Više od 4000 letova otkazano je u svijetu u nedjelju, od čega više od polovice američkih kompanija, ponegdje zbog loših meteoroloških uvjeta no uglavnom zbog porasta zaraza varijantom omikron koronavirusa.
U nedjelju je bilo otkazano 2400 letova u polasku i dolasku u Sjedinjene Države, prema internetskoj stranici FlightAware.com.
U svijetu je više od 11.200 letova kasnilo ili bilo odgođeno.
Među kompanijama s najviše otkazivanja su SkyWest i SouthWest, s 510 i 419 otkazivanja, pokazuje stranica.
Božićni i novogodišnji praznici donose vrhunac putovanja zrakoplovom, no naglo širenje visokozarazne varijante omikron prisilo je brojne kompanije da otkažu letove jer je kabinsko osoblje u karanteni.
I prijevozničke agencije diljem SAD-a otkazuju ili smanjuju usluge zbog manjka osoblja.
Omikron je poremetio novogodišnje proslave u velikom dijelu svijeta.
Globalni zračni promet i dalje je jako poremećen varijantom koronavirusa omikron.
Mnogi piloti i posada ‘ispali su’ iz stroja nakon zaraze koronavirusom ili su u izolaciji zbog kontakata s bolesnim osobama, što prisiljava tvrtke, koje nemaju dovoljno osoblja za letove, da ih otkažu.
Porast zaraženih covidom prisilo je mnoge tvrtke da promijene svoje planove i povećaju broj zaposlenih od ponedjeljka.
Američke vlasi potvrdile su najmanje 346.869 novozaraženih u subotu, prema podacima agencije Reuters. .
Američko kabinsko osoblje oklijeva raditi prekovremeno tijekom praznika unatoč primamljivim financijskim poticajima. Mnogi strahuju od zaraze covidom-19, navode kompanije.
Da li je vaš organizam spreman za niske temperature, jake vetrove i navalu virusa? Za jačanje imuniteta nije potrebno previše filozofirati i kupovati skupe pripravke. Dovoljno je nabaviti nekoliko namirnica, od njih napraviti koktel i prakticirati to svakoga dana.
U nastavku vam donosimo savršene recepte za shooterse koji su idealni za detoks i jačanje imuniteta.
BOOSTER ENERGIJE
Đumbir, limun i kajenski papar čine izvrsni sok koji čisti, detoksicira i potiče metabolizam. Đumbir i limun sadrže spojeve koji pomažu u održavanju zdravog metabolizma, a i potiču probavu te smanjuju mučnine. S druge strane, kajenski papar jača imunitet i smanjuje upale. Ovaj shooter popijte svako jutro i krenite u novi dan svježi i energizirani!
Potrebni sastojci:
5 cm đumbira
1 limun
Malo kajenskog papra
Priprema:
Naribajte đumbir, naribajte malo limunove korice i iscijedite limunov sok.
Dobro promiješajte i začinite kajenskim paprom, pa popijte.
JUTARNJI DETOKS
Ovaj napitak od četiri hvalevrijedna sastojka uravnotežuje odnosno balansira pH, smanjuje kolesterol i čisti cijeli organizam što vašu kožu čini sjajnijom i čišćom. Daje vam energiju i smanjuje nadutost, a kombinacija octa, limuna, meda i papra ojačat će čitav organizam pogotovo u vrijeme prehlada, gripa i viroza.
Potrebni sastojci:
1 žlicajabučnog octa
Malo papra
1 žličica meda
Sok pola limuna
Priprema:
Pomiješajte sve sastojke žličicom i ispijte.
SHOOTER ZDRAVLJA
Pojačajte imunološki sustav i održite ga zdravim i jakim, kombinacijom začina i hrane koji su zapravo lijek. Hladnije vrijeme opterećujte naše tijelo. Za borbu protiv infekcija i virusa, ovaj će shooter biti najbolji.
Potrebni sastojci:
2 cm đumbira
1/2 limuna
1 žličica kurkume
Malo kajenskog papra
Priprema:
Iscijedite limun i naribajte unutra đumbir, pa dodajte kurkumu i kajenskog papar.
Radovi na izgradnji saobraćajnice MR2 u Krtolima (Radovići – Luštica Bay), biće nastavljeni nakon praznika jer su u međuvremenu stvoreni preduslovi za to otklanjenjem nekih problema u projektnoj dokumnetaciji i nabavkom potrebnog posebnog materijala.
Potvrdio je to predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP) precizirajući da su radovi proteklih dvedesetak dana bili u zastoju zbog potrebe nabavke gabiona (krupnog kamena upakovanog u kaveze od čelične žice), kao i zbog potrebe raspisivanja tendera za izbor izvođača za dodatne i nepredviđene radove na tom projektu.
“Originalni projekat po kome su se radovi izvodili nije predvidio takav nivo zemljanih radova kod budućeg kružnog toka koji MR2 spaja sa ranije izgrađenom MR1 saobraćajnicom, odnosno postojećim lookalnim putem Radovići-Plavni horizont. Tu se pokazalo da je zemljište prilično rastresito i da treba praviti nasip većeg obima nego što se prvobitno planiralo i da sve to treba učvrstiti sa kamenom u gabionima. Zbog toga smo morali da raspišemo tender za dodatne radove na koji se javio i posao dobio postojeći izvođač, kompanija “Civil Enginner” iz Podgorice i radovi će ubrzo biti nastavljeni.”- kazao je Komnenović dodajući da će dodatni radovi čitavu investiciju izgradnje MR2 saobraćajnice poskupiti za oko 120.000 eura.
Put MR2 koji se gradu u Krtolima dugačak je 605 metara, a on predstavlja nastavak već izgrađene saobraćajnice MR1 i njen produžetak ka kompleksu turističkog rizorta Luštica Bay u Radovićima. Radovi koje finansira Ošpština Tivat počeli su 21.juna prošle godine sa ugovorenim rokom za završetak posla od 300 dana. Radove izvodi “Civil engineer” doo iz Podgorice, a njihova vrijednost prije raspisivanja tendera za dodatne poslove koji je uptravo završen, iznosila je 1.149.524,93€.
Inače, planirano je da nastavak MR2 saobraćajnice prođe jednim dijelom kroz prostor u kojem se razvija projekat Luštica Bay i poveže Tivat sa administrativnom granicom prema opštini Herceg Novi. Izgradnjom MR1 i MR2 u potpunosti je rasterećen regionalni put Tivat – Radovići (obala Đuraševića i Bogišića) i omogućen brz i lak pristup Plavim horizontima, odnosno naselju Luštica Bay.
Da bi gradila ovu saobračajnicu što je njena obaveza prema investitoru Luštice Bay – korporaciji “Orasciom Development”, Opština Tivat se lani morala kreditno zadužiti jer je bivša lokalna administracija nekadašnjeg gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS) prethodno tokom 2020. nemamjenski potrošila preko 900.000 koje joj je strogo namjenski za izgradnju MR2 bila prenijela Vlada. Zbog toga je aktuelna tivatska lokalnam vlast koalicije građanskih listi NP-BF-GB protiv Kusovca lani podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, ali je taj predmet kasnije u svoju nadlenost preuzelo Speciojalnoi državno tužilaštvo u Podgorici.
Lokalna uprava Tivta je 19.oktobra, posredstvom advokata Predraga Savića iz Beograda, ODT-u u Kotoru podnijela krivičnu prijavu protiv bivšeg gradonačelnika Kusovca zbog sumnje da je on nenamjenskim trošenjem oko 903 hiljade eura novca poreskih obveznika, počinio krivično djelo „nesavjestan rad u službi“ i lokalnu upravu oštetio za više stotina hiljada eura.
Taj novac je preko Vlade Crne Gore, kompanija Luštica Development, krajem decembra 2019. prebacila Opštini Tivat sa izričitom svrhom gradnje pristupne MR2 saobraćajnice za taj luksuzni turistički rizort u Krtolima kod Tivta.
„Umjesto da taj novac koji je dobio zaključkom Vlade za gradnju puta prema Luštici Bay, kako to izričito propisuje Zakon o finansiranju lokalne samouprave, uplati na poseban žirio račun i nakon toga strogo namjenski utroši za tu svrhu – gradnju novog puta, Kusovac je ovaj novac preusmjerio na jedinstveni račun trezora Opštine i u prvih osam mjeseci 2020. godine potpuno nenamjenski utrošio. Doktor ekonomskih nauka Siniša Kusovac koji kao profesor na fakultetu, treba da vaspitava generacije studenata kako se odgovorno odnosi prema državnim parama i zakonu, kako se odgovorno troši javni novac, što su dobri knjigovođstveni standardi i što je obaveza dobrog domaćina, ovdje je namjenska sredstva stavio na jedinstveni račun budžeta Opštine i počeo ih nemamjenski trošiti, odnosno krčmiti na razna davanja“- istakao je, prilikom podnošenja krivične porijave protiv bivšeg gradonačelnika, advokat Savić.
Prema njegovim navodima, Kusovac na taj način počinio krivično djelo „nesavjestan rad u službi“ i Opštinu Tivat oštetio za više stotina hiljada eura jer se ona, kada su pare dobijene namjenski od Luštice Development potrošene, morala kreditno zadužiti da počne gradnju puta MR2 što je bila njena obaveza prema toj kompaniji. Savić je ocijenio da je ovaj slučaj „toliko eklatantan i evidentan primjer kršenja zakona da u njemu niti jedno partijsko, neprofesionalno i ne znam kakvo sve drugo Tužilaštvo ne može da zažmuri na izvršenje ovog krivičnog djela“, te da bi zbog njegovog postupanja u aferi MR2, Tužilaštvo moralo sprovesti detaljnu finansijsku istragu poslovanja Kusovca kao predsjednika Opštine Tivat i njegovog tima.
„Ovakav slučaj nezakonitog postupanja sa javnim sredstvima ne može se naći ni u najnerazvijenijim afričkim, a ne državama koje su poput Crne Gore, članice NATO-a i pred ulaskom su u Evropsku Uniju. Tužilaštvo, makar bilo i najgore na svijetu, jednostavno mora da postupi po ovoj krivičnoj prijavi i optuži Kusovca, kao i da istraži sve transakcije koje su lani obavljene sa nenamjenski utrošenim novcem zbog sumnje da su pritom, moguće izvršena i još neka druga krivična djela.“- poručio je advokat Savić.
Kusovac je u komentaru koji je nakon toga dao RTCG-u, odbacio navode iz krivične prijave koju je protiv njega aferi MR2 podnijela Opština Tivat i kazao da je novac trošio po zakonu, te je nagovijestio da će i sam podići tužbe protiv Komnenovića i Savića zbog njegovog navodnog, lažnog prijavljivanja.
Afera MR2 je samo jedna u nizu kontroverznih aktivnosti bivšeg tivatskog gradonačelnika zbog kojih je Kusovac do sada u više navrata saslušavan pred osnovnim ili Specijalnim državnim tužilaštvom, ali za sada protiv njega zvanično tužioci nisu još podnijeli nijedan zvanični optužni predlog u tim predmetima.
Željeli bi ste da u stvarnosti, a ne na televiziji, vidite kako žive morski konjići, kako se raža zakopava u pijesak iz koga vrijeba plijen, gdje se sve zavlače hobotnice i morune ili kako plastika utiče na živi svijet u moru, ali ne znate da plivate i ronite ili se jednostavno, plašite dubine?
Od sredine 2021.godine to više nije problem čak ni u mentalitetski poslovično kontinentalnoj, a ne primorskoj državi Crnoj Gori. Naime, u Institutu za biologiju mora u Kotoru (IBMK), u posebno prilagođenom dijelu zgrade nekadašnje kapetanske palate Radoničić u Dobroti, na površini oko 300 kvadrata, žive brojni novi i neuobičajeni stanovnici – ribe, rakovi, školjke, glavonošci, bodljokošci i razni drugi morski organizmi. U 16 tankova prvog i za sada jedinog javnog akvarijuma u Crnoj Gori – Akvarijuma Boka, u uslovima najpribližnije moguće bliskim onima koje imaju u prirodi, trenutno živi 60-tak različitih morskih vrsta, nudeći na taj način jedinstenu priliku najširoj crnogorskoj javnosti da iz prve ruke, bez kvašenja u vodi, stavljanja maske i oblačenja peraja, zaviri u prebogat i fascinantno lijep živi svijet ispod morskih valova.
U godini kada IBMK obilježava veliki jubilej- 60-tu godišnjicu osnivanja i rada, ta naučno-.istraživačka ustanova upotpunjena je jednim potpuno novim segmentom: Centrom za zaštitu biodiverziteta Jadrana „Akvarijum Boka“. Osnivanje Centra je omogućeno investicijom u ukupnom iznosu od 1,17 miliona eura, od čega su neprovratna sredstva Ministarstva vanjskih poslova Norveške 750.000 eura. Ideja je realizovana preko MonteAqua projekta i uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Univerziteta Crne Gore i JP Morsko Dobro.
Akvarium Boka – foto S.L.
“Kroz Akvarijum Boka imamo tri pravca djelovanja: zaštita ugroženih vrsta, njihovo očuvanje u kontrolisanim uslovima i eventualna buduća repopulacija, te edukacija najšire javnosti, kao i da budemo jedan novi dio turističke ponude grada Kotora. Nije nam cilj da kroz akvarijum za koji se plaćaju ulaznice, ostvarujemo profit, već da Akvarijum Boka bude samoorživa jedinica IBMK i da ostvarujemo profit dovoljan da se akvarijum održava i pokriva svoje troškove.” – kaže za rukovodilac Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana „Akvarijum Boka“ dr Mirko Đurović. On se nada da će akvarijum u Kotoru biti „prepoznat i kroz prosvjetni i edukativni sistem Crne Gore na način da dobijemo određena budžetska sredstva, a da zauztrvat sva djeca školskog uzrasta u Crnoj Gori imaju bepsplatan ulaz u akvarijum prilikom organizovanih posjeta sa predavanjima.“
“Sa naše strane, trudićemo se da prikažemo svu raskoš i bogatstvo živog svijeta Jadranskog mora, a najmlađim generacijama ćemo pripremiti niz edukativnih programa kako bi se na najbolji mogući način obrazovali u buduće ekologe i ljubitelje prirode. Želimo da edukujemo sve mlađe generacije crnogorskih đaka o tome šta je more, šta su najljepše odlike biljnog i životinjskog svijeta Boke i Crnogorskog primorja.”- ističe dr Đurović dodajući da je od otvaranja akvaijuma početkom juna, ovaj novi segment IBMK-a zabilježio dolaske više od 10.000 posjetilaca, uz sva ograničenja nametnuta pandemijom koronavirusa.
Posjetioci su bili u prilici da vide stanovnike 16 manjih ili većih tankova koji reprezentuju tri tematske cjeline Akvarijuma Boka: Svjetsko more i Sredozemno more, Jadransko more i Južni Jadran, Bokokotorski zaliv i tropska mora. Na izložbi na otvorenom u parku Instituta posjetioci pored toga, imaju priliku da se upoznaju i sa drugim aspektima sa života u moru, morskom biologijom, načinima zagađenja mora i morem kao izvorom hrane. Na ovaj načlinj ispunjena je i višedecenijska želja naučnika iz IBMK da se ovako atraktivnim sadržajem kao što je akvaruijum, po prvi put otvori dio Instituta za najširu javnost.
Akvarium Boka – foto S.L.
„Dosadašnji utisci naših posjetilaca su generalno, veoma dobri. Ima tu i poneka kritika i dobronamjerna sugestija, a i mi sami smo u međuvremenu uočili neke stvari koje ćemo nastojati da ispravimo ili poboljšamo. Tako ćemo već sada u januaru dodati još dva nova tanka u unutrašnjosti akvarijuma, dok ćemo u vanjskom dijelu instalirati nekoliko interaktivnih panela i na taj način obogatiti edukativne sadržaje. Posjetioci će tako, osim što će moći da vide žive stanovnike akvrijuma, moći da preko interaktivnih pamenal vide i neke od segmenata rada Instituta za biologiju mora, da nauče kako izgledaju mikroorganizmi poput fitoplanktona, što je to živi sviet Jadranskog mora i zašto je on važan za čovjeka, kako buka ili otpad utiču na morski ekosistem…“- najavljuje Đurović.
Prilika da neposredno gledate ribe, rakove i druge morske organizme u ambijentu koji je vrlo sličan njihovim prirodnom staništu jedinstveno je iskustvo koje oduševljava, posebno mlađu populaciju. Osim školske i djece predškolskog uzrasta koji ovdje dolaze u organizovanim edukativnim turama, česti posjetioci Akvarijuma Boka su i čitave porodicve kojima je ovo idealan i za djecu vrlo atraktivan izlet.
Odmah na uslasku, čeka vas i poseban tzv.“splah tank” koji imitira obalnu zonu plime i osjeke. Ko vidi ovdje prezentiran samo djelić bogatstva života koji buja u toj osjetljivoj kontakt zoni gdje se more sreće sa kopnom, nikada više neće sa istom ravnodupnošću kao do sada, gledati na već po zlu čuveno “predsezonsko prihranjivanje plaža” u Crnoj Gori kada pod hiljadama kubika pijeska i rizle kojima se šire kupališta, živi sahranjeni bivaju milioni malih riba, razne vrste rakova, morskih zvijezda, morskih ježeva, sasa, školjki, algi i drugih organizama….
Akvarium Boka – foto S.L.
Krećući se dalje kroz relativno mali, ali zanimljivo dizajniran prostor Akvarijuma Boka, posjetilac dolazi do većih tankova u kojima možete vidjeti orade, brancine, cipole, špare, sarke, piceve, fratre, škrpine, bukve, gire, labre, guljoče, kostoroge, mačkulje, dragane, crnelje, perke, marmare, kernje, murine, raže. Iza stakla, u svježoj morskoj vodi koja svojim patrametrima čistoće, saliniteta i temperature mora odgovarati strogo definisanimm kriterijumima, iz na dnu tankova namjerno postopljenih imitacija ostataka amfora izviriuju i gledaju vas veći rakovi poput jastoga, grancigula i kosmelja, u rupama vještačkih stijena kriju se hobotnice, ili iz njih izvirujuju zmijolike morune, a iza vlati morske trave lagano plivaju morski konjići. Ambijent upotpunjavaju morske zvijezde, školjke poput jakovskih kapica, rakovi-samci u njihovim prepoznatljivim oklopima koje poput kopnenih puževa nose na leđima, morski sunđeri, alge, više vrsta korala i za akvariste možda i najkorisniji organizmi – morski ježevi.
“Ježevi su nam jako bitni jer se hrane morskom travom kojom polako obrastaju stakla i druge površine u akvarijumu, te na taj način održavaju čistim te površine. U tankovima u kojima borave druge vrste koje se u prirodi hrane ježevima, ne možemo pribjeći takvoj vrsti korišćenja usluga “prirodnih čistača”, pa stakla tu redovno čiste sami radnici akvarijuma koji ulaze u tankove iz kojih se prethodno ispusti veći dio vode ži onda oni fizički sa unutrašnje strane očiste stakla.”- objašnjava dr Mirko Đurović.
Za prilike u Crnoj Gori pionirski poduhvat izgradnje, opremanja, naseljavanja i održavanja Akvarijuma Boka – iako je on u odnosu na slične objete u zemljama okruženja, a pogorovo u svijetui, vrlo mali – bilo je izuzetno teška misija. Sačuvati naseljene organizme pokazalo se kao još i teži veći izazov nego samo uspostavjanje akvarijuma, a što potvrđuje i podatak da je stopa mortaliteta oko 50%.
Akvarium Boka – foto S.L.
“Priviknuti organizam iz divljine, da živi u zatvorenom prostrou je izuzetno teško. U principu, svi akvatorijumi u svijetu većinom funkcionišu na način da kupuju organizme uzgojene u bukvalno fabrikama koje se bave proizvodnjom akvarijumske faune i tada je mnogo lakše i održati ovakve organizme u zatvorenim uslovima. To međutim, jako puno košta pa smo mi prinuđeni da u nastanjivanju našeg akvarijuma, prvenstveno koristimo organizme iz divljine koje nam donose brojni sportski i privredni ribari sa kojima sarađujemo, ili ih tokom terenskog rada, prikupe sami naučnici i istraživači IBMK.”- ističe dr Đurović. Postoje i posebne procedure kako će neki od tih prganizama biti ulovljen i sačuvan, jer ne može svaka riba uhvaćena na parnagl ili u mrežu, da preživi fizičke povrede koja je pritom pretrpjela i da život onda nastavi u akvarijumu.
“Ljudi sa kojima sarađujemo se zaista trude da nam pomognu u radu pa je tako jedan naš dugogodišnji prijatelj- ribar sa Prčanja potrošio nekoliko dana da, držeći u vrši jednu kernju koju je uhvatio, ribu redovno hrani i zajedno sa vršom je postepeno podiže sa dubine od 20-tak metara na kojoj ju je uhvatio, na pliće do samo metar-dva dubine. Na taj način se riblji mjehur u kernji postepeno prilagodio promjeni hidrostatičkog pritiska kako ona ne bi uginula zbog naglog izvlačenja na površinu. Ta kernja nam je danas jedna od najatraktivnijih jedinki koje imamo u akvaijumu.”- opisuje Đurović.
Akvarium Boka – foto S.L.
Svi novi organizmi i jedinke koje iz divljine stižu u Akvarijum Boka, prije unošenja u tankove, moraju da prođu poseban 15-dnevni karantin u posebnim bazenima u tehničkom dijelu zgrade. Tokom tog perioda oni su pod posebnom opservacijom, prvenstveno da ne bi u akvar8jum prenijeli neke bolesti ili parazite koje možda nose sa sobom. Đurović za naredne mjesece najavljuje novi ciklus obogaćivanja akvarijuma, kao i drugačiji razmještaj postojećih organizama po tankovima, sa ciljem da se dostigne projektovanih 100 različitih vrsta zastupljenih u ovom jedinstvenom i atraktivnom prostoru.
Pri tome valja voditi računa o bezbroj detalja karakterističnim za pojedine vrste: tako naprimjer, u isti tank mogu ići samo sipe istog pola jer ako se zajendo nađu mužjak i ženka, odmah se mrijeste, a mrijest je terminalna faza života odrasle jedinke sipe. Slično je i sa hobotnicama koje, nedugo nakon polaganja oplođenih jaja, umiru. Tako je i prva velika hobotnica koja je živjela u Akvarijumu Boka a koja je već kao “trudna” došla ovdje, nakon polaganja jaja, puštena u more da tamo dočeka svoj neumitni biološki kraj. I njena jaja takođe su vraćena u more jer tamo imaju mnogo više šansi da se izlegu, odnosno da male hobotnice iz njjih prežive i kasnije narastu.
Raža sakrivena u pijesku – Akvarijum Boka -foto S.L.
Ne samo prirodne zakonitosti i teško privikavanje divljih organizama na život u zatočeništvu, utiču na mortalitet organizama u akvatrijumu – većina riba naime, “voli” da iskoči iz tankova, pa je to nedavno uradio i jedan od najvećih stanovnika akvarijuma – pešikan koji je žvio u velikom otvorenom tzv. touch tanku. To se dogodilo uveče kada nije bilo nikoga od zaposlenih u akvrijumu da ribu odmah vrati u tank, pa je pešikan na ža,lost, uginuo na suvom. Od tog slučaja tank je dorađen postavljanjem mreže na njegovom vrhu koja onemogućava ribe da iskaču iz vode. Na vrhu tanka sa hobotnicama koje su inače, poznate kao pravi umjetnici u bjekstvu iz ribarskih čamaca kada bivaju ulovljene, postavljena je vještačka trava jer su se njene oštre, plastične vlati u akvarijumima u Italiji, pokazale kao izuzetno pouzdano “sredstvo odvraćanja” hobotnica od namjere da ispužu iz tankova.
Ograničeni prostorni i tennički uslovi za sada ne dozvoljavaju Akvarijumu Boka da drži neke organizme poput grujeva koji su noćni predatori, pa bi ih posjetioci tek možda mogli nazreti u tamnoj vodi zamračenog tanka. Isto tako, budući da je najveći tank Akvarijuma Boka dimenzija 5 puta 2 metra, u njemu nema dovoljno prostora za neke veće, pogotovo pelagijske vrste riba poput lica i gofova, kao i možda za javnost najatraktivnijih morskih bića- ajkula.
Akvarium Boka – foto S.L.
Iako imaju odličnu saradnju i razmjenjuju iskustva sa kolegama iz najbližeg većeg javnog akvarijuma – onoga u Dubrovniku, te akvarijuma u Piulu, te dobijaju savjete od stručnjaka jedne firme iz Italije koja je i instalirala opremu u Aklvarijumu Boka, osoblje ovog akvarijuma ipak po principu “sam svoj majstor” vodi ovaj jedisntveni objekat. Tako je raspored organizama po tankovima, izbjegavanje konflikata među vrstama koje su jedna dugoj plijen, grupisanje jedinki približno iste veličine i snage, nešto što Đuović njegovi saradnici rade sami. U tankovima se održava za naseljene vrste, adekvatan ambijent i karakteristike morske vode sa stanovišta temperature, jer se voda koja dolazi u tank, može po potrebi, ohladiti i do najniže temperature od samo 7 stepeni Celzijusa. Najčešće se temperatura održava u rasponu od 16 do 18 stepeni Celzijusa, a što za sobom povlači i velike tropkove za električnu energiju, rad pumpi, hladnjaka, grijača i ostale opreme koja mora biti konstatno u pogonu 24 sata, sedam dana u sedmici, 365 dana u godini.
Ishrana organizama u akvarijumu je posebna priča: ribe i rakovi se hrane većinom smrznutom sardelom ili oslićem jer se smrzavanjem ubijaju svi paraziti koji su eventualno prisutni u svježoj takvoj ribi. Za ishtranu morskih šila u laboratioriji se u posebnim uslovima uzgajaju artemije – mali račići koji sennalaze u sporama na jako zaslanjenim staništima, a vrlo su hranljivi za organizme poput ribe-šila ili meduza koje takođe obitavaju u Akvarijumu Boka. Osim artemijama, morski konjilći u tankovima se hrane i larvama mizida – takođe vrste malih račića koji se skupljaju sa stijena u moru i onda vještački uzgajaju u laboratorijskim uslovima. Nekim vrstama, poput mačkulja daju se smrtnuti komadi glavonožaca – lignji, a povremeno se ribama daje i smrznuto meso školjki poput mušalja – sve ukupno, oko desetak različitih vsrat hrane se koristi svakodnevno u podmirenju potreba stanovnika Akvarijuma Boka.
Akvarium Boka – foto S.L.
“Nije nimalo jednostavno sve to postiči, ali evo, nekako se snalazimo i uspijevamo da se izborimo sa vrlo komplesnim svakodnevnim održavanjem akvarijuma i brigom o svim njegovim stanovnicima. Nas četvoro stalno zaposlenih i šestoro koji su povremeno angažovani, do kraja smo posvećeni ovom projektu i ulažemo ogromnu energiju da organizmima naseljenim u akvarijumu pružimo što bolje uslove. Ipak , sve to je istovremeno i jedno izuzetno zadovoljstvo. i privilegija”- zaključuje direktor Cenra za zaštitu biodiverziteta Jadrana “Akvarijum Boka” dr Mirko Đurović. On naglašava da je naredni korak u razvoju Centra uspostavljanje druge njegove planirane jedinice – centra za oporavak morskih kornjača. Administrativne pripreme za to su završene i sada se radi na obezbjeđivanju novca za opremanje tog segmenta, a koji će osim bazena za boravak povrijeđenih nmorksih kornjačla dok se one ne oporave, imati i veterinara koji će lijječiti ove ugrožene i zaštićene životinje jer kornjače nerijetko bivaju povrijeđene udarom brzih čamaca, zaplitanjem u mređe ribara, gutanjem udica sa parangala ili od sve prisutnijeg plastičnog otpada u moru.
U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule dvije osobe, registrovano je 1.288 novooboljelih, a oporavak je prijavilo 253 pacijenata, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Preminula je jedna osoba iz Podgorice i jedna iz Nikšića. Mlađi od preminulih imao je 84 a stariji 91 godinu. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 11.221.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 1.1.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3913 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 1.288 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
636
Nikšić
133
Berane
83
Bar
77
Kotor
55
Budva
53
Tivat
45
Pljevlja
42
Cetinje
35
Herceg Novi
25
Danilovgrad
23
Kolašin
14
Andrijevica
13
Bijelo Polje
11
Mojkovac
11
Ulcinj
11
Tuzi
6
Žabljak
5
Rožaje
4
Plav
3
Plužine
2
Šavnik
1
Ukupno
1288
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.416.
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 1.1.2021. godine je iznosio 32.92 odsto.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 173.161.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Razglednica iz Donje Lastve – foto arhiv Boka News
Boku Kotorsku krase brojna mala mjesta nastala uz obalu na pjeni od mora, koja uglavnom dijele istu sudbinu. O tim biserima, lokalne uprave minimalno vode računa… Jedno od njih je i Donja Lastva tipično malo mediteransko mjesto, bogate prošlosti. Donja Lastva je nekada bila opština, urbana cijelina i imala sve karakteristike grada…
Donosimo serijal tekstova iz pera dokumentariste, kolege novinara Slava Krstovića, koji je za Boka News napravio retrospektivni prikaz ovog bokeljskog malog mista kroz njegovu istoriju.
Piše: Slavko Krstović-Boka News
“Lastve su dvije, Gornja i Donja; Gornja, koja stoji do 350 metara nad Donjom, dva puta je veća brojem žitelja i kuća. …
Gornja Lastva ima 128 kuća i 846 duša, a Donja 50 kuća sa 400 duša; svi žitelji su katolici osim dvije kuće pravoslavne Tomanovića u Donjoj Lastvi.* …
Donja Lastva novija je naseobina; leži na moru. U njoj su ugledne trgovačke kuće: Marković, Perušina i kapetan Vicko Stjepčević. Najnovija krasna kultura i kuća tuj jest Ivovića sina, koji se je spustio ovamo iz Gornje Lastve. To je ures kulture od Lepetana do Tivta. …
Ime Donja Lastva nije od iskona; kraj, na kojem stoji Lastva Donja, zvaše se Tivat Mali, a današnji Tivat kraj Lastve, gdje ratno bečko ministarstvo, sagradi ratnu luku, te ju još i danas sa silnim troškovima utvrdjuje jakim gorskim obrambenim kulama i kasarnama, zvahu Zrnji Plat (ili plast), a jedan mu dio Pin. I danas se još kraj Tivta od arsenala do Kalimana tako u narodu zove. Nagadja se, da je taj Pinnes, sin kraljice Teute, svoj dvor imao te po njemu taj kraj ime dobio i sačuvao. …
Okolina Lastve Donje plodno je zemljište, samo je slabo obradivo, premda ima krasne pitke vode i mnogo izvora; rodi izvrsno vino. Da je krasno ono zemljište, na kojem se širi pusti bušak, bušina i vresina, zasadito sa lozom, bralo bi se tuj godinice 5000 hl. vina i više. Nu tu od trajne suše – po tri mjeseca često ne vidiš ni kiše ni rose – nema paše, nema blaga. Mnogi misle: Bog dade more, koje hrani i odijeva, a ne treba teška rada. Smokva i maslina tuj raste kao šipak, a i ta nije prečesto gojena, vać kao divlja pustila suho granje na sve strane. …
U tom polju cvatijaše do god. 1848. mnogo plemićkih dvorova, koji danas ostaviše dosta razvalina ili tek sirotinjskih kuća. … “, crtice su ovo iz zapisa „Lastva“ Vjekoslava Novotnog, planinara i putopisca, objavljenog s kraja 1907. i s početka 1908. godine u „Hrvatskom planinaru“, vijestniku „Hrvatskoga planinarskoga družtva“ u Zagrebu.
* Po popisu urađenom 2003. godine Gornja Lastva je imala 6, a Donja Lastva 733 stanovnika, a 2011. u Gornjoj Lastvi nije bilo žitelja, a u Donjoj Lastvi ih je bilo 751.
Za one što bi Lastvom vijekovima unazad da se pozabave, preporuka za čitanje:
– Boka (antropogeografska studija) od popa Save Nakićenovića, „Srpski etnografski zbornik“, 1913.g.
– „Lastva“, historijski pregled; napisao don Ivo Stjepčević. Preštampano iz „Glasa Boke“. Bokeška štamparija, Kotor 1934.
Opisao je Novotni, sve do detalja, od dana do dana, lastovsku svadbu. Pomenuo je i kolo svatovsko, ali o djevojačkom nema ni riječi. A, po Lazaru Tomanoviću, kako napisa u „Slikama u sprimorja“, ljepšega kola ženskoga od lastovskog nema.
Narodna je svetkovina kod crkve sv. Vida, koga katolička crkva slavi 15. juna, i dok muški kokota gađaju, mlade se nevjeste i djevojke lastovske u kolo hvataju.
Kolo kod crkve Svetoga Roka u Donjoj Lastvi – Arhiv Boka News
„Da vi opišem nošnju njihovu.
Na glavi bijela marama od vela, kroz koju se vidi srebrni pa pozlaćeni češalj sa cvijetom u kosi. Ove su marame povelike a inkolane, tako ozada padaju niz pleća, ali sa strane stoje raširene kao krila, pa sprijed opet padaju im krajevi niz prsi, a pripučaju se zlatnom ili srebrnom iglom pri kosi iz više češlja. Bran iliti brhan, to je suknja sa oramenicama sva do dna tako namrskana, da kako se razvije opet se skupe one mrske pri dnu kao što su u pasu. Župet to je prsluk otvoren do po prsi od crvene čohe ili kadife zlatnijem frižom otočen s velikijem srebrno pozlaćenijem pucima. Oko grla marama bijela od vela zlatnijem brošem pripučena na prsima. O vratu visi lanac zlatan sa zvijezdom ili medaljom. Obično lastovke još u životu nose kamižolu uskijeh rukava do pasa od crvene čohe ili kadife zlatnijem frižom otočenu sa srebrno-pozlaćenijem pucama; ali ljeti mlade nevjeste i đevojke listom su u rukavima od košulje. Sprijeda nose široke i dole svilene pregače takođe zlatnijem frižom otočene, a slijeve strane svilenu maramu previjenu pipučenu. Na nogama crvene crevlje otvorene, i crvene bječve ili bijele. I bran je većinom crvenkast, ali ih ima i plavetnijeh. Pregače također razne boje crvene, a ima ih i žutijeh i drugijeh boja ali sve jasnijeh. Tako je bilo obučeno do trideset mladijeh lastovaka u kolu koje je pjevalo sve do mise, a u sred kola sveđer su po dva para igrala i to sve po suncu bez ikakva hlada, osim što su se branile od sunca mahačima a đekoja i suncobranom. Da se nema kod sv. Vida ništa drugo vidjeti nego samo ovo kolo, zasluživao bi na ovu slavu potruditi se“, piše komšija Lastovljana iz Lepetana, dr Lazar Tomanović, književnik, urednik novina, ministar i predsjednik Vlade Knjaževine i Kraljevine Crne Gore.
Ljepota će lastovske nošnje i nagradu zaslužiti. Zbilo se to 1936. godine na tradicionalnoj svečanosti prenosa slike bl. Gospe od Škrpjela iz Perasta u staro pomorsko svetiše na otočiću. Po dolasku u Perast, na gradskoj se rivi posebno istacala živopisna grupa Lastovljanki i Tivćanki u krasnim narodnim nošnjama, koje će potom prošetati i kotorskom rivom. „Prošla je preko obale do Općine povorka narodnih nošnji. Bilo je zaista krasno vidjeti oko sto gospođa i gospođica u lijepim nošnjama, među kojima je preovlađivala grupa dama iz Lastve i Tivta“, zapisuju hroničari tog vremena.
O tu se ljepotu nije oglušio ni „Odbor za podijeljenje nagrada za najljepše ženske narodne nošnje“, pa je prva nagrada za nošnju iz Boke dodjeljena narodnoj nošnji iz Tivta i Lastve. (Prvu nagradu za najljepšu mušku narodnu nošnju dobio je Ilija V. Abović iz Gornje Lastve, koji je nosio odoru „Bokeljske mornarice“).
Od Lazara Tomanovića, ostaje potvrda da se kokot nije gađao samo na moru, a otkriva nam i komšijsko sporenje Lastve i Lepetana, koje se, a kako bi drugačije bilo, oko međe vodilo. Draževica im bila sporna, i jedni i drugi tvrdili da je njihova i zbog toga Lastovljani nisu gađali kokota o sv. Antonu u Lepetanama, a Lepetanci o sv. Vidu u Lastvi.
O gađanju kokota piše i Novotni: „Ima u Lastvi i drugih starinskih običaja. Jedan jeste gađanje kokota. To biva ovako: Na dan svetoga Roka svežu živa kokota na daščicu, kameno oteščanu, te ju potisnu na more. Na 100 do 150 metara gađaju puškom u tog kokota. Tko ga pogodi, sveopća mu je čast. Prije bi takav strijelac čast dao i goste okupio oko svoga stola, danas obratno dobiva od općine 25 Kr. Tim je ujedno i spojena crkvena svetkovina, jer je taj običaj uveden kao zavjet od kuge.
Takovo gađanje svetkuju i u Tivtu, koji su u prijašnje vrijeme sa Lastovljancima zajedno tu svetkovinu svetkovali. I Peraštani istu tu svetkovinu jednakim načinom svetkuju 15. svibnja kao spomen dan, kad su Turke hametom pobili, kako to i narodna pjesma lijepo kazuje.“
Kupatilo – Donja Lastva – Arhiva Boka News
POČELO JE IZNENADNO
Običaj se ovaj zadržao i u prošlom vijeku, a u njegovoj osmoj deceniji dio je Lastovskih dana zabave, što već „ulazi“ u priču o turizmu.
Ta se priča počinje ispisivati u četvrtoj deceniji 20. vijeka, a po onom, ljudima omiljenom pripovijedanju, „šta bi bilo, da je bilo?“, možda je Donja Lastva mogla biti preteča zdravstvenog turizma. Jer, zimu 1904. godine među Lastovljanima je proveo dr Peterman, njemački specijalista za plućne bolesti, koji je diatetično-fizikalnim liječenjem u svojim sanatorijima u Njemačkoj i Italiji postigao sjajne uspjehe.
„Nazad nekoliko mjeseca došao je da prouči klimu Boke i da sprovede zimu u ovom južnom podneblju, koje mu je tako omililo, da je odlučio, kako čujemo, da ostane u Donjoj Lastvi i da ovdje učini jedan sanatorium za bolesnike plućnih bolesti, pošto se uvjerio da čisti zrak, divni i od vjetra zaklonjeni položaj i blaga klima Lastve pruža sva jamstva za ozdravljenje bolesnika osobito od plućnih bolesti; a nada se, da će u ovom krasnom predjelu u ovoj blagoj klimi, biti od pomoći i koristi jadnim bolesnicima većim uspjehom nego li u hladnoj i ledenoj sjevernoj klimi njegove domovine. I zbilja Lastva Donja je jedno od najzdravijih i jedno od najljepših položaja uz more krasne Boke, pak za to i svraća na sebe pozornost liječnika i putnika. Bilo u sto dobrih časa!“, zapis je iz „Crvene Hrvatske“, objavljen u martovskom broju pomenute godine.
Da je bilo, k’o što nije bilo, da je …, neka, ipak, statistika svoje kazuje. Donju Lastvu su tokom ljeta 1935. godine posjetila 63 gosta, od kojih je bilo 59 Jugoslovena. Statistika veli da su gosti proveli u Donjoj Lastvi 2.770 noći, od toga Jugosloveni 2.620, a stranci 150. (U isto vrijeme u Tivtu je bilo 146 gostiju, od toga 142 Jugoslovena i 4 stranca, koji su ostvarili 1.168 noćenja. Tivćani nisu bili ažurni kao Lastovljani i nisu dosatavili odjeljene podatke o noćenjima.)
Narednog ljeta bilježi se drastičan pad. Po podacima iz zvanične knjige o prijavljivanju stranaca, u Donjoj Lastvi bila su 33 gosta sa 577 provedenih noći. Od ovoga broja bilo je 30 Jugoslovena sa 528 noćenja i 3 stranca sa 49 provedenih noći.
Turizmu se veća pažnja posvećuje tek s kraja šeste i s početka sedme decenije prošlog vijeka. Za potvrdu dio reportaže „Kad naranče cvjetaju“ objavljene 1960. godine u „Boki“, biltenu Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije:
„- Ovo je zaista ono što se naziva kriminal- kaže poznanik.
– Koje?
– Ova cesta od Tivta do Lepetana. Prošao sam pola Jugoslavije, a nigdje slabijeg puta nijesam vidio. Prosto se čudim Radničkom savjetu „Autoboke“ što dozvoljavaju da autobusi saobraćaju na ovoj liniji. Jednoga dana će se desiti … Pogledajte, put je podriven s mora. Uzak je. Zločin je voziti po ovakvoj cesti. To kažem javno …
Donja Lastva – – Arhiva Boka News
Ja se sa govornikom slažem u cjelini, a pošto nemam ništa da dodam, pitam:
– Kako ste sa turizmom? Kako sam u Tivtu čuo Lastovljani su pioniri turističke privrede u Tivatskoj opštini. Je li to tačno?
– Lani je bilo odlično. Za vrijeme II jadranskog padobranskog kupa sve je bilo puno stranaca. Zujalo je kao u košnici. Sve privatne sobe bile su zauzete … Počelo je iznenadno. Prije nekoliko godina ovdje su ljetovali ferijalci. Sviđelo im se. Pričali su o tome. Onda su nam došle Sarajke, pa Beograđani i na kraju stranci. Već sada neki strani gosti žele da zakupe sobe za ljeto. U tom pogledu ima jedna poteškoća. U Donjoj Lastvi ne radi nikakav restoran ili kafana gdje bi turisti mogli da jedu, a privatnicima je to velika poteškoća. Valjda će nešto preduzeti komuna i turističko društvo. Iako, ja sa radom „Turista“ nijesam zadovoljan. Oni su puki siromasi. Nemaju ni dinara svojega pa ne mogu ništa uraditi, a Tivtu je potreban i turistički biro. Potrebno je i nama da objedini turističku ponudu.“
Tivat je 1957. godine bio domaćin prvog Jadranskog padobranskog kupa, a takmičenje u skokovima na cilj u vodi sa visine od 500 metara održano je u zalivu ispred Donje Lastve. Takmičenje održano pod pokroviteljstvom predsjednika Narodne Skupštine Crne Gore, Blaža Jovanovića, bilo je najveće interncionalno takmičenje koje je do tada organizovano u Crnoj Gori, a pored jugoslovenskih, skakali su i padobranci iz Austrije, Sovjetskog Saveza, Bugarske, Rumunije, Sjedinjenih Američkih Država, Izraela, Francuske, Poljske i Mađarske.
Sa Jadranskog padobranskog kupa 1959. – Arhiva Boka News
U Donjoj Lastvi je godinu dana kasnije uspostavljen Jadranski vazduhoplovni centar. Bio je smješten u vili Ivovića, koja je, kako je decenijama ranije pisao Vjekoslav Novotni, bila ures kulture od Lepetana do Tivta. Te 1958.g. pri centru je radila Škola vaduhoplovnog jedriličarstva koja je okupila 40 jedriličara iz Titograda, Ivangrada i Tivta, a tokom ljeta u Donju Lastvu su stigli i seleniti. O djeci oduševljenoj astronomijom brinulo je dvadeset pedagoga iz cijele Jugoslavije, a tokom njihovog boravka održano je prvo selenitsko veče na Jadranu na temu „Put na Mjesec“.
Seleniti nastavljaju i narednih godina da dolaze u Donju Lastvu, a isto čine i Sarajke, jer njihovo društvo „Savremena žena“, za koje novine pišu da je pionir turističke privrede u lastovskom kraju, ima svoje prosotrije. U Jadranskom vazduhoplovnom centru, uz cijenu pansiona od 800 do 2.000 dinara, ljetuju prosvjetni radnici, a u Donjoj Lastvi svoj kamp imaju i zdravstvene službe iz Goražda.
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat u protekloj godini dva puta je dodjelila novčanu podršku biznis planovima žena preduzetnica.
Odlukom Komisije za raspodjelu sredstava krajem decembra 2021. dodijeljena su četiri granta, u ukupnom iznosu od preko 12 hiljada eura, i to:
– „FASADE MONTENEGRO“ d.o.o. (Marija Jarić) u iznosu od 4.000,00 eura,
– „SHINE M & D“ d.o.o. (Stanka Bojić) u iznosu od 4.440,00 eura,
– „JOAN“ d.o.o. (Mirjana Sijerković) u iznosu od 2.000,00 eura,
– „MONIREGO“ (Irena Čapo Trajčevska) u iznosu od 2.000,00 eura.
U kabinetu predsjednika Opštine Tivat 30. decembra je za četiri dobitnice upriličen prijem i potpisivanje Ugovora o dodjeli sredstava. U razgovoru sa nagrađenim preduzetnicama, predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović saopštio je da su njihove biznis inicijative značajne za grad i da će u budućnosti biti još snažnije podržane. „Svi preduzetnički projekti koji su za dobrobit grada, dobrodošli su“, kazao je Komnenović i najavio otvaranje biznis inkubatora u Tivtu.
Prijemu je prisustvovao i sekretar za privredu Vedran Božinović, koji je čestitao dobitnicama i kazao da su u njihovim projektima prepoznate nedostajuće potrebe grada, te da će doprinijeti diverzifikaciji ponude.
Japanski brod ‘Sun Rio’ postao je velika zvijezda svjetskih medija.
Na putovanju iz Japana do ruske luke Vladivostok brod prepun rabljenih automobila našao se u ekstremnim uvjetima velikih valova, vjetra i temperature debelo ispod ništice, prenosi Autoklub.
Kapetan je potvrdio da su prošli kroz havariju, no na kraju je sve završilo bez problema i Sun Rio je mirno uplovio u rusku luku. Problem je nastao prilikom iskrcaja jer su automobili u potpunosti zaleđeni i lučki radnici nisu imali lagan posao.
Automobile su odleđivali raznim pomagalima, no cijeli posao su odradili rutinski bez poteškoća.
Spektakularni prizori zainteresirali su i lokalne stanovnike koji su požurili uhvatiti fenomenalne apokaliptične kadrove.
Teško je prepoznati koje automobile je Sun Rio prevozio jer ih je debeli sloj leda u potpunosti maskirao.
Prepoznali smo tek pojedine modele sa značkom Honde i Toyote.
Više od 10.000 Mostaraca i brojnih gostiju iz BiH, Hrvatske i dijaspore ušlo je u Novu godinu s Indirom Levak u Mostaru, gradu koji je organizirao doček na otvorenome uprkos sve strožim epidemiološkim mjerama zbog naglog porasta broja novozaraženih koronavirusom.
Na prostoru ovogodišnjeg Adventa u središtu Mostara okupljeni su uživali uz glazbu i zabavu. Kao predgrupa Indiri i njezinome bendu nastupila je mostarska glazbena skupina Twist.
Okupljenima se u ponoć obratio i mostarski gradonačelnik Mario Kordić. Poželio je da im 2022. godina bude ispunjena zdravljem, ljubavlju i srećom, te da se dugo vesele ove noći. Nakon toga uslijedio je vatromet.
Već danima u Mostaru nije bilo moguće rezervirati smještaj budući da je taj grad jedan od rijetkih koji je organizirao doček na otvorenome. Uz Mostarce najveći je broj gostiju pristigao iz Hrvatske, ali i inozemstva.
Posljednjih dana u županijama na području Hercegovine je došlo do porasta broja novozaraženih od koronavirusa. U petak je su Kriznog stožera Županije zapadnohercegovačke sa sjedištem u Širokom Brijegu izvijestili su o “značajnom pogoršanju epidemiološke situacije”. Pozvali su sve građane da se pridržavaju epidemioloških mjera te da izbjegavaju bliske kontakte.
Novu godinu veliki broj vjernika dočekao je u molitvi u svjetski poznatom mjestu molitve Međugorju. Svetu misu u ponoć predvodio je glavni ministar franjevačkoga reda fra. Massimo Fussarelli.
Uz vjernike iz BiH i Hrvatske, u Međugorje su, prema navodima iz lokalne turističke zajednice, pristigle organizirane skupine hodočasnika iz Poljske, Ukrajine, Austrije, Njemačke, Italije, Francuske i SAD-a.
Skok broja zaraženih varijantom koronavirusa omikronom mogao bi dovesti do toga da Izrael dosegne kolektivni imunitet, rekao je danas najviši zdravstveni dužnosnik zemlje dok se broj slučajeva nastavlja povećavati.
Vrlo zarazna varijanta omikron dovela je do porasta broja slučajeva zaraze koronavirusom širom svijeta. Broj zaraženih u cijelom svijetu dosegao je rekordnu razinu, a prosječno je otkriveno nešto više od milijun slučajeva dnevno između 24. i 30. prosinca, prema podacima Reutersa.
Smrtnost, međutim, nije porasla u toj mjeri, što daje nadu da je nova varijanta manje smrtonosna. Izrael je do kraja prosinca uspio u određenoj mjeri spriječiti širenje omikrona, ali kako stopa zaraze sada raste, očekuje se da će dnevni slučajevi dostići rekordne vrijednosti u sljedeća tri tjedna.
– To bi moglo rezultirati kolektivnim imunitetom, rekao je glavni ravnatelj ministarstva zdravstva Nachman Ash.
– Cijena će biti mnogo zaraženih, rekao je Ash za Radio 103FM.
– Brojke će morati biti vrlo visoke kako bi se postigao kolektivni imunitet. To je moguće, ali ne želimo to postići zarazom, želimo da se to dogodi kao rezultat cijepljenja mnogih ljudi, naglasio je.
Oko 60 posto od 9,4 milijuna stanovnika Izraela u potpunosti je cijepljeno – gotovo svi cjepivom Pfizer /BioNTech – prema ministarstvu zdravlja, što znači da su ili primili tri doze ili su nedavno primili drugu dozu.
No stotine tisuća onih koji ispunjavaju uvjete za treću cijepljenje do sada to nisu učinili.
Od početka pandemije u Izraelu je dokumentirano oko 1,3 milijuna slučajeva zaraze koronavirusom.
– No, dva do četiri milijuna ljudi moglo bi biti zaraženo do kraja siječnja kada bi se val omikrona mogao smiriti, smatra Eran Segal, znanstvenik na Weizmannovom institutu za znanost i savjetnik vlade.
Tijekom proteklih deset dana broj novozaraženih se više nego učetverostručio.
Teški slučajevi bolesti također su porasli, ali daleko nižom stopom – s oko 80 na oko 100.
Uzimajući u obzir pojavu teških oblika bolesti Ash je kazao kako se razmišlja o dopuštanju četvrte doze cjepiva za osobe starije od 60 godina, nakon prošlotjednog odobrenja za osobe s oslabljenim imunitetom i starije osobe u domovima.
