Zbog pogoštane epidemiološke situacije, predsjednik Opštine Budva Marko Carević zatražio je od nadležnih državnih organa da u toj opštini uvedu mjeru totalnog zaključavanja (lockdown).
Carević se obratio dopisom premijeru Zdravku Krivokapiću, ministarki zdravlja Jeleni Borovinić Bojović i Savjetu za borbu protiv korona virusa, od kojih traži totalno zaključavanje Budve, koje bi podrazumjevalo zabranu rada ugostiteljskih objekata, obustavz nastave u školama (prelazak na on-line nastavu), zatvaranje svih predškolskih ustanova i vrtića.
Traži i da se rad privrednih društva i preduzetnika koji se bave trgovinom prehrambenih proizvoda (marketi, supermarketi, hipermarketi) prilagoditi trenutnoj situaciji.
Opštinski Tim za zaštitu i spašavanje Opštine Budva predlažio je i da se uvede zabrana izlaska iz objekata stanovanja u vremenu od 17 do 05 časova narednog dana, kao i zabrana kretanja, okupljanja i boravka na javnim površinama svakog dana u vremenu od 17 do 05 sati narednog dana.
Budva – koronavirus – foto Boka News
Traže i uvođenje zabrane međugradskog putovanja, zatvaranje igrališta, teretana na otvorenom / zatvorenom prostoru i fitnes centara.
“Navedene mjere u cilju suzbijanja pandemije COVID-19 važile bi narednih 15 dana od dana donošenja istih”, navodi se u dopisu koji potpisuje Carević.
Opštinski Tim za zaštitu i spašavanje je danas održao sastanak povodom epidemiološke situacije u Budvi gdje je, kako navode, došlo do drastičnog povećanja broja oboljelih od virusa COVID-19, zbog čega je neophodno, kako poručuju, pod hitno preduzeti mjere na zaštiti stanovništva od ove zarazne bolesti.
U Budvi je prema podacima epidemiološke službe JZU Doma zdravlja Budva, trenutno 696 aktivnih slučajeva oboljelih od korona virusa, sa tendencijom daljnjeg rasta oboljelih.
Najmanje griješi onaj koji ne radi ništa – glavni je moto kotorske vlasti, pa su prosto odlučili da ne rade ono za šta su ih građani izabrali. Uobičajeno je da se svakoj vlasti da 100 dana bez kritika i analiza. To je sasvim dovoljno vrijeme da se vlast snađe i pokaže šta smjera. Nažalost posljednjih 100 dana našim gradom vlada letargija, izuzev par protokolarnih aktivnosti, nova-stara vlast nastavila je tamo gdje je stala 2019. godine, a to je tapkanje u mjestu. Nadamo se da će brzo da se trgnu jer je to za dobrobit građana, saopšteno je iz OO DPS Kotor.
“Za 100 dana lokalni parlament je usvojio cijele dvije nove odluke, Budžet i Izmjenu odluke o porezu na nepokretnost, kao i par odluka koje je pripremila prethodna vlast. Iako smo ušli u februar mjesec, nemamo Plan rada Skupštine, nemamo Program rada Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora, a o opštinskim preduzećima i da ne govorimo. Najavljene mjere za podršku lokalnim privrednicima više se i ne pominju.
Uvaženi vršioci kotorske izvršne vlasti puno toga ste obećali građanima na lokalnom, ali i na državnom nivou gdje takođe vršite vlast, vrijeme je za rezultate. Mi kao odgovorna opozicija u narednom periodu ukazivaćemo na sve propuste lokalne vlasti, ali bićemo spremni i nesebično da pomognemo, svjesni činjenice da grad i država prolaze kroz turbolentni period u zdravstvenom, ekonomskom i političkom smislu”, kaže se u saopštenju DPS-a Kotor.
Januar prvo mjesto – Luka Gazivoda – moruna 11.7kg
Kompanija UNA nastavlja u 2021, godini sa nagradnom igrom ULOV MJESECA – ULOV GODINE.
Prvo mjesto za mjesec januara i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru pripalo je Luka Gazivoda sa ulovljenom morunom od 11,7kg.
Luka je morunu ulovio na Žukovici puškom, ronjenjem na dah.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Goran Martinović sa ulovljenim brancinom od 7,52kg.
Januar drugo mjesto – Goran Martinovic – brancin 7.5kg
Od opreme je korištena: mašinica spinfocus 4500, upredenica 0.15, fluorocarbon Tubertini 0.30,udica VMC 1/0.
Ulovljen je na 7m dubine, njeska je bila cijela glavica sa blagim brumanjem. Mašinica otkočena da nema otpor, bez olova samo udica. Borba je trajala 15-tak minuta.
Januar trece mjesto – Hamdi Truma – tuna 63.5kg
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Hamdi Truma sa ulovljenom tunom od 63.5kg.
Tuna je ulovljena na štap, korištena je mašinica Penn reels spinfisher 950 ssm, konac 78 lb, mamac kobla.
Mjesto ulova je bilo ušće rijeke Bojane, a borba je trajala 3 sata .
Republički izbori su završeni 30. avgusta 2020. Novska lista je dala svoj doprinos pozivajući svoje članstvo i simpatizere da se ne dvoume, već da glasaju za tadašnju opoziciju. Rezultat je poznat, veliki debakl DPS-a u Herceg-Novom.
Pobjednici bi trebalo da uzvrate podrskom Novskoj listi, a ne da se utrkuju da podgoričku vlast uvedu u H. Novi.
Na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom desetak lista se sprema da na njima učestvuje. Svima je odjednom stalo da poboljšaju život građanima Herce-Novog. Meni ovo liči da se spremaju na lovinu. Sve stranke i partije kojima je stalo do Novg treba da preporuče svom članstvu da podrze Novsku listu.
Što program URE moze ponuditi Herceg Novom a ne može Novska lista? Što program Prave Crne Gore može ponuditi a ne može Novska lista? Odjednom bi i Bokeški forum htio da uzme malo vlasti u H. Novom. Bokeški forum ja vidm kao DF Boke. On treba da objedini lokalne liste 4 Bokeške opštine i tako samostalno nastupi na republickim izborima i učini da se Boka čuje. Boka treba da zahtjeva, a ne da živi od obećanja i nade da će nam nova vlast biti naklonjenija. To mogu biti samo simbolične varijacije. Boki će biti isto koja god vlast bude u Podgorici.
Novska llista
Da li ste od nove vlast čuli da ce ukinuti Morsko dobro ili da neće izdati aerodrome u zakup? Planiraju nove puteve Podgorica-Tirana, Podgorica-Sarajevo i jos neke, ali nema mosta, nema zaobilaznica. I dalje će Boka biti raspolućena. I dalje ćemo u EU preko trajekta. Boka nema instrument kojim bi obezbjedila besplatan put do Trebinja, ali ima obećanja ili da to nazovemo velikodušno obecanje nove vlasti da će probati da ukine plaćanje.
Zato Novljani pamet u glavu i glasajte za Novsku listu kao jedinog našeg autenticnog zastupnika sa perspektivom udruzivanja Boke. Tivat je na tom putu već uveliko odmakao.
Splitski maratonac Kristijan Sindik i njegov tim, nastavili su juče četvrtu etapu maratona Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana. Jučerašnja ruta započela je u Pločama u 09:00 sati, a trčalo se kroz Komarnu i Klek do granice s BiH, preko Neuma, sve do cilja u Stonu.
Od ukupno sedam planiranih maratona u sedam dana, dosada su istrčana ukupno tri i prijeđen je put od 126 kilometara. Početna ruta humanitarne akcije Zlatna vrpca započeta je u prošlog četvrtka Splitu, prošla je kroz etapne točke u Ruskamenu, Drašnicama, a jučer je tim, praćen s preko 100 trkača, stigao u Ploče.
“Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana” je humanitarno-sportska akcija koja se trči na dionici između Splita i Tivta u Crnoj Gori. Čitava ruta iznosi 295 kilometara te se sastoji od sedam dionica u kojoj svaka pojedina ruta iznosi 42 kilometara. Zainteresirani donatori mogu kupovati kilometre, a minimalna cijena jednog od njih je 100 kuna ili 15 eura. Sredstva se direktno uplaćuju na račun Odjela dječje onkologije KBC-a Split putem IBAN-a HR1424070003106794371, otvorenog u OTP banci d.d. Split.
Zlatna vrpca -Maraton Split Tivat
Na završetku svake trkačke dnevne dionice koja se odvija od Splita preko Ruskamena, Drašnica, Ploča, Stona, Orašca, Čilipa te finala u Tivtu, predviđeno je noćenje kako bi se Kristijan i ostali trkači odmorili i skupili snage za sljedeći maraton.
Utrku možete pratiti i na Facebook stranici utrke Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana.
Ston – Orašac
Nakon jutrošnjih vremenskih neprilika konačno počinje peti maraton u nizu, što znači da je više od pola puta prijeđeno. Pogledajte situaciju s terena iz prve ruke i osjetite borbeni duh Kristijana i ostalih građana dobrog duha.
MSC Cruises su u svome priopćenju za medije objavili kako sarađuju s grčkim Ministarstvom turizma i drugim vlastima na ponovnom otvaranju lokalnih usluga na vrijeme, kako bi opsluživali putnike s kruzera koji će biti u posjetu Grčkoj, počevši od nadolazećih Uskršnjih praznika.
Tvrtka je također objavila da otkazuje sva predviđena krstarenja MSC Magnifice do 29. aprila; piše Cruise Industry News.
Prvobitno je planirano da se brod vrati u službu 14. februara s programom putovanja prema Grčkoj; no MSC Magnifica će biti zamijenjen drugim MSC-ovim kruzerom za plovidbe istočnim Mediteranom, uključujući Grčku, tijekom uskrsnog razdoblja i tijekom ljetne sezone.
Gostima koji su rezervirali putovanje na MSC Magnifici bit će ponuđena mogućnost da rezerviraju svoj MSC Cruises odmor na jednom od drugih kruzera.
MSC Grandiosa trenutno izvodi tjedna krstarenja koja polaze svake nedjelje iz Genove u Italiji, a pristaju u Civitavecchiji, Napulju, Palermu ili Cagliari u Italiji, te u Valetti na Malti. Ukrcaj je dostupan iz svake luke u Italiji.
Spasilački brod Ocean Viking dobio je dopuštenje da uplovi na otok Siciliju s 422 migranata, kazala je danas nevladina udruga SOS Mediterranee.
Talijanske vlasti uputile su posadu prema luci Augusti sjeverno od Siracuse, rekla je glasnogovornica udruge.
Ocean Viking spasio je prošle sedmice migrante iz unesrećenih plovila u vodama Libije. U subotu su dvije osobe evakuirane s broda jer su bile u teškom zdravstvenom stanju te su prevezene vojnim helikopterom na Maltu, navodi SOS Mediterranee.
Stanje na brodu pogoršalo se zbog prenapučenosti i loših vremenskih uslova.
Osim toga, osam osoba testirano je pozitivno na koronavirus.
2020. je više od 1200 migranata poginulo u Sredozemnom moru
Neki od spašenih migranata su državljani Obale Bjelokosti, Malija i Sudana.
Građanski rat u Libiji bijesni godinama i ta je zemlja postala jedno od najvažnijih tranzitnih područja za migrante na ruti od Afrike do Europe.
Više od 1200 migranata poginulo je 2020. u Sredozemnom moru, od kojih velika većina na središnjoj ruti, navodi Međunarodna organizacija za migracije, podsjeća agencija France presse.
Brodovi nevladinih udruga kao što je Ocean Viking spašavaju živote migranata, ali su zadnjih godina optuživani da pomažu krijumčarima ljudi.
Europska unija podijeljena je u stajalištu kako upravljati migrantskom krizom otkako je ona počela 2015. godine, dodaje AFP.
Zamjenik direktora Doma zdravlja Budva Blažo Radoman saopštio je da je metropola turizma na prvom mjestu kad je riječ o broju zaraženih shodno broju stanovnika.
Radoman je u Jutarnjem programu TVCG podsjetio da je u Budvi zvanično zaraženo 696 osoba, te da je za očekivati da ih već danas bude preko 700. On je rekao da u Budvi rade dvije kovid ambulante, koje su pod velikim pritiskom pacijenata kojih bude pregledano i do 150.
“Na jučerašnji dan smo pružili 82 terapije koje su naši sugrađani primili u Domu zdravlja. Kad je riječ o broju kovid pozitivnih osoba, riječ je o jednom broju osiguranika i stranaca koji nijesu stanovnici Budve”, rekao je Radoman.
Popjašnjava da su obje kovid ambulante fizički odvojene od Doma zdravlja, što znači da nema rizika po pacijente koji dolaze za potrebnu pomoć.
Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike pažljivo pripremaju programe za ovogodišnje dvadeseto izdanje, promišljajući ne samo o izuzetnim svjetski afirmisanim umjetnicima po kojima je ovaj festival prvenstveno prepoznat, već i o mjestu muzike u društvu, o godišnjicama važnim za to društvo kao i o novim projektima koji će se ostvariti u saradnji uz podršku EU i UNESCO, koji tretiraju kako globalne, tako i regionalne, nacionalne pa i lokalne teme.
Festival planira realizaciju projekta The New Normal – Nova normalnost: novo sagledavanje, promišljanje i remodelovanje uloge umjetnosti i kulture nakon COVID-19, koji je odobren od strane generalne direktorice UNESCO-a, gđe Odri Azule. Međunarodna konferencija, kao centralna aktivnost projekta, u Kotoru će okupiti relevantna imena različitih oblasti poput umjetnosti, turizma, ekonomije i kulturne politike, u cilju sagledavanja nove stvarnosti. Dodatno, konferencija će biti upotpunjena filmskim programom, publikacijom sa zaključcima i preporukama do kojih se došlo tokom diskusije, te objavljivanjem podkasta kojim će diskusija doći i do šireg auditorijuma. Ciljevi projekta su promišljanje, preispitivanje i preoblikovanje uloge koju projekti u umjetnosti i kulturi nose, zatim analiza i rasprava o mogućim načinima za ublažavanje uticaja pandemije izazvane virusom COVID-19 na sektor kulture, kao i kulturnog turizma. Ne manje važno jeste i ambicija ove konferencije da ukaže na značaj kulture kao osnove za održivi razvoj kao i uvide u moguće strategije i mjere za jačanje otpornosti i zaštite kreativnog i kulturnog sektora u turbulentnim vremenima.
Pored ovog projekta, festival kreće sa realizacijom trogodišnjeg projekta pod nazivom #synergy, podržanog od strane EU na pozivu Kreativne Evrope za podršku projekata saradnje na Zapadnom Balkanu. KotorArt ovim projektom okuplja neke od najvećih festivala umjetničke muzike u regionu, kao što su: Dubrovačke ljetnje igre, Ljubljana Festival, Centar beogradskih festivala (BELEF i BEMUS), organizacija Vox Baroque iz Albanije i Udruženja F. Šopen sa Kosova. Ciljevi projekta su usavršavanje i povezivanje kulturnih radnika, prije svega onih koji se bave festivalima i umjetničkom muzikom, zatim podsticanje komponovanja novih djela klasične muzike inspirisanih lokalnom baštinom svih navedenih zemalja, počev od Kotora i Crne Gore, kao i uvezivanje i saradnja mladih muzičara, kompozitora i organizacija koje se bave umjetničkom muzikom na Zapadnom Balkanu.
Za jubilarno izdanje Festivala, organizacioni tim tradicionalno okuplja Festivalski orkestar KotorArta, ove godine sa regionalnim muzičarima, posebno ističući muzičare iz Kotora, Mostara, Dubrovnika i Ohrida, gradovima koji već imaju ostvarenu saradnju i pojačavajući nit koja ih vezuje – UNESCO-va lista svjetske baštine. U planu je snimanje dijela kompozicija koje su bile porudžbine festivala prethodne dvije decenije, uglavnom crnogorskih kompozitora, te njihovo izdavanje za renomiranu međunarodnu izdavačku kuću.
KotorArt
Iz PR službe Festivala kažu da promovisanjem značajnih događaja iz istorije crnogorske muzike, koji su obogatili muzičku kulturu i doprinijeli njenom razvoju i napretku, učestvujemo u otkrivanju, sakupljanju, čuvanju i sagledavanju naše nacionalne muzičke prošlosti. Dio XX KotorArt Don Brankovih dana muzike je i program Crnogorske muzičke godišnjice, koji će obilježiti četiri jubileja značajna za istoriju i razvoj crnogorske muzike: 150 godina od izvođenja izgubljene operete, prvog muzičko-scenskog djela na crnogorskim prostorima, čiji je autor Čeh Anton Šulc, kompozitor prve crnogorske himne „Ubavoj nam Crnoj Gori“, osnivač, organizator i kapelnik prve vojne muzike i dirigent prvog pjevačkog društva na Cetinju; 150 godina od osnivanja Crnogorske vojne muzike, koja je muzički upotpunjavala različite društvene i javne događaje, diplomatske prijeme, oficijelne državne događaje, a koju je davne 1871. osnovao upravo pomenuti Anton Šulc; 160 godina od rođenja Jovana Ivaniševića (1861-1889), prvog školovanog muzičara porijeklom iz Crne Gore, učitelja, dirigenta, kompozitora, muzičkog pisca i reorganizatora muzičkog školstva; 125 godina od rođenja Slovenke Vide Hribar Matjan (1896-1993), svestranog muzičkog radnika, pedagoga, kompozitora za djecu, osnivačaprve privatne muzičke škole, direktorai utemeljivača državne srednje muzičke škole u Kotoru koja od 2007. nosi njeno ime.
KotorArt Don Brankovi dani muzike ozbiljno promišljaju sve tradicionalne serijale koncerata predstavljajući domaće i inostrane klasične, džez i pop muzičare, obilježavajući važne godišnjice, brinući o prezentaciji mladih talenata, stvarajući i njegujući kulturnu baštinu izlazeći iz ustaljenih formi prezentacije muzike. Tim festivala razmišljaja o savremenim i aktuelnim temama poput zaštite životne sredine, kulturnog turizma, ističući značaj kulture u ovakvim turbulentnim vremenima.
Međunarodni festival KotorArt, proglašen manifestacijom od posebnog značaja za kulturu Crne Gore od strane Vlade Crne Gore, već dvije decenije značajno obogaćuje našu kulturnu i turističku ponudu, a organizuje se uz veliku mrežu lokalnih, nacionalnih i međunarodnih partnera iz sfere kulture i turizma. Kvalitet i značaj festivala potvrđuje i pokroviteljstvo UNESCO-a, nagrade Wild Beauty Award za najbolju manifestaciju, EFFE titula koju dodijeljuje Evropska festivalska asocijacija, podrška Evropske unije za projekat #synergy KotorArt Don Brankovih dana muzike, kao i dugogodišnja saradnja sa značajnim kompanijama i organizacijama. XIX KotorArt Don Brankovi dani muzike se održavao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine Kotor, uz podršku Luštice Bay, kompanije Tonino Lamborgini, ambasada Njemačke i Hrvatske, i mnogih drugih
Atomska ratna komanda, također poznata kao ARK ili “Titov bunker” bivši je nuklearni bunker i vojni komandni centar koji se nalazi u blizini Konjica, u Bosni i Hercegovini. Napravljen da zaštiti jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita i do 350 članova njegovog užeg kruga u slučaju atomskog sukoba.
Struktura se sastoji od stambenih područja, konferencijske sale, kancelarije i drugih oblasti. Bunker je ostalo državna tajna sve do raspada Jugoslavije u 1990-ih.
Izgrađen između 1953. i 1979. godine unutar brda u podnožju planine Zlatar, ARK je najveće atomsko sklonište i jedan je od najvećih podzemnih objekata izgrađenih u bivšoj Jugoslaviji.
Za više od deset godina nakon njegovog završetka, to je bio najtajnija vojna instalacija u zemlji.
Svi građevinski radnici su pažljivo odabirani i provjereni, potpisivali ugovor šutnje, a svi članovi osoblja prolazili su najveću sigurnosnu provjeru. Godine 1979., posao je završen nakon 26 godina i potrošenih 4,6 milijardi američkih dolara u troškove izgradnje.
Dženan Faladžić, uposlenik Agencije za ekonomski razvoj ”Prvi korak“ općine Konjic, koja upravlja i održava objekat ARK D-0, odnosno poznatiji pod nazivom ”Titov bunker“ za Anadolu Agency (AA) govorio je o ovom kompleksu.
Faladžić navodi kako je gradnja objekta trajala 26 godina, od 1953. do 1979. godine.
”Ovaj objekat predstavlja treću najveću investiciju JNA u te vojne svrhe u protuvrijednosti od 4,6 milijardi američkih dolara u to vrijeme, što je u današnjoj protuvrijednosti taj iznos puno veći“, pojašnjava Faladžić.
Dodao je kako se za objekat saznalo 1992., odnosno početkom agresije na Republiku BiH, kada se JNA povukla iz objekta, a preuzela ga tadašnja teritorijalna odbrana, odnosno Armija Republike Bosne i Hercegovine, kada je javnost tek saznala za njega.
Ipak, za javnost otvoren 2011. godine, kada je Ministarstvo odbrane BiH objekat proglasilo vojno neperspektivnom imovinom, a sve je potaknuto idejom da se unutar objekta otvori i prvo Bijenale savremene umjetnosti. Dodao je kako posjetioci imaju priliku vidjeti umjetničke instalacije koje koorespondiraju s prostorom i tematski su vezane za period Hladnog rata, a od 2013. godine umjetničke instalacije i radovi nalaze se pod pokroviteljstvom UNESCO-a, dok je 2014. objekt proglašen nacionalnim spomenikom.
Opština Konjic objekt je preuzela 2017. godine.
Titov bunker sada služi kao mjesto susreta umjetnika iz cijelog regiona, Evrope i svijeta. Cilj projekta Bijenale suvremene umjetnosti je transformacija kompleksa još uvijek službeno pod vojnom kontrolom u prestižnu regionalnu kulturnu instituciju na čelu nastanka novih umjetničkih trendova. Projekt ima za cilj očuvanje kulturne baštine i istorijske strukture, kao i za stvaranje umjetničke vrijednosti i ponovno uspostavljanje slomljene veze između umjetnika i kreativnih ljudi u regiji.
Faladžić navodi i kako je bunker, poslije raftinga na Neretvi, jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Konjicu. Dodaje kako objekt posjećuje veliki broj ljudi, s izuzetkom prošle godine zbog pandemije koronavirusa.
