U okviru realizacije dva tendera, započeto je uređenje prilaza ka Dvorani Park i platoa kod bifea Beograd. Rok za završetak posla na obje lokacije je 30. decembar, a dva ugovora ukupne vrijednosti 78,770 eura sa PDV, potpisana su sa kompanijom Bilder foks.
Vrijednost ugovora za uređenje platoa kod bifea Beograd je 46 458 eura za PDV, a tenderom je predviđeno ukljanjanje i ponovno postavljanje kamenih ploča, prije čega će obaviti renivelaciju podloge. Kamen je potrebno pažljivo vaditi kako se ne bi oštetio uz adekvatno bilježenje brojevima svakog kamenog bloka i njegovo vraćanje na istu poziciji. Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, posao će biti obavljen prema uputstvu arhitekte konzervatora. Tenderom je predviđena i nabavka materijala i postavljanje kamenog stuba uz novoformirani stepenik na platou ispred bifea “Beograd”.
Postavljanje-ploča – foto RTHN
Vrijednost ugovora za uređenje prilaza Dvorani Park, koji je takođe potpisan sa kompanijom Bilder Foks je 32 312 eura sa PDV. Tenderom je predviđeno popločavanje kamenim pločama koje po boji, završnoj obradi, kvalitetu i karakteristikama moraju biti istovjetne sa kamenim pločama kojima je popločan trotoar u Njegoševoj ulici iznad prilaza. Projekat uključuje i izradu još četiri metra ogradnog zida uz same stepenice i Njegoševu ulicu, kao i rekonstrukciju postojeće rampe.
Rok za završetak uređenje prilaza Dvorani Park, kao i platoa kod bifea Beograd, ističe 30. decembra.
Nakon Kotora, Bara i Podgorice, izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena je u Herceg Novom.
Izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović koji je na samom početku odao počast jednoj od autorki teksta kataloga Milevi Pejaković-Vujošević, nedavno preminuloj predsjednici kotorskog Ogranka Matice crnogorske.
-To je veliki gubitak ne samo za Maticu crnogorsku već i za crnogorsku kulturu, imajući u vidu njen intelektualni i radni angažman, naročito njen doprinos sa pozicije dugogodišnje direktorice Pomorskog muzeja u Kotoru.
Iskreno posvećena svom poslu, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Crne Gore, svoju profesionalnu djelatnost je okončala projektom za koji je smatrala da je neophodno da bude sastavni dio naše kolektivne memorije – Kult Blažene Ozane Kotorke-rekao je Jovović.
Izložba je, prema riječima Jovovića, projektni zadatak Matice crnogorske koji je rađen s željom da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore, gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učine dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti, u zemlji i inostranstvu.
-Na ovoj postavci akumulirane su memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije – poblaženja iz 1930. Godine-rekao je Jovović i dodao da izložba, uz prateći katalog predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke.
-Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Kotora, Boke i savremene Crne Gore.
Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“, s kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu-dodao je Jovović.
Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri.
Potom je postala „ponizna kćer svetog Dominika“, odnosno monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.
-Na osnovu više hagiografskih izvora, kao i brojne stručne literature, upoznati smo sa životom i djelovanjem Blažene Ozane, s obzirom da su njeni savremenici zabilježili da su od kotorskih biskupa, preko predstavnika civilnih vlasti, pa do običnih građana od ove blaženice tražili savjet, utjehu i preporuku.
Među svim tim radnjama i čudima, ostalo je zapisano jedno od njenih proročkih prikazanja upućeno Kotoranima prilikom opsade grada od strane osmanske vojske 1539. godine, predvođene Hajrudinom Barbarosom, gdje je smireno bodrila sugrađane riječima: „Borite se hrabro, budite uvjereni da će grad biti spasen”-rekao je Jovović.
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka teksta kataloga, osvrnula se na najvažnije momente iz životopisa Blažene Ozane.
-Poput ptice, na svojim duhovnim krilima Blažena Ozana preletjela je beskrajno kameno more, vrhove Prokletija, zeleno plavu vodu Skadarskog jezera, Zetsku niziju i svoja krila svila u srednjovjekovnom Kotoru, pod vrletnim liticama brijega Sv. Ivan.
Njena milost teče i poslije tjelesne smrti, jer Bog ne gleda na plemstvo roda, nego na plemenitost duše.
Potrebno je još jedno njeno osvjedočenje u čudima pa da ova Blaženica dobije status svetice.
Bez vjernih duša, ona je poput kraljice bez trona, zato joj se s nadom i strepnjom molimo i ona će nam uslišiti molitve.
Na dan njenog upokojenja 27. aprila miriše pitasfor nadomak crkve, čini se miriše duša velike Blaženice.
Njeno porijeklo, mošti koje počivaju u Kotoru, na granici Istoka i Zapada, mjesto je sticanja sjedinjene braće, pripadnika obije crkve.
Poštovanje prema njoj najbolje ćemo izraziti naslijeđujući apostolsku ljubav prema Bogu i bližnjima.
Ona je i putokaz kako da podesimo zemaljski život razvijajući ljubav i smisao žrtve, kao preduslov vječnog spasenja-kazala je Abramović.
U muzičkom dijelu programa nastupili su klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović.
Zainteresovani građani izložbu „Kult Blažene Ozane Kotorke“ mogu pogledati do kraja decembra.
Ugovor za nabavu 12 novih niskopodnih električnih autobusa za javnog gradskog prijevoznika Libertas Dubrovnik, vrijedan 9,57 milijuna eura, potpisan je u srijedu u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.
Ugovor koji su potpisali direktor Libertasa Dubrovnik Pero Milković i predstavnik dobavljača tvrtke Auto Hrvatska Zvonko Gabud financiran je bespovratnim sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u sklopu projekta „Elektrifikacija javnog autobusnog prijevoza“. Uključuje nabavu 10 gradskih i dva gradsko-prigradska autobusa.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je riječ o prvoj kupovini električnih autobusa u povijesti Dubrovnika.
„Uz ovih 12, kroz ITU mehanizam dobit ćemo još dva električna autobusa, što znači da smo od 2017. godine nabavili 86 vozila, od čega samo 11 vlastitim sredstvima. Siguran sam da ćemo imati jedan od najmlađih voznih parkova u Hrvatskoj“, rekao je Franković.
Najavio je optimizaciju poslovanja kroz rasterećenje vozača nabavom kartomata i ukidanje nepotrebnih troškova, prije svega spajanjem prigradskih linija, te zapošljavanje tridesetak stranih vozača.
„Mi smo na to, nažalost, primorani, a ne mislim da su razlog za to slaba primanja. Potrebni su nam stručni i iskusni vozači, koje je zahtjevno naći na tržištu. Libertas je s Lukom Dubrovnik potpisao ugovor o smještaju. Važno je da se dobro uklope u zajednicu i radnu sredinu te da budu na usluzi građanima“, objasnio je Franković.
Direktor Libertasa Dubrovnik Pero Milković najavio je da će novi električni autobusi na dubrovačkim prometnicama biti od kolovoza 2026. godine, ali još nije određeno na kojim linijama.
„Njihov domet je 300 kilometara, a moramo ih radi punjenja prilagoditi gradskoj vožnji“, kaže Milković.
Promocija kalendara “Morske olupine 2026.”, posvećenog podmorskoj baštini i potopljenim brodovima Jadrana, održana je u Kući kostrenskih pomoraca, interpretacijskom centru koji čuva identitet lokalne pomorske zajednice. Kalendar donosi izbor najzanimljivijih olupina Kvarnera, Kvarnerića i cresko-lošinjskog akvatorija, prikazujući podmorje kao svojevrsni arhiv pomorske povijesti, piše Novi List.
Publikaciju je realizirao Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije. Pročelnica Izabela Linčić Mužić naglasila je da se kalendar nadovezuje na tradiciju izdanja mjesečevih mijena, ali u moderniziranom i vizualno snažnijem formatu. Istaknula je kako se brodske sudbine ne trebaju promatrati isključivo kroz prizmu tragedije, već i kroz mogućnosti turističke i kulturne valorizacije te važnost digitalizacije, uključujući i novu županijsku aplikaciju Open Sea.
Okupljenima su se obratili i zamjenik župana Robert Matić te ravnatelj Županijskog operativnog centra PGŽ-a Darko Glažar, naglašavajući važnost sustavnog praćenja i upravljanja olupinama, koje su istodobno i rizik i vrijedan dio pomorske baštine.
Središnji dio predstavljanja pripao je autoru fotografija, Danijelu Frki, dugogodišnjem roniocu i istraživaču jadranskog podmorja, koji već pola stoljeća dokumentira potonule brodove i prati njihovo stanje. Frka je podsjetio da njegov ronilački klub iz Kraljevice godinama surađuje s Primorsko-goranskom županijom na kontroli opasnih olupina te da je velik dio prikazanih brodova detaljno obrađen i u njegovoj knjizi “Potonulo blago Jadrana”.
Koncept kalendara zamišljen je kao putovanje podmorjem sjevernog Jadrana. Svaki mjesec donosi jednu olupinu, slaganu iz Frkine arhive fotografija: počinje se u Kvarneriću, zatim se prelazi u glavno kvarnersko područje, potom pred ulaz u Riječku luku, nakon čega se vizualni put proteže Vinodolskim i Velebitskim kanalom. Završnica pripada cresko-lošinjskom akvatoriju, gdje se nalazi najimpresivnija olupina sjevernog Jadrana – austrougarski bojni brod Szent Istvan, potopljen 1918. godine, a sagrađen 1915. u riječkom brodogradilištu. Bio je to u svoje vrijeme najveći ratni brod izgrađen u Rijeci, danas monumentalno podsjećanje na vojnu i industrijsku povijest ovoga kraja.
Kalendar 2026. tako postaje spoj dokumentarne fotografije, lokalne pomorske memorije i trajne obveze prema očuvanju podmorskih lokaliteta koji oblikuju identitet sjevernog Jadrana.
Napad na rafineriju u Sizranju Foto: Exilenova+ / Telegram
Ukrajina je nastavila s noćnim napadima na rusku logističku i energetsku infrastrukturu. Tijekom noći je pogođena luka Temrjuk na obali Azovskog mora, rafinerija Sizran u Samarskoj oblasti te tvornica kemikalija u Stavropolu.
Napad na rafineriju u Samarskoj oblasti
Stanovnici grada Sizrana u Samarskoj oblasti, udaljenog oko 700 kilometara od ukrajinske granice, prijavili su eksplozije u rafineriji nafte.
Na društvenim mrežama objavljene su snimke i fotografije koje navodno prikazuju napad.
Gradonačelnik Sizrana, Sergej Volodčenkov, potvrdio je napad dronom na grad, ali nije imenovao pogođene mete.
Rafinerija Sizran, otvorena 1942. godine, u vlasništvu je državne tvrtke Rosneft i ima godišnji kapacitet prerade od 8,5 milijuna tona nafte.
Oštećena lučka infrastruktura u Temrjuku
Lučka infrastruktura u gradu Temrjuku na obali Azovskog mora oštećena je u napadu ukrajinskog drona, priopćio je u petak lokalni centar za hitne slučajeve.
– Došlo je do požara… Specijalne i hitne službe rade na licu mjesta, navodi se u izjavi centra objavljenoj na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da su sustavi protuzračne obrane tijekom noći presreli i uništili 41 ukrajinski dron, uključujući jedan iznad Krasnodarskog kraja.
Pogođena tvornica kemikalija
Ukrajinska vojska kasno u četvrtak je izvijestila da su njezine snage napale veliki kemijski pogon u Stavropolskom kraju na jugu Rusije, što je izazvalo požar.
Glavni stožer vojske, pišući na Telegramu, rekao je da je pogon Nevinomiski Azot pogođen u četvrtak i dodao da pogon proizvodi komponente za eksploziv. Opisao ga je kao jedan od najvećih u Rusiji.
Nije bilo neposredne reakcije ruskih dužnosnika, a Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješće.
Privremena baza i odlagalište komunalnog kod aerodroma, Foto: Siniša Luković
Komunalno preduzeće Tivat tužilo je Privrednom sudu u Podgorici Komunalno preduzeće Kotor zbog nepoštovanja Kotorana za ugovor koji te dvije firme imaju u vezi sa predajom sakupljenog komunalnog otpada iz Tivta na pretovarnu stanicu Komunalnog Kotor na Lovanji.
Pravni prethodnici ova dva preduzeća su u maju 2013. potpisali ugovor kojim se Komunalno Kotor obavezalo da Komunalnom Tivat omogući nesmetanu predaju iz Tivta sakupljenog otpada bez ograničenja, na prostoru reciklažnog centra i pretovarne stanice na Lovanji. Tivatski komunalci nemaju ni reciklažno dvorište ni pretovarnu stanicu, pa je odredbama važećeg, ali i starog državnog plana za upravljanje otpadom, kao i lokalnih planova za upravljanje otpadom, pretovarna stanica na Lovanji projektovana i opredijeljena za prihvat i obradu miješanog komunalnog otpada kako sa teritorije opštine Kotor, tako i sa teritorije opštine Tivat. Nakon primarne selekcije i obrade na toj stanici, sakupljeni otpad se u velikim kontejnerima odatle transportuje i odlaže na regionalnu sanitarnu deponiju Možura kod Bara.
U tužbi Komunalnog Tivat koju je Odbor direktora te firme pripremio na sjednici 27. novembra i dao zeleno svjetlo da se ona odmah procesuira Privrednom sudu, a u koju su “Vijesti” imale uvid, navodi se da je za ugovorenu uslugu predaje miješanog komunalnog otpada iz Tivta na reciklažnu i pretovarnu stanicu na Lovanji, Komunalno Tivat dužno da Komunalnom Kotor plaća naknadu od 42,5 eura po toni donesenog otpada (20 eura po toni za usluge deponovanja na Možuri i 22,5 eura po toni za uslugu selekcije otpada). Komunalno Tivat je uredno izmirivalo sve obaveze po tom osnovu prema fakturama koje mu je izdavalo Komunalno Kotor, međutim i pored toga dešavalo se da kamioni sa smećem tivatskih komunalaca budu bez ikakve najave ili prethodnog upozorenja, vraćeni sa Lovanje bez da im je omogućeno da tamo u skladu sa ugovorom iskrcaju prikupljeni otpad.
“Takođe, tokom trajanja ugovora, suprotno ugovorenoj obavezi, predaja otpada na području reciklažnog centra konstantno je bila ograničena na samo određenu količinu koju je Komunalno Kotor kao davalac usluge samo određivalo bez prethodnih konsultacija ili dogovora. Ovakvo postupanje suprotno ugovorenim obavezama znatno je otežavalo proces rada Komunalnom Tivat, prouzrokovalo potrebu angažovanja dodatnih kapaciteta uz uvećani materijalni trošak. Pored otežanog rada, postupanje Komunalnog Kotor je ugrožavalo javni interes, s obzirom na to da je na navedeni način onemogućeno izvršavanje komunalne djelatnosti upravljanja otpadom na teritoriji opštine Tivat, kao djelatnosti od javnog interesa koja je nezamjenljiv uslov života i rada građana”, navodi se u tužbi.
Napominje se da je Komunalno Kotor nepoštovanjem važećeg ugovora sa Tivćanima i odbijanjem da prihvati kamione sa otpadom iz tog grada na Lovanji, postupilo suprotno ugovorenim obavezama i javnom interesu i zanemarilo stateške planske dokumente državnih i lokalnih organa kada je upravljanje otpadom u pitanju. Ističe se i da je ugovor iz 2013. koji Kotorani ne poštuju i na čijem sprovođenju tužbom Privrednom sudu sada insistira Komunalno Tivat, prethodio realizaciji projekta “Uspostavljenje kompostiranja i selektovanog odlaganja otpada” čiji su učesnici bila komunalna preduzeća ova dva grada i po osnovu kojeg su odobrena sredstva EU. Podvlači se da je po Zakonu o upravljanju otpadom utvrđeno da se upravljanje otpadom vrši u skladu sa državnim, odnosno lokalnim planovima upravljanja otpadom, a svi ti planovi definišu rješenje po kome se miješani komunalni otpad iz Tivta treba dovoziti na reciklažno-pretovarnu stanicu Komunalnog Kotor na Lovanji i tamo predavati na dalju obradu.
Menadžment tivatskog Komunalnog preduzeća navodi da je ovakvo postupanje njihovih kolega iz Kotora u međuvremenu pričinilo dosta organizaciono-tehničkih problema i dodatnih troškova Komunalnom Tivat koje je bilo prinuđemo da kupuje dodatna tehnička sredstva i vozila kojim bi miješani komunalni otpad samo vozilo na deponiju Možura, odnosno da na improvizovani način na prostoru nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranzo vrši primarnu selekciju tog otpada. Zbog toga su se stvarali i problemi sa pticama koje je privlačilo smeće i koje su uticale na sigurnost odvijanja aviosaobraćaja na Aerodromu Tivat, pa je tako u martu ove godine reagovala i Agencija za civilno vazduhoplovstvo organizujući sastanak radi rješavanja problema odlaganja miješanog komunalnog otpada na prostoru pretovarne stanice na Lovanji. Na tom sastanku je zaključeno da Opština Tivat, Komunalno Tivat i Komunalno Kotor međusobno usaglase pretovar miješanog komunalnog otpada na pretovarnoj stanici na Lovanji, a čelnici Komunalnog Kotor su se pred Agencijom za civilno vazduhoplovstvo tada obavezali da će Komunalno Tivat moći na njihovu pretovarnu stanicu da tokom turističke sezone dovozi miješani komunalni otpad u količini od najmanje 10 tona dnevno. Iako su Kotorani za to Tivćanimma ispostavili nove, uvećane cijene od 55 eura po toni, a ovi ih prihvatili i čak u julu mjesecu predložili aneks ugovora kojim bi se količina otpada iz Tivta što dolazi na pretovarnu stanicu smanjila na samo sedam tona dnevno, Komunalno Kotor na to do danas nije zvanično odgovorilo.
Ističu i da Konmunalno Kotor do sada nije odgovorilo na njihov zahtjev od 17. novembra za mirno rješavanje spora i ispunjenje ugovorenih obaveza.
Komunalno Tivat od suda traži da presudom obaveže Komunalno Kotor da ispunjava svoje obaveze po ugovoru iz 2013. i omogući Tivćanima da mu neometano predaju svoj miješani komunalni otpad na prostoru reciklažne i pretovarne stanice Lovanja, te da Komunalno Kotor nadoknadi materijalnu štetu koje je u međuvremenu pretrpjelo Komunalno Tivat “u iznosu koji će se utvrditi vještačenjem ekonomsko-finansijke struke”. Zatraženo je da sud zbog ugroženog javnog interesa i velike materijalne štete koju svakodnevno trpi Komunalno Tivat, do okončanja parničnog postupka, odredi i privremenu mjeru kojom bi obavezalo Komunalno Kotor da u roku od 24 sata omogući neometanu predaju otpada.
Arsić: Neka nađu vozače, ili preuzmu stanicu, pa ćemo im plaćati
Direktor Komunalnog preduzeća Kotor Vladimir Arsić kazao je “Vijestima” da nije upoznat sa činjenicom da ih je tužilo Komunalno preduzeće Tivat, sa čim je ističe, neprijatno iznenađen s obzirom na dosadanju uspješnu saradnju.
“Problem sam naslijedio od moje prethodnice i čudi me da kolege iz Tivta nisu imale strpljenja da ga pokušamo riješiti u narednom periodu na obostrano odgovarajući način, već su pribjegli tužbi nakon što sam na ovoj funkciji proveo samo tri mjeseca. Razlog zašto ne možemo preuzimati miješani komunalni otpad iz Tivta na pretovarnoj stanici Lovanja je nedostatak vozača za kamione kojim se otpad iz Kotora i Tivta treba prevoziti na sanitarnu depomiju Možura. Trenutno, svakodonevno na stanicu stigne u prosjeku 40 tona otpada iz Kotora koliko jedva da sa postojećim kadrovskim kapacitetima možemo nakon selekcije i izdvajanja reciklabilnih materija, prevesti abrol kiperima na Možuru tokom jednog dana. U takvim okolnostima jednostavno ne dolazi u obzir da pored kotorskog sa kojim se jedva možemo izboriti, na Lovanji primamo i smeće i Tivta”, pojasnio je Arsić.
On je naveo da je spreman da sa kolegama iz Komunalnog preduzeća Tivat u nađe najbolje rješenje.
“Ako oni imaju dovoljno vozača, neka nam ih ustupe da onda u dvije smjene vozimo abrol kipere sa Lovanje za Možuru, ili ako to žele, Komunalno Tivat može da u potpunosti preuzme reciklažno-pretovarnu stanicu na Lovanji i ono njom upravlja i organizuje prijem i dovoz smeća iz Tivta i Kotora, a mi ćemo onda njima plaćati za tu uslugu”, podvukao je Arsić.
Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona EUR, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
„Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica“, rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
„Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja“, poručio je Dajković.
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju.
On je poručio da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli.
Budva Panorama
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.
„Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste“, istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
„Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo – dosta je bilo,“ navela je Vugdelić.
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
„Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma“, kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.
„Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region,“ kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.
„U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam – dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao“, rekao je Pejović.
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.
„Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja“, naveo je Jelušić.
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.
„Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince“, ocijenila je Kračković.
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.
„To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja“, navela je Kračković.
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
„Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu EUR“, kazao je Dragićević.
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.
Poštovaoci lika i djela Danila Kiša imaju priliku da uživaju u multimedijalnoj izložbi koja je pod nazivom „EX VOTO Danilu Kišu (1935–1989)“ autorskog dvojca Marija Starčević i Voislav Bulatović, otvorena u Staklenoj galeriji KC „Nikola Đurković“. Osmišljena povodom 90 godina od rođenja pisca, postavljena u prizemlju i na spratu Galerije, izložba obuhvata video i audio isječke, fotografije, arhivske dokumente i crtice iz života pisca, potkrijepljene odabranim citatima iz njegovih intervjua, eseja i djela, štampane na oko 150 kvadratnih metara folije i postavljene u vidu tapeta na zidove, a tu su i klasične vitrine sa Kišovim knjigama, različitih izdavača.
Posjetioci su uživali slušajući dijelove iz audio-zapisa u kojima Kiš čita svoju biografiju, kao i pjesme koje je on pjevao, čak i pjesmu ruskog kantautora Bulata Okudžave, kojeg je obožavao, što potvrđuje i njihova zajednička fotografija nastala u Beogradu.
Sa otvaranja izložbe
Voislav Bulatović, novinar i dizajner, koji je osmislio koncept i vizuelni izgled postavke i Marija Starčević, nositeljka ideje i autorka tekstualnog dijela, „ukrstii su“ svoja autorska viđenja, te korišćenjem nekih multimedijalnih elemenata, uz stručnu podršku Gojka Božovića, smjestili lik i djelo Danila Kiša u današnji ambijent. Priprema i osmišljavanje ideja trajali su više od godinu dana, a kada je došlo do realizacije, radovi su potrajali oko tri mjeseca.
Spoj Kišove ostavštine i savremene tehnologije
-Tu su i nekoliko video-isječaka koji se emituju na tabletima, prateći vremenski slijed Kišovog života i rada. Na spratu je dio izložbe koji govori o stavovima i mišljenjima Kišovih savremenika o njemu. Jedna od najznačajnih video ostavština Kišovog života je čuveni intervju koji je sa njim u Beogradu, u ateljeu slikara Reljića, radio Boro Krivokapić, legenda jugoslovenskog novinarstva. Taj „prijateljski intervju“ traje skoro dva sata, i on se u ovoj postavci u cjelosti može pogledati na spratu Galerije, kaže Bulatović za Boka News.
Autorski tim
Fotografije su iz Ostavštine Danila Kiša u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, a autori su do njih došli preko digitalnih kopija Narodne biblioteke Srbije, koje su bile vrlo male.
-Primjenili smo kombinaciju vještačke inteligencije i tehničkih znanja, uvećali i poboljšali kvalitet fotografija, tako da one sada doista dobro izgledaju u ovom prostoru, njihova prepoznatljivost je povećana, kaže Bulatović.
-Namjera nam je bila da ova izložba bude više od sjećanja, upravo „ex voto“- zavjet zahvalnosti piscu koji je osjećao i znao da je književnost način suočavanja, najviši oblik svjedočenja, a jezik jedini sigurni dom za sve one kojima je „istorija“ razorila svaki drugi, kazala je Marija Starčević i poželjela da „ova izložba bude i zavjet Kotora ovome piscu koji je u anketi francuskog lista Actual kao najljepše mjesto na svijetu `The Magical place` opisao upravo Kotor“.
Detalji iz postavke Danilo Kiš
-Mnoge generacije pisaca i čitalaca, kod nas i u svijetu, doživljavaju Kiša kao bitan dio sopstvene baštine, a njegovo djelo kao neiscrpan izvor estetskih, stilskih, etičkih i antropoloških saznanja o modalitetima kreativnog nemirenja sa svijetom koji ih okružuje, ističe Marija Starčević i dodaje da je ohrabrujuće to što „gotovo svaka generacija doživljava Danila Kiša kao svoga pisca“. To je na fonu onoga što je poručio i Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor, koji je, otvarajući izložbu izrazio uvjerenje da će ona doprinijeti tome da generacije novoga doba nađu dovoljno strpljenja, dovoljno snage i želje da u Kišu iščitaju sve ono što bi i sjutra moglo da se desi.
Detalji iz postavke Danilo Kiš
-Gledajući ovu izložbu i sve što je na njoj predstavljeno- i riječi i slike i potpise i odlikovanja i nagrade i knjige, mi zapravo iznova vidimo koliko su u slučaju Danila Kiša povezani njegov život i literatura, primjećuje Gojko Božović, urednik IK „Arhipelag“, stručni saradnik u ovoj izložbi, koji je i autor knjige o Kišu – „Igračke sudbine“. Iskustvo „industrije smrti II Svjetskog rata“ iz najranijeg djetinjstva, kaže on, obilježilo je Kiša i kao čovjeka i kao umjetnika. Kiš je, zaključuje Božović, „briljantan poznavalac jezika i stila“, a „istovremeno vrhunski svjedok i hroničar, jer vjeruje da književnost mora da se obraća konkretnim ljudima, da govori o konkretnim ljudima i da kazuje, da svjedoči, da pamti konkretne stvari“.
Doći će ponovo
-Način na koji su Marija i Voislav realizovali izložbu, mislim da se ne bi postidjeli ni da su u nekom većem centru- Beogradu, Novom Sadu. Ovo je pripremljeno sa velikom ljubavlju i velikim znanjem o Kišovom kompleksnom životu i djelu, kako bi se došlo do ovako lijepe, detaljne i stručne postavke. Čestitam, mnogo sam srećna što sam došla da ovo vidim, u narednim danima doći ću ponovo da uživam u ovome. Ovo je ona mjera kojom mora da se mjeri Kiš, on zaslužuje samo ovakav pristup, ništa manje od toga, podijelila je utiske sa nama Vesna Barbić, direktorka Biblioteke Tivat, te pozvala učenike i profesore osnovnih i srednjih škola u Boki kotorskoj da dođu na izložbu, koja će biti otvorena do kraja februara.
Čelnici sektora bezbjednosti Crne Gore posjetili Herceg Novi
Uvođenje video nadzora javnih površina na teritoriji opštine Herceg Novi, kadrovsko jačanje kapaciteta Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, te dodatna digitalizacija sistema na graničnim prelazima, teme su o kojima je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić sa saradnicima razgovarao sa potpredsjednikom Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksom Bečićem, ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem i načelnikom Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi Draganom Kontićem.
Uz svakodnevne reforme u više pravaca koje sektor bezbjednosti Crne Gore sprovodi u posljednje dvije godine, projekti poput uvođenja video nadzora javnih površina u Herceg Novom su od izuzetnog značaja za unaprijeđenje bezbjednosti, istakao je potpredsjednik Vlade, Bečić.
„Napravili smo presjek do sada realizovanih aktivnosti u partnerstvu Opštine Herceg Novi, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije. Veoma smo ohrabreni analizom, imajući u vidu da su u prethodnim mjesecima intenzivirane aktivnosti. U maju je ministar unutrašnjih poslova donio odgovarajuće odluke, u julu je Skupština opštine Herceg Novi usvojila potrebne odluke, a krajem septembra je stiglo pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka. Konstatovali smo da je radna grupa izradila sve što je vezano za projektni zadatak i da smo sada u fazi koja je u nadležnosti Opštine Herceg Novi, a to je raspisivanje tendera za izradu glavnog projekta“, istakao je Bečić.
Kako je ocjenio, saradnja Opštine Herceg Novi, MUP-a i Uprave policije primjer je zdravog institucionalnog odnosa koji je temelj za realizaciju važnih projekata koji doprinose digitalizaciji i modernizaciji rada sektora bezbjednosti.
„Uvođenje video nadzora javnih površina je izuzetno značajno jer unaprijeđuje bezbjednost i jedan je od ključnih alata u brzom i efikasnom otkrivanju počinilaca krivičnih djela” istakao je Bečić.
Opština Herceg Novi će završiti projektnu dokumentaciju i narednih dana raspisati tender kako bi se što prije pristupilo realizaciji projekta, kazao je predsjednik Katić.
„Ovaj višemilionski projekat će biti veoma značajan za naš grad iz ugla bezbjednosti, ali i u rješavanju problema vandalizma i uništavanja javnog mobilijara, dječijih igrališta sa kojim se susrećemo u prethodnom periodu. Na oko stotinu lokacija će biti postavljeno više kamera u sklopu projekta video nadzora što će dodatno unaprijediti bezbjednost i sigurnost građana i turista, ali i omogućiti da sankcionišemo one koji uništavaju javne površine“, kazao je Katić.
Kako je kazao, na sastanku je bilo riječi i o dodatnoj digitalizaciji sistema na graničnim prelazima i jačanju kadrovskih kapaciteta policije, te istakao da Opština Herceg Novi sa sektorom bezbjednosti Crne Gore ostvaruje saradnju na zavidnom nivou.
„Saradnja je posebno važna u toku ljetne sezone kada kroz rad koordinacionog tima direktno rješavamo probleme, a asistencija nam je potrebna i u toku nastupajućih novogodišnjih praznika, Praznika mimoze i brojnih drugih manifestacija. Raduje me ocjena da je bezbjednosna situacija u Herceg Novom stabilna i da sve funkcioniše na zavidnom nivou“, kazao je Katić.
U rješavanju kadrovskog deficita MUP-a, prema riječima potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića, cilj je napraviti simbiozu zdravog iskustva čistih profesionalaca koje žele da sačuvaju, uvaže i motivišu da ostanu u sistemu i novih, mladih snaga kojima otvaraju prostor za rad.
Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja sa svih biračkih mjesta na području opštine Kotor na izborima održanim 29. septembra 2024. godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja o rezultatima glasanja za odbornike na području opštine Kotor, političke liste dobile su sljedeći broj glasova:
U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!– 170 glasova
Čuvari grada – lista građana– 167 glasova
Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat’ će Kotor!– 525 glasova
Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša– 908 glasova
HGI – Hrvatska građanska inicijativa– 452 glasa
Za budućnost Kotora – Grad svih nas– 937 glasova
Za Kotor– 71 glas
Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES– 2.583 glasa
Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov– 2.834 glasa
Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno!– 163 glasa
Kotorski pokret – Siniša Kovačević– 306 glasova
Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita– 888 glasova
Kako je saopšteno, tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Podsjetimo, Ustavni sud saopštio je juče da je na sjednici odbio izbornu žalbu Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) na izborni proces u Kotoru.
Kako su kazali, time su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata u toj opštini.
