarao roblje.
Nakon dva vijeka turske vladavine, grad su od Turaka preoteli Mlečani. Prilikom opsade Herceg Novog hrabrošću se istakao Peraštanin Ivan Burović kome je u znak priznanja Mletačka republika poklonila kuću turskog dizdara sa imanjem koje se prostiralo od zapadnih granica ove zgrade, do nekadašnjeg hotela Rudnik, do mora i današnje Njegoševe ulice. Zgrada koja još odoljeva zubu bremena bila je dio većeg kompleksa čija je centralna palata srušena nakon zemljotresa 1979. godine. Porodica novskih Burovića je do kraja vladavine Mletačke republike, davala guvernere-upravitelje grada.
Kuću je Burović krajem 17 vijeka preuredio u palatu, a u 18 vijeku, kada su u Perastu Zmajevići ostali bez muških potomaka, sa kojima su Burovići bili u rodbinskim vezama (jedna od tri kćerke Matije Zmajevića, čuvenog pomorca i ruskog admirala, bila je udata za konta Burovića), u ovu palatu je bila prenesena biblioteka Andrije Zmajevića, nadbiskupa barskog i primase srpskog.
Palata Burovina – Herceg Novi – foto S.K.
“Bilioteka, po nekima najveća u Dalmaciji,sa knjigama iz teologije, literature i istorije,izgorela je, nažalost, sa palatom1806. godine prilikom borba Rusa, Crnogoraca i Bokelja sa Francuzima. Po podacima iz župskog arhiva u Herceg Novom ruski vojnici su zapalili Burovinu možda zato da se tu ne bi stacionirali Francuzi,koji su pod vođstvom Marmonta pokušali da zauzmu Herceg Novi, tada u ruskim rukama” , navodi se u publikaciji “Palate Boke Kotorske”.
Kotorski biskup Frano-Učelini Tice je 1910. godine zgradu preuredio za potrebe Zavoda za vaspitanje djevojaka. Poslije Drugog svjetskog rata u njoj je radio dječiji vrtić, a potom Muzička škola. Kada je škola preseljena u obnovljenu zgradu u Starom gradu, u njoj je radilo Hercegnovsko pozorište. Kako je zgrada pripala Ministarstvu prosvete, oni su 2011. iz zgrade iselili Hercegnovsko pozorište koje je od tada beskućnik.
Preteklu deceniju nastavljeno je propadanje objekta. Ipak, smatra arh. konzervator Srđan Marlović, objekat je solidno građen o čemu svjedoči i podatak da je miniran tri puta i da je ostao u relativno dobrom stanju i nakon zemljotresa 1979 godine. Marlović ističe da bi prilikom budućih radova na objektu trebalo konsultovali i konzervatorsku struku.
U Srbiji će od subote od 12 sati do ponedeljka ujutru raditi samo prehrambene prodavnice, apoteke i benzinske pumpe za prodaju goriva, dok na planinama i skijalištima tokom vikenda uopšte neće raditi ni kafići ni prodavnice, izjavio je danas član Kriznog štaba za borbu protiv koronavirusa epidemolog Predrag Kon.
“Što se tiče ostalog dela Srbije, u subotu će sve raditi do 12 časova zbog zadušnica, a posle 12 časova do ponedeljka, 8. marta do šest sati ujutru samo prodavnice hrane, lekova i goriva”, kazao je nakon sednice Kriznog štaba u Beogradu.
Takođe, zbog pogoršanja epidemiološke situacije, od ponedeljka, 8. marta srednje škole prelaze na online nastavu.
Kako je pojasnio, za vikend će pozorišta moći da rade do 21 čas, a biće održani i već zakazani sportski događaji, bez publike.
Sledeći sastanak Kriznog štaba će biti održan u utorak, 9. marta, najavio je, a u ponedeljak će sve raditi kao i do sada, odnosno ugostiteljski objekti, tržni centri i ostale uslužne delatnosti do 20 časova, a prehrambene prodavnice do 21 sat.
Nove mere donete su zbog toga što je prethodnih dana došlo do porasta novozaraženih koronavirusom, te se na dnevnom nivou beleži između 3.000 i 4.000 novoobolelih. U bolnicama smešten je 4.161 pacijent, među kojima ih je 166 na respiratorima.
Vlada Crne Gore prihvatila je predlog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića i imenovala diplomiranog ekonomistu Mladena Mikijelja za direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Mikijelj je u fotelji zamijenio Predraga Jelušića, koji je razriješen dužnosti.
Mikijelj je, inače, prethodne dvije i po godine bio sekratar za investicije Opštine Budva kao kadar Nove srpske demokratije, a prije toga je obavljao funkciju zamjenika direktora jedne banke u Budvi.
Javnosti je ime Mikijelja bilo posebno poznato kada ga je 17. juna, u vrijeme nasilne promjene vlasti, policija prilikom hapšenja bacila na plato ispred zgrade Opštine, a policijski službenik mu je čizmu stavio na vrat.
Vlada je razriješila dosadašnji Upravni odbor Javnog preduzeća “Morsko dobro” i imenovala novi. Za predsjednika upravnog odbora imenovan je diplomirani ekonomista u hotelijerstvu Blažo Rađenović, koji je prethodne četiri godine upravljao budvanskim opštinskim preduzećem “Mediteran reklame”, kao kadar Građanskog pokreta URA.
U novom Upravnom odboru su i Dejan Božović, Anđela Labović, Željko Bjelica i Milijana Milojević.
U obrazloženju o razrješenju Jelušića se navodi da se protiv njega i drugih bivših i sadašnjih fukncionera Morskog dobra vodi istraga pod sumnjom da su zloupotrebom službenog položaja omogućili da se zemljište u državnom vlasništvu u zoni morskog dobra prevede u privatno vlasništvo, “što je svakako i prije okončanja istražnog krivičnog postupka dovelo do narušavanja ugleda i nanošenja nemjerljive štete Javnom preduzeću”.
