13 C
Kotor

Slušaj online radio

Kise: Ribari nezadovoljni nakon sastanka sa ministrom Jokovićem

Kise: Ribari nezadovoljni nakon sastanka sa ministrom Jokovićem
Marko Kise – foto Roko Stjepčević Boka News

Nakon sastanka sa minstrom Poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimirom Jokovićem, koji je održan ove sedmice u Podgorici predstavnici ribara izrazili su nezadovoljstvo. Kako nam je kazao predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, Marko Kise, sa  sastanka su izašli bez konkretnih zaključaka.

„Poenta cijela priče, je da smo mi četiri mjeseca tražili i čekali na ovaj sastanak a sa njega smo izašli bez konkretnih zaključaka. Bilo je više tema i naših zahtjeva, jedan od njih su sredstva u okviru MIDAS 2 projekta, koji se finansira iz kredita Svjetske banke, opravak i remont komercijalne ribarske flote, brodovi za kočarenje i plivarica i kako to realizovati. Tražili smo za sredstva nekih 20 % koje mi treba da uložimo da nam država pomogne kroz garantni fond, jer mi sredstava nemamo. Da imamo ne bi tražili pomoć države. Ministar nas nije shvatio ozbiljno, kao ni naše probleme, kaže nema subvencioniranja.

Mi tražimo način i predlažemo kako da nam se pomogne, tražimo od ministra i nadležnog ministarstva kao i od Direktorata za ribarstvo da pokušaju riješiti naše probleme, sistemski, da nam se stvore povoljni uslovi za rad, jeftinije gorivo, remont, jeftiniji ribomaterijal, da bi naš trošak za ulovljeni kilogram ribe bio u startu jeftiniji ili isti kao u zemljama EU.

Problem nerazumijevanja je nastao od kada su počeli dolaziti na vlast ministri koji nisu iz struke, nego iz politike. Ni to nije problem već kada ministar neće da osluškuje probleme ribara i poljoprivrednika ali zato postoje savjetnici, ali za sada ništa od te pomoći“ – kaže Kise.

Inače, Crna Gora bi trebala uskoro da usvoji set zakona koji se odnosi na Morsko ribarstvo kako bi uskladila ovu oblast sa EU i zatvorila u narednom periodu poglavlje 13 Ribarstvo.

Plavi dizel

„Ne možemo mi bosi, goli, žedni ući u EU, ali ministar to neće ili ne želi da shvati. Jedan od naših zahtjeva je da imamo zvaničnu cijenu dizela za ribare i poljoprivrednike, takozvani „plavi dizel“, on kaže ne može. Pitao sam ga kako može u Hrvatskoj i Albaniji?

Mi ne tražimo ništa posebno, što već ne postoji u zemljama regiona, što se pokazalo dobro i korisno, ali ni po tom pitanju se nismo složili“ – ističe Kise.

Ribarske luke

Ribari su tražili da se napokon krene sa realizacijom projekta ribarskih luka – luka prvog iskrcaja ribe, ribari iz Ulcinja su ribari na otvornom moru bez adekvatne luke i uslova. Predložili su da se u Baru uredbom Vlade da dio luke za ribare dok se ne stvore uslovi za ribarsku luku, tako je i u Budvi.

„Vi morate svatiti da ja dolazim iz Boke koje je kolijevka crnogorskog ribarstva, mi držimo brodove na bove na otvoreno more. Boka je zaliv, ali Boka, kada je nevrijeme, je pakao. Mi nemamo đe da vežimo brodove. Imamo u marini Lazure – Meljine, ali mi tamo ne smijemo uploviti, iako je ministar obećao da će za vrijeme njegovog mandata tamo biti ribarska luka. Taj problem treba da država riješi, preko Ministarstva pomorstva i Morskog dobra ili da se raskine koncesioni ugovor ukoliko se ne postupi po njemu, a to je da se dio odvoji za ribarsku luku – luku prvog iskrcaja ribe.

Uredbom Vlade precizirano je koji mandraći u Boki mogu, ribarske brodove i koje dužine primiti, i to je obaveza zakupca tih mandraća, da to sprovede u djelo, ali iz prakse znamo da od toga  nema ništa, kao i da ribarski brodovi nisu jahte, te da bi trebalo da plaćaju vez kao komunalni…

Očigledno da država nema snage da napravi ribarsku luku, da napravimo mirni kutak za svoja plovila, ali je zato svojevreno biznismen Mišković u sred Igala napravo mandrać. Drugi primjer je Dobra Luka baš ovih dana se završava lukobran na mjesto gdje je bila ribarska posta, ne znam kako su dobili dozvolu i kako im nisu prekinuti radovi ako nema planske dokumentacije, ako je tako da i mi ribari krenemo nasipati more i praviti luku“ – kaže Kise.

Koča – ribarstvo – foto Boka News

Ribari se žale da već pet meseci nema ribe

Na konsataciju ribara da imaju dosta problema, da sve manje ima ribe u Jadranu, i da već pet mjeseci ne ribaju, da im je potrebna pomoć ministar im je poručio da nema sredstava u minstarstvu za te svrhe ili da promjene djelatnost, ako im se ne isplati ribati.

„Tražili smo da se procjeni štetnost ulaska kruzera u Boku koji uđe oko 500 na godišnjem nivou.

Nismo mi protiv kruzera, to je dobro za državu. Ali je štetnost za ribare. Da bi ribari bili obeštećeni, trebalo bi uvest taksu po jednom kruzeru, pa neka struka kaže koliko bi to bilo.

Evo za one koji nisu to doživjeli kada rano kruzer ulazi u Boku ili isplovljava uveče, svjetli kao mjesec. Totalo poremete ribu. I riba više ne zna, koje su prirodne mjesečeve mijene, zatim nam bucaju parangale, ljudima koji ribaju na plutajuće parangale, zatim problem glisera… Sve to može da funkcioniše da se dovede u red, ali da se nađe dio sredstava i za ribare, jer sve ove aktivnosti utiču na ulov ribe koje je sve manje.

Mi smo tražili, stručno, mišljenje Inistituta za biologiju mora, da ja daju odgovor, šta utiče, što nema ribe i šta da radimo i kako da se ponašamo. Možda da prestanemo ribati na godinu dana, proglasimo lovostaj, odemo negdje u inostranstvo da zaradimo da prehranimo familije, jer mi ne možemo više proizvoditi minus, ali ove probleme ministar Joković ne razumije. Koji je razlog? Ja to ne znam, da li je to ne znanje, da li je to ne briga, da li je to neki drugi razlog.

Smanjenje PDV-a

Još jedno od pitanja koje smo pokrenuli je da se smanji PDV na 0% za uvoz novih ribarski brodova i opreme, a dobili smo odgovor da država živi od PDV-a, i da ga nije moguće ukinuti. Mi buklavno  uvozimo robu iz Hrvatske, Hrvatske iz Italije oni iz Tajvana i na kraju mi dobijamo skupi ribarski alat…

Na kraju pošto je ovakva situacija svi bi mi prodali brodove, i otarasili se ovoga posla ali kako? Mi moramo trpiti i pokušavamo sa nadležnima nešto riješiti. Ne možemo mi čekati da svaki put da se promijeni vlast, evo pet godina se ništa nije promjenilo u ribarstvu.

Mi smo u pat poziciji, ne znam što da radimo. Ne možemo naći sredstva, ne možemo pustiti da totalno propadnu brodovi a ne možemo zaraditi da ih održavamo. I gdje smo, ne znam. Niko nas ne razumije…

Pravi ministar trebalo bi da kaže daj da vidimo čime raspolažimo šta možemo uraditi, kako možemo smanjiti uvoz i povećati našu proizvodnju. Ribe uvozimo oko 30 miliona eura.

Mi smo došli u situaciju da ćemo još malo sačekati da vidimo šta se može riješiti, ako ne idemo u radnikalizaciju, štrajkove, pregrađivanjem i blokiranje luka, sve prema zakonu, ništa na divlje. Mi nemamo druge mogućnosti. Mi da imamo po 200.000 eura, mi nebi išli u ministarstvo već bi popravili brodove i riješili probleme“ – zaključio je Marko Kise predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore.

/M. Marušić/

Kuća maslina opravdala status centra crnogorskog maslinarstva: Proglašena najbolja maslinova ulja Crne Gore

0

 

Svečana dodjela nagrada laureatima Nacionalnog takmičenja u kvalitetu maslinovih ulja i proizvoda od maslina – MNEOOC 2025 upriličeno je sinoć u Kući maslina u Starom Baru.

Nacionalno takmičenje je organizovala Kuća maslina, pod pokroviteljstvom Opštine Bar i uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u godini kada se obilježava 2250. rođendan Stare masline na Mirovici i u čast proslave godišnjice od formiranja ovog poljoprivrednog društva.

Zadovoljstvo zbog uspješne realizacije ovog projekta izrazila je direktorica Kuće Maslina, dr Marija Markoč, koja je i otvorila svečani događaj.

„Godina u kojoj je naša zaštitnica, Stara maslina na Mirovici oduvala 2250 svjećica na torti života bila je izuzetna prilika da naš tim utisne još jedan pečat na maslinarskoj mapi svijeta organizujući prvo Nacionalno takmičenje u kvalitetu maslinovih ulja i proizvoda od maslina. Moje najtoplije riječi zahvalnosti odlaze vama – maslinarke i maslinari, svima koji ste nam ukazali povjerenje i povjerili nam ono najvrjednije što su vaše ruke napravile. Iza svake kapi vašeg ulja mi vidimo ljubav, rad, trud, odricanje, požrtvovanost, tradiciju, znanje, ali i svaku kap znoja i suzu – sve ono što je izgradilo voćnost, pikantnost i gorčinu ulja,“ navela je Markoč.

Dr Marija Markoč

Markoč je ovom prilikom pojasnila odluku da se dodjela održi u proizvodnom pogonu Kuće maslina.

„Sa ponosom sa vama dijelim vijest o tome da će ovdje uskoro zamirisati tečno zlato kuće maslina, a da će pogon za proizvodnju hladno cijeđenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja biti dostupan svima vama, vodeći se prvenstveno principima profesionalnosti, ali nadasve kodeksom prijateljstva. Sa ponosom mogu da potrvdim da ispunjavamo obećano – maslinarstvu vraćamo status zlatne grane crnogorske poljoprivrede, a Stara maslina nam na tome zahvaljuje onako kako najbolje zna – obilatim cvjetnim pupoljcima koji šalju poruku sigurnog oporavka i znamenje su dugovječnosti,“ ispričala je ona.

Direktorica Kuće maslina sinoć je uputila i otvorenu inicijativu za formiranje Nacionalnog udruženja maslinara.

„Ovaj dom će živjeti samo ako budemo pod istim krovom. Zato vam pružam ruku prijateljstva da zajedno sagradimo most temeljen na znanju, iskustvu, vrijednom radu i svijesti o snazi zajedničkog djelovanja. Rezultati koje ste ostvarili na ovom takmičenju dokazuju svjetski kvalitet i svi ste večeras ostvarili onu najznačajniju titulu – ordenje vitezova maslinarstva, onih koji žive za maslinu,“ poručila je Markoč.

Dodjela nagrada

Odaziv maslinara na Nacionalnom takmičenju u kvalitetu maslinovih ulja i proizvoda od maslina bio je izvanredan, a maslinova ulja koja su uzela učešće na takmičenju dolaze iz svih crnogorskih gradova i opština gdje se maslina danas uspješno uzgaja – Ulcinj, Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi, Tuzi, Zeta, Podgorica.

U kategoriji proizvoda od masline zlatne plakete za kvalitet osvojili su Mirjana Babić (Olivmont DOO) za kremu za lice od maslinovog ulja, Elenora Redžepagić (Ela Magic DOO) za sapun od maslinovog ulja i Filip Jovović za liker od crnih maslina.

Specijalna nagrada – Zlatna povelja za kvalitet i raznovrsnost ponude proizvoda od masline otišla je u ruke maslinara iz Bara, Boža Šaltića.

„Ova nagrada mi je najdraža zato što sam Baranin, zato što je ova drevna ljepotica tu u Baru i zato što sam sa njom prošao preko 200 manifestacija i sajmova gdje su svi bili iznenađeni našim bogatstvom koje još nismo brendirali. Apelujem na sve one koji su odgovorni da se uspostavi katastar maslinarstva kao kruna svih poslova oko masline. Za Bar i cijelu Crnu Goru je to veoma važno jer je maslina puno više nego samo voćka – ona govori, ona nas potiče da budemo dobri, da se mirimo,“ naveo je Šaltić.

U kategoriji kvaliteta maslinovih ulja podijeljene su zlatne, srebrne i bronzane diplome za kvalitet. Bronzane diplome osvojili su: Ahmet Spahija, Veselin Spahić, Osman Đokič, Miško Đakonović, Nikola Mirović i Đorđija Ivetić. Srebrne diplome za kvalitet maslinovog ulja osvojili su: Milan Pejanović, Edin Petović, Milan i Stevo Markolović, Stevo Davidović, 13. jul – Plantaže AD, Lazar Medigović i Fahrudin Haverić.

Kvalitet maslinovih ulja ocjenjivali su Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore i Nacionalni panel za ocjenu kvaliteta djevičanskih maslinovih ulja u okviru Centra za suptropske kulture Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Zlatne diplome za kvalitet maslinovih ulja osvojili su: 13. jul – Plantaže AD, Orhan Babović, Stevo Davidović, Ivan Ilić, Veselin Vulićević, Adrijan Perović, Barska uljara DOO i Lučka DOO.

Dodjela nagrada

Najbolje rangirana maslinova ulja na prvom Nacionalnom takmičenju u kvalitetu maslinovih ulja proizveli su maslinari iz Bara, Ulcinja i Tuzi.

Treće mjesto osvojio je Veselin Vulićević iz Bara za monosortno ulje od Žutice (94 poena), drugo mjesto pripalo je Adrijanu Peroviću iz Ulcinja, za višesortno ulje od sorti Lećino, Pendolino i Koratina (95 poena), dok je prvo mjesto zavrijedila Barska uljara DOO za monosortno ulje Žutice (96 poena).

Prvo mjesto za višesortno maslinovo ulje i titula Apsolutnog pobjednika ovog takmičenja dodijeljena je izvršnoj direktorici Lučka Olive DOO, Selmi Hadži za maslinovo ulje od sorti Istarska bjelica, Lećino i Žutica, koje je osvojilo 99 bodova za kvalitet.

„Zahvaljujem se stručnom timu Kuće maslina na pruženoj nesebičnoj podršci maslinarima iz kontinentalnog dijela Crne Gore. Do ovoga smo došli isključivo našim radom i trudom svih ovih godina. Ono je što je najbitnije i što je temelj uspjeha jeste podrška porodice, ali i sloga u našoj zajednici,“ poručila je Hadži.

Dodjela nagrada

U sklopu sinoćnje svečanosti pripremljen je edukativni program tokom kojeg je predstavljena knjiga Đorđija Đoka Ivetića „Savremeno maslinarstvo“ – praktično uputstvo za gajenje maslina. Osim autora Ivetića, o ovoj značajnoj knjizi su govorili i dr Ivan Ilić i dr Ilija Moric.

U kulturnom dijelu programa nastupio je ženski vokalni sastav Alata koji je svojim repertoarom oduševio mnogobrojnu publiku, a prikazan je i eksperimentalni film antropologa Marka Srzentića koji prikazuje nastanak umjetničkih slika iz ciklusa „Viseći vrtovi Mukovala“, autora dr Miluna Lutovca, čija djela krase Kuću maslina od njenog otvaranja.

Evropski savez: Tivtu hitno potrebna nova, odgovornija i stabilnija gradska uprava

0
Evropski savez: Tivtu hitno potrebna nova, odgovornija i stabilnija gradska uprava
Evropski savez Tivat

“Nakon što nam je dostavljen dopunski materijal za razmatranje na XXII sjednici zakazanoj za 16. april, u kojem je dostavljena ostavka i drugog potpredsjednika Opštine, Jovana Brinića, dužnost nam je da vam ponovo krajnje kolegijalno i odgovorno sugerišemo sljedeće – skratimo mandat ovom sazivu SO i neka se raspišu vanredni izbori nakon kojih će Tivat dobiti odgovorniju i stabilniju upravu koja će biti sposobna u punom kapacitetu upravljati u cjelokupnom mandatu. Vi za to definitivno niste sposobni. Za nestabilnost vaše vlasti i prinudnu upravu u periodu 2020 – 2022. ste traljavo pokušavali okriviti naše kolege iz SDP, a ko vam je kriv sada? U oba slučaja ste to naravno vi”, saopšteno je danas iz Evropskog saveza Tivat (odbornici SD, SDP i LP).

Odavno je jasno i vama samima da ne funkcionišete, egzodus funkcionera i zaposlenih u Opštini traje odavno, sjednice SO konstatno organizujete sa krajnjim naporom, nakon čestih odlaganja, narodski rečeno „kao rogovi u vreći ste“ i to što držite glavu u pijesku i pišete odgovore kako je sve u savršenom redu je besmisleno i ne pomaže nikome, a najmanje građankama i građanima Tivta. Čim je gdin. Miljan Marković saopštio da nema krize među vama, znali smo da je istina sasvim suprotna. Doduše znamo to od kada ste se sastavili. Hajde što kao konstituenti vlasti mučite sami sebe, do toga nam nije previše stalo, ali mučite zaposlene u Opštini, rukovodioce i starješine organa, rad Opštine je haotičan, iz vaših redova dolaze sumnje u zakonitost sprovođenja određenih projekata i čuju se glasine o mogućim krivičnim procesima.

Nećete nam valjda ponoviti slične besmislene teze kao kada je ostavku podnio tadašnji potpredsjendik gdin. Petković, da i gdin. Brinić napušta vaš brod iz dosade, zato što je bunaca i kurs vam je pravilan, a posada nikad bolja i kompaktnija? Ne bi bilo pristojno da se i dalje igrate sa inteligencijom Tivćanki i Tivćana.

Odsvirajmo kraj ovoj vašoj mučnoj igri i neka građanke i građani dobiju mogućnost koju zaslužuju – da izaberu znatno bolju, stabilniju i efikasniju gradsku upravu od vas.

Odbornici SD, SDP i LP (Evropski savez) u SO Tivat

Kremlj: Produktivni razgovori SAD-a i Rusije o završetku rata

0
Kremlj: Produktivni razgovori SAD-a i Rusije o završetku rata
Putin i Witkoff
Foto: Gavriil Grigorov / Reuters

Nastavljeni su pregovori SAD-a i Rusije o završetku rata u Ukrajini. Američki izaslanik Steve Witkoff sastao se s ruskim predsjednikom Putinom u Sankt Peterburgu.

Iz Kremlja poručuju da je sastanak bio usredotočen na “aspekte ukrajinskog rješenja”. Posebni Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev razgovore je opisao kao “produktivne”.

A u intervjuu za The New York Times posebni Trumpov izaslanik za Ukrajinu i Rusiju napomenuo je da bi Ukrajina mogla biti podijeljena na zone savezničke odgovornosti poput poslijeratnog Berlina.

– Ovo je još jedan korak u pregovaranju o prekidu vatre i postizanju konačnog mirovnog sporazuma u Rusiji i Ukrajini. Neću se zalijetati pred predsjednikom i njegovim pregovaračkim timom, ali mislim da je predsjednik prilično jasno dao do znanja da je frustriran objema stranama u ovom sukobu i da želi vidjeti prestanak borbi i završetak rata. Vjerujemo da možemo utjecati na postizanje mirovnog sporazuma. Predsjednik je odlučan u namjeri da takav sporazum stupi na snagu, rekla je Karoline Leavitt, glasnogovornica Bijele kuće.

UPSUL: Uspješno izvedena vježba gašenja požara na jahti u marini Luštica Bay

UPSUL: Uspješno izvedena vježba gašenja požara na jahti u marini Luštica Bay
Vježba – foto UPSUL

U marini Luštica Bay uspješno je realizovana zajednička vježba gašenja iznenadnog požara na jahti, u kojoj su učestvovali tim za hitno reagovanje marine Luštica Bay kao domaćin, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama sa čamcem SAR-1 i čamcem EKO-1 kojim su upravljali pripadnici Ratne Mornarice Vojske Crne Gore, kao i posada jahte „SEYA“. Vježbu je podržalo i vozilo hitne medicinske pomoći.

Scenario vježbe obuhvatio je simulaciju vanredne situacije, uključujući obavještavanje nadležnih državnih organa i početno reagovanje tima marine Luštica Bay.

Vježba – foto UPSUL

Nakon preduzimanja prvih radnji od strane zaposlenih u marini, upućen je zahtjev za angažovanje državnih resursa, pri čemu su korišćena dva plovila Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama sa mješovitom posadom svih učesnika vježbe, koji su koristili prenosive protivpožarne pumpe, čime je uspješno simulirano gašenje požara na jahti.

Vježba je pokazala visok nivo koordinacije, komunikacije i angažmana svih učesnika. Zajednički zaključak je da ovakve aktivnosti značajno unapređuju sistem sigurnosti i bezbjednosti na moru, te je dogovoreno da se slične vježbe organizuju i u budućnosti.

Vježba – foto UPSUL

Posebnu zahvalnost iskazujemo menadžeru tima za hitno reagovanje marine Luštica Bay, Zoranu Barbiću, kao i svim zaposlenima u marini, koji su pružili izuzetnu podršku u organizaciji i sprovođenju vježbe, saopštili su iz UPSUL.

Uprava pomorske sigurosti i upravljanja lukama (UPSUL) ovakve zajedničke vježbe i obuke smatra od izuzetnog značaja u cilju spremnosti za hitno reagovanje u lukama i marinama, kao i na otvorenom moru, gdje su potrebni brzi i efikasni odgovori.

Knjiga o pošasti kockanja “Izbavi nas od zla” predstavljena u Mostaru

0
Knjiga o pošasti kockanja “Izbavi nas od zla” predstavljena u Mostaru
Predstavljanje knjige – Foto Hercegovinainfo

Knjiga ‘Izbavi nas od zla’ psihologa Marka Romića koje progovara o patološkom kockanju i njegovim razornim posljedicama po pojedince i obitelji predstavljeno je u petak navečer u Mostaru.

Autor knjige, psiholog i osnivač Kluba liječenih ovisnika o kockanju (KLOK), istaknuo je kako se djelo temelji na petnaestogodišnjem iskustvu rada s ovisnicima i njihovim obiteljima, donoseći konkretne primjere i stručne komentare.

”Riječ je o emotivno teškom djelu koje prikazuje razorne posljedice kockanja – od raspada brakova do uništenih života djece i cijelih obitelji”, rekao je Romić, koji je doktor znanosti i član stručne skupine Vijeća Europe za ovisnost o online kockanju.

Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, upozorio je na ozbiljnost problema, ocijenivši da je “siromaštvo snažan generator ovisnosti, a društvo i dalje zatvara oči pred ovim rastućim problemom”.

Njegova knjiga predstavljena je u sklopu manifestacije “Napretkov tjedan kulture” u Mostaru.

Predsjednik HKD Napredak – Glavna podružnica Mostar Miroslav Landeka naglasio je važnost tematike i pohvalio Romićev rad.

“‘Knjiga govori o pošasti koja razara obitelji i društvo. Ponosni smo što smo kao Napredak izdavač ovog vrijednog izdanja”, rekao je Landeka.

Stalni sezonac rješenje za nezaposlene i privredu

0
Stalni sezonac rješenje za nezaposlene i privredu
Tivat / foto Boka News

Donošenjem zakona o stalnom sezoncu obezbjediće se lakši pristup tržištu rada za vrijeme obavljanja sezonskih poslova, kao i prava stalnog sezonca i poslodavca, saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

“Donošenje zakona o stalnom sezoncu uslovljeno je potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Sezonski poslovi, kako se dodaje, predstavljaju značajan segment tržišta rada u Crnoj Gori, a nedostatak adekvatnog pravnog okvira za regulisanje njihovog radnog statusa dovodi do potrebe za donošenjem predmetnog zakona.

“Vlada je, u toku 2017. godine intenzivirala aktivnosti na unapređenju zakonodavnog okvira za sezonsko zapošljavanje, uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), nakon čega je formirana radna grupa za izradu zakonskog rješenja, u okviru ranijeg Ministarstva turizma”, navodi se u saopštenju.

Kako radna grupa nije postigla dogovor i usaglasila tekst nacrta tog zakona, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, formiralo je novu, sa jasnim ciljem – normiranje pitanja zaposlenih stalnih sezonaca, uz razmatranje najprihvatljivijeg modela, onog koje bi trenutno odgovaralo prilikama u državi, a ujedno zadovoljilo potrebe privrede.

“Važno je bilo izraditi konkretno zakonsko rješenje koje bi bilo primjenjivo u praksi, što je i urađeno kroz nacrt zakona koji je predložila radna grupa i koji je trenutno na javnoj raspravi”, rekli su iz Ministarstva.

Cilj zakona je, kako se precizira, obezbjeđivanje pravne sigurnosti za sezonske radnike kroz uvođenje instituta „stalnog sezonca“, omogućavanje kontinuiteta radnog odnosa u sezonskim djelatnostima i unapređenje socijalne sigurnosti kroz obaveze poslodavaca da stalnom sezonca prijavi na penzijsko i invladisko osiguranje u produženom trajanju za period kada on faktički ne radi.

“Ovaj zakon donosi i obavezu poslodavaca da ponudi stalnom sezoncu zaposlenje u narednoj sezoni, čime se podstiče sigurnost na tržištu rada kako za zaposlenog tako i za poslodavca”, navodi se u saopštenju.

Donošenjem zakona obezbjediće se lakši pristup tržištu rada za vrijeme obavljanja sezonskih poslova, kao i prava stalnog sezonca, te samog poslodavca i uloga Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) u periodu kada se ne obavlja sezonski posao.

“Navedenim propisom želi se postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za period obavljanja sezonskih poslova, regulisanje zakonodavnog okvira kako bi se omogućila fleksibilnost u ovoj oblasti, kao i aktivno učešće svih relevantnih institucija u sprovođenju ove aktivnosti”, rekli su iz Ministarstva.

Dodatno, zakon predviđa fiskalne olakšice i penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju za stalne sezonce, što doprinosi povećanju privlačnosti sezonskog rada i smanjenje neformalne ekonomije.

“Ključni elementi zakona ogledaju se u stalnom sezoncu, odnosno uvođenju novog pravnog instituta kojim se uređuje status zaposlenog koji se svake godine angažuje na sezonskim poslovima kod istog poslodavca. Ovim zakonom im se garantuje zaposlenje kod istog poslodavca u narednoj sezoni, kao i penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju za period kada stalni sezonac faktički ne radi”, navodi se u saopštenju.

Poslodavac je, kako se dodaje, dužan da prijavi stalnog sezonca na socijalno osiguranje, koje podrazumjeva penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju i ponudi mu nastavak radnog odnosa u narednoj sezoni pod istim ili boljim uslovima.

“Stalni sezonci ostvaruju pravo na zaradu, zaštitu i zdravlje na radu, sindikalno organizovanje, kao i na novčanu pomoć kod ZZZ tokom perioda u kojem su prijavljeni na penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju, kao i mogućnost radnog angažovanja, po osnovu ugovora o radnom angažovanju kod drugog poslodavca, za vrijeme kada ne radi”, kazali su iz Ministarstva.

Zakon, kako se dodaje, predviđa sankcije za poslodavce koji ne ispune obaveze u vezi sa prijavljivanjem stalnog sezonca, ponude ugovora za narednu sezonu, uslovima rada, kao i sankcije u slučaju zloupotrebe instituta stalnog sezonca.

“Ujedno, Ministarstvo kroz predloženi nacrt predviđa dodatno sigurnost za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice, smatrajući neophodnim dodatno osnaživanje radno sposobnih korisnika navedenog socijalnog davanja, na način što stalni sezonac koji je korisnik prava na materijalno obezbjeđenje porodice, ne gubi pravo na korišćenje prava na materijalno obebjeđenje porodice u periodu od godinu, od dana zasnivanja radnog odnosa po osnovu ugovora za stalnog sezonca”, precizira se u saopštenju.

Pri izradi Nacrta zakona radna grupa koja je prvobitno formirana 5. juna prošle godine, imala je obezbjeđenu ekspertsku podršku GIZ-a, koji ima veliko iskustvo iz oblasti sezonskog zapošljavanja.
“Radna grupa se sastojala od predstavnika relevantnih ministarstava unutar Vlade Crne Gore, socijlanih partnera, kao i predstavnika GIZ-a koji su pružili svoju ekspertsku podršku”, dodaje se u saopštenju.

Nacrt zakona o stalnom sezoncu trenutno se nalazi na javnoj raspravi, koja će trajati do 22. aprila.

“Donošenje ovog propisa, nakon isteka roka za podnošenje predloga i sugestija kroz postupak javne rasprave od zainteresovane javnosti, zahtijeva sačinjavanje izvještaja o sprovođenju iste u roku od 15 dana od dana isteka. Nadalje, Nacrt zakona se upućuje u unutrašnje Vladine procedure i pribavljanje mišljenja nadležnih institucija, u okviru svojih nadležnosti, te nakon toga upućivanja Vladi na utvrđivanje, te Skupštini na usvajanje”, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga će, kako se zaključuje, nastaviti rad na unapređenju pravnog okviru u dijelu zapošljavanja, konkretno i na stalnim sezonskim poslovima, i kroz dodatna rješenja koja će biti na korist privredi, stvarajući sigurnost za zaposlene i samu privredu.

Tivat Photo Days – izložba Milice Macanović

0
Tivat Photo Days – izložba Milice Macanović
Mila Macanović

Na festivalu “Tivat Photo Days”, u Muzeju i galeriji Tivat večeras će biti otvorena izložba fotografkinje iz Srbije, Milice Macanović. Otvaranja je zakazano za 19 sati, a postavka nosi naslov “Weird Fish is You” (Čudna riba si ti).

Izložba je dio međunarodnog projekta OUT OF FRAME (Izvan okvira): Promoting New Perspectives Through Photography, koji povezuje fotografske festivale i autore iz Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije. U pitanju je projekat “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs), koji je finansirala Evropska unija, uz podršku British Council-a, sa ciljem podsticanje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz unapređenje kulturnog i kreativnog sektora.

Izložbu će otvoriti Zvezdan Mančić, direktor meðunarodnog foto festivala Vizualizator iz Beograda, sa kojim tivatski festival ima odličnu saradnju. Kao što će se sutra domaćoj publici predstaviti umjetnica iz Srbije, na njihovom festivalu se predstavio crnogorski autor Radoje Jovanović. Oba umjetnika izabrana su putem konkursa.

Nakon otvaranja izložbe u Ljetnikovcu Buća, biće priređena otvorena panel diskusija, na temu “Fotografija i Vještačka inteligencija” na kojoj će govoriti Mančić i direktor festivala Tivat Photo Days, Dalibor Ševaljević.

Aprilske staze sa Vjevericom – od Majstora do Vranovog brda i dalje…

0

Uz čašicu razgovora, šale, užitka uz priganice, Mileva Kustudić nam je dočarala život na selu, ispričala nam zanimljive i lijepe priče o svom porijeklu, korjenima Kustudića



Usklađujući planove sa povoljnom vremenskom prognozom, članovi/ce PK “Vjeverica” su početak aprila obilježili zanimljivom kružnom turom stazama Lovćena- od izletišta Ivanova Korita preko tradicionalnog sela Dolovi do vrha Babina Glava (1474 mnv), zatim preko Koložunske Grede do sela Majstori i odatle nazad do Ivanovih korita. U grupi su se našli i planinari iz Herceg Novog i Podgorice.

U opuštenoj, drugarskoj atmosferi, uz odličnu vodičkinju Milevu Kustudić iz Kotora, koja ih tog 5. aprila ugostila u rodnom selu Majstori, učesnici/ce ture su imali prilike da kroz pejzaž i panoramske poglede na bokeljsko primorje upoznaju i burnu istoriju, tradiciju i duhovnost Crne Gore, koje je vjekovima oblikovala planina Lovćen.

Mileva Kustudić pričala o istoriji Majstora

Okruženi gustim bukovim i borovim šumama sa Ivanovih Korita su krenuli ka Dolovima , ruralnom ambijentu sa starim kamenim kućama, suhozidovima i ostacima prošlosti. Uspon prema Babinoj Glavi, gdje pejzaž postaje oštriji, ogoljeniji, otvorio im je vidike ka dubokim dolinama i udaljenim jadranskim horizontima. Na Koložunskim Gredama planina je pokazala svoju surovu ljepotu – oštri grebeni, krški reljef i pogled koji puca sve do Skadarskog jezera i mora čine ovu dionicu vizuelno najimpresivnijom.

Spust prema selu Majstori donio je planinarima/planinarkama predah ispred kolibe Dušana Kustudića,  uz priganice kojima ih je, po starom običaju ugostila Mileva. Drvene klupe i stolovi bili su prepuni veselih planinara/ki.

Odmor uz osvježenje i užinu bio je “začinjen” zanimljivim pogledom na ambijent u kome dominira Spomenik borcima palim u NOR-u od 1941 do 1945. godine, podignut 1958. godine i crkva Sv. Trojice koju je sagradio knjaz Nikola 1899. godine, a koju su mještani obnovili nakon zemljotresa 1979. godine.  Kako je Mileva Kustudić objasnila, citirajući i podatke iz knjige o Majstorima, bratstvo Kustudića se naselilo sa Njeguša na Majstore 1866. godine . Crkovna kuća i gumno izgrađeni su 1724. godine.

Kotoranka Mirjana Petrović, koja je podržala Milevu u njenom prvom planinarskom vođenju, kaže da je uživala u svakom koraku, u izuzetno opuštenoj i prijateljskoj atmosferi. Dragocjen oslonac vodiču bili su iskusni planinari Marjan Šantić i Željko Obradović. Oduševljena novim vizurama, Vesna Grgurević iz Dobrote, primjećuje da ih je Mileva vodila stazama svog djetinjstva i sa puno emocija govorila o svom rodnom kraju, te da se potrudila da tura bude ugodna za svakog učesnika.

Panorama Boka

-Uz čašicu razgovora, šale, užitka uz priganice, draga Mileva nam je uspjela dočarati život na selu. Dala nam je informacije o svom porijeklu, korjenima Kustudića, ispričala nam zanimljive i lijepe priče. Zahvalna sam joj na odabiru ture, gostoprimstvu i trudu. Hvala “Vjevericama” što postoje , sa njima vidjeh divne predjele ove naše Crne Gore, kaže Vesna Grgurević za Boka News.

Tura duga oko 12 kilometara i sa visinskom razlikom oko 400 metara, trajala je oko četiri sata hoda i oko dva sata odmora, fotografisanja i guštanja.

Drugarstvo koje se njeguje

Uzajamno uvažavanje i prijateljski odnosi među članstvom potvrđeno je još jednom druženjem u ambijentu Pine u Tivtu. U divnoj atmosferi kojoj je doprinijelo i ljubazno osoblje ovog renomiranog ugostiteljskog objekta sa dugom tradicijom,  zajednički su proslavili rođendane članova i članica rođenih u znaku “Ovna”, koji su najbrojniji u PK “Vjeverica”.

Pogled s vrha Sv. Jeremija iznad Morinja

Oni koji su mogli da sebi priušte  slobodan dan u srijedu, 9. aprila, mogli su da po divnom vremenu uživaju u turi od Gornjeg Morinja do vrha i crkve Sv. Jeremija iz XVII vijeka (718 mnv). Oni kojima to nije bilo dovoljno, po povratku do startne pozicije gdje su parkirali automobile, produžili su ka selu Bunovići. Članovi/ce “Vjeverice” prisjetili su se da ovdje nisu bili od februara 2018. godine, te osvježili svoj doživljaj fantastičnog pogleda na Bokokotorski zaliv, ka Herceg Novom, Verigama, Kotoru.

Odmor na vrhu Sv. Jeremija

Oravac – Vranovo brdo (Sv.Andrija) 743mnv – Perast – u nedjelju 13. aprila

Iz PK “Vjeverica” najavljuju još jednu predivnu turu za ovaj vikend- Od Orahovca do Vranovog brda i Perasta, sa visinskom razlikom oko 750m gore pa dolje. Tura traje oko pet sati aktivnog hoda (plus pauze, zna se odužit), a staza je duga 11km i spada u srednju kategoriju.  Okupljanje je u 8 ura kod restorana “Veranda” u Oravcu. Turu će voditi Aleksandra Dragutinović.

Za uskršnje praznike u najavi je višednevna tura sa smještajem u Mostaru.

/ M.D.P./

Herceg Novi – lokalni izbori 13. aprila – pravo galasa ima 25.603 birača

0
Herceg Novi – lokalni izbori 13. aprila  – pravo galasa ima 25.603 birača
Herceg Novi – foto TO Herceg Novi

Pravo glasa na lokalnim izborima koji će biti održani 13. aprila u Herceg Novom imaće 25.603 birača.

Na izborima učestvuju devet lista, pri čemu će biti otvoreno 47 biračkih mjesta.

Na devet lista ukupno su 304 kandidata. U novom sazivu novskog parlamenta naći će se njih 35.

Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati.