[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/01/The_Frajle_05012015_thumb9943.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/The_Frajle_05012015.mp4[/KGVID]
Frajle su nastupile na kotorskom Trgu od Oružja u sklopu fešte “Od Božića do Božića”, držale su koncert i pozornost više od dva sata, na hladnoj buri… Pogledajte kako je izgledalo i zvučalo…
Avion je poletio i sad nam nema natrag! Te ću riječi Plamenka Bavčevića iz Udruge “Cronaves” pamtiti sve do trena kad će dvanaest (možda i više…) hrvatskih lađa – ali ne zračnih, nego običnih morskih (pa i riječnih!) – provom zarezati vode francuskog zaljeva Morbihan kao dio flote od barem tisuću i pol brodova, od, evo, malene hrvatske “Condure Croatice” do trojarbolnih jedrenjaka europskih pomorskih sila.
Zanimljivo, petstoti brod koji se prijavio organizatorima bila je murtersko-betinska „Kurnatarica“.
Predstavljanje u Parizu
Prema riječima Plamenka Bavčevića, dvanaest će brodova otputovati u maju šleperima na atlantsku obalu Francuske. Put je već utaban odlascima na susjedni Festival mora i mornara u Brestu koji je u nekoliko navrata organizirala komiška Udruga “Ars Halieutica”.
No, Tjedan zaljeva Morbihan nešto je drugačijeg karaktera, premda iste poruke: afirmacija pomorske baštine. U zaljevu Morbihan brodovi su više u plovidbi, tako da u tjednu obiđu skoro sva tamošnja 42 otoka, dotaknu sve rive tamošnjih gradića.
Pa ako Hrvatska nema trojarbolne jedrenjake, ima veliku flotu malih drvenih brodova koji su duž cijele naše obale, ima već skoro dva desetljeća, zapalili pravi plamen obnove, pa i izgradnje, svake plovidbe i regatavanja tradicijskim brodovima. Ako to nije proplamsaj revitalizacije jedne baštine – onda što je?
Odlazak na Atlantik, u organizaciji splitske Udruge “Cronaves” (osnovane baš za tu prigodu), pod medijskim pokroviteljstvom Slobodne Dalmacije, već je na velika vrata ušao i u glavni francuski grad. Predsjednik Udruge Plamenko Bavčević kaže:
– Predstavili smo naš projekt početkom decembra na velikom nautičkom sajmu „Nautic“ u Parizu. Odnosno, Aimé Kerguéris i Gérard d’Aboville, predsjednik i glavni tajnik udruge Tjedan zaljeva Morbihan, predstavili su svoju manifestaciju, i to uz vrlo bitnu činjenicu: da će Hrvatska biti počasni gost, tako smo od svih mogućih sudionika mi bili posebno istaknuti i počašćeni.
Tom su predstavljanju bili nazočni bivši ministar, a danas predsjednik Generalnog vijeća Morbihana François Goulard, zamjenica našeg veleposlanika Anita Tršić, druga tajnica Veleposlanstva Barbara Majer, direktorica predstavništva HTZ u Parizu Andrea Mihalić Đurica, direktor Turističke zajednice Morbihan Bruno Bodard, bio je tamo naš vojni izaslanik u Francuskoj, Hvaranin Francoise Buj… dakle naš je projekt predstavljen u vrlo ozbiljnom kontekstu i pred značajnim ljudima, tako da sad zaista mogu samo ponoviti ono o avionu koji leti i nema mu stati do maja… – govori Plamenko Bavčević.
U Morbihan, tu veliku prirodnu luku Atlantika na jugu Bretagne, sjatit će se brodovi svih najznačajnijih europskih pomorskih zemalja. Vrlo je bitno da i Hrvatska pokaže što ima na jednom od najvažnijih pomorskih, kulturnih i turističkih događaja u tom dijelu Evrope.
Turistička promidžba
Kad su spomenuti predsjednik i tajnik udruge Tjedan zaljeva Morbihan jesenas gostovali na Regati na latinsko idro u Murteru – malo je reći da su bili oduševljeni onim što su tu pronašli.
Hrvatska će u Vannesu imati svoje „selo“ gdje će se održavati kulturna događanja i turistička promidžba, velikom će zabavom biti obilježen Dan Hrvatske. Posebno je zanimljivo da će tada biti potpisana povelja prijateljstva između našeg otoka Pašmana i tamošnjeg otoka, najvećeg u arhipelagu Morbihana, Ille aux Moinsa.
Kompanija „Adriatic Marinas“ koja u Tivtu na mjestu bivšeg Arsenala razvija projekat marine za mega i super jahte i elitnog turističkog naselja Porto Montenegro, do ljeta će okončati još dvije veće investicije – gradnju druge faze marine, kao i gradnju najveće do sada poslovno-rezidencijalne zgrade u tom kompleksu.
Aktuelna druga faza proširenja marine vrijedna je 27,45 miliona eura a obavlja je specijalizovana hidrograševinska firma „Yu Briv“ iz Kotora. Nakon što je produženo dosadašnje mulo 3 i dograđena dva potpuno nova mula 5 i 6 u sjevernom dijelu komplaksa Porto montenegra, trenutno se izvode radovi u južnom dijelu marine, na produžetku mula 1 i njegovoj dogradnji sa dva valobranska gata. Ti poslovi biće završeni do kraja maja, kada će Porto Montenegro u drugoj fazi marine dobiti ukupno 971 metara dužine novih gatova i skoro 14.500 kvadrata površine nove operativne obale. Nakon toga, ukupan kapacitet najlukszunije marine u ovom dijelu svijeta, na ljeto ove godine iznosiće 458 vezova za brodove od 6 do čak 150 metara dužine.
Do juna će vlasnicima ukupno 48 stanova u tom objektu biti isporučena i novoizgradjena rezidencijalno-poslovna zgrada „Ksenija“, vrijedna 21,8 miliona eura. Ovaj objekat ukupne površine 14.200 kvadrata najveća je od do sada sagrađenih šest rezidencijalno-poslovnih zgrada Porto Montenegegra, a izvođač-kompanija „Strabag“ sa podizvođačima, trenutno radi na završetku krovne konstrukcije i fasade objekta u kome se uveliko obavljaju i unutrašnji zanatski radovi.
Sledeća značajna investicija u kompleks Porto Montenegro biće izgradnja luksuznog kazina površine 7.300 kvadrata, što će koštati između 12 i 15 miliona eura. U toku je izrada preliminarnog dizajna tog objekta, a kada će radovi na njemu početi za sada još nije izvjesno jer „Adriatic Marinas“ još uvijek nije uspio naći dovoljno reprezentativnog i iskusnog međunarodnog kazino-operatera što bi bio spreman da preuzme vođenje novog objekta u Crnoj Gori što koja nije postala poznata svjetska destinacija za ljubitelje kockanja.
Pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Badnji dan, a sutra 7. januara Božić.
Crnogorska pravoslavna crkva obavještava svoje vjernike da će badnjak naložiti u 19 sati ispred crkve Svetog Petra Cetinskog Čudotvorca u Starom gradu – Kotor. CPC svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti čestita božićne praznike uz poruku – Mir Božji Hristos se rodi.
Srpska pravoslavna crkvena opština kotorska obavještava o rasporedu bogosluženja povodom Božića 2015.
Badnji dan, utorak, 6. januar 10 sati Sveta liturgija u crkvi Sv. Nikole – 18 sati večernje nalaganje dječijeg badnjaka u porti crkve Sv. Nikole u Kotoru – 22 sata veliko povečerje i nalaganje badnjaka na Trgu Svetog Nikole Kotor.
Neradni dani povodom vjerskog praznika Božića su 6, 7. i 8. januar, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Katolički vjernici danas slave Sveta tri kralja.
Držale su koncert i pozornost više od dva sata, na hladnoj buri, zovu se The Frajle. Sjajnim glasovima i već prepoznatljivom komunikacijom s publikom dame iz Novog Sada pokazale su da im nije potrebna skupa scenografija, već dobar štimung koji je kotorska publika prepoznala na sinoćnom nastupu u Kotoru, Trgu od Oružja.
A zašto je tako ? Frajle znaju pjevati i zabaviti…
Osim svojih, pjevale su numere poznatih izvođača sa prostora bivše države.
Na visini svojih kvaliteta, publika ih je doživjela kao ozbiljne pjevačice i zabavljačice, svakoj numeri dale su svoj osobeni prepoznatljivi ton i priču, koje su posjetioce dovele do psihološkog kraja, kroz doživljaj koji se zove „Od Božića do Božića“…
Naša fotogalerija više od hiljadu riječi…
Smjena na čelnom mjestu jedne od najrenomiranijih lokjalnih institucija kulture u Crnoj Gori – Centru za kulturu Tivat je formalizovana, pa je dosadašnju dirktoricu Milenu Radojević koja je pred novogodišnje praznike otišla u penziju, kao vršilac dužnosti direktora zamijenio Vojislav Vojo Kaluđerović, poznati plesač i dječiji plesni pedagog, a koji je ujedno i visoki funkcioner OO SDP Tivta.
Kaluđerović će na tom mjestu ostati dok Savjet JU CZK Tivat ne raspiše konkurs za izbor novog poslovnog, odnosno novog umjetničkog direktora te ustanove kulture, a što je do sada sve obavljala Radojević. Iz lokalne DPS-SDP vlasti, Radojević su, kao afirmisanog kulturnog stvaraoca i formalno nestranačku ličnost, prije par mjeseci, „zamolili“ da se povuče sa funkcije direktorice CZK i ode u penziju, iako joj je ugovor važio još više od dvije godine. Sve to učinjeno je da se u djelo može sprovesti novi dogovor DPS i SDP o podjeli lokalne vlasti kada je SDP, u zamjenu za lanjsku svoju podršku gradonačelničkoj kandidaturi Ivana Novosela (DPS), „izboksovala“ da za svoje kadrove dobije nove fotelje u lokalnoj upravi, preduzećima i ustanovama. Tako će SDP-ov Kaluđerović uskoro umjesto v.d. direktor CZK postati njegov poslovni direktor, a uloga umjetničkog direktora namijenjena je Kaluđerovićevom kolegi iz te JU, Draganu Lakoviću (DPS).
Svoje pozicije u lokalnoj vlasti,SDP će uskoro dodatno ojačati i formalnim imenovanjem Zorana Petranovića za prvog menadžera Opštine Tivat. Iako je Petranović formalno nestranačka ličnost, on ta tu funkciju dolazi na predlog SDP. Inače, funkciju generalnog menadžera Opštine, lokalna uprava Tivta nije imala još od usvajanja aktuelnih zakona o lokalnoj samoupravi.
Nova uprava CZK prikzuje filmove
Za razliku od dosadašnje prakse koja se temeljila večinom na pozorišnoj produkciji i to mahom sopstvenoj, nova uprava CZK Tivat, bar u početku, više će se angažovati na puštanju filmova na dotrajalom kinoprojektoru u velikoj Sali Centra za kulturu. Tako će Tivćani od 11. do 17.januara moći da vide čak sedam projekcija dugometražnog crtanog filma „Spasavanje Djeda Mraza 3D“. U istim danima, ali čak dva puta dnevno, daće se i ukupno čak 14 projekcija zaredom novog igranog filma „Gorčilo“ braće Milana i Miodraga Karadžića, dok je za period od 21. do 23.januara zakazano čak šest projekcija novog filma „Dječaci iz Ulice Marksa i Englesa“ reditelja Nikole Vukčevića.
Tokom januara nova uprava CZK Tivat sugrađanima će prirediti jednu likovnu izložbu i to slikara Jovana Karadžića –Kadža 22.januara, dok će ljubitelji „dasaka koje život znače“ biti u prilici da uživaju u samo jednoj pozorišnoj predstavi – komadu „Nobelovci“ Nikšićkog pozortipta koje će godstovati u Tivtu 28.januara.
Brod „Høegh Osaka“ nasukao se u subotu navečer kod otoka Wight vrlo brzo nakon isplovljavanja iz Southamptona, izjavio je Ingar Skiaker, izvršni direktor Høegh Autoliners. Brod je sada nagnut više od 50 stupnjeva, a očekuje se da će operacija spašavanja potrajati nekoliko dana. Srećom, nije došlo do izlijevanja nafte iz broda.
Ingar Skiaker rekao je da je prerano nagađati o uzroku nesreće i ujedno zahvalio spasilačkim timovima za sigurnost svih 25 članova posade na brodu. Dodao je da su dva člana posade zbog lakših ozljeda prebačena u bolnicu.
“Znamo da je brod krenuo iz Southamptona s teretom i tijekom plovidbe iz kanala se, navodno, nagnuo. Kapetan i pilot na brodu odlučili su nasukati brod na sprud kako bi se izbjegli ozbiljniji problemi. Pretpostavljam da su procijenili što je najbolje u tom trenutku i mi sad ne možemo to osuđivati. Nije došlo do izlijevanja nafte i to nam je sada prioritet“, komentirao je Skiaker.
Na pitanje da li je na brodu bilo previše vozila, odgovorio je da je samo jedna trećina broda bila natovarena.
Također je izjavio kako smatra da je brod stabilan, da usko surađuje s tvrtkom Svitzer za spašavanje te da je uvjeren u uspješno spašavanje broda s minimalnom štetom za luku i okoliš.
Hugh Shaw iz Pomorske agencije (MCA), također je izjavio da nije bilo štete za okoliš.
“Uvjeren sam da vlasnici broda postupaju profesionalno i brzo su alarmirali tvrtku za spašavanje koja je stigla na mjesto incidenta rano jutros i već odmah započeli operaciju spašavanja i uklanjanja broda”, rekao je Shaw.
Na snazi je privremeno isključenje prometa u zoni od 200m. Trojica visokih časnika ostala su na brodu, ali su sada prebačeni na obalu.
Pomorska agencija priopćila je da brod nije bio u plovnom kanalu, tako da nije bilo utjecaja na druge brodove u tom području.
„Høegh Osaka“, registriran u Singapuru, isplovio je iz Southamptona u subotu oko 20.20 sati po lokalnom vremenu.
Brod nosivosti 51.000 tona bio je natovaren s 1.400 automobila, te je bio na putu za Njemačku.
U akciju spašavanja uključena su četiri brodice za spašavanje Obalne straže te helikopter.
Pravoslavnim vjernicima koji slave Božić, po julijanskom kalendaru 7. januara, čestitke su uputili prdsjednici Opština Kotor, Tivat i Herceg – Novi.
Čestitke prenosimo integralno.
Božićna čestitka predsjednika Opštine Kotor, dr Aleksandra Stjepčevića
Svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti najsrdačnije čestitam Božić!
Neka ovaj veliki hrišćanski praznik bude za sve vas podsticaj na bliskost i zajedništvo, međusobno razumijevanje i toleranciju, ljubav prema ljudima i vjeru u bolje sjutra. Želim vam da praznične dane provedete u dobrom zdravlju i raspoloženju, okruženi porodicom i prijateljima, nastavljujući tradiciju skladnog života i međusobnog poštovanja, koja se vjekovima njeguje na ovom prostoru.
Srećan Božić i Nova 2015. godina.
Božićna čestitka predsjednika Opštine Tivat Ivana Novosela
U ime Opštine Tivat i svoje lično, povodom nastupajućeg najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića, svim vjernicima pravoslavne vjeroispovjesti želim da uputim iskrene čestitke. Božić je praznik rađanja, života i stvaranja. Dan kada treba svi da zastanemo i okrenemo se istinskim vrijednostima a to je, prije svega, porodica koja je osnova svake zdrave i napredne zajednice. Neka nam ovaj praznik mira i ljubavi ojača vjeru u bolju budućnost, ulije dodatni optimizam, životnu i radnu energiju. Želim da Božić provedete u zdravlju sa najbližima, ispunjeni radošću, u skladu sa narodnim i vjerskim običajima, kao i tradicijom koja krasi naš narod.
Sa željom da vam praznični duh unese u domove mir i spokoj, Hristos se rodi!
Božićnа čestitkа v.d. predsjednika Opštine H. Novi Milana Vajagića
Sveštenstvu, svim vjernicimа prаvoslаvne vjeroispovijesti i svim ljudimа dobre volje nаjsrdаčnije čestitаmo Božić, veliki hrišćаnski prаznik – Dаn Hristovog rođenjа, prаznik koji simbolizuje mir, rаdost i ljubаv.
Nekа prаznični dаni budu motiv dа izrаzimo ljepotu nаšeg duhа, veličinu svog srcа, širinu svoje duše i dа uvijek, svudа i u svim prilikаmа ostаnemo ljudi u slаvu vječnih ljudskih vrijednosti, i među njimа sreće i blаgostаnjа.
Srećаn Božić!
Aerodrom Tivat
Iako ga menadžment preduzeća „Aerodromi Crne Gore“ već godinama stavlja u zapećak što se tiče ulaganja u razvoj, tivatski aerodrom i prošle se godine potvrdio kao glavna crnogorska vazdušna luka, zabilježivši najbolje rezultate u svojoj istoriji.
Naime, kroz malu i neuslovnu terminalnu zgradu aerodroma Tivat u 2014 prošlo je ukupno 910.533 putnika, što je 4,95 posto više nego u do sada rekordnoj, 2013 godini.
Na pistu pored Tivatskog zaliva lani su sletjela ukupno 5.294 vazduhoplova što je 1,2 odsto više nego godinu dana ranije. Od tog broja 1.112 vazduhoplova bili su manji poslovni avioni i helikopteri iz segmenta tzv.generalne avijacije kakvih je ovdje sve više od kada se Tivat i Boka Kotorska razvijaju kao lukusuzna, prvenstveno jahting-turistička destinacija.
Najveći mjesečni promet lani je ostvaren u avgustu kada je u polasku i dolasku, preko aerodroma Tivat transferisano ukupno 211.204 putnika,a dnevni špicevi tada su išli i do skoro 11 hiljada opsluženih putnika za manje od 24 sata.
Iako u ovoj vazdušnoj luci već godinama manjkaju osjetnija ulaganja od strane „Aerodroma Crne Gore“ pa tivatski aerodrom kuburi sa višedecenijskim problemima poput male i neuslovne terminalne zgrade, loših kolovoznih prilaza i sličnog, tivatska zračna luka jop jednom se pokazala kao najznačajnija za crnogorski turizam. Naime, samo tokom sezone od 1.maja do 30.septembra, ovdje je realizovan promet od ukupno 749.155 putnika, više nego što aerodorm Podgorica napravi za čitavu godinu.
Kotorska fešta od „Božića do Božića“ nastavlja se večeras, 5. januar, koncertom benda The Frajle na Trgu od Oružja u 21.30 sati.
The Frajle su četiri dame iz Novog Sada, sa sjajnim vokalnim sposobnostima i odličnom komunikacijom s publikom, čija je muzika prošarana raznim uticajima, od „vojvođanskog tanga“, šansonijerskog ugođaja, akustične muzike, pa sve do „ženskog bećarca“.
Večeras u Kotor stižu direktno sa Snježne kraljice iz Zagreba.
Publici su poznate od 2009. godine, a svojim originalnim nastupima već su predstavile u većem dijelu regije Balkana pa ih se tako moglo vidjeti i čuti na Špancirfestu, Exit festivalu, i u raznim mjestima gdje su pokrenule akciju „Vratimo domove kulture u modu“.
© BokaNews, 2021
