Zamislite da završite osnovnu školu, pa nakon toga srednju, upišete, studirate i završite Pravni fakultet, položite pravosudni ispit, radite u struci preko 15 godina, izaberu vas na mandat u trajanju od dvanaest godina, a vi sjedite i čekate nekoga iz neke političke partije da vam kaže koji je vaš stav po određenom pravnom pitanju, saopštio je generalni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza MilošČelanović.
Kako navodi, u Kotoru su rezultati izbora bili takvi da je 10-20 glasova odlučivalo o tačnom broju mandata, a Ustavni sud donosi odluku sa obrazloženjem da ponavljanje izbora na dva biračka mjesta na kojima pravo glasa ima oko 500 birača ne može bitno uticati na rezultat izbora.
“Ako je za utjehu bolje je i ovako jer će na veliku žalost Demokrata i njihovih priljepaka u Kotoru biti okončan izborni proces”, poručuje Čelanović.
Dodaje da pored brojnih opstrukcija, političkih pritisaka i trgovine konačno će klupe lokalnog parlamenta popuniti oni koji zu zavrijedili povjerenje građana Kotora.
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin sinoć zaprijetio Europi ratom, u Bruxellesu je održan sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a. Glavni tajnik Saveza poručio je da je NATO spreman učiniti sve što je potrebno kako bi zaštitio svoje građane.
Putin je dan ranije poručio: “Ne želimo rat s Europom, ali spremni smo na njega.” NATO na to odgovara jačim ulaganjima u obranu i Saveza i Ukrajine.
Za Ukrajinu najmanje 15 mlrd dolara
Glavni tajnik saveza Mark Rutte upozorio je kako Kijev ostaje ovisan o vojnoj pomoći, a Rusija nastavlja napadati Ukrajinu. Poručuje da je dobro što pregovori traju, ali da NATO mora osigurati što jaču poziciju Ukrajine. Smatra da saveznici u idućoj godini za oružje Ukrajini trebaju izdvojiti najmanje 15 milijardi dolara.
– Moramo nastaviti odgovarati snagom, jedinstvom i odlučnošću. Ključni fokus je ulaganje u obranu. Ali moramo učiniti više i svi se saveznici moraju potruditi da budemo spremni i da je odgovornost pravedno raspodijeljena. Moramo nastaviti pomagati Ukrajini da se može danas braniti a sutra odvraćati, rekao je Rutte.
Dodao je kako svi žele kraj krvoprolića u Ukrajini te je pozdravio napore američkog predsjednika Donalda Trumpa u postizanju “pravednog i trajnog mira”.
– Samo je jedna osoba na cijelom svijetu uspjela prekinuti zastoj kada je u pitanju rat u Ukrajini. To je američki predsjednik Donald Trump. Učinio je to. Uključio se u mirovni proces u veljači i to se nastavlja i danas. Počeo se angažirati u veljači i angažiran je do danas. I njegov tim je angažiran, rekao je.
Mreža za evropske politike MASTER, u partnerstvu sa NVU Nacionalni osmijeh Crne Gore, uspješno je realizovala jednogodišnji projekat „Put ka samostalnosti: osnaživanje i integracija djece i mladih“, uz podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. Projekat je obuhvatio 15 mladih iz Dječjeg doma „Mladost“ u Bijeloj, kao i mlade iz socijalno ugroženih porodica širom Crne Gore, usmjeravajući se na sticanje praktičnih životnih vještina, emocionalne pismenosti i pripremu za samostalan život.
Aktivnosti projekta obuhvatile su nekoliko značajnih cjelina. Prva od njih bila je učešće mladih na humanitarnoj manifestaciji „Njihov osmijeh vrijedi više“, tokom koje su, uz mentorsku i koordinatorsku podršku projektnog tima, dobili priliku da se uključe u događaj koji afirmiše solidarnost, empatiju i zajedničku brigu o zajednici. Ovaj događaj predstavljao je uvod u dalje aktivnosti projekta.
Nakon manifestacije, realizovan je humanitarni film „Njihov osmijeh vrijedi više“, koji kroz lične priče i prikaz stvarnih iskustava pokazuje važnost podrške mladima bez roditeljskog staranja. Film možete pronaći na sljedećem linku:
Naredna aktivnost bio je podcast serijal od pet epizoda, u kojem su učestvovali stručnjaci iz oblasti socijalne zaštite, obrazovanja i omladinskog rada. Kroz otvoren razgovor, gosti su govorili o iskustvima, izazovima i sistemskim rješenjima, dajući doprinos boljem razumijevanju položaja mladih. Podcast je dostupan na YouTube kanalu organizacije MASTER: https://www.youtube.com/@master.evropskepolitike
Tokom oktobra i novembra 2025. godine održane su radionice svakog vikenda, tokom kojih su mladi učili o preduzetništvu, finansijskoj i emocionalnoj pismenosti, karijernom osamostaljivanju i komunikacionim vještinama. Radionice su bile osmišljene tako da podstaknu razvoj samopouzdanja, sposobnosti izražavanja, rješavanja konflikata i izgradnje zdravih odnosa, kao i praktičnih kompetencija koje su ključne za zapošljavanje i samostalno funkcionisanje.
Dječiji dom Bijela
Završna aktivnost projekta bio je trodnevni kamp organizovan od 21. do 23. novembra u Etno Selu Montenegro u Plužinama. Ovaj kamp je simulirao uslove samostalnog života, omogućivši mladima da donose odluke, planiraju obaveze, razvijaju organizacione vještine i grade samopouzdanje u sigurnom i podržavajućem okruženju.
Jedan od najznačajnijih momenata projekta bila je situacija koju je prenijela omladinska radnica i politikološkinja Andrijana Radović, edukatorka na radionicama i kampu. Tokom razgovora, jedna od učesnica ju je pitala: „Da li mislite da sam dovoljno vrijedna da studiram?“ Na to joj je odgovorila: „Ne da mislim — ja znam i vjerujem da jeste. I da zaslužuje i može mnogo više od studija.“ Ove riječi postale su simbol misije projekta: ohrabriti mlade da vjeruju u sebe, svoje vrijednosti i svoje mogućnosti.
Organizacija MASTER upućuje zahvalnost institucijama sistema, partnerima, poslodavcima i građanima koji su prepoznali važnost podrške mladima bez roditeljskog staranja i na različite načine doprinijeli stvaranju inkluzivnijeg i toplijeg društva.
Iako se projekat „Put ka samostalnosti“ završava, MASTER nastavlja svoju misiju. Već tokom 2026. godine počinje realizacija novog projekta „Osnaženi za sjutra – pravo na podršku“, finansiranog kroz javni konkurs Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, koji predstavlja nastavak ove inicijative i dodatno proširuje fokus na jačanje sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori.
Kroz kontinuiranu posvećenost, profesionalnu podršku i partnerski rad sa institucijama, zajednica dobija generacije mladih koji imaju hrabrost da vjeruju u sebe i snagu da izgrade sopstveni put.
Predstavnici CSR, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Doma starih “Grabovac” i Dnevnog boravka za odrasla i stara lica podržavaju aktivizam osoba sa invaliditetom sa ciljem ostvarenja njihovih potencijala, prava, potreba
Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čija bi primjena trebalo da počne od 1. jula naredne godine, nakon osnivanja Centra za jedinstveno vještačenje u Podgorici, bio je u centru pažnje okupljenih u Dnevnom boravku za odrasla i stara lica u Rakitama, gdje je obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembar.
Kroz neformalno druženje i diskusiju redovnih korisnika Dnevnog boravka, predstavnika Udruženja paraplegičara, Inicijative mladih sa invaliditetom Boke, Centra za socijalni rad i Opštine, okupljeni su došli do zaključka da OSI u Kotoru nedostaje inicijativa za artikulaciju njihovih potreba i kreativnih potencijala sa ciljem da se oni ostvare kroz različite aktivnosti i projekte. Miloš Todorović, predsjednik Udruženja paraplegičara Kotor, potvrdio je da postoji letargija u redovima OSI, te pozvao prisutne da počnu da pišu projekte, sa kojima bi konkurisali za narednu godinu. Predstavnice lokalne uprave, CSR i Dnevnog boravka izrazile su spremnost da ih u tome maksimalno podrže.
Novom procedurom vještačenja u mnogome će biti pojednostavljen proces dobijanja rješenja o invaliditetu, a to je obradovalo sve korisnike socijalnih usluga u ovoj oblasti.
-Značajno unapređenje je što OSI neće morati da izlaze pred više komisija, kao što je bilo ranije. Sa tim jednim rješenjem moći će da, u skladu sa stepenom podrške koji im je potreban, ostvare svoja prava kod drugih instiutucija. Mislimo da će to značajno olakšati proceduru. Oni koji su već stekli neka prava i nemaju potrebe za izmjenom i za ostvarivanjem nekih drugih prava, neće morati da ponovo prolaze proceduru vještačenja, nastavljaju da koriste stečena prava, objasnila nam je Mirela Kovačević, direktorka Centra za socijalni za opštine Kotor, Tivat i Budva.
Obilježili svoj Dan, u Dnevnom boravku Rakite
Zahtjevi će se, precizirala je, podnositi Centru za jedinstveno vještačenje nakon dobijanja rješenja o stepenu potrebne podrške. Onda će se korisnici obraćati drugim institucijama pred kojima ostvaruju svoja prava iz domena različitih nadležnosti: za prava iz socijalne i dječije zaštite – centrima za socijalni rad, za radna prava- Zavodu za zapošljavanje, za prava iz penziono-invalidskog osiguranja- Fondu PIO. Jedan od predviđenih rezultata biće formiranje jedinstvenog registra OSI.
-Još uvijek ne postoji jedinstven registar osoba sa invaliditetom iz razloga višestrukih vještačenja, tako da će primjenom ovog Zakona doći do formiranja statističke evidencije koja je jako važna, kako bi se analizirale potrebe i obezbijedile nove usluge, u skladu sa evropskim standardima. Primjenom novog Zakona će korisnicima koji zbog prirode svog invaliditeta ne mogu da izlaze iz kuće, biti omogućeno da članovi komisije dođu u njihove domove i tu urade vještačenje – terenske posjete, istakla je Kovačević. Osvrnuvši se na lijepu praksu Dnevnog boravka u Kotoru, ona je predložila da i druge opštine obezbijede prostore i usluge ove vrste, kao što je to urađeno u Kotoru.
Za poslenike Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor značajni su inputi CSR kao ustanove primarne socijalne i dječije zaštite, kako bi sredstvima koja su im na raspolaganju obezbijedili usluge koje su potrebne građanima, posebno onima koji su u potrebi za malo većom pažnjom zajednice i donosilaca odluka, ističe Milica Tomović. Ona je ispred pomenutog Sekretarijata prisutnima prikazala dva promotivna spota u produkciji UNDP-a, u vezi novog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta. Osvrnula se i na aktuelne projekte DI-MARC i SEI Montenegro vezane za prava OSI, koje sprovodi Opština. Ovaj Sekretarijat je organiozovao i ovo druženje u saradnji sa JU Dom starih “Grabovac”.
Korisna i poučna diskusija
Javna tribina za OSI
Pozivajući prisutne da 10. decembra u 12 sati dođu u Hotel “Vardar” na javnu tribinu u kojoj će u centru pažnje biti položaj osoba s invaliditetom u Kotoru, Mihaela Moškov je ispred Inicijative mladih sa invaliditetom (I MI Boke) istakla potrebu ove NVO za kancelarijskim prostorom, gdje bi se održavale edukativne radionice, a iz Udruženja paraplegičara stigao je poziv da koriste prostor u Starom gradu koji je njima obezbijedila Opština.
Sa izvršnim direktorkom Miroslavom Ivanović,I MI Boke je jedna od najaktivnijih organizacija ovog profila. Za projekat “DonOSImo samostalan život” koji se tiče personalne asistencije i pomoći u kući, opština Kotor će za narednu godinu obezbijediti sva sredstva, a projekat “Podrškom i kreativnošću do inkluzivnosti djece i mladih” koji je trenutno na snazi, odnosi se na individualne defektološke tretmane, grupne art terapije i radionice, koje se održavaju u Resursnom centru. Moškov je prisutnima ponudila pomoć NVO I MI Boke u domenu instrukcija u pisanju projekata.
Važnost sporta
Govoreći o važnosti fizičke aktivnosti za ljudsko zdravlje, Josip Žubrinić, predsjednik UO ovog Udruženja, ukazao je na potrebu organizovanja sportskih manifestacija za OSI: “Treba ljude motivisati da se bave sportom, da vide koliko trening znači za njihovu fizičku rehabilitaciju, a zajednica treba da ih u tome i finansijski podrži”, kaže Žubrinić.
Radovima u Mokrinama započeta je realizacija projekta asfaltiranje 28 putnih pravaca, u okviru objedinjenog tendera procjenjene vrijednosti oko 1,13 miliona eura, na kom je za izvođača izabran podgorička kompanija Bemaks.
Izvođač je realizaciju projekta počeo asfaltiranjem parkinga kod crkve Svete Varvare u MZ Mokrine. Prema riječima Nikole Samardžića iz Agencije za izgradnju i razvoj, projekat obuhvata asfaltiranje ulica od Kamenara do Sutorine i u zaleđu Herceg Novog.
– U Mokrinama počinjemo sa asfaltiranjem, nastavljamo u zaseoku Gojkovići na Kamenom i onda se spuštamo u bijelu, gdje imamo par dionica. Tender je bio nekih 1,2 miliona eura, a obuhvaćene su ulice u cijeloj opštini Herceg Novi, tako da će izvođač Bemaks iz Podgorice, koji je i dobio vaj tender, biti na terenu. Odradićemo sve ulice i obavještavati javnost redovno iz mjesta umjesto, kako se budemo pomjerali – navodi on.
Tenderom je obuhvaćeno oko 30 ulica na području cijele opštine, a u pojedinim je prije asfaltiranja sanirana vodovodna i kanalizaciona mreža. Samardžić očekuje da u narednih dva-tri mjeseca sav posao bude okončan.
– U većini ulica gdje je bilo potrebno uraditi kanalizacioni krak, vodovodne cijevi ili bilo šta od infrastrukture, smo uradili i u naredno periodu ćemo to raditi pred samo asfaltiranje, kako bismo izbjegli naknadno kidanje asfalta. Kako bi to spriječili, svakodnevno smo na terenu i gledamo da uradimo što više. Molimo građane, koji imaju potrebu za provlačenjem bilo kakvih instalacija, da to rade u ovim ulicama koje će tek biti asfaltirane, a vidjeće nas na terenu kada budemo, da to odradimo i zajednički, ako treba, kako ne bismo dirali asfalt, koji će biti urađen – kazao je Samardžić.
Izvođač radova ima rok od 85 kalendarskih dana da završi posao, a vrijednsot ugovora je 1,13 miliona eura.
U okviru evropskog URBACT IV projekta Cities After Dark, Opština Budva predstavlja dva ključna rezultata višegodišnjeg rada na unapređenju noćne ekonomije: aplikaciju „Budva After Dark“ i publikaciju „Cities After Dark in 10 Steps – A Handbook to Unlock the Power of the Night in Your City“, prvi priručnik na evropskom nivou posvećen strateškom razvoju noćne ekonomije u gradovima.
Aplikacija Budva After Dark, koja je u završnoj fazi izrade, predstavlja praktičan alat razvijen kroz projekat, a namijenjena je građanima i turistima. Ona objedinjuje informacije o kulturnim, turističkim i zabavnim sadržajima Budve u periodu od 18:00 do 06:00, sa ciljem da unaprijedi informisanost, podstakne odgovorno korišćenje prostora i doprinese bezbjednijem i kvalitetnijem noćnom životu grada.
Paralelno sa razvojem konkretnih lokalnih rješenja, URBACT mreža Cities After Dark, predvođena gradom Braga i uz učešće Budve i još devet evropskih gradova – Đenove, Malage, Nikozije, Pariza, Pireja, Talina, Varne i Zadra – objavila je evropski priručnik za noćnu ekonomiju. Publikacija predstavlja rezultat 31 mjeseca transnacionalne saradnje i nudi deset praktičnih koraka za lokalne samouprave koje žele da razvijaju integrisane, održive i inkluzivne politike noćnog života.
Priručnik se bavi upravljanjem gradovima u često zanemarenom vremenskom okviru između 18:00 i 06:00, ističući socijalnu, kulturnu i ekonomsku vrijednost noći, kao i potrebu da se noćna ekonomija tretira kao strateška dimenzija urbanog razvoja. Budva je kroz rad u mreži dala značajan doprinos sadržaju publikacije, posebno u segmentima koji se odnose na uključivanje lokalne zajednice, balansiranje kulturnih i zabavnih sadržaja, kao i razvoj digitalnih alata.
Predstavnik Opštine Budva u projektu, Luka Mihailović iz Kancelarije za evropske integracije, istakao je da završetak projekta ne predstavlja kraj procesa, već početak konkretne primjene razvijenih rješenja: integraciju preporuka iz priručnika i implementaciju aplikacije Budva After Dark, koji predstavljaju važan korak ka sistemskom, odgovornom i savremenom pristupu razvoju noćne ekonomije u Budvi.
Podsjećamo, u okviru projekta Gradovi kad padne mrak, ukupni budžet Opštine Budva iznosi 71.664,94 eura, uključujući 5% učešća iz IPA fondova. Sredstva su namijenjena aktivaciji zapostavljenih prostora, kreiranju novih prilika za mlade i podršci kulturnom životu, uz očuvanje autentičnosti i identiteta Budve.
Praznična sezona u Portonovom zvanično počinje u subotu, 6. decembra, svečanom ceremonijom paljenja lampica na novogodišnjoj jelci na Marina trgu. Kao i prethodnih godina, posjetioce očekuje pažljivo osmišljen program koji kombinuje lokalnu tradiciju, muziku i prepoznatljivu zimsku atmosferu Portonovog.
Okupljanje će početi u 16:45h, uz prateću muzičku podlogu i praznični ambijent. Defile mladih mažoretki najaviće početak programa, nakon čega slijedi nastup dječjeg plesnog ansambla KUD Sloga. U 18:00h predstavnici Portonovog obratiće se gostima, nakon čega slijedi odbrojavanje i svečano paljenje jelke, jedan od najljepših trenutaka praznične sezone. Veče će biti zaokruženo nastupom dječjeg hora Cvrkutići.
Treći decembar 2025. godine postaje jedan od simbola crnogorske avijacije. Prvi put u istoriji, kroz vrata Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat, u jednoj godini, prošlo je tri miliona putnika.
Aerodromi Crne Gore su ovaj rekord ostvarili na jutrošnjem letu nacionalnog avio prevoznika, Air Montenegro na liniji Beograd – Podgorica. Naš tromilioniti putnik, kog je, odmah po slijetanju, poklonom prijatno iznenadio izvršni direktor ACG, Roko Tolić, je Nebojša Krog iz Beograda. On je na poklon dobio tri povratne karte na liniji Air Montenegra Beograd-Podgorica i tri noćenja u Glavnom gradu Crne Gore. Inače, Nebojša je doputovao u Podgoricu da bi učestvovao na prvom Međunarodnom festivalu pozorišne režije „Jagoš Marković“.
Izvršni direktor ACG, Roko Tolić čestitao je svim kolegama iz Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat na ovom istorijskom rezultatu.
„Ovaj događaj nas uvjerava da je pred Aerodromima Crne Gore svijetla budućnost“, izjavio je Tolić.
Izvršni direktor Air Montenegro, Vuk Stojanović kazao je da mu je drago što je tromilioniti putnik opslužen na letu nacionalne avio-kompanije.
foto Aerodromi CG
„Dosta je koincidencije – ovo je tromilioniti putnik ACG na trećem avionu Air MNE. Imajući u vidu našu podršku kulturi, drago mi je što je riječ o putniku koji učestvuje u programu koji je posvećen Jagošu Markoviću što je za ponos i Aerodromima Crne Gore i Air Montenegru i cijeloj državi“, kazao je Stojanović.
Skromnoj ceremoniji na Aerodromu Podgorica su prisustvovali predsjednica Odbora direktora ACG, Jelena Maraš, zamjenik izvršnog direktora ACG, Petar Radulović kao i direktori Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat, Dragan Milanović i Ivan Rakočević.
Aerodromi Crne Gore Aerodromi Crne Gore su na zajedničkom uspjehu zahvalni svim putnicima, kolegama iz partnerskih avio-kompanija, Agenciji za civilno vazduhoplovstvo i Kontroli letjenja Srbije i Crne Gore.
Reprezentativna fotomonografija „Tivatski spomenar“ autorke, istoričarke umjetnosti u penziji, Marije Mihaliček, u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, promovisana je sinoć u koncertnoj dvorani Muzičke škole u Tivtu.
Ova knjiga od 380 strana donosi preko 320 starih fotografija Tivta iz perioda od kraja 19. vijeka do početka sedamdesetih godina 20. stoljeća, nekoliko desetina reprodukcija starih karata i katastarskih mapa, te tekstove o topografiji, geografskim karakteristikama obale Tivatskog zaliva, nasljeđu i kulturnoj baštini ovog kraja, Pomorskom Arsenalu, Mornaričko-zanatlijskoj školi, Mornaričkom parku, Pučkoj školi, duhovnosti i tradiciji nekadašnjeg Tivta, etnografskom nasljeđu, životu i običajima u stara vremena, muzičkoj tradiciji i pozorišnom amaterizmu Tivćana, te njihovom bavljenju sportom, ali i motive i teme iz svakodnevnog života mještana s kraja 19. i iz prve polovine 20. vijeka.
Pored autorke, publici su se obratili direktorica Gradske biblioteke Tivat Vesna Barbić i bivši direktor Centra za kulturu Tivat, profesor Neven Staničić, a u muzičkom dijelu programa nastupila je ženska klapa „Bellezza“ iz Tivta.
Tivatski Spomenar – foto S.L-
Mihaliček, koja je i predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, podsjetila je na istorijat te kulturne organizacije.
„Ogranak u Boki Kotorskoj je jedan od 130 ogranaka koje Matica hrvatska iz Zagreba ima u gotovo svim gradovima Hrvatske i izvan nje, u Evropi i svijetu, na prostorima gdje žive Hrvati. Ideja očuvanja identiteta kroz njegovanje tradicije, običaja, jezika ispoljava se u kulturnoj misiji Matice hrvatske, koja je najstarija kulturna ustanova u Hrvatskoj, stara 183 godine. Proizašla je iz Matice utemeljene 1842, koja odigrava važnu ulogu u buđenju nacionalne svijesti u drugoj polovini 19. stoljeća. Istražujući prošlost Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, otkrila sam da je misija najstarije kulturne institucije hrvatskog naroda na prostoru Boke i Crne Gore u prošlosti bila široko prihvaćena. Njezino članstvo nisu činili samo Hrvati. Članovi su bili i mnogi Bokelji druge vjere i druge nacionalnosti, koji su prihvatali i cijenili kulturnu misiju, a koja je potom preko knjige i časopisa dopirala do bokeljskih i crnogorskih intelektualaca. Matica hrvatska u Tivtu imala je organizirani ogranak već 1897. godine“, istakla je Mihaliček.
Ona je u proteklom periodu, s mnogo ljubavi prema rodnom gradu, sakupljala pisane materijale i foto-svjedočanstva o prošlosti Tivta, a za potrebe izrade monografije „Tivatski spomenar“ privatne fotografije iz porodičnih albuma ustupile su joj i mnoge starosjedilačke porodice Tivćana, što je za širu javnost jedinstvena prilika da dobije uvid u način života i atmosferu tivatskog kraja u posljednjih nešto više od vijeka.
„Spomenar donosi bogati memorijski kolaž prošlosti Tivta od kraja 19. do kraja šezdesetih godina 20. stoljeća. Molim vas da ga prihvatite kao moj lični odabir – asocijacija uspomena, sjećanja i najbližih okružja koje sam uramila u tematske cjeline: topografija, obalom Tivatskog zaliva, naslijeđe i baština, Pomorski arsenal, Mornarički park, Pučka osnovna škola, duhovna tradicija, život i običaji, nošnja, glazbena tradicija, Tivćani i sport. Smatrala sam da tekstualni zapisi do kojih sam došla mogu korespondirati sa starim razglednicama i fotografijama i naglasiti autentičnost, zato sam ih i uvrstila u spomenar. Tekstualni zapisi, citati, započinju od Kotoranina Timoteja Cizile, benediktinca iz 17. stoljeća, o Tivtu kao mjestu gdje se prave dobra vina, maslinovo ulje, uspijeva svakovrsno voće, a krase ga otmjene palače kotorske gospode“, istakla je Mihaliček, naglašavajući da je u ovoj monografiji „željela ostaviti kroz fotografiju i pisanu riječ upravo ono što je znak – što je on znak sjećanja, privrženosti, odanosti i ljubavi“.
„Tivat je moj zavičaj. Dobar dio života nisam živjela u njemu, ali sam se vraćala roditeljskoj kući u Mrčevcu. Mogla sam pratiti mijene koje su ga oblikovale – od malog mjesta sa značajnom industrijom do današnjeg turističkog centra. Prema toj pojavi imam podijeljena osjećanja. Ne mogu reći da mi ne prija sjaj novih tivatskih vizura, a istovremeno tugujem za nestankom svake prizemne porodične kuće i cvjetnog dvorišta koje se bespomoćno predaju pred višespratnicama od betona, stakla i inoksa. Pred tim prizorom osjećamo kako se, uporedo s mijenjanjem fizionomije mjesta, mijenja i njegov duh. Zato sam ‘Tivatskim spomenarom’ nastojala zabilježiti ne samo nekadašnji izgled, nego i nešto od načina života, običaje, tradicije. Prije nekoliko decenija Tivat je disao drugačije, a vrijeme mu je donijelo očekivane, ali i neočekivane kulturološke promjene. Zato je važno ne zaboraviti“, zaključila je ona.
Direktorica Gradske biblioteke Tivat Vesna Barbić naglasila je značaj ove fotomonografije sa izdavačkog i kulturološkog stanovišta.
„U izdavačkom smislu ovakve su knjige vrijedne, jer danas više ne pravimo fotoalbume. Ove fotografije s obrubljenim paspartuima, na reckanim bijelim okvirima… Danas takvih fotografija ne samo da nema, nego pretpostavljam da ničeg sličnog u budućnosti neće biti. I zato je ovo jako važan poduhvat. Vi ste intimnu istoriju jednog mjesta spakovali u jedan fotoalbum plus priče. To je neprocjenjivo za kulturnu baštinu“, kazala je ona.
Na emotivno putovanje kroz prošlost i prisjećanje na jedan autentični stari Tivat koji polako nestaje u tokovima globalizma i modernog kapitalizma, prisutne je poveo profesor Neven Staničić, referirajući se na teme obrađene i predivne stare fotografije prikazane u knjizi Marije Mihaliček.
„Tivćani, do ovog trenutka, nisu bili poznati po tome da vole ustupati porodične fotografije, tako da je ovo jedan zaista veliki i sveobuhvatan Marijin poduhvat – da uspije okupiti toliko darovalaca da bi ih stavila u jednu knjigu koja predstavlja kapitalno izdanje. Nije samo za čitanje, prije će biti za razgovor i prisjećanje – što sam sa sobom čitalac, što u nekom društvu. Marija se u uvodu ovog izdanja ogradila da može biti i drukčijih tumačenja, drugačijih shvaćanja sadržaja, što zapravo za ovakvo izdanje predstavlja pravo bogatstvo. Imao sam puno nostalgije i lijepih emocija srećući se s podacima, odnosno fotografijama ovdje. Da ne bi ostalo samo na osjećaju, ovdje se vidi jedan ozbiljan naučno-istraživački rad. Ipak se susrećemo s jednom istoričarkom umjetnosti koja je iza sebe ostavila značajnu izlagačku i autorsku karijeru. Primjećujemo da ovdje na jednom mjestu, makar iz mog iskustva, imamo napokon potpis svih fotografa i fotografskih ateljea koji su se bavili Tivtom kao objektom, kao mjestom, modelom. Nabrojani su do kraja i meni je zadovoljstvo da ih napokon imamo i možemo se suočiti s njima, pored ostalog, i kroz neko zajedničko traganje za novim izvorima i susretanje s istorijskom fotografijom Tivta“, naglasio je Staničić.
Ustavni sud Crne Gore, na danas održanoj sjednici, odbio je izbornu žalbu Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista na izborni proces u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata u toj opštini, saopšteno je iz tog suda.
Iz Ustavnog suda su kazali da se za odlučivanje u ovom predmetu čekao izbor makar jednog nedostajućeg sudije, jer u novembru prošle godine nije bilo većine za donošenje odluke (glasalo se 3:3).
Kako su naveli, danas je za odbijanje izborne žalbe četvoro sudija glasalo „za“, jedan protiv, dok je predsjednica Suda Snežana Armenko dala saglasno izdvojeno mišljenje.
“Sud je utvrdio, u skladu sa praksom uspostavljenom u brojnim predmetima, da se ne radi o nepravilnostima koje su od bitnog uticaja na izborni rezultat na biračkim mjestima Prčanj i Mirac, zbog čega nisu ispunjeni uslovi za poništavanje dijela ili cijelog izbornog postupka. Ovo, jer nije svaka nepravilnost razlog za poništaj izbornog procesa već samo ona koja bi mogla bitno uticati na izborni rezultat”, saopštili su iz Ustavnog suda.
