“Ratna luka Kumbor – Istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“ naziv je knjige publiciste i novinara Siniše Lukovića koja je sinoć predstavljena u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
U ime domaćina posjetioce je pozdravio kustos Muzeja Ilija Mlinarević. O knjizi su govorili urednik i izdavač Nikola Malović, Dražen Jovanović istoričar, recenzent izdanja i autor Sinša Luković.
Urednik i izdavač Nikola Malović istakao je da je knjiga Ratna luka Kumbor treća knjiga Siniše Lukovića u izdanju edicije “Bokeljologija”, knjižarske i izdavačke kuće Knjižara “So” iz Herceg Novog.
„Knjiga obiluje istorijskim detaljima o ratnoj luci Kumbor i poznatim ličnostima koje su bile povezane s Bokom. U knjizi se nalaze brojne rijetke fotografije, uključujući one iz perioda kada je Kumbor bio značajna ratna baza. Knjiga je bogato ilustrirana sa 110 istorijskih fotografija, od kojih su mnoge prvi put objavljene“ – kazao je između ostalog Malović.
Promocija knjige Ratna luka Kumbor
Dražen Jovanović, recenzent, istoričar, kazao je da je Boka Kotorska kao škrinja, koju kada je otvorite je prepuna istorije.
„Siniša otkriva upravo onaj vojno-pomorsko dio istorije, onaj najzanimljiviji dio koji nas interesuje. Vojno pomorska luka Kumbor je veoma značajna za pomorsku istoriju Boke, ona je bila značajna za sve koji su tokom istorije koji su imali pretenzije da vladaju Bokom Kotorskom“.
Ovakve knjige čuvaju sjećanja na na duh tog vremena, ljude, tradiciju, prošlosti, baštinu i nadam se da će Siniša ovdje neće stati i da će nas obradovati nekim novim knjigama, poručio je Jovanović.
Tivatski publicista i novinar, Siniša Luković, autor knjige „Ratna luka Kumbor – Istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“, kazao je da je ova knjiga drugačija u odnosu na pretodne dvije koje je napisao.
„Priča o malom mjestu Kumbor u Boki Kotorskoj, i njegovoj bogatoj pomorskoj istoriji fascinira, bavim se vojno pomorskim aspektima jer je Kumbor tokom većeg dijela svoje istorije bio vojna baza ali i pominjem njegovo civilno pomorstvo, koje je bilo veoma značajno… Od izgradnje turske tvrđave na rtu Vrbanj 1539. godine, preko mletačkog zauzimanja Herceg Novog 1687. Kumbor se pokazao kao važna strateška tačka u Zalivu. Naći će se ona tokom istorije pod raznim upravama, austrijskom, ruskom, francuskom…“ – kazao je Luković.
Međunarodni dan muzeja - Kotor - foto OJU Muzeji Kotor
1 od 10
Radionica mozaika u Risnu
Radionica mozaika u Risnu
Radionica mozaika u Risnu
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Dobrotska čipka - Stara vještina za novo doba
Radionica mozaika u Risnu
MUZEJI KOTOR Na tragu starih majstora
Muzeji današnjice moraju biti i dinamične institucije koje grade dijalog sa zajednicom, edukuju i stvaraju nove kontekste za tumačenje nasljeđa.
Kroz tri događaja smještena na autentičnim lokalitetima i programom koji nasljeđe povezuje sa savremenim i aktivnim iskustvom, poslenici Opštinske javne ustanove „Muzeji“ Kotor su, zajedno sa ljudima iz lokalne zajednice, proslavili Međunarodni dan muzeja.
Radionica mozaika, održana na lokalitetu Rimskih mozaika u Risnu, okupila je djecu i roditelje iz Osnovne škole „Veljko Drobnjaković“. Tokom šest dana zajedničkog rada, oni su savladali osnovne tehnike izrade i izveli repliku antičkog mozaika. Program je vodila akademska umjetnica Ljiljana Rivić, a radionica je bila primjer intergeneracijskog i praktičnog učenja u kontekstu kulturnog nasljeđa.
Radionica mozaika u Risnu
Edukativna tura „Na tragu majstora Bokokotorske slikarske škole“, realizovana 17. maja, vodila je učesnike kroz crkve Svetog Nikole, Svetog Đorđa i Svetog Dimitrija u Grblju. Uz stručno vođenje slikarke–konzervatorke Jasminke Grgurević, posjetioci su imali priliku da upoznaju djela Dimitrija Daskala i ikonopisne škole Dimitrijević–Rafailović, otkrivajući višegeneracijski kontinuitet stvaralaštva koji je oblikovao likovni identitet Boke kroz 17, 18. i 19. vijek.
Izložba čipke „Stara vještina za novo doba“, održana 18. maja ispred Crkve Svetog Mateja u Dobroti, simbolično je vratila ovu tradicionalnu vještinu na mjesto njenog istorijskog nastanka. Prikazani su radovi nastali tokom radionice dobrotske čipke koju muzej realizuje u saradnji sa čuvarkom vještine izrade dobrotske čipke – Nadom Radović. Polaznicama su uručene potvrde o savladanim osnovama izrade, a prisutni su imali priliku da prisustvuju i demonstraciji izrade čipke.
Dobrotska čipka – Stara vještina za novo doba
Po preporuci Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM), Međunarodni dan muzeja, koji se širom svijeta obilježava 18. maja, ove godine je za temu imao „Budućnost muzeja u kontekstu društva koje se ubrzano mijenja“.
Muzeji su pozvani da se aktivno uključe u savremene društvene tokove i odgovore na izazove koje donose brze promjene u oblasti tehnologije, ekologije i društvenih odnosa. Umjesto da budu isključivo prostori čuvanja i prezentacije prošlosti, muzeji današnjice moraju biti i dinamične institucije koje grade dijalog sa zajednicom, edukuju i stvaraju nove kontekste za tumačenje nasljeđa, saopštili su iz OJU Muzeji Kotor.
Koncert Nine Badrić, povodom proslave Dana nezavisnosti Crne Gore u Kotoru, odložen je za četvrtak 22.maj 2025. godine sa početkom u 21 sat, zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, saopšteno je Radio Kotoru iz Turističke organizacije Kotor.
U izdanju JU Muzeji i galerije Budve ovo djelo donosi jedinstvenu perspektivu Karla Dragutina Deklića, autora koji ima bogato znanje iz oblasti prava, politike i istorije.
Kroz zanimljiva izlaganja prof. dr Katarine Mitrović, Slobodana Boba Mitrovića, mr Dušana Medina i Ambre Deklić, kao i kroz diskusiju sa prisutnim ljubiteljima kulturno-istorijskog nasleđa, juče (nedjelja 18. maja) je u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Starom gradu u Budvi održana promocija knjige “Budva i Paštrovići u vrijeme Mletačke Republike”, koju je napisao Karlo Dragutin Deklić, a u prevodu na srpski jezik objavila JU Muzeji i galerije Budve. Učesnici promocije i publika složili su se da ovo djelo donosi jedinstvenu perspektivu autora sa bogatim znanjem iz oblasti prava, politike i istorije.
Knjiga je prvi put objavljena u Veneciji 1981. godine, kao dragocjeno svjedočanstvo o istorijskim, pravnim i političkim prilikama Budve i Paštrovića pod vlašću Mletačke republike. Tokom večeri spomenuta su i brojna druga djela Karla Dragutina Deklića, čime je dodatno istaknut njegov doprinos istraživanju i očuvanju lokalne istorije i kulturne baštine. O tome je govorila i njegova ćerka, Ambra Deklić.
Budva i Paštrovići u vrijeme Mletačke Republike
Cijeneći doprinos pravnika i intelektualca Karla Dragutina Deklića u oblasti proučavanja istorije i nasljeđa regiona i posebno crnogorskog primorja, izdavački tim JU Muzeji i galerije Budve je ovim izdanjem dao svoj doprinos očuvanju i afirmaciji lokalne kulturno-istorijske baštine.
Urednice srpskog izdanja knjige, koju je prevela i priredila prof. dr Katarina Mitrović, su mr Lucija Đurašković i Danka Mitrović.
Izložbom Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore u galerijskom prostoru predstavljanje projekta „Lastovska svadba“ u etnografskoj zbirci muzeja i performansom tradicionalnog kićenja gornjolastovske mlade, sinoć je u JU Muzej i galerija Tivat obilježen Međunarodni dan muzeja.
Direktorica ove ustanove Danijela Đukić kazala je da Međunarodni savjet muzeja poručuje da su muzeji više od prostora za čuvanje, da su oni aktivni učesnici u oblikovanju održivih i inkluzivnih zajednica.
“Muzeji podržavaju lokalne ekonomije tako što stvaraju mogućnosti za zapošljavanje i nude obrazovne programe koji osnažuju zajednice. Poticanjem kreativnosti i prihvatanjem tehnološkog napretka muzeji podstiču inovacije i poboljšavaju dostupnost. Muzej doprinose održivom urbanom razvoju djelujući kao kulturno središte koje promovišu inkluziju, otpornosti i očuvanje nasljeđa” istakla je Đukić.
Ona je kazala da se uloga muzeja u 21. vijeku promijenila te da oni izlaze iz svojih zidova i učestvuju u urbanom razvoju grada upravo kako je Međunarodni savjet muzeja za ovu godinu istakao.
Muzeji i galerija Tivat
“Za današnji dan priredili smo izložbu u saradnji sa Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore koji proslavljaju svoj jubilej i ovom prilikom im čestitamo na osamdesetoj tradicionalnoj izložbi koju predstavlja preko 100 umjetničkih djela. Sa zadovoljstvom smo proglasili i lica muzeja, mlade ambasadore koji će se birati na godinu dana. Ovim projektom nastojimo da mladi učestvuju u muzejskim aktivnostima i promovišu značaj očuvanja materijalne i nematerijalne baštine i takođe ističu ulogu muzeja u 21. vijeku. Promovišu muzej kao mjesto gdje su djeca i mladi osjećaju dobrodošlo, uključeno i inspirisano da istražuju, uče i stvaraju.” rekla je Đukić.
Član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, član Savjeta ULUCG i jedan od njegovih osnivača Đuro Lubarda se zahvalio institucijama sistema grada Tivta koje su u zadnjih 10 godina napravile pravi preporod kada je u pitanju kompletna umjetnost, likovna, muzička, kjiževna i dramska.
U ime KUD-a Boka autor projekata Lastovska svadba i Kukuljica Vidak Božović je čestitao JU Muzej i galerija Međunarodni dan muzeja i zahvalio se na dugogodišnjoj intenzivnoj saradnji , na strpljenju i razumijevanju za njihove ideje i projekte.
Muzeji i galerija Tivat
“Projekat “Kukuljica – nakit bokeljske nevjeste” nastao je iz našeg velikog projekta Lastovska svadba na kojem smo radili protekle dvije godine veoma intenzivno i on se savršeno uklopio u svu tu priču. Mi smo na konkursu TO Tivat za revitalizaciju i rekonstrukciju nematerijalne baštine pobijedili, dobili određena sredstva koja su bili inicijalna za nabavku nakita koju je nosila nevjesta u Boki Kotorskoj prilikom svadbe, a taj nakit nosio se i u Gornjoj Lastvi.
Dobili smo sredstva u tolikom iznosu da smo od 100 ukrasnih igala koliko smo mi željeli da nabavimo i jedne igle trepetljike, nabavili desetak igala, ali smo uspjeli da iz sopstvenih sredstava nadomjestimo to, i uz pomoć zlatare Glasnović rekonstruišemo nakit bokeljske nevjeste koji se sastoji od 101 igle”, kazao je Božović.
Muzeji i galerija Tivat
Sekretarka Sekreterijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidović je zvanično otvorila sinoćnju svečanost rekavši da posebnu vrijednost likovnoj postavci daje i etnografski segment gdje će biti predstavljen i jedan od projekata posvećen očuvanju naše tradicije i nematerijalne kulturne baštine Lastovska svadba sa naglaskom na performans tradicionalnog kićenja gornjolastovske mlade pripremljen od strane KUD-a Boka.
“I ove godine po drugi put zaredom biramo Lice muzeja među mladima kao oblik priznanje i podrške mladima koji će aktivno doprinositi razvoju muzeja, njegovoj promociji i približavanju kulturnog nasljeđa svojoj generaciji. Želim da postaknem sve mlade da se još snažnije uključe u rad muzeja, da svojim idejama i energijom doprinesu njegovoj vidljivosti i da budu ambasadori kulturnih vrijednosti u zajednici. Muzeji ne postoje samo da bi čuvali prošlost, već i da bi gradili svijest, posebno među mladima o značaju identiteta, znanja i kreativnosti”, kazala je Mišković Vidović.
Crna Gora i Bokokotorski zaliv biće od 15. do 21. septembra domaćini spektakularnog finala jedne od najprestižnijih međunarodnih regata, saopštili su organizatori.
Navodi se da Ocean Race Europe prvi put dolazi na Jadransko more i donosi događaj koji će Crnu Goru staviti na globalnu mapu jedriličarskih sportova.
Saopšteno je da trka spaja vrhunsko jedrenje sa misijom očuvanja mora i okeana i predstavlja snažnu poruku održivosti i povezivanja Evrope, kao i da će uz flotu IMOCA jedrilica i edukativne aktivnosti, ostaviti trag u istoriji regionalnog sporta.
Najbolji crnogorski jedriličar Milivoj Dukić kazao je da je to definitivno jedna od najprestižnijih svjetskih jerriličarskih takmičenja.
“Imamo Americans cup, koji je najstarije jedriličarski takmičenje, a onda je Ocean race. To je takmičenje koje prevazilazi naše okvire, ali siguran sam da možemo odgovoriti zadatku i finale organizujemo na pravi način. Da pokažemo Evropi i svijetu da možemo da budemo kompententni”, rekao je Dukić na konferenciji za novinare.
The Ocean Race Europe – press
On smatra da učešće u tom spektaklu ima višestruki benefit za pomorsku, jedriličarsku, sportsku i kulturu Crne Gore u svakom smislu.
Prema njegovim riječima, trka prevazilazi sportske okvire i ima obrise ekstremnog.
“Učesnici se suočavaju sa vremenskim uslovima koji se ne mogu zamisliti ni u najgorim snovima”,rekao je Dukić.
On je naglasio da trenutno ne razmišlja o učešću i da je fokusiran na olimpijsko jedrenje.
“Za sada ne, ali kada završim karijru, ukoliko dobijem priliku ili mi se promijene životne ambicije, možda se i oprobam”, rekao je Dukić.
Taj događaj označava drugo izdanje The Ocean Race Europe, koje se nadovezuje na uspješan debi iz 2021. i ujedinjuje Evropu pod geslom Connecting Europe, ističući održivost obala, ekološki aktivizam i uzbudljive takmičarske trke.
Trka, koja je duga više od 4.000 nautičkih milja startovaće u njemačkom Kilu 10. avgusta 2025. godine.
Flota će se takmičiti preko Portsmuta (UK), Matosinjos-Porta u Portugalu (fly-by etapa), Kartagene (Španija), Nice (Francuska) i Đenove (Italija), prije nego što napravi istorijski ulazak u Jadran sa ciljem u Bokokotorskom zalivu.
Saopšteno je da će Porto Montenegro biti zvanična marina domaćin finala, koja će svojim kapacitetima svjetskog nivoa, ugostiti timove i navijače.
Ministar pomorstva Filip Radulović kazao je da je ponosan što će Crna Gora i Boka biti domaćini finala.
The Ocean Race Europe – press
“To je ogrmna prilika za Crnu Goru da promovišemo lokalnu infrastrukturu, marinu i luku, okolinu i Crnu Goru i cjelosti. Očekujemo 100 hiljada posjetilaca, a cijeli događaj prenosiće i Eurosport. Njihov slogan je povezivanje Evrope, oni su blisko povezani sa Evropskom komisijom i to je dobro za nas kao državu kandidata za pristupanje Evropskoj uniji”, rekao je Radulović.
On je naglasio da je to, ne samo najveći sportski, već najveći događaj uopšte koji je Crna Gora organizovala.
Trka će predstaviti najsavremenije IMOCA brodove sa hidrokrilcima, sa po četiri člana posade (uključujući najmanje jednu ženu i dvije različite nacionalnosti), kao i reportera na brodu.
Pored brzine i strategije, posade će prikupljati ključne naučne podatke o morima kroz koja prolazi koristeći specijalizovanu opremu, nastavljajući nagrađivani naučni program trke The Ocean Race u cilju podrške globalnim istraživanjima mora.
Posebnu podršku imaće i od Pomorskog fakulteta Kotor, poručila je prodekanica za razvoj i komunikaciju Zorica Đurović.
The Ocean Race Europe – press
„The Ocean Race je trka sa svrhom i za nas je od velikog značaja. Njen cilj je podizanje ekološke svijesti, prije svega kada je u pitanju zaštita naših mora i okeana. U tom smislu, sa posebnim zadovoljstvom možemo da najavimo brojne edukativne programe koje ćemo realizovati, a koji će biti interesantni, kvalitetni i interaktivni. Veliko nam je zadovoljstvo što smo dio cijele priče i što ćemo dati svoj doprinos da se Crna Gora pozicionira na jedan novi način na evropskoj i svjetskoj mapi“, kazala je Đurović.
Na kopnu, Ocean Live Park u svakom gradu domaćinu omogućiće posjetiocima interaktivne izložbe, susrete sa timovima i edukativni sadržaj o zdravlju okeana i održivim praksama.
Od Baltičkog mora do Mediterana, pa do Jadranskog mora, gradovi domaćini biće centri inovacija, dokazujući da takmičarski sport i briga o životnoj sredini mogu ići ruku pod ruku.
Direktor marketinga i gradova domaćina Mirko Grešner kazao je da će ovogodišnja manifestacija biti pravi spektakl uzbudljivih trka na vrhunskim jedrilicama.
“Ocean Race je posvećen očuvanju zdravlja okeana i voda širom svijeta. Sve jedrilice su opremljene naučnom opremom koja prikuplja podatke o zagađenju mora, između ostalog i plastici, a ti podaci se dalje dijele sa naučnicima širom Evrope i svijeta. U Crnoj Gori sarađujemo sa Univerzitetom Crne Gore na obrazovnim programima koji će sada biti dostupni i na crnogorskom jeziku”, rekao je Grešner.
On je naglasio da će Univerzitet imati značajno prisustvo u Ocean Life Parku, koji će biti postavljen u Boki.
Grešner je istakao da će učesnici biti jedrilice najvišeg takmičarskog ranga, koje nijesu namijenjene rekreaciji.
The Ocean Race Europe – press
“Na jedrilicama će biti po pet članova posade i jedan reporter. Jedrilice su izrađene od karbonskih materijala i koriste foiling tehnologiju koja im omogućava da se kreću i duplo brže od vjetra. To su izuzetno efikasna i sofisticirana plovila, a privilegija je gledati kako se najbolji timovi svijeta takmiče upravo kod nas”, rekao je Grešner.
Prema njegovim riječima, to je spoj i sporta i avanture.
“Potrebna je prava doza hrabrosti da biste sa još pet ljudi krenuli u nepoznato. Istovremeno, riječ je o jednom od najzahtjevnijih timskih izazova na svijetu, a da biste uspješno završili trku i ostvarili rezultate zaista treba da budete vrhunski jedriličar”, rekao je Grešner.
Skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe dale zeleno svjetlo na ugovor o saradnji ove dvije kompanije
Skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe jutros su usvojile odluku o zaključenja ugovora o saradnji ove dvije brodarske kompanije, na osnovu kojeg će barska kompanija kotorskoj avansno da isplati milion eura kako bi se riješio njihov problem tekuće likvidnosti – potvrđeno je iz obje kompanije.
Direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić je kazao Pobjedi da će ovaj ugovor biti potpisan danas, dodajući da uplatu od milion eura od Barske plovidbe očekuju već sutra.
Nedavno je ministar pomorstva Filip Radulović saopštio da je ovo bio jedini način da se Crnogorska plovidba spase od stečaja te da je riječ o privremenom rješenju. Premijer Milojko Spajić ga je, kako je kazao ministar, zadužio da do kraja godine nađe model optimizacije za obje kompanije kako bi se utvrdilo na koji način će se razvijati pomorska privreda u budućnosti. Objasnio je da se ne razmatra mogućnost spajanja dvije brodarske kompanije, jer je to pravno nemoguće, imajući u vidu da obje imaju negativan kapital.
-Ugovorom o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija planirano je da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, što će kotorskoj kompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost. Na taj način Crnogorska plovidba se spašava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti ćemo izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru – saopštio je prošle sedmice Radulović.
Pobjednici Osmog međunarodnog košarkaškog turnira veterana „Gradu koji volimo – u susret ljetu“ je ekipa „Karača”, veterani koji su druženjem i sportskim nadmetanjem sa prijateljima obilježili 20 godina postojanja.
Na otvaranju turnira, učesnike je pozdravio pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica koji je uz čestitku jubileja domaćinima, gostujućim ekipama poželio dobrodošlicu, a svima zajedno zahvalio na odanosti sportu i promociji sportskih vrijednosti tokom cijelog života.
Domaćini su prvo u grupi pobijedili trebinjski „Leotar” 38:36 i nikšićki „Soko” 61:44, dok su u finalu bili bolji od podgoričke „Morače” 40:34. Treće mjesto je osvojila ekipa veterana „London” koja je bila bolja od „Beograda” 45:28.
Peto mjesto pripalo je ekipi „Priština 4 K” koja je pobjedila ekipu „Soko” 45:25, sedmi je „Leotar”, a osmi „Kotor”.
Prvo mjesto za ekipu slavljenika osvojili su: Miloš Milošević, Pavle Njegovac, Danilo Fatić, Marko Subašić, Igor Kovačević, Juraj Antonov, Slavko Popadić, Ivan Knežević, Ljubiša Savić, Željko Vuković, Milan Cvjetičanin, Dragomir Zirojević, Goran Vasiljević, Zoran Sučević, Igor Jakilov i Đorđe Cvjetković. Trener ekipe Jovica Ogurlić.
Povodom proslave jubileja, organizatori su dodjelili zahvalnice prijateljima koji su u proteklih 20 godina pomogli afirmaciju i razvoj KV „Karača”: predsjedniku i potpredsjedniku Opštine Herceg Novi, Stevanu Katiću i Milošu Konjeviću, predstavniku Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Đorđu Arnautu, Turističkoj organizaciji HN, kao i igračima koji su činili ekipu od 2005. godine do danas.
JK Lahor je tokom prethodnog vikenda, uz pomoć TO Kotor i preduzeća Tujko Logistics organizovao jedriličarsku regatu za takmičare u klasama ILCA i Optimist. Jedrila se Regata Bokeških mornara i Memorijal Milan Tujković. Polje regate bilo je u Risnu, što se pokazalo kao dobar izbor iako su uslovi vjetra bili pravi izazov za regatni odbor.
Na takmičenje se prijavio 31 takmičar iz četiri jedriličarska kluba iz Boke Kotorske.
JK Lahor – 4 takmičara u klasi ILCA i 10 takmičara u klasi Optimist
JK Delfin – 3 takmičara u klasi ILCA i 5 takmičara u klasi Optimist
JK Jugole Grakalić – 8 takmičara u klasi Optimist
JK Krtoli – 1 takmičar u klasi Optimist
Prvog dana jedrenja isplovilo se u nešto poslije 12:00 sati. Regatno polje je postavljeno prema jugozapadnom vjetru ali je nevrijeme iz pravca sjeverozapada zahvatilo risanski zaliv pa je flota morala da se povuče na obalu do prestanka kiše. Oko 14:30 vjetar se vratio na početni pravac i ILCA klase su startovale a nedugo zatim i Optimisti. Međutim, nove nestabilnosti iz pravca sjeverozapada su promjenile pravac vjetra pa su se sve trke prekinule oko 15:30. Regatni odbor je odlučio da se flota povuče na obalu pa rezultata nije bilo poslije prvog dana.
Drugog dana jedrenja vjetar je bio puno bolji. Tokom cijelog dana flota je imala jugozapadni vjetar jačine i do 20 čvorova. Uslovi su bili idealni za takmičenje pa su se odjedrile ukupno tri trke za sve klase. Nešto oko 16:00 sati flota se vratila na obalu a regatni odbor je saopštio rezultate.
Na memorijalu Milan Tujković koji se jedri u pomen nekadašnjeg, tragično stradalog člana kluba bodovala se prva trka u klasi ILCA4.
1. mjesto – Marin Čižek – JK Lahor
2. mjesto – Nika Živković- JK Lahor
3. mjesto – Dragan Radonjić – JK Delfin
Regata Bokeških Mornara jedrila se za klase ILCA6 i ILCA4 kao i za klasu Optimist u tri konkurencije.
OPTIMIST DO 12 GODINA
1. mjesto – Vasilij Ashin – JK Delfin
2. mjesto – Ljubiša Kalezić – JK Jugole Grakalić
3. mjesto – Nikola Matijević – JK Lahor
OPTIMIST DJEVOJČICE
1. mjesto – Valentina Đorđević – JK Jugole Grakalić
2. mjesto – Danica Milojković – JK Jugole Grakalić
3. mjesto – Helena Vukasović – JK Lahor
OPTIMIST GENERALNO
1. mjesto – Valentina Đorđević – JK Jugole Grakalić
Na dobro poznatoj adresi u Ulici Sava Ilića br. 4, u blizini Omladinskog parka u Igalu, renovirana je IDEA prodavnica. S novim, modernizovanim prostorom i unaprijeđenom ponudom, prodavnica je sada dodatno prilagođena potrebama kako lokalnog stanovništva, tako i turista koji rado posjećuju ovu popularnu destinaciju na crnogorskoj obali.
Poslovna jedinica, koja se prostire na 665 m2, uključujući i magacinski prostor, je u potpunosti obnovljena i modernizovana. S unapređenjem ambijenta i asortimana, povećan je i broj zaposlenih sa 18 na 25, od koji pet novozaposlenih, a sve u cilju obezbjeđivanja još bolje usluge i kupovnog iskustva u cjelini.
Nova IDEA Igalo donosi još kvalitetnije iskustvo kupovine uz bogatiju i raznovrsniju ponudu – u asortimanu se sada nalazi čak 12.000 artikala, pažljivo biranih kako bi zadovoljili svakodnevne potrebe domaćinstava, ali i sezonske zahtjeve turista. Poseban fokus stavljen je na svježa odjeljenja, koja su prostorno i asortimanski proširena: svježe i pakovano meso, delikates, pekara, kao i mljekarica sada su još pregledniji i dostupniji kupcima, uz dodatno osnažen tim koji brine o kvalitetu i usluzi.
IDEA Igalo
1 od 6
IDEA Igalo
IDEA Igalo 1
IDEA Igalo 5
IDEA Igalo 4
IDEA Igalo 3
IDEA Igalo 2
„IDEA Igalo nije samo prodavnica – ona je dio svakodnevnog života lokalnih porodica, ali i važno mjesto za sve one koji Igalo biraju za svoj odmor. Obnovom ove prodavnice željeli smo da omogućimo još ljepše, ugodnije i funkcionalnije okruženje, sa većim izborom i boljom uslugom. Naš cilj je da svakodnevna kupovina bude brza, jednostavna i prijatna – za svakog potrošača“, poručio je Dino Crnovršanin, regionalni direktor u Području maloprodaje.
Podsjećamo, prvih 500 kupaca koji danas posjete renovirani IDEA objekat u Igalu, očekuju pokloni, dok će sjutra svaka 100. kupovina u ovom objektu biti gratis.
Pozivamo sve da posjete IDEA Igalo i uživaju u modernom abijentu i još boljoj ponudi i usluzi.
