Aktivisti Greenpeacea popeli su se u petak ujutro na 135 metara visoke tornjeve na samopodižućoj bušaćoj platformi Labin u Puli, kao način prosvjedne aktivnosti kojom se žele suprotstaviti fosilnim gorivima i novoj plinskoj infrastrukturi.
Tokom jutra organizira se i aktivnost na Riječkom gatu kod broda “Arctic Sunrise”, koji je u nedjelju uplovio u pulsku luku, u sklopu velike europske kampanje protiv fosilnog plina.
Povod dolaska “Arctic Sunrisea” u Pulu je podsjetnik na jedan od najozbiljnijih ekoloških incidenata u domaćem akvatoriju – potonuće Inine plinske platforme Ivana D u prosincu 2020. godine.
Aktivisti Greenpeacea upozoravaju da je pet godina prošlo od havarije, a platforma, potonula pedesetak kilometara od Pule, i dalje leži na morskom dnu.
Stoga traže da se Ivana D hitno ukloni iz Jadrana, a Vlada stane u obranu Jadrana umjesto u zaštitu profita zagađivača.
Jedan dio zemljišta bivše vojne lokacije kod hotela „Tivat” Opština će ustupiti Mitropoliji crnogorsko-primoskoj za izgradnju vjerskog objekta, što je bio povod da se ministar odbrane Dragan Krapović i predjsednik Opštine Tivat Željko Komnenović susretnu i sa mitropolitom Joanikijem, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
“Na jučerašnjoj sjednici Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o potrebi da se na nepokretnostima koje predstavljaju bivšu vojnu lokaciju kod hotela „Tivat“, ukupne površine 7.255 m2, realizuju projekti od javnog interesa”, kazali su iz ovog Vladinog resora.
U tom cilju, kako su naveli, Vlada se saglasila da se u skladu sa članom 35 stav 2 Zakona o državnoj imovini, Opštini Tivat prenese pravo raspolaganja na nepokretnostima koje predstavljaju bivšu vojnu lokaciju, s tim da se model prenosa prava raspolaganja drefiniše u odnosu na namjenu projekta od javnog interesa koji Opština Tivat planira da realizuje na ovom prostoru.
“Bez naknade ukoliko Opština Tivat ustupljenje nepokretnosti opredijeli za realizaciju projekata od javnog interesa za potrebe objekata uprave, kulture, školstva, zadravstvene i socijalne zaštite, sporta i rekreacije, vjerskih objekata, objekata komunalnih servisa, objekata i mreže infrastrukture, kao i drugih objekata koji služe potrebama stanovnika tog područja”, pojasnili su.
Kako su dodali, sa naknadom ukoliko Opština Tivat ustupljenje nepokretnosti opredijeli za realizaciju projekata za potrebe stanovanja, ugostiteljstva i turizma, i u tom slučaju u obavezi je da za potrebe Ministarstva odbrane predvidi iznos od 25 odsto od ukupne vrijednosti površine novoizgrađenog objekta.
“Prenos prava raspolaganja izvršiće se na osnovu sporazuma koji će Ministarstvo odbrane zaključiti sa Opštinom Tivat, a kojim će se bliže urediti prava i obaveze po pitanju prenosa prava raspolaganja na predmetnim nepokretnostima”, istakli su.
Iz Ministarstva odbrane su podsjetili da je ministar odbrane Dragan Krapović još u martu ove godine, tokom posjete Opštini Tivat, a na zahtjev lokalne uprave i predsjednika Željka Komnenovića, donio odluku o ustupanju žemljišta u posjedu Ministarstva odbrane toj opštini.
“Komnenović je tom prilikom informisao ministra da će navedene parcele prevashodno biti namijenjene za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti, zdravstvu, policiji, dok će dio biti opredijeljen i za rješavanje stambenih potreba pripadnika Mornarice Vojske Crne Gore”, piše u saopštenju Ministarstva odbrane.
Jedan dio zemljišta Opština Tivat, kako su zaključili, ustupiće Mitropoliji crnogorsko-primoskoj za izgradnju vjerskog objekta, što je bio povod da se Krapović i Komnenović sa saradnicima tada susretnu i sa mitropolitom Joanikijem.
U sklopu manifestacije “Muške rabote i ženske stvari” sinoć je u Đurđevom brdu organizovano Dječje veče. Po broju dječice koja su sinoć posjetila Đurđevo brdo, može se zaključiti da ambijent jednako prija i djeci i odraslima. Osmjesi na dječijim licima su najbolji pokazatelj još jedne uspješne večeri u organizaciji Bućarskog kluba “Brđanin”.
Bućarski klub “Brđanin” je u saradnji sa Udruženjem likovnih umjetnika Tivta organizovao likovne radionice na kojima se može se sa pravom reći tražila stolica više, nakon predivnih radionica, upriličena je i izložbu dječijih radova na zogovima. Radovi koji su zakačeni štipavicama visili na konopu doprinjeli su da ambijent bude originalni. Dok su naši mali umjetnici slikali, na drugom zogu istovremeno i su se ozbiljno igrale buće- “kada se male ruke slože, sve se može, sve se može”.
Za naše mališane obezbjedili smo osvježenje u vidu sokića, a Pekara Davidović donirala je sendviče i krofne za sve male posjetooce ove večeri. Za najbolji provod među djecom, kao i za užitak za odrasle, pobrinula se Isidora Nikolić, koja je na gitari veličanstveno svirala do kasno u noći.
Đurđevo brdo – gosti najmlađi
Bućarski klub “Brđanin” Vas poziva da budete sa nama i naredna dva četvrtka da zajedno stvaramo uspomene i nižemo osmjehe u predivnom ambijentu malog sela Đurđevo brdo.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 30 saobraćajnih nezgoda, u kojima je šest osoba povrijeđeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 13 saobraćajnih nezgoda, Budvi šest, Kotoru pet, Bijelom Polju tri, Žabljaku dvije i u Baru jedna nezgoda.
Izdato je 490 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 59 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam para registarskih tablica.
Policija u Herceg Novom je od D.K.(70) iz tog grada oduzela dvije puške, pištolj, revolver, gasni pištolj, 280 komada municije i optički nišan, za šta nije posjedovao odgovarajuću dokumentaciju, saopšteno je iz Uprave policije.
Postupajući po naredbi suda, policijski službenici su pretresli stan i druge prostorije u naselju Kumbor, koje koristi D.K.
“Kod D.K. je pronađeno i oduzeto pet komada oružja i to: lovački karabin M70, lovačka puška IŽ 27, pištolj Parabellum, revolver nepoznate marke i kalibra bez vidljivog serijskog broja, u ilegalnom posjedu, kao i gasni pištolj Rohm, bez odgovarajuće dokumentacije”, navodi se u saopštenju.
Pronađeno je i 280 komada municije različite vrste i kalibra i jedan vojni optički nišan.
Protiv D.K. će biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
“Takođe, D.K. će biti prekršajno procesuiran zbog neprijavljenog gasnog oružja nadležnom organu”, zaključuju iz policije.
Grčka je od 1. jula uvela novu taksu za putnike na kruzerima na Mikonosu i Santoriniju, najposjećenijim egejskim ostrvima, kao mjeru protiv masovnog turizma koji sve više ugrožava ova ostrva. Nova taksa u Grčkoj će se primjenjivati na putnike koji dolaze kruzerima na određena grčka ostrva, s različitim stopama koje su osmišljene da odgovore na specifične izazove različitih lokacija i sezona.
Cijene taksi će na Santoriniju i Mikonosu tokom pika sezone (1. jun – 30. septembar) za putnike sa kruzera iznositi 20 EUR. Prihodi od ove takse će podržati ključnu lokalnu infrastrukturu, ublažiti uticaj turizma na životnu sredinu i doprinijeti naporima za očuvanje jedinstvene ljepote i nasljeđa ostrva, piše Greek Reporter
Iako je popularnost Santorinija i Mikonosa kao luka za kruzere prisutna već dugo, ogroman broj posjetilaca u poslednjih nekoliko godina doveo je do brojnih ozbiljnih problema, uključujući prenatrpanost, pritisak na životnu sredinu i nestašicu vode. Uvođenjem ove nove takse, Grčka ima za cilj da smanji pritisak na ova najpopularnija ostrva, podstakne održivije turističke prakse i osigura da njihov jedinstveni šarm bude sačuvan za buduće generacije posjetilaca i stanovnika.
Uvođenje takse za putnike na kruzerima predstavlja značajnu promjenu u pristupu Grčke upravljanju kruzing turizmom.
Kako će se naplaćivati?
Za putnike ova taksa će verovatno biti uključena u ukupnu cijenu ture kruzerom. Kompanije koje upravljaju kruzerima vjerovatno će biti odgovorne za prikupljanje i uplaćivanje ovih sredstava grčkoj vladi. Taksu od 20 EUR tokom najprometnijih mjeseci posebno je dizajnirana da riješi najteže probleme sa prekomjernim zagušenjem, kada ostrva obično budu preplavljena posjetiocima.
Vlasti Mikonosa upozoravaju na taksu za kruzere
Mikonos se sprema za rekordnu turističku sezonu 2025. godine, sa predviđenim dolascima 900 kruzera i ukupnim brojem turista od 1,5 miliona. Međutim, Atanasios Kusatanas-Megas, predsjednik Fonda luke Mikonos, u intervjuu za Greek Reporter upozorava da nova taksa od 20 EUR po putniku na kruzere ugrožava ekonomske koristi i konkurentnost ostrva.
MZ Gornji Grbalj traži od CEDIS-a da prihvate njihov prijedlog da se trasa izgradnje novog dalekovoda 110 kv Lastva-Kotor izmjesti sjeverno od naseljenog dijela Gornjeg Grblja, tačnije da se trasa planira počev od trafostanice u Lastva – Gorovići, pa uz trasu postojećih 400 kV dalekovoda izvede u pravcu sjevera i odatle krene ka zapadu u pravcu Kotora, a sve dijelom koje nije naseljeno i koje je daleko od kuća mještana Gornjeg Grblja. Naglašavaju, da je ovaj predlog dat na jednom od sastanaka kojem su prisutvovali i predstavnici Opštine Kotor,a koji su podržali ovaj prijedlog.
Predsjednik MZ Gornji Grbalj Ljubo Nikaljević u dopisu CEDIS-u, a koji je dostavio i medijima, navodi da ta kompanija u svom tehničkom izvještaju navodi da je štetan uticaj dalekovoda na sela i mještane minoran ili ga uopšte nema.
-U izvještaju se navodi da je izbor trase određen prostorno – planskim preduslovima, odnosno da se vodite urbanističko – tehničkim uslovima, koje je izdalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Takođe se navodi da je položaj trase dalekovoda unutar predviđenog koridora optimalan i da ispunjava norme i standarde u pogledu zaštite životne sredine. Citiramo „pri planiranju su uzeti u obzir brojni faktori: trenutno stanje i položaj postojećih objekata u elektroenergetskom sistemu (uključujući trafostanice i postojeće dalekovode), kao i planirane proizvodne i prenosne objekte EES-a, konfiguraciju terena, položaj naselja, prirodne i kulturne vrijednosti, potencijalni turistički značaj pojedinih lokaliteta, položaj naselja, prirodne i kulturne vrijednosti, potencijalni turistički značaj pojedinih lokaliteta,, kao i udaljenost od stambenih objekata.“
Što se tiče vizuelnog uticaja pominje se da će biti manji u odnosu na uticaj obližnjih dalekovoda od 400 kV Lastva – Čevo – Pljevlja (zar treba vizuelni uticaj da bude isti ili možda veći??). Takođe se navodi da bi za izmiještanje ove trase bilo neophodno tražiti nove saglasnosti vlasnika parcela. Moramo Vas podsjetiti da ni za ovu trasu nijesu tražene saglasnosti vlasnika zemljišta, već je jednom broju vlasnika zemlje (ne svima) iz Uprave za nekretnine, Područna jedinica Kotor dostavljeno jednoobrazno rješenje kojim se obavještava da će biti izuzeta određena kvadratura za stope dalekovoda i za pristupne puteve, uz objašnjenje da u bližoj okolini nije dozvoljeno duže zadržavanje.Naveli ste da se vaša kompanija ne bavi izradom prostornih planova, te tako ne može trasirati vodove po slobodnoj volji, ali se itekako može u dogovoru sa Opštinom Kotor uraditi izmjena PUP-a Kotor i uraditi posebna LSL koja bi se odnosila samo na prihvatljivu trasu ovog dalekovoda. Isto tako se pozivate na činjenicu da se ne bavite izgradnjom saobraćajnica, što nam je potpuno jasno, ali se pitamo da li u ovoj zemlji svako radi svoj dio posla samo onako kako je njemu najlakše, bez konsultacije i saradnje sa ostalim institucijama (u ovom slučaju Direktorat za državne puteve, Uprave za saobraćaj i drugih), kako bi se došlo do što boljeg rješenja za kompletno stanovništvo Crne Gore- navodi se u dopisu Nikaljevića.
Nikaljević tvrdi da izvještaj sadrži niz informacija koje zapravo ukazuju da prostor Gornjeg Grblja i njegovi mještani neće imati nikakve štete od izgradnje istog.
-Ustvari činjenice su potpuno drugačije, jer je jasno da jedino čime ste se vodili u ovom izvještaju su trenutno stanje i položaj postojećih objekata u elektroenergetskom sistemu (uključujući trafostanice i postojeće dalekovode), kao i planirane proizvodne i prenosne objekte EES-a, što za Crnogorski elektroprenosni sistem predstavlja najjednostavniju i najjeftiniju trasu, a kao pokriće su navedeni planski dokumenti u kojima je planirana pomenuta trasa.Naime, ni jedan planski dokument nije „crveno slovo na papiru“ i itekako su podložni izmjeni, koja bi omogućila izmiještanje planirane trase. Smatramo da je sasvim dovoljno uništen ovaj krajolik izgradnjom postojećeg 110 kV dalekovoda Lastva – Tivat, zatim izgradnjom elektroprenosnog sistema A2A u Lastvi i u neposrednoj blizini izgradnjom velike trafostanice u Gorovićima, odakle električnu enrgiju država izvozi za Italiju uključujući trasu dalekovoda od 400 kV Lastva – Čevo – Pljevlja. Pri planiranju nijesu uzeti u obzir sledeći faktori: položaj naselja, prirodne i kulturne vrijednosti, potencijalni turistički značaj pojedinih lokaliteta, kao i udaljenost od stambenih objekata. Jer da je navedeno razmatrano, prvo bi se radila izmjena ili nova izrada planskih dokumenata, koja bi obezbijedila izmiještanje trase iz naseljenog područja. Navodi se da je uzet u obzir „potencijalni turistički značaj pojedinih lokaliteta“, a zapravo nije tako. Duž cijelog Gornjeg Grblja nijesu pojedini lokaliteti ti koji imaju potencijalni turistički značaj, već cijelo područje ima veoma značajan turistički potencijal i to iz više razloga- saopštio je Nikaljević.
Naglašava da je je veliki broj sakralnih objekata na prostoru Gornjeg Grblja i to preko 20 crkava, od kojih su dvije Saborne crkve u Gorovićima i Pelinovu.
-Naravno da crkve nisu jedini kulturološki fenomeni na prostoru Gornjeg Grblja, već se tamo nalaze i četiri stare škole (škola u Pelinovu iz 1830. godine), dva Omladinska doma. Uz trasu nekadašnjeg Austro-ugarskog puta, koji se proteže kroz Gornji Grbalj postoji veliki broj primjera postojeće kulturne baštine, kao i one koja čeka buduća otkrivanja i valorizaciju. U knjizi Save Nakićenovića iz 1913. godine pominje se ime Krstin grad u Pelinovu.Uz nekadašnji stari put nalazi se preko 100 živih izvora (S. Nakićenović, „Boka“), koji čine izvor života u ovom sve naseljenijem području Boke, koja bi ovom trasom bila ugrožena. S obzirom da je Gornji Grbalj sačinjen dominantno od kraškog terena, većim intervencijama bilo koje vrste (bušenjem terena za postavljanje stubova) došlo bi do gubljenja vodoizvorišta, sa kojih se snabdijeva cijeli Gornji Grbalj i dijelom Kotor.Intervencije svake vrste bi dovele do oštećenja i na konstrukcijama crkava, groblja, vodoizvorišta, kao i privatnih objekata, jer je u pitanju kraški teren sa visokim stepenom seizmike. Ovo područje je od izuzetnog značaja, jer se prostire između Budve (metropole crnogorskog turizma) na jednoj strani i Kotora i Tivta na drugoj strani, što ga čini dijelom u kojem pravcu će se širiti pomenuti gradovi.
Problem je što je ova trasa dalekovoda planirana preko seoskih jezgara, gdje ima i starih i novih stambenih objekata u kojima živi veliki broj domaćinstava i na taj način ih presijeca i ugrožava kako sociološki, ekološki, vizuelno, tako i na svaki drugi način devastira prirodnu, društvenu, i kulturno-istorijsku cjelinu ovog dijela Boke, jedinog gotovo rijetko netaknutog dijela našeg Primorja, koje ima veliki prirodni potencijal za razvoj, ali na način da se očuva autentičnost ovog kraja.
Sve ovo čini izuzetnu predispoziciju za razvoj Gornjeg Grblja kao jedne atraktivne turističke destinacije sa ciljem razvoja ruralnog turizma. A najvažnije od svega je da su ovo izuzetno živa sela sa tendencijom rasta.Kako vidimo sa devastacijom se nije stalo nego se planira i izgradnja ovog novog 110 kV dalekovoda Lastva – Kotor. I nije korektno reći da je u pitanju samo ova trasa dalekovoda, jer već postoji kao što smo naveli izgrađena trasa 110 kV dalekovoda Lastva – Tivat, zatim elektroprenosni sistem A2A u Lastvi i u neposrednoj blizini velika trafostanica u Gorovićima, uključujući trasu dalekovoda od 400 kV Lastva – Čevo – Pljevlja, u izgradnji je bulevar, a planirana je izgradnja brze saobraćajnice.Nije ovo Vojvodina nego samo dio Gornjeg Grblja- poručuje Nikaljević.
On pita „ koji je konačan plan za ovo područje Gornjeg Grblja i koliku devastaciju treba da očekuju na ovom našem malom, a dragocjenom prostoru na kojem živimo vjekovima, opet sve to na našu štetu, a u nečiju korist.“
-I da li da odmah sada počnemo sa planiranjem iseljenja svih mještana iz naših sela, ukoliko mislite da ovo područje pretvorite u jednu veliku elektranu i elektrodistributivni sistem, a sve u cilju jednostavnijeg i jeftinijeg rješenja napajanja električnom energijom gradova Kotor, Tivat, pa dalje Herceg Novi i povezivanja sa Trebinjem?
Iskreno se nadamo da ćete i Vi shvatiti težinu ovoga što predlažete i da ćete prihvati naš prvobitni predlog da se pomenuta trasa izmjesti sjeverno od naseljenog dijela Gornjeg Grblja, tačnije da se trasa planira počevši od trafostanice u Lastva – Gorovići, pa uz trasu postojećih 400 kV dalekovoda izvede u pravcu sjevera i odatle krene ka zapadu u pravcu Kotora, a sve dijelom koje nije naseljeno i koje je daleko od kuća mještana Gornjeg Grblja. Naglašavamo, ovaj predlog je dat na jednom od sastanaka gdje su bili prisutni i predstavnici Opštine Kotor, koji su se izjasnili da podržavaju naš predlog. Da je ovaj naš zahtjev opravdan i održiv potvrdili su nam i stručnjači elektro struke, koje smo i mi konsultovali- kaže Nikaljević. Ngalašava da nijesu protiv dalekovoda, poboljšanog i savremenog načina elektrifikacije, ali ne nikako na ovaj način, ne na način da područje Gornjeg Grblja i mještani budu žrtvovani za komforniji život ostalog stanovništva i ekonomske interese CGES-a ili/i pojedinaca.“
Nikaljević se nada da će u CEDIS-u ipak razmotriti i prihvatiti njihov prijedlog kao rješenje, na obostrano zadovoljstvo, jer trenutnu trasu mještani Gornjeg Grblja i MZ Gornji Grbalj apsolutno ne prihvataju.
– U slučaju da ne prihvatite naš predlog podstaknut ćete nas da na svaki mogući način branimo našu imovinu, kao što smo to radili vjekovima unazad braneći se od stranih osvajača, te tako branili i odbranili. Nadamo se da nas nećete dovesti u situaciju da se moramo i od vas braniti počevši tako što ćemo protiv odgovornih lica i samog CGES-a podnijeti krivične prijave i nastaviti dalje svim zakonski rapoloživim sredstvima. Ukoliko ni to ne urodi plodom golim životima ćemo braniti naša sela i budućnost naše djece na ovom području- zaključuje Nikaljević u dopisu.
Opština Kotor je u saradnji sa tehničkim partnerima uspješno realizovala prvi korak ka digitalizaciji sistema vodosnabdijevanja – pokrenut je pilot projekat daljinskog očitavanja vodomjera u Risnu, sa ciljem smanjenja troškova poslovanja i gubitaka na vodovodnoj mreži, saopštio je potpredsjednik Opštine Kotor, Igor Kumburović.
Kako je istakao, u okviru ovog projekta, instalirani su LoRaWAN moduli za bežičnu komunikaciju na standardnim kućnim vodomjerima, što omogućava automatsko i precizno očitavanje potrošnje vode bez potrebe za prisustvom čitača na terenu. Postavljen je i LoRaWAN koncentrator, koji služi kao prijemna stanica za sve podatke sa terena i njihov prenos ka centralnom sistemu.
“Pored individualnih brojila, ugrađena su i dva visokoprecizna industrijska vodomjera renomiranog proizvođača, sa vertikalnim turbinama, namijenjena za mjerenje velikog protoka u distributivnoj mreži. Ovi vodomjeri su opremljeni naprednim komunikacionim modulima koji omogućavaju konstantni nadzor, pravovremeno otkrivanje curenja, analizu potrošnje i optimizaciju rada sistema”, kazao je Kumburović.
On je naveo da, rimjena LoRaWAN tehnologije predstavlja savremeno, energetski efikasno i pouzdano rješenje koje omogućava dugoročnu održivost, brzo proširenje pokrivenosti i veliku gustinu uređaja kako u urbanim, tako i u ruralnim sredinama.
“Cilj pilot faze je da se u realnim uslovima testira funkcionalnost sistema, kvalitet signala, tačnost očitavanja i kompatibilnost sa postojećim softverskim platformama. Na osnovu rezultata iz Risna, biće pripremljena strategija za postepenu implementaciju sistema daljinskog očitavanja na teritoriji cijele opštine Kotor”, naglasio je Kumburović.
Kako zaključuje, ovaj projekat predstavlja značajan iskorak ka digitalnoj transformaciji komunalnih servisa, efikasnijem upravljanju vodnim resursima i pružanju kvalitetnijih usluga građanima i privredi.
Postoji li itko tko ne voli spoj čokolade i naranče? Ako ste to upravo vi, preskočite ovaj post. Ovdje će se naći puno naranče, kakaa i cimeta, spremnih da pruže vašim nepcima skakanje u vis.
Kuglice su ekstra jednostavne za napraviti uz svega par sastojaka i nekoliko minuta.
Sastojci (za 10 kuglica):
1 šalica indijskih oraščića
2 žlice kakao praha (+ za uvaljati kuglice)
1 žlica cimeta u prahu
prstohvat soli
1/2 šalice svježih datulja (ili namočenih suhih)
1/4 šalice grožđica
3-4 kapi hladno prešanog ulja naranče (ili 3-4 žlice soka od naranče + 1 žličica korice naranče bez bijelih dijelova)
Priprema:
U multipraktiku samljeti indijske oraščiće skroz sitno. Dodati kakao, cimet i sol te miksati dok se sastojci ne ujedine.
Dodati otkoštene datulje, grožđice i ulje naranče (ili sok i koricu) te miksati sve dok se sastojci ne ujedine u jednoličnu smjesu.
Oblikovati kuglice i uvaljati u kakao te staviti u hladnjak. Držati u hladnjaku sve do trenutka konzumacije.
Morska priča – Sredozemna medvjedica u glavnoj ulozi
Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) objavio je konkurs pod nazivom “Morska priča – Sredozemna medvjedica u glavnoj ulozi”, pozivajući umjetnike i umjetničke grupe da se prijave za izradu tri crtana filma za djecu. Cilj projekta je edukacija najmlađih o ugroženoj sredozemnoj medvjedici (Monachus monachus) i promovisanje njene zaštite na zanimljiv i pristupačan način.
Pravo učešća imaju autori iz svih zemalja, bez geografskih ograničenja, ali finalni crtani filmovi moraju biti sinhronizovani na crnogorski jezik. Poželjno je i da postoji verzija sa engleskim prevodom. Potrebno je prethodno iskustvo iz oblasti vizuelnih umjetnosti.
Detalji konkursa i rokovi
Ukupan budžet za izradu sva tri filma iznosi 7.500 eura, uključujući poreze. Svaki crtani film treba da traje između 2 i 3 minuta, a tema je biologija i zaštita sredozemne medvjedice, izazovi sa kojima se suočava i načini na koje joj se može pomoći.
Interpretacija teme je slobodna, a CZIP će autorima biti na raspolaganju za sve informacije o vrsti. Dozvoljene su različite tehnike animacije – 2D, stop-motion, kombinovane tehnike.
Autor zadržava autorstvo, ali prenosi isključiva prava korišćenja na CZIP. Sva tri filma moraju sadržati obavezne projektne logotipe.
Kako se prijaviti?
Zainteresovani umjetnici treba da dostave biografiju, koncept/ideju scenarija, storyboard (kratak vizuelni prikaz) i primjere prethodnih radova. Prijave se šalju na email nevena.petkovic@czip.me ili se dostavljaju lično u kancelariju CZIP-a (Velje brdo 35, 81000 Podgorica) radnim danima od 8 do 16 časova.
Rok za prijavu je 21. jul 2025. godine, dok će pobjednici biti odabrani do 8. avgusta 2025. Filmovi moraju da budu završeni do 1. februara 2026. godine. O pobjednicima će odlučivati CZIP i dva člana žirija koja nisu dio organizacije, na osnovu umjetničkog kvaliteta, inovativnosti koncepta i izvodljivosti. Isplata budžeta vršiće se u dvije faze.
