U Prčnju od 1. juna Crkva rođenja Blažene djevice Marije, u narodu poznatija kao Bogorodičin hram su otvorene za turističke i hodočasničke posjete svakoga dana od 12 do 18 sati, najavio je don Željko Pasković, župni upravitelj Prčanjske župe.
Biće to na radost mnogih koji su godinama unazad uporno tražili da razgledaju ovaj znameniti spomenik kulture, ali je on bio zatvoren.
-Ulaz će biti slobodan, naplaćivaće se jedino za grupe i usluge vodiča unutar hrama. Počeli smo sa uređenjem prolaza crkvi, posebno oko balustrade (stepeništa). Uz dobrotvornu akciju poslenika kompanije “Yu Briv”, najviše Vasiliju Bujkoviću, koji je donirao kran, posjekli smo ostatke uništenih palmi. Mještani Božidar Belan i Mario Marković, pripadnici Službe zaštite i spasavanja, sami su kidali palme, a radnici “Komunalnog” Kotor su uklonili i odvezli ostatke. Namjera nam je da uredimo čitav prostor, kao i da saniramo kompletnu balustrade, koja je polomljena prilikom prethodnog pokušaja privatnog lica da ukloni palme. Projekat je gotov, čekamo odobrenje Uprave za zaštitu spomenika kulture, nadam se da će to ubrzo biti gotovo, kako bismo krenuli sa radovima – kazao je Pasković.
Prčanj – foto M.D.P
Na inicijativu mještana uređen je i prilaz crkvi Svetoga Nikole, tako što su betonirali parking koji je ranije bio u šoderu. Neki od mještana dali su kamene ploče, drugi kugle, stubiće, treći su donirali građevinski materijal, a ostali su pomogli dobrovoljnim radom, što je primjer dobre organizacije i sloge stanovnika Prčanja kada su u pitanju radovi od zajedničkog interesa mjesta.
Nakon velikog pomora periski na Mediteranu, pronađena je nova živa jedinka u južnom Jadranu, u podmorju Lastovskog otočja, izvijestio je u subotu Hrvatski veterinarski institut (HVI), naglasivši da je to fantastična vijest.
Kraj Pasadura na Lastovu pronađena je živa periska. Lastovsko otočje tako je postalo najjužnija točka Jadrana na kojoj je zabilježena živa jedinka nakon velikog pomora periski na Mediteranu, navode iz HVI-a.
Na južnom Jadranu do sada je otkriveno svega nekoliko živih jedinki.
Hrvatski veterinarski institut radi na dijagnosticiranju bolesti koja je dovela do uginuća periski, te istražuje gdje postoje žive jedinke i radi na njihovoj zaštiti i obnovi populacije periski.
Masovni pomor periske krenuo je prije pet godina iz Španjolske, a u Jadranu je prvo veliko izumiranje periski uočeno prije dvije godine na Paklinskim otocima.
Uginuće periski u Jadranu prouzročio parazit u kombinaciji s mikobakterijama
„Kad smo na vanjskim rubovima staništa periski vidjeli da dolazi do uginuća školjaka, prva istraživačka područja koja su nam pomogla u otkrivanju kako i od čega periske ugibaju, te kako se bolest širi – postavili smo u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Mljet na Malom jezeru. Utvrdili smo da je masovno uginuće periski u Jadranu prouzročio parazit Haplosporidium pinnae u kombinaciji s mikobakterijama“, kazao je Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.
Agresivni parazit podmorjem je širio bolest poput požara i staništa periski brzo pretvorio u njihove masovne grobnice. Zato svaka živa periska koja se otkriva u Jadranu, djeluje poput feniksa, dodao je.
„Otkriće žive periske kraj Lastova fantastična je vijest jer se činilo da su u najjužnijem dijelu hrvatskog Jadrana sve periske uginule. Periske koje su preživjele, imaju posebnu imunost koja nam je zanimljiva za istraživanje, ali i koja nam daje nadu da bi se populacija periski u Jadranu mogla obnoviti. Sada je važno pronaći što više preživjelih jedinki”, rekao je Željko Mihaljević, patolog i epidemiolog na Hrvatskom veterinarskom institutu.
Zamolio je i za pomoć građane, pogotovo one koji će ljeto provesti u rekreativnom ronjenju.
PROJEKT „OČUVANJA PLEMENITE PERISKE U JADRANU“
“Ako opaze perisku za koju posumnjaju da je živa, trebaju iznad nje nježno proći kroz morsku vodu rukom, a periska će se, osjećajući vibracije, zatvoriti. Lokaciju žive periske građani potom trebaju prijaviti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja“, savjetuje patolog i epidemiolog Mihaljević, voditelj istraživačkog tima koji je u zaron kraj Pasadura krenuo nakon dojave lokalnog ribara i pod nadzorom stručne voditeljice Parka prirode Lastovsko otočje, Lucije Kapiteli Rakić, i biologinje i ekologinje Parka, Brune Đuković.
Budući da se periska nalazi na dva metra dubine, radi njezine zaštite od predatora i slučajnih oštećenja zaštićena je privremenim kavezom.
Na to područje Mihaljević je stigao radeći na projektu „Očuvanje plemenite periske u Jadranu“ na kojem Hrvatski veterinarski institut surađuje s Javnom ustanovom More i krš i Javnom ustanovom Nacionalni park Brijuni.
Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njegovu provedbu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
„Kako bismo pomogli oporavku populacije periski u prirodi, na nekoliko smo mjesta u Jadranu postavili kolektore za ličinke periski. Nadamo se da će preživjele periske dati ličinke te da će nam morske struje pomoći u njihovu prikupljanju. Ličinke potom prevozimo u Aquarium Pula gdje se periske uzgajaju kako bismo ih mogli vratiti u more u trenutku kad ih više neće ugrožavati opasni parazit“, rekao je Mihaljević.
Periska je endem Sredozemlja, najveći je školjkaš koji živi u Jadranu i u Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta. Periske su najčešće visoke između 30 i 50 centimetara, no neke dosežu i visinu od 120 centimetara.
Riječ je o izuzetno osjetljivoj vrsti, a njezina prisutnost potvrda je čistoće mora.
Ledenjak Jokulsarlon na Islandu Foto: Ilustracija / Shutterstock
Islandski ledenjaci, kojima prijeti potpuno iščeznuće do 2200. godine, već su izgubili 750 km2 površine od početka 2000. godina, ili 7% ukupne površine, uslijed klimatskog zagrijavanja, prema objavljenom istraživanju.
Ukupno je površina ledenjaka koji još prekrivaju nešto više od 10% otočne države, pala tijekom 2019. na 10.400 km četvornih, prema objavi u znanstvenom časopisu Jokull (ledenjak na islandskom).
Od 1890. površina ledenjaka se smanjila za blizu 2200 km četvornih ili 18%. No, blizu trećine tog smanjenja se odvijalo od 2000. godine, prema posljednjim podacima islandskih stručnjaka za ledenjake, geolozima i geofizičarima. Povlačenje u dva desetljeća predstavlja gotovo ukupnu površinu Hofsjökulla (810 km2), treće najveće ledenjačke kape sjevernoatlantskog otoka.
Promjene površine ledenjaka na Islandu od 1890. godine pokazuju jasan odgovor za klimatske promjene. Promjene su u cijeloj zemlji bile uglavnom istovremene, iako jaka kretanje leda i vulkanska aktivnost ispod leda utječu na neka područja, naglašavaju znanstvenici.
Island je 2014. godine svjedočio prvom nestanku jednog od svojih ledenjaka, Okjökulla, uslijed globalnog zagrijavanja.
Javno preduzeće Morsko dobro formiralo je komisija koja će ispitati regularnost 83 dugoročna ugovora o zakupu plaža.
To je saopšteno na radnom ručku koji je rukovodstvo Morskog dobra priredilo za novinare u Budvi. Kako je rekao direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj, komisija će detaljno ispitati svaki od ugovora. On je rekao da ovo preduzeće sada iščekuje nalaze ove komisije.
– Ukoliko se utvrdi da je bilo koji od tih ugovora sklopljen mimo zakona ili ugovorene obavez nisu ispoštovane od strane investitora, biće raskinut – rekao je Mikijelj.
Ručak je organizovan povodom predstavljanja budućih planova preduzeća i upoznavanja novinara sa predstavnicima službe za odnose s javnošću. Iz Morskog dobra su najavili da će detaljno analizirati rad bivšeg menadzmenta.
Popis svih drvenih barki na teritoriji opštine Kotor, Ministarstvu kulture CG biće upućena inicijativa da se drvene barke zaštite kao nacionalno kulturno dobro, samo su neki od zaključaka sa sastanka na temu “Održavanje i očuvanje tradicionalnih drevenih barki na teritoriji opštine Kotor” koji je danas održan u Kotoru.
Kako su Odlukom o budžetu Opštine Kotor za 2021. opredijeljena sredstva za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki, cilj sastanka je bio da se u saradnji sa stručnjacima za ovu oblast bliže definišu korisnici sredstava, prihvatljivi troškovi, način apliciranja…
“Očekujemo da će subvencije za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki pomoći vlasnicima autentičnih plovila da se zaustavi smanjivanje fonda drvenih barki koje predstavljaju vrijednu kulturnu baštinu ovog podneblja, kao i da se unaprijedi i sam zanat izgradnje i održavanja drvenih barki”, saopšteno je nakon sastanka iz Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor.
Drvene barke Kotor – foto Boka News
Sastanku su prisustvovali: Savić Božović (Lučka Kapetanija Kotor), Jelena Karadžić i Ilija Mlinarević (Pomorski muzej Kotor), Zoran Nikolić, Romeo Mihović (NVO “Kamelija”), Vitomir Vujović i predstavnici Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj.
Air Montenegro će od juna mjeseca uspostaviti dodatne direktne avio linije i to 27. juna ka Banja Luci, te 29. juna ka Ljubljani, saopšteno je iz kompanije ToMontenegro.
Zbog zahtjeva na tržištu i velikog interesovanja putnika iz Banja Luke i Ljubljane prema Crnoj Gori kao destinaciji, menadžment kompanije se odlučio na otvaranje ove dvije avio linije.
Avioni će dovoditi putnike iz Ljubljane tri puta sedmično, dok će iz Banja Luke letjeti tokom ljetnje sezone dva puta sedmično. Obje destinacije će saobraćati prema Tivtu.
Povratne karte za ove destinacije će se kretati od 89 eura za Banja Luku, te od 129 eura za Ljubljanu.
Detaljni podaci o avio linijama, redu letenja i cijenama karata mogu se naći na sajtu: airmontenegro.com.
– Radujemo se letenju ka novim destinacijama ali je ovo samo početak. U narednom periodu očekujemo uspostavljanje dodatnih avio linija ka novim destinacijama – poručio je izvršni direktor kompanije Predrag Todorović
Iz kompanije podsjećaju da je i dalje u toku promotivna akcija na povratne karte iz Podgorice ili Tivta za Beograd od 109 eura.
Finale Međunarodnog takmičenja gitarista Tivat 2021. održano je u nedjelju veče nakon četiri takmičarska dana tokom kojih je na festivalu nastupilo 56 takmičara iz 20 zemalja svijeta, podijeljenih u šest omladinskih i jednu profesionalnu kategoriju.
Pobjednica jubilarnog izdanja je Bianka Szalaty iz Poljske. Ona je osvojila ručno rađenu gitaru Andreasa Marvija, vrijednu 8.000 eura, koncert sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom u sezoni 2021/22, resital na Forumu gitare u Beču i niz koncerata u zemljama Evrope.
Drugo mjesto osvojio je George Dimitrov iz Bugarske. Njemu je pripala gitara Slavka Mrdalja vrijednosti 5.000 eura i poklon paket Muzičkog centra Crne Gore; dok je trećeplasirani – Misael Barraza-Diaz iz Meksika, osim poklon paketa osvojio i besplatno učešće na sljedećem MIGC-u i takmičenju u Transilvaniji.
Od ove godine uvedena je i specijalna nagrada za najboljeg crnogorskog gitaristu, koja će se dodjeljivati s ciljem da u dodatno podržimo naše mlade talente i poboljšamo uslove za njihov rad i razvoj. Tu je nagradu na jubilarnom izdanju osvojila talentovana Anja Janičić, učenica Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ Podgorica u klasi profesora Nikole Pejovića. Kriterijum je bio najveći broj poena bez obzira na uzrast i kategoriju. U izrazito jakoj međunarodnoj konkurenciji, Anja je osvojila najveći broj bodova – 91.5 (nivo I nagrade) i ujedno zauzela i najbolji plasman među domaćim takmičarima, osvojivši besplatna gitaru koju dodjeljuje kompanija Euro-Unit Montenegro.
U omladinskoj kategoriji prvoplasirani su: Sonia Gallino, Poljska (I grupa); Samuel David Solomon, Bugarska (II); Nîchită Ginsca-Nistea, Rumunija (III), Adam Strzik, Poljska (IV), Bianca Maria Minervini, Italija (V) i Thodoris Theodoroudis, Grčka (VI).
Iako je ovim završen glavni, takmičarski dio festivala, do kraja godine biće organizovan još niz aktivnosti, kao što su koncerti poznatih evropskih gitarista i masterklasovi.
Međunarodno takmičenje gitarista je dio platforme Euro Strings – European Guitar Festival Collaborative, koju čini 17 evropskih gitarskih festivala i koja je finansirana iz budžeta EU programa Kreativna Evropa. Festival realizuje Anagastum Guitar Society uz podršku Muzičkog centra Crne Gore, Centra za kulturu Tivat i pokroviteljstvo Euro Strings – European Guitar Festival Collaborative platforme.
Agencija A PLACE IN MONTENEGRO Vam iz ponude izdvaja jednosoban stan u Risnu po sniženoj cijeni od 85.000 eura.
Stan se nalazi u novoizgrađenom objektu sa osam stanova sa privatnim bazenom i parkingom. Zasebna kompanija vodi računa o održavanju samog objekta tako da je stan pogodan za izdavanje kada nije u upotrebi od strane vlasnika.
Stan karakteriše moderan dizajn, pogled na more kroz panoramska vrata terase i osjećaj otvorenog prostora. Stan se prodaje kompletno namjesten i spreman za upotrebu.
A PLACE IN MONTENEGRO
Stan se sastoji od ulaznog hodnika, “open-plan” dnevnog boravka sa kuhinjom i trpezarijom, terase, jendne spavace sobe i jednog kupatila. Ukupna stan ima je 54m2 a u cijenu je uključeno i parking mjesto.
Apartments for Sale, Risan- A PLACE IN MONTENEGRO
Risan je malo mjesto koje se nalazi na obali Bokokotorskog zaliva, značajan po tome što je najstarije naselje u ovom kraju, sa jedinstvenom atrakcijom drevnih rimskih mozaika. Neizostavna lokacija za sve turiste koji posjete Crnu Goru. Risan je udaljen 20 kilometara od Starog Grada u Kotoru i 5 kilometara od magičnog Perasta do kojeg možete doći i novoizgrađenom pješačkom stazom uz more.
Za sve dodatne informacije slobodno nas pozovite na +382 67 635 107 ili nam pišite na sales@aplaceinmontenegro.com
U posljednja 24 sata registrovano je 18 novih slučajeva, a oporavilo se još 46 pacijenata, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Pacijent iz Bijelog Polja, star 84 godine preminuo je od posljedica korone.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedelja, 30. maj 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 815 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 18 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Novi slučajevi su iz:
Opština
Oboljeli
Podgorica
5
Pljevlja
4
Bijelo Polje
3
Nikšić
2
Herceg Novi
1
Berane
1
Danilovgrad
1
Rožaje
1
Ukupno
18
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1584.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 832.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99623.
Opština Tivat je izvršila nabavku sadnica koje će „Komunalno“ d.o.o. Tivat tokom narednih dana zasaditi na prostoru Velikog gradskog parka. Ova aktivnost dio je obilježavanja Evropskog dana parkova (24. maj). Nabavljeno je po deset sadnica fejoe (Feijoa sellowiana Berg.) i drijena (Cornus mas L.), kao i pet sadnica eleagnusa (Elaeagnus x ebbingei).
Preduzeće „Adriatic Marinas“ d.o.o. Tivat (Porto Montenegro) je doniralo četiri sadnice čempresa (Cupressus sempervirens L. var. Stricta) i jednu sadnicu elepskog bora (Pinus halepensis Miller). Namjera je da se kroz zamjensku i dopunsku sadnju kontinuirano vrši obnova dendroflore ove izuzetno vrijedne zelene površine.
Gradski park Tivat
Evropski dan parkova je prvi put obilježen širom Evrope 1999. godine, a godinu dana kasnije i u Tivtu, otkada se tradicionalno obilježava svake godine sadnjom sadnica ukrasnog drveća i žbunja.
