AZK opet odgodila donošenje odluke o legalnosti državne pomoći kompaniji Adriatic Marinas

3
Tivat – panorama

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) ponovno je u četvrtak odložila donošenje konačne odluke o legalnosti državne pomoći kompaniji Adriatic Marinas-Porto Montenegro iz Tivta kroz opraštanje od straane Optine Tivat, duga za komunalije te firme u iznosu od 5,6 mliona eura.

Postupak u kome su pred nadležnima u AZK trebali da budu saalušani argumenti pravnih zastupnika Opštine Tivat sa jedne, odnosno Adriatic Marinasa sa drughe strane, do sada je odlagan najmanje tri puta  zbog bolesti prvo advokata jedne, a potom druge strane. Najnovije odlaganje u četvratk uslijedilo je nakon što je AZK-u pravni zastupnik Adriatic Marinasa dostavio potvrdu da mu je ponovno izrečena mjera samoizolacije, ovog puta navodno zbog kontakta sa osobom infirciranom koronavirsuom.

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (Narod Pobjeđuje) potvrdio nam je da je postupak pred AZK opet odložen do daljnjeg i izrazi svoje veliko nezadovoljstvo odugovlačenjem postupka kojeg je Agencija započela još u septembru 2019. i do danas nije privela kraju.

„Ovo stvarno više nema nikakvoga smisla. Postavlja se oparavdano pitanje čemu uopšte služi ta Agencija i zašto poreski obveznici plaćaju njene funkcionere i lčinovnike koji ni nakon više od godinu ipo dana od pokretanja ispitnog postupka, u ovom slučaju nisu u stanju da donesu konačnu odluku o tome“- kazao je Komnenović, dodajući da je ovo pitanje od izuzetnog značaja za Opštinu Tivat koja je trenutno u veoma lošoj finansijoj situaciji zbog čnjenice da je prethodna gradska vlast koalicije DPS-SD-HGI koja je pod vrlo kontroverznim okolnostima častila Porto Montenegro sa skoro 6 miliona eura novca koji je trebalo da prioadne gradu, ostavila gotovo praznu opštinsku kasu i istovremeno neplaćene dugove Opštine prema njenim povjeriocima od ukupno skoro 5 miliona eura.

Glasovima 17 odbornika DPS koji je sam bez svojih koalicionih parznera SD i HGI tada imao natoplovičnu većinu u lokalnom parlamentu, SO Tivat je januara 2018. Dala saglasnost da se sa Porto Montenegrom potpiše ugovor kojim bi Opština prihvatila da joj Porto ne plati 5,6 miliona eura dospjelih obaveza za naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za tri u mešuvremenu sagrađena nova velika lukuszna stambeno-poslovna objekta u kompleksu tog elitnog turističkog naselja. To je urađeno pozivajući se na odredne ugovora o prodaji nekadašnjeg viojnog brodogradilišta Arsenal koji su novembra 2006.potoisali tadašnji premijer Milo Đukanović i tadašnji vlasnik Adriatic Marinasa, kanadski milijarder Piter Mank, a koji je pominjao mogućnost da se obaveze investitora za naknade koje treba ubrati država za gradnju novog turističkog rizorta, umanje po osnovima koji nisu imali uporište ni u tada, ni u sada važećim crnogorsjim zakonima. Tako je voljom DPS, u januaru 2018. tivatski parlament dao „zeleno svjetlo“ da se sa Porto Montenegrom potpiše ovaj kontroverzni arabžman po kome bi Opština ostala bez višemilionskih prihoda na ime zakonom predviđene naknade za komunalno opremanje građevinksog zemljišta, ali je tadašnje gradonačenica Tivta dr Snežana Matijević (DPS) odbila da potpiše taj ugovor sa Portom. Na potpisivanju ugovora posebno su inistirali predsjednik Đukanović i tadašnji premijer Duško Marković, pa je Matijević koja je ostala odlučna u manjeri da tone uradi, na kraju pod pritiskom svoje partije morala dati ostavku na mjesto gradonačenice na kojem ju je u ljeto 2018. zamijenio Siniša Kusovac (DPS). On je nedugo potom, stavio paraf na taj ugovor.

Kusovac je tako oslobodio Porto Montenegro dospjelih obaveza od 5,6 miliona eura za komunalije, oprostivši taj dug kompaniji na ime “sredstava do sada uloženih u ekološku sanaciju lokacije” Arsenala u iznosu od 541.441,37€, „sredstava uloženih u rušenje objekata koji nemaju građevinsku dozvolu“ u iznosu od 827.411,05€, te „umanjenja iznosa, koji se odnosi na stvarne površine objekata izgrađenih prije 1945.godine“, od 4.222.658,82€. Niti jedan od ova tri u ugovoru navedena osnova po kojima Kusovac pričinio direktnu milionsku štetu gradskom budžetu, nema uporišta ni u jednom zakonu o planiranju i izgradnji prostora, odnosno zakonu o finansiranju lokalne uprave koji su važili kako danas, tako i u vrijeme sklapanja ugovora o prodaji Arsenala kompaniji Adriatic Marinas 2006.godine. Ovakva povlastica do sada nije data nijednom drugim investitoru u Crnoj Gori, pa je AZK u septembru 2019. pod pritiskom više puta ponavljanog interesovanja delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori za ovaj kontroverzni posao, pokrenula ispitni postupak da li je ovaj otpis komunalija bio nezakonita državna pomoć kompaniji Adriatic Marinas.

Opština Tivat je u odmah u početnim fazama postupka,  u ostavljenom roku za postupanje, dostavila AZK-u tražene podatke i informacije, ali su iz AZK tada poručili da iz dostavljenih materijala “proizilazi i neophodnost dodatnih postupanja sa nivoa Agencije”, a koje nisu završena ni do danas. AZK u mešuvremenu nije davala javnosti nijednu novu informaciju o toku daljeg postupka “ispitivanja usklađenosti državne pomoći dodijeljene preduzeću Adriatic Marinas sa Zakonom o kontroli državne pomoći“, već je istakla da će, kada bude donešena konačna odluka o tome da li je Porto ovako  dobio neprijavljeu ili nelegalnu državnu pomoć, ona biti objavljena na sajtu AZK.

Zakon o kontroli državne pomoći inače, ne propisuje rok u kome je Agencija obavezna da donese odluku o usklađenosti neprijavljene državne pomoći. AZK se ranije, pravdajući svoju sporost, pozivala na praksu Evrospke komisije koja za odluku u sličnim slučajevima koristi rok od 18 mjeseci  plus eventualno još dva mjeseca, ali je su čak i ti rokovi već isteli kada je u pitanju pokretanje postupoka odlučivanja o legalnosti državne pomoći Porto Montenegru.

Inače, sporost i neefikasnost AZK u ovom slučaju već je produkovala i dodatnu milionsku štetu za Opštinu Tivat jer je bivša gradska DPS-SD-HGI uprava pred kraj svog mandata, ponovno se pozivajući na kontroverne ugovore Vlade sa Portom iz 2006. i ugovor koji je potpisao Kusovac 2018., odlučila da Adriatic Marinas gradu ne treba da plati ni centa na ime komunalija za novi poslovno.stambeni kompleks Boka Place čija je gradja nedavnbo počela. Riješenje da se Portu oprašta novih nekiliko miliona eura komunalija za oko 72.000 kvdarata objekata u novom krilu tog turističkog naselja,  kako nezvanično nezvanično saznajemo, na jesen prošle godine potpisao je bivši opštinski sekretar za urbanizam Marko Petričević (DPS).

KUSOVAC POTPISAO JEDNO, A PRIČA DRUGO

Aferom „Komunalije” u Tivtu  bavilo se i Specijalno državno tužilaštvo, koje je ocijenilo da u tom slučaju navodno “nije bilo nepravilnosti koje bi ukazivale da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.”

Iako je sa Portom potpisao ugovor kojim je toj firmi oprostio dugove za komunalije pozivajući se na tri konkretna osnova a koja nemaju uporište u važećim zakonima, bivši tivatski gradonačelnik Kusovac i danas ustrajava u tvrdnji da to “nije bio oprost komunalija već kompenzacija za komunalno opremanje graševinskog zemljišta.” Po njemu, Opština je Portu samo njegove obaveze za komunalije prebila sa svojom neispunjenom obavezom prema investitoru, da mu na lokaciju na kojoj gradi, dovede svu neophodnu inmfrastrukturu.

Međutim, ne računajuči činjenicu da je Adriatuc Marinas gradio marinu i nautičko naselje na infrastruktirno već potpuno opremljenoj lokaciji bivšeg vojnog brodogradilišta Arsenal, ostaje činjenica da se Opština Tivat do danas nije uknjižila ni na postojeću infratsrukturu, ali ni na nove saobraćajnice, elektro, kanalizacionu i vodovodnu mrežu koju je Asdiatic Marinas u međuvremenu dograđivao na ovoj lokaciji. Stoga u vodu pada Kusovčevo objašnjenje o “kompenzaciji za komunalno opremanje” jer Porto Montenegro infrastrukturu koja bi po tom obrazloženju, nakon prebijanja međusobnih obaveza, trebala da bude vlasništvo Opštine, danas koristi kao svoja osnovna sredsta i preko nje zarađuje dodatni novac kao npr. licencirani snabdjievač svojih klijenata strujom i vodom. U konačnom, proizizali da je Adriatic Marinas infrastrukturu na kojoj danas zarađuje, dobio kao neprijavljenu državnu pomoć preko leđa Opštine Tivat, ali AZK to “ne želi da vidi” već godinu ipo dana.

SDP ne učestvuje na izborima u HN zbog epidemiološke situacije

16
SDP

Opštinski odbor Socijaldemokratske partije SDP Herceg Novi donio je odluku da ne učestvuje na lokalnim izborima u tom gradu zakazanim za 9. maj.

Kao razlog su naveli sveukupnu epidemiološku situaciju u državi i opštini, te da su procijenili da bi rizik po zdravlje naših sugrađana izborne aktivnosti značajno povećale, prenosi Radio Jadran.

– Iskustva vezana za zdravstvenu situaciju u Nikšiću, nakon upravo završenih izbora, to jasno potvrđuju. Mada se stiče utisak da broj zaraženih, u ovom momentu opada, broj teško oboljelih i umrlih naših građana svakim danom je sve veći. Najodgovorniji u našoj državi, trebali bi odgovornije i ozbiljnije da reaguju jer je valjda konačno svakom jasno, da je ovo pravi rat sa jednim opakim neprijateljem sa posljedicama koje još niko ni ne naslućuje – saopšteno je iz SDP Herceg Novi.

Kako su rekli, nemaju pravo da ugrožavaju živote sugrađana na bilo koji način.

– Nemamo pravo ni da ugrožavamo ni predstojeću turističku sezonu, od koje životno zavise mnogi naši sugrađani, a izborne aktivnosti sigurno neće popraviti epidemiološku situaciju, već naprotiv, ozbiljno je usložiti. Još 30.03. klub poslanika sdp-albanska koalicija “jednoglasno” je od predsjednika Skupštine Crne Gore tražio zakazivanje hitne sjednice kolegijuma Skupštine Crne Gore na temu aktuelne zdravstvene situacije u zemlji i kako će se održavanje zakazanih lokalnih izbora odraziti na tu situaciju. Nemamo informaciju da je došlo do zakazivanja tražene sjednice – naglašeno je u saopštenju.

Navode i da je bilo optimalno i korisno rješenje, da se izbori odlože za jesen, kada će biti održani lokalni izbori u još četiri opštine u Crnoj Gori.

– Iz neformalnih kontakata, stekli smo utisak da ostale partije nijesu dovoljno zainteresovane za odlaganje izbora.Ovu odluku nijesmo lako donijeli, posebno zbog kontinuiteta uspješnih rezultata na prethodnim izborima. Presudno za njeno donošenje je bila podrška naših članova i simpatizera, kojima je svoje i zdravlje svojih sugrađana važnije od glasova – navodi se u saopštenju OO SDP Herceg Novi.

IJZ: Preminulo osam osoba, 234 nova slučaja, H. Novi 7, Kotor 6, Tivat 5

0
IJZ—PCR-Laboratorija – foto lVada cg

U Crnoj Gori je, prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), preminulo osam osoba inficiranih koronavirusom, a registrovan je 234 novi slučaj infekcije.

Laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.443 uzoraka.

Novootkriveni slučajevi su iz sljedećih opština:

Opština oboljeli
Podgorica 68
Nikšić 44
Pljevlja 37
Berane 17
Bijelo Polje 13
Rožaje 9
Andrijevica 8
Herceg Novi 7
Kotor 6
Tivat 5
Cetinje 4
Danilovgrad 3
Ulcinj 3
Budva 2
Mojkovac 2
Kolašin 2
Bar 1
Petnjica 1
Tuzi 1
Šavnik 1
Ukupno 234

Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljeno je osam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz  Podgorice (4), Nikšića (3) i Cetinja (1)  od kojih je najmlađi imao 68, a najstariji 82 godine starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.373.

Kako ističu u saopštenju IJZ-a, do 15 sati prijavljen je oporavak kod 361 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4.391.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 94.269.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

opština trenutno inficirani
Podgorica 1515
Nikšić 667
Berane 332
Pljevlja 313
Bijelo Polje 262
Bar 158
Danilovgrad 143
Kotor 109
Cetinje 104
Kolašin 95
Herceg Novi 92
Mojkovac 91
Andrijevica 87
Rožaje 87
Ulcinj 86
Budva 71
Tivat 53
Tuzi 53
Plužine 29
Šavnik 18
Plav 11
Žabljak 8
Petnjica 4
Gusinje 3
Ukupno 4391

Platforma Crno na bijelo – Može Bokeški predala listu u Herceg Novom

URA – Bokeški forum

“Predajom liste Crno na bijelo – Može Bokeški započinje još jedna etapa političke borbe za obnovu i napredak Herceg Novog. Na tom putu našli su se zajedno Građanski pokret URA, Bokeški forum, Bokobran, CIVIS i mi pojedinci, a naš cilj je da, zajedno sa svim glasačima i sugrađanima, koji dijele isti vrijednosni princip, uspostavimo javnu službu u korist građana, a ne u korist partija. Nadam se da će nam se na tom putu mnogi pridružiti“, saopštio je danas nakon predaje liste Crno na bijelo – Može Bokeški Opštinskoj izbornoj komisiji u Herceg Novom nosilac te liste dr Draško Rašković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA dr Dritan Abazović iskazao je zahvalnost tradicionalnim partnerima i kazao da Herceg Novi zaslužuje bolje. ,,U političkoj šizofreniji koja je zadesila čitavu Crnu Goru, glas razuma i duh građana koji žele da se bore za svoj životni standard, za svoju Boku, ali i za svaki pedalj zemlje u kojoj žive, da ne budu diskriminisani, da budu jednaki i u potpunom saglasju sa svojim komšijama, žive u Herceg Novom i u čitavoj Crnoj Gori. Predali smo listu Crno na bijelo – Može Bokeški, uz moju veliku zahvalnost koalicionim tradicionalnim partnerima, ljudima koji se iskreno bore za građansku, ekološku i evropsku Crnu Goru i Herceg Novi. Želim da se zahvalim prijateljima iz Bokeškog foruma, Bokobrana CIVISA, nosiocu liste dr Raškoviću i svim nezavisnim ličnostima koje su nas podržale. Mi u Herceg Novom imamo samo jedan cilj – da pobijedimo i pokažemo da i Herceg Novi i Crna Gora mogu bolje i drugačije“, naveo je Abazović.

Kako je još istakao, cilj platforme Crno na bijelo – Može Bokeški je da da doprinos da naredna lokalna uprava Herceg Novog bude bolja nego postojeća. ,,Ovdje su ljudi čistih biografija, željni istinskih, a ne kozmetičkih promjena, šminkanja realnosti i nacionalizama! Ovdje su ljudi koji žele da trajno transformišu svoje gradove u mediteranske i turističke centre, koji žele da vrate Boku na one staze slave i istorije na kojima je uvijek bila. Naša misija je vrlo jednostavna, poštena i časna – da imamo evropski standard života. Neće biti lako, ali ovo je put koji moramo da pređemo. Sve što smo uradili 30. avgusta nije lako kapitalizovati, ali ne odustajemo. Mi smo građani naše zemlje koju volimo najviše na svijetu i koju ćemo trajno promijeniti. To zaslužuju i građani Herceg Novog i svakog drugog grada u Crnoj Gori. Ponosan sam i srećan što sam sa ovim ljudima ovdje i idemo naprijed samo sa jednim ciljem – može Bokeški, do pobjede“, kazao je Abazović.

URA – Bokeški forum

Predsjednik Bokeškog foruma (BF) Andrija Petković saopštio je da vjeruje da će pobjednički tim, kao što je to učinio 30. avgusta, i u Herceg Novom na predstojećim izborima napraviti sjajan rezultat. ,,Tridesetog avgusta vodili smo najtežu bitku. Tada je Bokeški forum pokazao da ima onog bokeškog korađa. Pružili smo ruku platformi Crno na bijelo, izašli na parlamentarne izbore i pobijedili. Devetog maja ne treba nam mnogo korađa, jer pobjednički tim će i u Herceg Novom napraviti sjajan rezultat. Sve ono što se dešava u ovom gradu daje nam za pravo da vjerujemo u to“, kazao je Petković.

Kako je još napomenuo, u Herceg Novom, isto kao u Kotoru, Tivtu i Budvi, braniće se seke i mandaće. ,,Optužili su nas da smo antidržavni element, bili smo smo najgore od sve djece. Zašto? Zato što smo se usudili da u našoj Boki kažemo – Boka Bokeljima! Ko nas je optužio tada? Oni što pogasiše sve fabrike po Crnoj Gori i što u crno zaviše brojne porodice. Naš poziv – Boka Bokeljima ne može nikako biti diskriminatorski, jer biti Bokelj ne znači roditi se u Boki, nego je voljeti i poštovati! I zato Bokeški forum i u Boki, i u čitavoj Crnoj Gori ima članove koji su došli sa strane, ali koji Boku doživljavaju kao svoj dom. Crna Gora je naša država, a Boka je naš dom! Može Bokeški“, naveo je Petković.

Kandidatkinja za odbornicu sa liste Crno na bijelo – Može Bokeški strukovni master vaspitač Aleksandra Simović kazala je da je, kao neko ko nije rođen u Crnoj Gori, a već dugi niz godina živi u Herceg Novom, napokon pronašla partiju u kojoj se osjeća prihvaćeno i uvaženo. ,,Ovo je partija koja zastupa interese svih građana, u kojoj nije bitno ko ste i odakle ste, već šta pružate za prosperitet ovog grada. Koncept i ideja platforme Crno na bijelo – Može Bokeški je brz i efikasan razvoj, i to je nešto što me je podstaklo da je podržim i pružim svoj skroman doprinos razvoju Herceg Novog. Crno na bijelo – Može Bokeški pruža mogućnost pomirenja i saradnje, da prošlost ostavimo iza sebe i napokon se okrenemo ka budućnosti. Zato molim sve građane Herceg Novog da 9. maja razmisle i pruže šansu novoj politice, i podrže koaliciju Crno na bijelo, jer može Bokeški“, zaključila je Simović.

Opštinski odbor Građanskog pokreta URA u Herceg Novom usvojio je sljedeću predloženu i utvrđenu listu kandidata za odbornike, koalicije Crno na bijelo, na izborima za odbornike u Skupštini opštine Herceg Novi koji će se održati 09.05.2021. godine:

  1. Dr Draško Rašković, doktor internista – kardiolog
  2. Miloš Krivokapić, ekonomista
  3. Martin Bilafer, supervizor
  4. Mr Aleksandra Simović, master vaspitačica
  5. Mr Dušan Vukić, dipl. inženjer u pomorstvu
  6. Lazar Doklestić, profesor u srednjoj školi
  7. Dr Nedjeljka Keka Vidović, hirurg
  8. Nemanja Tomović, apsolvent ekonomije
  9. Dubravka Žafran, umjetnica
  10. Toni Antunović, dipl.pravnik
  11. Dejan Roganović, pomorski oficir
  12. Lidija Kovačević, turistička radnica
  13. Mirsad Brkić, programer
  14. Đorđije Živković, dipl. inženjer u pomorskom saobraćaju
  15. Savo Šerović, ugostitelj
  16. Marija Matijašević, farmaceut
  17. Vuko Rmandić, saobraćajni tehničar
  18. Sadri Tahiri, vodoinstalater
  19. Emina Huić, dipl. ekonomistkinja
  20. Ilija Bojanić, preduzetnik
  21. Siniša Đaković, ribar
  22. Ivana Nina Radman, ekonomistkinja
  23. Mr Milan Isaković, magistar ekonomije
  24. Andrija Balog, trgovac
  25. Mr Nina Krivokapić, magistar političkih nauka
  26. Tatjana Krstajić, dipl. filolog
  27. Aleksandar Đurović, elektrotehničar – vikler
  28. Nikolina Tišma Knežić, dipl.defektolog – logoped
  29. Mr Marina Nikočević, magistar modnog menadžmenta
  30. Aleksandar Šerović, capo od makine
  31. Đorđe Agić, profesor sporta i fizičkog vaspitanja
  32. Blagoje Krivokapić, preduzetnik
  33. Darko Šabanović, preduzetnik
  34. Sofija Rakonjac, studentkinja
  35. Nikola Radman, preduzetnik

Beograd: Na ulicama autobusi u cilju promocije vakcinacije protiv koronavirusa

0
Autobus – rklama vakcinacije- foto Anadolija

U Beogradu su od danas na ulicama autobusi javnog prevoza sa porukama u cilju promocije vakcinacije protiv koronavirusa, prenosi Anadolu Agency (AA).

Kako bi pandemija koronavirusa što pre bila okončana, u kampanju o važnosti imunizacije uključena su i vozila javnog komunalnog preduzeća GSP Beograd, naveo je zamenik gradonačelnika Goran Vesić na Facebooku.

“Od danas je na ulicama Beograda prvih deset autobusa sa porukama za promociju vakcinacije”, naveo je Vesić.

Na autobusima je ispisano “Ja sam se vakcinisao, vakciniši se i ti”, kao i “Da vratimo život”.

U Beču uhapšenja prosvjednika protiv epidemisjkih mjera

0
Beč hapšenja – foto HRT

U Beču je uhapšeno 14 sudionika prosvjeda protiv mjera ograničenja za suzbijanje pandemije. Okupilo se oko 3.000 ljudi, a među prosvjednicima su bili pripadnici krajnje desnih stranaka i pokreta.

Došli su i protu-prosvjednici, a policija je upotrijebila suzavac kako bi spriječila njihov kontakt. Područje austrijske prijestolnice i druge pokrajine istočne Austrije zatvorene su zbog velikog broja zaraženih.

Prosvjedi protiv mjera ograničenja održani su i u Švicarskoj. Policija je rastjerala neprijavljeni skup.

S druge strane, u njemačkim su gradovima skupine ljudi na ulicama tražile – stroža ograničenja. U sklopu pokreta nulte stope Covida, traže trotjedno i plaćeno zatvaranje gospodarstva jer su radna mjesta, ističu, “inkubatori zaraze”.

Bez direktnih linija nema ruskih turista

3
Testiranje na aerodromima – foto EPA

Nova nacionalna avio-kompanija ,,To Montenegro“ biće sigurno spremna za ovogodišnju ljetnju turističku sezonu, poručio je izvršni direktor kompanije Predrag Todorović, piše Pobjeda.

“Ja sam uvjeren da ćemo uspjeti da složimo sve kockice i da će kompanija biti operativna prije početka ovog ljeta kao što smo najavljivali od početka ovog projekta. Dolazi nam turistička sezona i moramo da budemo spremni za to i ja sam uvjeren da ćemo uspjeti “, kazao je Todorović.

Ističe da se aktivno pripremaju, ali neće imati široku mrežu kao što je imao MA.

“Ne želimo da letimo avionima praznim već želimo da doprinesemo razvoju turizma Crne Gore tako što ćemo postaviti avione ka onim destinacijama gdje je najveća tražnja u datom trenutku. Tako da aktivno radimo na tome, još uvijek je rano reći i jasno definisati tačne rute gdje ćemo da letimo i nadam se da ćemo u narednih nekoliko sedmica imati situaciju koja je puno jasnija “, kazao je on.

Na pitanje da li se počelo sa obnovom slotova koje je u međuvremenu izgubila stara nacionalna avio-kompanija Montenegro erlajnz, Todorović kaže da to nije problem.

” Slotovi su problem samo na onim aerodromima koji su potrebni, ka velikom broju destinacija slotovi uopšte nijesu ni potrebni nego se prijavljuju letovi i aerodromi odobravaju letove. Tako da mislim da taj problem sa slotovima nije velik i to ćemo lako da riješimo i da iskontrolišemo a imamo puno drugih izazova tako da bih se ja skoncentrisao na to”, rekao je Todorović.

Optimistične prognoze za sezonu je imao i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović koji tvrdi da su Vladine projekcije da ćemo ove godine ostvariti 60 do 65 odsto prihoda od turizma koji su ostvareni 2019. godine. Ipak hotelijeri i stručnjaci u turizmu kažu da su pesimistični kada su u pitanju ovakve procjene i da one nijesu bazirane na realnim pokazateljima već da su plod paušalnih ocjena.

Najavljene posjete Rusa kako su kazali naši sagovornici neće biti ostvarene iz razloga što još nijesu uspostavljene direktne avio-linije, a redovne linije preko Beograda i Istanbula su skupe i neprihvatljive za turiste sa ovog tržišta. To će limitirati broj dolazaka turista u našu zemlju.

Najave

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović procjenjuje da ćemo definitivno imati manje turista sa ruskog tržišta ukoliko ne ,,polete“ čarter kompanije.

” Ovo što još nijesu organizovane avio-linije će da limitira broj dolazaka. Ako ne ,,polete“ čarter kompanije nego ako budu redovni letovi preko Beograda to neće biti povoljno za Ruse. Er Srbija već najavljuje da će da leti Moskva – Beograd – Tivat, a onda će biti skuplje karte i to će limitirati broj dolazaka “, tvrdi Radulović.

On dodaje  da još imamo vremena da organizujemo avio-linije.

“Sada je to više u nekoj drugoj sferi ne u ovoj ekonomskoj, poslovnoj. To je više politički da li će Rusi dozvoliti čarter letove ili ne. Izvjesno je da će se organizovati avio-linije iz Ukrajine i Bjelorusije i to će letjeti više nego prošle godine, ali to je 10 do 15 odsto od ukupnog efekta koji bi imali kad bi još i Rusija ,,letjela“”, kazao je Radulović.

Sezonu je kaže sada nemoguće procijeniti.

Aerodrom Tivat

“Raduje što pada broj oboljelih, ali za jedno 15 dana vidjećemo otvaranja za Budvu i Tivat, pa bi na osnovu toga mogli da radimo neke procjene. To bi bio reper za dalje”, zaključuje Radulović.

Izvršni direktor hotela ,,Lajthaus“ u Herceg Novom Jovan Vukalović takođe nije optimista kada je ova sezona u pitanju. Međutim njegov hotel uglavnom ima goste iz regiona, pa se nada nekom uspjehu.

Prema njegovim informacijama koje ima od kolega iz Aerodroma Crne Gore već su dogovoreni letovi iz Srbije, Bjelorusije, Belgije, Njemačke, Švajcarske, Poljske, Ukrajine, Velike Britanije, Rusije, Francuske, Norveške, Estonije, Azerbejdžana, Holandije, Lukseburga i Izraela.

“Ova lista u svakom slučaju nije konačna i nadamo se da će se uvećavati kako se situacija sa opštim zdrastvenim stanjem bude poboljšavala. Kod nas su obnovljeni ugovori sa partnerima iz zemlje i regiona koji i inače čine veliku većinu gostiju. Što se tiče partnera iz Rusije i zapadnoevropskog tržišta, još uvijek nemamo zaključene ugovore i kako nam se u ovom momentu čini, izgledi da se oni obnove su sve manji kako se sezona približava”, tvrdi Vukalović.

Kada su u pitanju procjene za predstojeću sezonu, tvrdi da je hotel ,,Lajthaus“ u nešto boljoj situaciji jer je gro gostiju iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova kao i jedan solidan broj domaćih.

“Što se tiče Crne Gore kao destinacije mislim da nas očekuje još jedna teška sezona jer su najave sa inostranih tržišta veoma slabe. Smatram da je Vladina projekcija i procjena pretjerano optimistična i da nije bazirana na realnim pokazateljima već da je plod paušalnih ocjena što može biti jedna dodatna otežavajuća okolnost za mnoge privrednike”, poručuje Vukalović.

Interesi

Prof. dr Vasilije Kostić sa hercegnovskog Fakulteta za menadžment kaže da nema saznanja sa kojim zemljama će Crna Gora imati avio-linije za dolazak turista, ali misli da tu informaciju nemaju ni oni koji bi po prirodi stvari to trebali da imaju zbog poznate situacije sa Montenegro erlajnzom i nedopustivo sporom imunizacijom stanovništva što našu zemlju čini, u ovom trenutku, nebezbjednom destinacijom a na osnovu takve percepcije razumljivo je teško donositi konačne odluke o uspostavljanju avio-veza.

Odmor turizam foto Hina

“Nije mi poznato da li su i kako definisane procedure za uspostvaljanje avio-linije kao i to da li zemlje moraju biti na zelenoj listi da bi se uspostavila avio-konekcija ali bi na osnovu već najavljenog zelenog pasoša, bilo logično očekivati da će se ta logika obezbjeđivanja sigurnosti i zaštite zdravlja primijeniti i na avio-saobraćaj. Ne vidim razloga zašto tako ne bi bilo”, kaže Kostić.

Osim toga očigledno je, dodaje on, da su odluke o zaštiti zdravlja dobrim dijelom i politički motivisane, što će reći da će konačne odluke o načinu uspostvaljanja veza dobrim dijelom zavisiti od političkog interesa Evropske unije i njenih članica a i drugih zemalja.

“Malo je ko na početku mogao vjerovati da će EU kojoj je u vrhu sistema vrijednosti zaštita ljudskih prava, na indirektan, a istovremeno i direktan način ograničiti pravo na putovanje imajući u vidu da je vakcinacija stvar ličnog izbora. Ovim želim reći da će stvari biti neizvjesne kao što je sada slučaj i da će biti teško predvidjeti u kom pravcu će se te stvari kretati. Opet će neizvjesnost i odlučivanje u zadnjem momentu biti osnovni lajt motiv “, kazao je Kostić.

On nije optimista u vezi sezone iz više razloga.

“Sada i dodatno zbog rastućih političkih tenzija što sve skupa čini lepezu faktora koji utiču na formiranje negativne percepcije i djeluju odvraćajuće. Naravno, volio bih da griješim ali se zaista brinem jer mi nemamo kapacitet za još jednu lošu turističku sezonu. Nije pravo pitanje hoće li sezona biti bolja od prošlogodišnje, to hoće, sigurno, jer ne može biti gora, već koliko će biti bolja ostaje da se nadamo” poručio je na kraju Kostić.

Prvi let iz Bjelorusije 30. aprila

Radulović je u saznanju da će iz Bjelorusije prvi turisti sletjeti u Crnu Goru 30. aprila.

“Izvjesno je da će se to desiti. Na tom letu biće predstavnik Ministarstva zdravlja Bjelorusije koji će da procijeni zdravstvenu situaciju u Crnoj Gori “, kazao je Radulović.

Uskoro nova ID dokumenta za pomorce iz Crne Gore

Kapetani

Ministarstvo kapitalnih investicija započelo je sa aktivnostima na izradi Predloga pravilnika o pomorskoj knjižici, dozvoli za ukrcavanje i identifikacionoj ispravi, saopšteno je iz ovog ministarastva.

Kako se navodi ova aktivnost će se realizovati tako što će se propisati način izdavanja pomorske knjižice, dozvole za ukrcavanje i identifikacione isprave, sadržina i obrazac pomorske knjižice,  obrazac zahtjeva, način ovjere podataka o plovidbenom stažu u pomorsku knjižicu i dozvolu za ukrcavanje, način dostavljanja podataka o plovidbenom stažu, uslove i način zamjene pomorske knjižice, dozvole za ukrcavanje i dentifikacione isprave, kao i način vođenja evidencije izdatih pomorskih knjižica i dozvola za ukrcavanje.

“Uporedo pripemamo i javni poziv za zainteresovanu domaću i inostranu javnost na javni neanonimni konkurs za izbor rešenja loga crnogorske pomorske administracije, koji će biti dio obrazaca pomorske knjižice, dozvole za ukrcavanje i identifikacione isprave.

Napominjemo da će Predlog pravilnika prije upućivanja nadležnim državnim organima na usaglašavanje, biti dostavljen svim zainteresovanim licima na davanje mišljenja, predloga i sugestija”, poručuju iz Ministarstva kapitalnih investicija.

SID će se koristiti kao jedna vrsta „Ship’s ID“  i pomorcu će omogućiti tranzit u lukama, olakšan izlazak na kopno, odnosno ’shore leave’,  a vrlo vjerovatno i olakšan prolaz pri tranzitu na određenim graničnim prelazima odnosno aerodromima. Svi smo svjedoci modernizacije prelaza gdje se sve više koriste elektronski dokumenti zarad bezbjednosti.

EK o Crnoj Gori: promjene zakona o državljanstvu provesti na uključiv način

0
EU

Evropska komisija poručila je u petak crnogorskim vlastima da se promjene zakona o osjetljivim pitanjima, poput zakona o državljanstvu, zbog čega prosvjeduju procrnogorske stranke, treba provesti na uključiv način i nakon široke javne rasprave.

“U Evropskoj uniji svaka država sama utvrđuje uslove za stjecanje ili gubitak državljanstva. Bilo kakva promjena zakona u tako važnom području treba se provesti na uključiv način, uključivanjem svih relevantnih sudionika i nakon široke javne rasprave”, izjavio je glasnogovornik Komisije Peter Stano odgovarajući na upit novinara o situaciji u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori su u četvrtak u nekoliko gradova održani prosvjedi, na kojima je bilo i incidenata, protiv namjere crnogorske vlade da promijeni kriterije za stjecanje državljanstva, što bi prema tvrdnjama procrnogorskih stranaka, olakšalo stjecanje državljanstva za nekoliko hiljada glasača prosrpske orijentacije.

Glasnogovornik Stano je rekao da je sloboda okupljanja temeljno pravo te istaknuo da EU “poziva sve strane na suzdržanost, poštivanje zakona i da se uključe u konstruktivan dijalog”.

Dodao je da se takva okupljanja moraju organizirati tako da ne bude štete po javno zdravlje i uz puno poštovanje javnog reda.

Prosvjed u Podgorici organizirao je Patriotsko-komitski savez, politička stranka nacionalnih Crnogoraca, nastala nakon parlamentarnih izbora 30. kolovoza, na kojima su većinu osvojile stranke okupljene oko Srpske pravoslavne crkve. Prosvjednici su nosili crnogorske zastave i skandirali “Crna Gora u boj kreće, bez pobjede doći neće”, “Crna Gora jest malena, al’ je časna i poštena”.

Napetosti u Podgorici u četvrtak su popustile nakon što je iz crnogorske vlade priopćeno da sporne izmjene zakona nisu na dnevnom redu njezine jučerašnje sjednice.

Novim prijedlogom Odluke o kriterijima za stjecanje crnogorskog državljanstva predviđeno je da se zakonitim boravkom može smatrati i privremeni boravak u Crnoj Gori, umjesto stalnog kako je do sada bilo definirano. Također, izmjenama je predviđeno ukidanje biračkog prava osobama koje imaju prebivalište u inozemstvu, koje ona mogu vratiti kada se ponovo nasele u Crnoj Gori.

Večer uoči prosvjeda zasjedalo je predsjedništvo Demokratske partije socijalista, čelnika Mila Đukanovića, aktualnog crnogorskog predsjednika, koje je u priopćenju navelo kako će ta stranka „braniti Crnu Goru od agresivnog pokušaja posrbljavanja“.

Oni su ustvrdili da postoji nedvosmislena namjera novih vlasti da provedu „izborni inženjering“ kako bi se osigurala nelegalna većina na idućim izborima i mijenjala demografska slika Crne Gore.

„Sve to vodi u dodatnu destabilizaciju Crne Gore“, priopćio je Đukanovićev DPS te je zaprijetio da će napustiti zajednički parlamentarni odbor koji radi na izmjenama izbornog zakonodavstva.

Prosvjednici iz više crnogorskih gradova pokušali su doći u Podgoricu kako bi se pridružili okupljanju ispred zgrade vlade, ali ih je zaustavila policija jer je epidemiološkim mjerama zabranjeno putovanje između općina bez adekvatnih odobrenja.

Crna Gora od lipnja 2012. vodi pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Do sada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ali samo su tri poglavlja privremeno zatvorena.

U Gornjem Stolivu održana akcija uređenja mjesta

0

NVO Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva u subotu 10.04.2021.god. organizovalo radnu akciju u Gornjem Stolivu, sa mještanima Gornjeg i Donjeg Stoliva i njihovim prijateljima.

Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva je nedavno osnovana sa ciljem  prepoznavanja i očuvanja kulturnog identiteta mjesta i to je jedna od niza akcija koje će organizovati u cilju revitalizacije, saniranja prilaznih puteva i komunikacija, sanaciji medja i sl.

Želja osnivača je da G. Stoliv zauzme svoje mjesto na izletničkoj mapi Boke Kotorske i bude mjesto okupljanja kako mjestana tako i prijatelja. Zato NVO poziva sve ljude dobre volje koji mogu pomoci na bilo koji način,  da uzmu učešće i pridruže se akcijama.

“Zahvaljujemo se svim učesnicima akcije, posebno mjesnom župniku, don Željku Paskoviću, koji je podržao rad i dao konkretan doprinos.

Takodje, se zahvaljujemo JKP Kotor i direktoru Milanu Popoviću na podršci i pomoći. O daljim aktivnostima javnost ce biti blagovremeno obavještena” – poručio je predsjednik NVO Gornji Stoliv Marko Mihović.