U marini Luštica Bay uspješno je realizovana zajednička vježba gašenja iznenadnog požara na jahti, u kojoj su učestvovali tim za hitno reagovanje marine Luštica Bay kao domaćin, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama sa čamcem SAR-1 i čamcem EKO-1 kojim su upravljali pripadnici Ratne Mornarice Vojske Crne Gore, kao i posada jahte „SEYA“. Vježbu je podržalo i vozilo hitne medicinske pomoći.
Scenario vježbe obuhvatio je simulaciju vanredne situacije, uključujući obavještavanje nadležnih državnih organa i početno reagovanje tima marine Luštica Bay.
Vježba – foto UPSUL
Nakon preduzimanja prvih radnji od strane zaposlenih u marini, upućen je zahtjev za angažovanje državnih resursa, pri čemu su korišćena dva plovila Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama sa mješovitom posadom svih učesnika vježbe, koji su koristili prenosive protivpožarne pumpe, čime je uspješno simulirano gašenje požara na jahti.
Vježba je pokazala visok nivo koordinacije, komunikacije i angažmana svih učesnika. Zajednički zaključak je da ovakve aktivnosti značajno unapređuju sistem sigurnosti i bezbjednosti na moru, te je dogovoreno da se slične vježbe organizuju i u budućnosti.
Vježba – foto UPSUL
Posebnu zahvalnost iskazujemo menadžeru tima za hitno reagovanje marine Luštica Bay, Zoranu Barbiću, kao i svim zaposlenima u marini, koji su pružili izuzetnu podršku u organizaciji i sprovođenju vježbe, saopštili su iz UPSUL.
Uprava pomorske sigurosti i upravljanja lukama (UPSUL) ovakve zajedničke vježbe i obuke smatra od izuzetnog značaja u cilju spremnosti za hitno reagovanje u lukama i marinama, kao i na otvorenom moru, gdje su potrebni brzi i efikasni odgovori.
Knjiga ‘Izbavi nas od zla’ psihologa Marka Romića koje progovara o patološkom kockanju i njegovim razornim posljedicama po pojedince i obitelji predstavljeno je u petak navečer u Mostaru.
Autor knjige, psiholog i osnivač Kluba liječenih ovisnika o kockanju (KLOK), istaknuo je kako se djelo temelji na petnaestogodišnjem iskustvu rada s ovisnicima i njihovim obiteljima, donoseći konkretne primjere i stručne komentare.
”Riječ je o emotivno teškom djelu koje prikazuje razorne posljedice kockanja – od raspada brakova do uništenih života djece i cijelih obitelji”, rekao je Romić, koji je doktor znanosti i član stručne skupine Vijeća Europe za ovisnost o online kockanju.
Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, upozorio je na ozbiljnost problema, ocijenivši da je “siromaštvo snažan generator ovisnosti, a društvo i dalje zatvara oči pred ovim rastućim problemom”.
Njegova knjiga predstavljena je u sklopu manifestacije “Napretkov tjedan kulture” u Mostaru.
Predsjednik HKD Napredak – Glavna podružnica Mostar Miroslav Landeka naglasio je važnost tematike i pohvalio Romićev rad.
“‘Knjiga govori o pošasti koja razara obitelji i društvo. Ponosni smo što smo kao Napredak izdavač ovog vrijednog izdanja”, rekao je Landeka.
Donošenjem zakona o stalnom sezoncu obezbjediće se lakši pristup tržištu rada za vrijeme obavljanja sezonskih poslova, kao i prava stalnog sezonca i poslodavca, saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
“Donošenje zakona o stalnom sezoncu uslovljeno je potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda”, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Sezonski poslovi, kako se dodaje, predstavljaju značajan segment tržišta rada u Crnoj Gori, a nedostatak adekvatnog pravnog okvira za regulisanje njihovog radnog statusa dovodi do potrebe za donošenjem predmetnog zakona.
“Vlada je, u toku 2017. godine intenzivirala aktivnosti na unapređenju zakonodavnog okvira za sezonsko zapošljavanje, uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), nakon čega je formirana radna grupa za izradu zakonskog rješenja, u okviru ranijeg Ministarstva turizma”, navodi se u saopštenju.
Kako radna grupa nije postigla dogovor i usaglasila tekst nacrta tog zakona, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, formiralo je novu, sa jasnim ciljem – normiranje pitanja zaposlenih stalnih sezonaca, uz razmatranje najprihvatljivijeg modela, onog koje bi trenutno odgovaralo prilikama u državi, a ujedno zadovoljilo potrebe privrede.
“Važno je bilo izraditi konkretno zakonsko rješenje koje bi bilo primjenjivo u praksi, što je i urađeno kroz nacrt zakona koji je predložila radna grupa i koji je trenutno na javnoj raspravi”, rekli su iz Ministarstva.
Cilj zakona je, kako se precizira, obezbjeđivanje pravne sigurnosti za sezonske radnike kroz uvođenje instituta „stalnog sezonca“, omogućavanje kontinuiteta radnog odnosa u sezonskim djelatnostima i unapređenje socijalne sigurnosti kroz obaveze poslodavaca da stalnom sezonca prijavi na penzijsko i invladisko osiguranje u produženom trajanju za period kada on faktički ne radi.
“Ovaj zakon donosi i obavezu poslodavaca da ponudi stalnom sezoncu zaposlenje u narednoj sezoni, čime se podstiče sigurnost na tržištu rada kako za zaposlenog tako i za poslodavca”, navodi se u saopštenju.
Donošenjem zakona obezbjediće se lakši pristup tržištu rada za vrijeme obavljanja sezonskih poslova, kao i prava stalnog sezonca, te samog poslodavca i uloga Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) u periodu kada se ne obavlja sezonski posao.
“Navedenim propisom želi se postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za period obavljanja sezonskih poslova, regulisanje zakonodavnog okvira kako bi se omogućila fleksibilnost u ovoj oblasti, kao i aktivno učešće svih relevantnih institucija u sprovođenju ove aktivnosti”, rekli su iz Ministarstva.
Dodatno, zakon predviđa fiskalne olakšice i penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju za stalne sezonce, što doprinosi povećanju privlačnosti sezonskog rada i smanjenje neformalne ekonomije.
“Ključni elementi zakona ogledaju se u stalnom sezoncu, odnosno uvođenju novog pravnog instituta kojim se uređuje status zaposlenog koji se svake godine angažuje na sezonskim poslovima kod istog poslodavca. Ovim zakonom im se garantuje zaposlenje kod istog poslodavca u narednoj sezoni, kao i penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju za period kada stalni sezonac faktički ne radi”, navodi se u saopštenju.
Poslodavac je, kako se dodaje, dužan da prijavi stalnog sezonca na socijalno osiguranje, koje podrazumjeva penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju i ponudi mu nastavak radnog odnosa u narednoj sezoni pod istim ili boljim uslovima.
“Stalni sezonci ostvaruju pravo na zaradu, zaštitu i zdravlje na radu, sindikalno organizovanje, kao i na novčanu pomoć kod ZZZ tokom perioda u kojem su prijavljeni na penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju, kao i mogućnost radnog angažovanja, po osnovu ugovora o radnom angažovanju kod drugog poslodavca, za vrijeme kada ne radi”, kazali su iz Ministarstva.
Zakon, kako se dodaje, predviđa sankcije za poslodavce koji ne ispune obaveze u vezi sa prijavljivanjem stalnog sezonca, ponude ugovora za narednu sezonu, uslovima rada, kao i sankcije u slučaju zloupotrebe instituta stalnog sezonca.
“Ujedno, Ministarstvo kroz predloženi nacrt predviđa dodatno sigurnost za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice, smatrajući neophodnim dodatno osnaživanje radno sposobnih korisnika navedenog socijalnog davanja, na način što stalni sezonac koji je korisnik prava na materijalno obezbjeđenje porodice, ne gubi pravo na korišćenje prava na materijalno obebjeđenje porodice u periodu od godinu, od dana zasnivanja radnog odnosa po osnovu ugovora za stalnog sezonca”, precizira se u saopštenju.
Pri izradi Nacrta zakona radna grupa koja je prvobitno formirana 5. juna prošle godine, imala je obezbjeđenu ekspertsku podršku GIZ-a, koji ima veliko iskustvo iz oblasti sezonskog zapošljavanja.
“Radna grupa se sastojala od predstavnika relevantnih ministarstava unutar Vlade Crne Gore, socijlanih partnera, kao i predstavnika GIZ-a koji su pružili svoju ekspertsku podršku”, dodaje se u saopštenju.
Nacrt zakona o stalnom sezoncu trenutno se nalazi na javnoj raspravi, koja će trajati do 22. aprila.
“Donošenje ovog propisa, nakon isteka roka za podnošenje predloga i sugestija kroz postupak javne rasprave od zainteresovane javnosti, zahtijeva sačinjavanje izvještaja o sprovođenju iste u roku od 15 dana od dana isteka. Nadalje, Nacrt zakona se upućuje u unutrašnje Vladine procedure i pribavljanje mišljenja nadležnih institucija, u okviru svojih nadležnosti, te nakon toga upućivanja Vladi na utvrđivanje, te Skupštini na usvajanje”, navodi se u saopštenju.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga će, kako se zaključuje, nastaviti rad na unapređenju pravnog okviru u dijelu zapošljavanja, konkretno i na stalnim sezonskim poslovima, i kroz dodatna rješenja koja će biti na korist privredi, stvarajući sigurnost za zaposlene i samu privredu.
Na festivalu “Tivat Photo Days”, u Muzeju i galeriji Tivat večeras će biti otvorena izložba fotografkinje iz Srbije, Milice Macanović. Otvaranja je zakazano za 19 sati, a postavka nosi naslov “Weird Fish is You” (Čudna riba si ti).
Izložba je dio međunarodnog projekta OUT OF FRAME (Izvan okvira): Promoting New Perspectives Through Photography, koji povezuje fotografske festivale i autore iz Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije. U pitanju je projekat “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs), koji je finansirala Evropska unija, uz podršku British Council-a, sa ciljem podsticanje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz unapređenje kulturnog i kreativnog sektora.
Izložbu će otvoriti Zvezdan Mančić, direktor meðunarodnog foto festivala Vizualizator iz Beograda, sa kojim tivatski festival ima odličnu saradnju. Kao što će se sutra domaćoj publici predstaviti umjetnica iz Srbije, na njihovom festivalu se predstavio crnogorski autor Radoje Jovanović. Oba umjetnika izabrana su putem konkursa.
Nakon otvaranja izložbe u Ljetnikovcu Buća, biće priređena otvorena panel diskusija, na temu “Fotografija i Vještačka inteligencija” na kojoj će govoriti Mančić i direktor festivala Tivat Photo Days, Dalibor Ševaljević.
Uz čašicu razgovora, šale, užitka uz priganice, Mileva Kustudić nam je dočarala život na selu, ispričala nam zanimljive i lijepe priče o svom porijeklu, korjenima Kustudića
Usklađujući planove sa povoljnom vremenskom prognozom, članovi/ce PK “Vjeverica” su početak aprila obilježili zanimljivom kružnom turom stazama Lovćena- od izletišta Ivanova Korita preko tradicionalnog sela Dolovi do vrha Babina Glava (1474 mnv), zatim preko Koložunske Grede do sela Majstori i odatle nazad do Ivanovih korita. U grupi su se našli i planinari iz Herceg Novog i Podgorice.
U opuštenoj, drugarskoj atmosferi, uz odličnu vodičkinju Milevu Kustudić iz Kotora, koja ih tog 5. aprila ugostila u rodnom selu Majstori, učesnici/ce ture su imali prilike da kroz pejzaž i panoramske poglede na bokeljsko primorje upoznaju i burnu istoriju, tradiciju i duhovnost Crne Gore, koje je vjekovima oblikovala planina Lovćen.
Mileva Kustudić pričala o istoriji Majstora
Okruženi gustim bukovim i borovim šumama sa Ivanovih Korita su krenuli ka Dolovima , ruralnom ambijentu sa starim kamenim kućama, suhozidovima i ostacima prošlosti. Uspon prema Babinoj Glavi, gdje pejzaž postaje oštriji, ogoljeniji, otvorio im je vidike ka dubokim dolinama i udaljenim jadranskim horizontima. Na Koložunskim Gredama planina je pokazala svoju surovu ljepotu – oštri grebeni, krški reljef i pogled koji puca sve do Skadarskog jezera i mora čine ovu dionicu vizuelno najimpresivnijom.
Spust prema selu Majstori donio je planinarima/planinarkama predah ispred kolibe Dušana Kustudića, uz priganice kojima ih je, po starom običaju ugostila Mileva. Drvene klupe i stolovi bili su prepuni veselih planinara/ki.
Odmor uz osvježenje i užinu bio je “začinjen” zanimljivim pogledom na ambijent u kome dominira Spomenik borcima palim u NOR-u od 1941 do 1945. godine, podignut 1958. godine i crkva Sv. Trojice koju je sagradio knjaz Nikola 1899. godine, a koju su mještani obnovili nakon zemljotresa 1979. godine. Kako je Mileva Kustudić objasnila, citirajući i podatke iz knjige o Majstorima, bratstvo Kustudića se naselilo sa Njeguša na Majstore 1866. godine . Crkovna kuća i gumno izgrađeni su 1724. godine.
Kotoranka Mirjana Petrović, koja je podržala Milevu u njenom prvom planinarskom vođenju, kaže da je uživala u svakom koraku, u izuzetno opuštenoj i prijateljskoj atmosferi. Dragocjen oslonac vodiču bili su iskusni planinari Marjan Šantić i Željko Obradović. Oduševljena novim vizurama, Vesna Grgurević iz Dobrote, primjećuje da ih je Mileva vodila stazama svog djetinjstva i sa puno emocija govorila o svom rodnom kraju, te da se potrudila da tura bude ugodna za svakog učesnika.
Panorama Boka
-Uz čašicu razgovora, šale, užitka uz priganice, draga Mileva nam je uspjela dočarati život na selu. Dala nam je informacije o svom porijeklu, korjenima Kustudića, ispričala nam zanimljive i lijepe priče. Zahvalna sam joj na odabiru ture, gostoprimstvu i trudu. Hvala “Vjevericama” što postoje , sa njima vidjeh divne predjele ove naše Crne Gore, kaže Vesna Grgurević za Boka News.
Tura duga oko 12 kilometara i sa visinskom razlikom oko 400 metara, trajala je oko četiri sata hoda i oko dva sata odmora, fotografisanja i guštanja.
Drugarstvo koje se njeguje
Uzajamno uvažavanje i prijateljski odnosi među članstvom potvrđeno je još jednom druženjem u ambijentu Pine u Tivtu. U divnoj atmosferi kojoj je doprinijelo i ljubazno osoblje ovog renomiranog ugostiteljskog objekta sa dugom tradicijom, zajednički su proslavili rođendane članova i članica rođenih u znaku “Ovna”, koji su najbrojniji u PK “Vjeverica”.
Pogled s vrha Sv. Jeremija iznad Morinja
Oni koji su mogli da sebi priušte slobodan dan u srijedu, 9. aprila, mogli su da po divnom vremenu uživaju u turi od Gornjeg Morinja do vrha i crkve Sv. Jeremija iz XVII vijeka (718 mnv). Oni kojima to nije bilo dovoljno, po povratku do startne pozicije gdje su parkirali automobile, produžili su ka selu Bunovići. Članovi/ce “Vjeverice” prisjetili su se da ovdje nisu bili od februara 2018. godine, te osvježili svoj doživljaj fantastičnog pogleda na Bokokotorski zaliv, ka Herceg Novom, Verigama, Kotoru.
Odmor na vrhu Sv. Jeremija
Oravac – Vranovo brdo (Sv.Andrija) 743mnv – Perast – u nedjelju 13. aprila
Iz PK “Vjeverica” najavljuju još jednu predivnu turu za ovaj vikend- Od Orahovca do Vranovog brda i Perasta, sa visinskom razlikom oko 750m gore pa dolje. Tura traje oko pet sati aktivnog hoda (plus pauze, zna se odužit), a staza je duga 11km i spada u srednju kategoriju. Okupljanje je u 8 ura kod restorana “Veranda” u Oravcu. Turu će voditi Aleksandra Dragutinović.
Za uskršnje praznike u najavi je višednevna tura sa smještajem u Mostaru.
Odbojkašice Herceg Novog prve su finalistkinje EPCG Superlige.
Herceg Novi je u Igalu, u drugom meču polufinala, savladao Albatros 3:0 (25:18, 25:18 i 25:14).
Maksimalnim rezultatom dobio je i prvi međusobni duel.
Najefikasnija u redovima Herceg Novog bila je kapitenka Ralitsa Vasileva sa 15, Anamarija Galić je upisala 12, dok je Daria Čabonenko dodala 10.
Kod Albatrosa, Karolina Pidhurska je bila najefikasnija sa sedam, dok je poen manje upisala Marija Tuševljak.
Protivnika u finalu, Herceg Novi će saznati u nedjelju, kada će se u 16 sati u dvorani Topolica, u odlučujućem meču, sastati Luka Bar i Budućnost Volley.
Turistička organizacija Tivat će i ove godine organizovati dječiji program ,,U susret Uskrsu/Vaskrsu” koji će se održati na Gradskoj rivi Pine, u subotu, dana 12.04.2025.godine sa početkom u 11:00 sati.
Riječ je o događaju za djecu, a program će činiti plesni klubovi grada Tivta. U programu će učestvovati Plesni klub Modest, Baletska grupa, Gimnastički klub, Plesni klub Diamond i Plesni klub Bellissima, na kraju događaja maskota Zeko će podijeliti dječici čokoladna jaja.
TO Tivat se trudi da sprovođenjem mnogobrojnih aktivnosti priredi sugrađanima i gostima našeg grada zabavu koju će pamtiti i trenutke u kojima će uživati. Ovog puta fokus je na najmlađoj populaciji te će se na Gradskoj rivi Pine realizovati događaj za djecu 12.04.2025.godine u periodu od 11h do 12:30h.
Uskršnji praznici i proljećno sunce idealna su kombinacija za opuštajući bijeg na more, a Portonovi je i ove godine pripremio posebnu ponudu za sve koji žele da odmore, uživaju i provedu kvalitetno vrijeme sa najbližima.
Od 16. do 23. aprila, u Portonovom vas očekuje specijalna ponuda za smještaj u luksuznim jednosobnim apartmanima, uz cijenu koja počinje od 255 eura po noćenju. U ponudu je uključen i doručak kao i jedna relaksirajuća masaža u trajanju od 30 minuta po osobi tokom boravka.
Posebna pažnja posvećena je najmlađima. U nedjelju, 20. aprila, od 11 do 14 časova, Portonovi Marina trg ponovo postaje mjesto dječje radosti i zabave uz posebni događaj za djecu svih uzrasta – svima omiljene maskote iz Patrolnih šapa će se družiti i slikati sa djecom. Tokom ovoga perioda biće organizovane i kreativne i sportske radionice, a učešće je besplatno za sve posjetioce.
Portonovi
U 11 časova počinje kreativna Uskršnja radionica namijenjena djeci uzrasta od 6 do 13 godina, nakon čega slijede aktivnosti poput trke sa jajima, oslikavanja lica i potrage za uskršnjim jajima. Više informacija o događaju možete pronaći ovdje.
Ovo je još jedna prilika za nezaboravno iskustvo u Portonovom, uz bogatu gastronomsku ponudu restorana koji se nalaze u Portonovom, gdje vas očekuju pažljivo kreirani meniji i delicije kojima nećete moći da odolite.
Portonovi
Portonovi je destinacija koja spaja luksuz i autentični mediteranski šarm, pa su predstojeći praznici idealna prilika da doživite sve čari odmora na moru kakav zaslužujete – od šetnje uz more, do vrhunske gastronomske ponude i wellness iskustava u Chenot Espace centru.
Za rezervacije smještaja pišite na stay@portonovi.com ili pozovite +382 67 932 999.
Vlada planira da kompaniju Crnogorska plovidba spasi od nelikvidnosti, tako što će njena dva broda dati u zakup Barskoj plovidbi, koja će za to avansno platiti do milion eura.
To je na konferenciji za novinare kazao ministar pomorstva Filip Radulović.
On je rekao i da je Vlada na sjednici usvojila informaciju o tekućoj nelikvidnosti Crnogorske plovidbe.
Istakao je da je stanje u toj firmi loše već duže vrijeme te da imaju dug viši od 36 miliona eura.
“Imamo akutni problem jer je dug od 400.000 hiljada eura dospio na naplatu u januaru, i nisu uspjeli do dana današnjeg da pokriju taj dug. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu, to bi značilo blokadu računa i zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo više troškove. To bi značilo da plate zaposlenima ne mogu da se isplate i potencijalno uvođenje stečaja”, kazao je Radulović i dodao da su dva broda Crnogorske plovidbe vrijedna gotovo 30 miliona eura, te da bi kao stečajna masa vrijedili mnogo manje.
Zato su kako kaže, našli privremeno rješenje odnosno potpisivanje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji između Barske i Crnogorske plovidbe, kojim bi se dva broda dala Barskoj u zakup po tržišnim uslovima a ta kompanija uplatila do milion eura avansa, čime bi se obezbijedio potrebni novac.
Te firme bi dogovorile tranše i poslovanje u narednim mjesecima, ali bi se kako tvrdi Radulović, spasila Crnogorska plovidba.
Radulović je dodao da bi se zaključak Vlade proslijedio Skupštini akcionara Crnogorske plovidbe, dok bi se o tome odlučivalo kroz mjesec dana.
