U periodu od 22 -26.januara, područje Crne Gore će dominantno biti pod uticajem ciklonske aktivnosti koja će usloviti nestabilne vremenske prilike na teritoriji države i u regionu. Direktorat za vanredne situacije MUP-a apeluje na građane i ostale subjekte društva da svoje aktivnosti prilagode najavljenoj meterološkoj situaciji.
“U centralnim i južnim predjelima očekuje se obilnija količina kiše, naročito u periodu od 22-24. januara. Na sjeveru, u planinskim predjelima smjenjivaće se snijeg, susnježica i kiša. Očekuje se i jak južni vjetar na primorju, dok će na sjeveru kratkotrajni udari imati olujnu jačinu”, navodi se u saopštenju Direktorata.
U periodu od petka do nedjelje (22 – 24. januara) očekuje se naglo topljenje snijega. Postoji opasnost od podizanja nivoa mora, sa povremeno izraženim udarima talasa.
Zbog obilnih padavina, dodaju, može doći do povećanja vodotoka rijeka i jezera, a samim tim i mogućih poplava na područjima sa povećanim rizikom.
“Za pomenuti period, sistem zaštite i spašavanja će podići nivo operativne spremnosti za reagovanje u ovim situacijama. Građanima su na raspolaganju dežurni brojevi 112 ( Direktorata za vanredne situacije – OKC-a) i 123 (Služba zaštite i spašavanja), putem kojih se mogu informisati o stanju na terenu i o postupanjima u konkretnim situacijama”, zaključuju u saopštenju.
Danas se navršava 78 godina od pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića, te prvoboraca Danila Daša Pavičića i Stjepa Šarenca. Tim povodom, vijenac u znak pošte palim junacima su na spomenik Bezmetković na Savini položili predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić, potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić i predstavnici organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941-1945 iz Herceg Novog, Kotora i Tivta.
Predstavnici kotorske, tivatske i hercegnovske boračke organizacije su posjetili i spomen obilježje na Podima, gdje su takođe položili cvijeće i odali poštu palim borcima, obavijestio je sekretar OBNOR-a Herceg Novi 1941-1945 Đoko Zloković.
Prema riječima člana OBNOR-a Kotor 1941-1945, Ljubenka Borovića, obilježje na Savini je svjedočanstvo likvidacije čelnika Mjesnog komiteta KPJ Herceg Novi, četiri pala borca koji će postojati sve dok bude onih koji posjećuju ovaj spomenik.
HN
-Na ovom mjestu počivaju četiri gorostasa, dva narodna heroja i dva prvoborca, koji će podsjećati, opominjati i učiti kako se cijeni sloboda i kako se za nju umire. Oni su ovdje na Savini na vječnoj straži da potomstvu svjedoče i napajaju ih svojim djelima i herojstvom, ugrađujući svoje živote u temelje slobode. Osim njih, na Savini su sahranjeni i borci Orjenskog bataljona i drugih partizanskih jedinica, koji su položili svoje živote – bili su žrtve okupatora, izdajnika i terorista, i njihova imena svjedoče o hrabrim Bokeljima, časnim i čestitim ljudima, koji su sebe zauvijek žrtvovali za slobodu, istinu i pravdu. Ono što je pravdi i istini poslužilo, ne može nikada biti zaboravljeno, kazao je Borović.
Narodni heroji Nikola Đurković i Savo Ilić i prvoborci Danilo Dašo Pavičić i Stjepo Šarenac poginuli su 21. januara 1943. godine. Preko 300 domaćih izdajnika, potpomognuti okupatorskim vojnicima opkolili su junake na Podima, koji su sa bombama u rukama, bez ikakvih izgleda za spas, pokušali proboj i herojski pali za svoje ideale i slobodu svog naroda.
Opština Tivat odustala je od ulaganja žalbe na još četiri prvostepene presude Osnovnih sudova u Kotoru i na Cetinju koji su presudili u korist mještana Krtola u sporovima koje su građani pokrenuli protiv lokalne uprave, zbog faktičke ekspropijacije njihove imovine na Klačini radi izgradnje postrijenja za prečišćavanje otpandih voda (PPOV).
Po tim odlukama na koje su saglasnost dali odbornici na posljednjoj sjenici lokalnog pralementa, Opština Tivat će mještanima koji su je tužili i dobili sporove, platiti ukupno skoro 430 hiljada eura na ime oduzeog zemljišta i sudskih troškova, dok su tušioci pristali da se odreknu većeg dijela zatezne kamate i prihvate da im se ova potraživanja izmire u roku od 12 mjeseci od dobijanja kredita koji Opština mora uzeti da bi podmiri ove i dio drugih dugova koje joj je ostavila prethodna DPS-SD-GI uprava grada. Koalicija građanskih listi NP-BF-GB koja Tivat vodi nakon izbora 30.avgusta, već je naime, odlučila da se Opština uzme kredit odtri miliona eura sa rokom vraćanja od šest godina kod CKB-a, i da sa tim sredtrvima izmiri kako obaveze za uzrurpiranu privatnu imovunu Krtoljanan na Klačini, tako i brojne druge neplaćene obaveze koje joj je ostavila u nasljeđe administracija bivšeg gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS).
Opština Tivat već je sredinom decembra uz saglasnost lokalnog parlementa, odlučila da odustane od ulaganja revizije za još tri slična premeta koja se odnose na Klačinu, a koja je lokalna uprava već izgubila i na drugotspenom sudu, pa će po tom osnovu mještanima koji su je tužili u ta tri predmeta, isplatiti nešto preko 475 hijada eura sa troškovima postupaka. V. D, sekretar za finansije Jovan Brinić (NP) tada je kazao da je samo u ova tri predmeta, kroz uporno insistiranje Kusovca i bivše uprave grada da nastave parnicu sa Krtoljanima iako su znali da je ne mogu dobiti, Opštini pričinjena šteta od preko 131 hiljadu eura.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
PPOV sa pristupnim pute sagrađeno je 2015.na zemljišštu površine ukupno 43.700 kvadrata koja se formalno vodilo na Vladu Crne Gore, iako su svi znali da je riječ o privatnoj imovini Krtoljana koja je kao neobilježena, na državu neosonovano upisana nakon izrade novog katastra 1995. godine. Vlada tadašnjeg premijera Mila Đukanovića je prije šest godina ovu zemlju prenijela na Opštinu Tivat kao suinvestitora gradnje PPOV i obavezala lokalnu upravu da ona naknadno o svom trošku, riješava sva sporna imovinsko-pravna pitanja u vezi tih nekretnina nekretninama. Vrlo mali broj mještana Krtola koji su se odmah potom javili tražeći da ih Opština obešteti za praktično im ekspropiisanu imovinu, pristalo je na to da im lokalna uoprava isplati zemljišjte po cijeni od samo 20 eura za kvadrat na koliko ga je tada procijenila Uprava za nekretnine, dok je veći broj građana „presavio tabak“ i tužio Opštinu.
Bivša tivatska DPS-SD-HGI vlast predvođena gradonačenikom Sinišom Kusovcem (DPS) je decembra 2018. bila pripremila ukupno decet odluka o prihvatanju sudskog poravnanja sa Krtoljanima i plaćanju odštete za uzurpirano privatno zemljište, ali ih je iznenada povukla sa dnevnog reda sjednice SO koja je na njih formalno trebala da da saglasnost. Po tim odlukama, Opština Tivat je građanima trebala da za uzurpiranu zemlju plati 1.213.067 eura, plus zakonske kamate i troškovi sudskih postupaka. Taj iznos Opština je po odredbama og poravnanja, građanima morala da plati u roku od 30 dana, a tada je grad imao dovoljno novca da podmiri ove izdatke jer je još uvijek na raspolaganju imao skoro 1,9 miliona eura na svom računu u Atlas banci. Kusovac je međutim, decembra 2018., blokirao već postignuti sporazum sa Krtojanima, a u međuvremenu je izgubio opštinksi novac u Atlas banci u kojoj je pokrenut stečaj. Sa mještanima koji su je tužili, Opština se inače, tada bila nagodila da metar kvadratni njihove zemlje na Klačini, plati u prosjeku po cijeni od 88 eura za kvadrat, dok su procjene vještaka koji su bili angažovani tokom trajanja suđenja, išle od 70 do čak 250 eura po kvadratu. Kusovac je onda nastavio da se sudi sa Krtoljanima, iako je bio svjestan da Opština ne može dobiti te sporove. Stoga je bivpi gradonačelnik u međuvremenu samo „nabio“ bespotrebne sudske troškove i podigao cijenu zemlje jer su nove procjene vještaka bile znatno veće od cijene od 88 eura tza kvadrat po kojoj je decembra 2018. bio napravljen nesuđeni sporazum o vansudskom poravnanju sa Krtoljanima i sada se cijene kreću od 100 do 145 eura za kvadrat.
Aktuelni tivatski sekretar za finansije Jovan Brinić (NP) istakao je da če zbog toga ukupna šteta koju će Opština pretrpjeti zbog ovakvog postupanja bivšeg gradskog rukovodstva u svih ukupno devet parnica koje su se bespotrebno vodile sa Krtoljanima, preći iznos od čak 800 hiljada eura.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Uz Kusovca, direktan krivac za ovakvu štetu je i bivši gradonačelnik i donedavni presednik lokalnog parlamenta Ivan Novosel (DPS). Tivat je naime, u projekat izgradnje PPOV zvanično ušao 15.avgusta 2015. na osnovu Novoselove „Odluke o pristupanju izgradnji lokalnih objekata od javnog interesa“, kojom se dalo zeleno svjetlo za zajednički PPOV sa Kotorom na tivatskoj teritoriji. Novosel je kao tadašnji gradonačelnik pripremio i predložio i ostale popratne akte na koje je onda saglasnost dala tadašnja većina u SO Tivat, a koju su tada činili DPS i SDP.
PPOV kapaciteta 75 hiljade ekvivalent stanovnika, vrijedno 10,25 miliona eura izgrađeno je na lokalitetu Klačina na zemljištu na kojem je Vlada CG, shodno ugovoru koji su 2014. potpisali tadašnji gradonačelnik Novosel i ministar finansija Radoje Žugić (DPS), prenijela pravo raspolaganja. Riječ je o ukupno oko 43.700 kvadrata zemlje na kojoj je Vlada formalno bila upisana kao vlasnik, iako je zapravo riječ o privatnoj imovini mještana Krtola koju je država neosnovano upisala na sebe prilikom izrade aktuelnog katastra. U tom ugovoru Novosel je u ime Opštine prihvatio i “obavezu Opštine Tivat da po zaključenju ugovora o ustupanju prava raspolaganja, preuzme riješavanje imovinsko-pravnih odnosa na istoj, kao i sve trokove koji nastanu po osnovu odluka nadležnih državnih organa.” Novosel je dakle, unapred prihvatio da Tivat plati i svaku štetu nastalu iz odluke “nadležnog državnog organa” –suda da je ta zemlja zapravo privatna i da njenim vlasnicima treba platiti ekspropijaciju.
Novosel je kasnije sa bivšim gradonačelnikom Kotora Aleksandrom Stjepčevićem (DPS) sačinio i „Sporazuma o zajedničkog izgradnji i korišćenju PPOV“ kojim je pristao da Tivat, osim što daje plac za izgradnju postrojenja i snosi sve troškove ekspropijacije tog zemljišta, podmiri i većinu troškova za izgradnju tog objekta.
Na primjedbe tadašnje opozcije da je sklopio loše poslove za grad i da će Tivat naknadno trpeti veliku štetu zbog uzurpirane privatne zemlje na Klačini, Novosel se branio time da je UZN tada zemljište procijenila na samo 20 eura za kvadrat ui da je Opštine tada već oko 6 hijada kvadrata isplatila građanima za ukupno samo oko 120 hiljada eura.
„Opština je do sada isplatila 123.000 eura. To jeste problem, ali nije skandalozno i to ne može iscrpiti finansije Opštine Tivat. U pitanju je velika stavka, ali naravno nije nešto što se ne može izservisirati iz budžeta i ukoliko se to riješi na kvalitetan način, to ne bi trebalo da je kamen o vratu Opštine Tivat.“- istakao je 2017. Novosel. U međuvremenu, iznos štete koju je on zajedno sa Kusovcem pričinio poreskim obveznicimja Tivta na slučaju Klalina, uvećao se desetak puta i zbog toga je Opština čak morala da sebi stavi i “kamen o vratu” u obliku dugoročnog kredita koga je prinuđena da izme da podmiri ove obaveze.
Portal Boka News započinje sa realizacijom projekta „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ koja se planira do kraja avgusta 2021. godine i dio je programa „Media for All“.
Novinari portala Boka News će, u neposrednoj saradnji sa građanima, kreirati sadržaje i zajedno sa čitaocima praviti selekciju tema od značaja za stanovništvo Boke Kotorske (Kotor, Tivat, Herceg Novi).
Kroz angažovano građansko izvještavanje (ECR), čitaoci će biti u prilici da sami iniciraju teme i ideje od značaja za njih i za zajednicu u cjelini, kako bi u saradnji sa novinarima portala Boka News došli do konkretnih rezultata u otkrivanju i rješavanju problema.
Građani će imati mogućnost da popune onlajn ankete koje će biti postavljene na našem portalu preko banera, da šalju foto i video materijale i svojim angažovanim učešćem doprinesu da zajedno dođemo do odgovora na pitanja od opšteg značaja.
Program „Media for All“ realizuje se uz finansijsku podršku Vlade Velike Britanije, a sprovodi ga Britanski savjet zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom. Njihov cilj je da se mediji Zapadnog Balkana, putem obuka, stručne mentorske i finansijske podrške bolje povežu sa građanima i pruže im širi spektar medijskih sadržaja.
Božo Ukropina – direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom
Studija stanja lukobrana Škvera s hitnim mjerama sanacije još nije dovršena. Izvršeni su potrebni radovi i snimanja, ali konačni dokument nije spreman, rekao je za RTHN Božo Ukropina, direktor Agencije za upravljanje gradskim lukama.
Studija je trebala biti gotova u roku od 30 dana, ali nije dovršena jer su ih uznemirili loše vrijeme i praznici. Konačni dokument čeka se nakon što su luku posjetili predstavnici Morskog dobra i bjelopoljske tvrtke (Optimusproject), koja je izabrana na natječaju, rekao je direktor Ukropine.
– Napravljene su dvije jame za iskop veličine jednog kubnog metra. Teren je izmjeren geometrom s vanjske strane lukobrana, kako bi se dobili podaci o količini materijala, odnosno gromada, materijala koji ćemo primijeniti, potrebnih da bi lukobran bio zaštićen s vanjske strane. Te podatke još nemamo, studija nije predana kao završni dokument koji će nam pružiti dobro polazište, rekao je direktor Ukropina izrazivši zahvalnost Pomorskom dobru na dodjeli sredstava.
Nedostaje dokumentacija iz prethodnog razdoblja, kao i projekt iz 2005. godine, kada je rađena sanacija jednog dijela od restorana do svjetionika, što je, pokazalo se, dobro odrađeno. Zatim su ploče podignute, a betonski estrih ojačan, rekao je Ukropina.
Herceg Novi – Škver foto Željko Starcević
– Taj dio pokazuje određenu čvrstoću. Nadam se da je stabilnost luke dobra, koja bi trebala stajati na kamenim gromadama koje su, kako su rekli oni koji su to učinili, teške 27 kubika. Vrijeme koje je od tada prošlo pokazalo je da takav zahtjev nije bio uzalud, kada govorimo o tom dijelu, ali kao što je poznato, problem i prioritet je vanjski dio, rekao je Ukropina.
Vrijednost studije je 8.300 eura, a luka se nada da će potvrditi da luka stoji na velikim jakim blokovima i da stabilnost nije upitna, a zatim će se nastaviti s sanacijom vanjskog dijela lukobrana.
Američki predsjednik Joe Biden potpisao je 15 izvršnih uredbi nedugo nakon što je prisegnuo u srijedu, poništavajući niz politika svog republikanskog prethodnika Donalda Trumpa.
Potpisujući izvršne uredbe, memorandume i direktive pred novinarima u Ovalnom uredu u srijedu poslijepodne, Biden je rekao da “nema vremena za gubljenje”.
“Neke od izvršnih uredbi koje danas potpisujem pomoći će u ublažavanju krize s covidom-19. Borit ćemo se protiv klimatskih promjena kako se dosad nismo borili, promicat ćemo rasnu jednakost i podupirati zapostavljene zajednice. To su samo početne točke”, rekao je Biden.
Njegovi savjetnici kazali su da uredbe koje je potpisao novi predsjednik uključuju obavezno nošenje maske u svim federalnim institucijama i za sve federalne zaposlenike, uspostavu novog ureda Bijele kuće za koordinaciju odgovora na pandemiju, te zaustavljanje postupka izlaska SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Među uredbama koje se bave imigracijskom politikom, Biden je opozvao Trumpovu deklaraciju koja je omogućila financiranje izgradnje zida na granici s Meksikom, te okončao zabranu putovanja u SAD za neke zemlje s muslimanskom većinom.
Današnje potpisivanje predstavlja samo početak niza poteza koje će Biden uskoro poduzeti, rekla je njegova predstavnica za tisak Jen Psaki.
“Sljedećih dana i tjedana, pokretat ćemo nove akcije kako bismo odgovorili na izazove, i ispunili obećanja koje je novi predsjednik dao američkom narodu”, kazala je Psaki. Očekuje se da će Biden uskoro također opozvati odluke kojima se transrodnim osobama zabranjuje služenje u američkoj vojsci, te ukinuti zabranu američkog financiranje međunarodnih programa planiranja obitelji povezanih s pobačajima.
Biden vraća SAD u Pariški klimatski sporazum
Američki predsjednik Joe Biden potpisao je u srijedu izvršnu uredbu kojom je pokrenuo proces povratka SAD-a u Pariški klimatski sporazum, čime je opozvao jedan od ključnih poteza svog prethodnika Donalda Trumpa, prenose agencije.
Biden je nedugo nakon što je prisegnuo kao 46. američki predsjednik potpisao niz uredbi kojima je poništio Trumpove klimatske politike, kako bi obnovio globalno liderstvo Sjedinjenih Država u borbi protiv klimatskih promjena.
Trump se dugo vremena protivio globalnom klimatskom sporazumu koji su potpisale gotovo sve zemlje svijeta, a u studenome 2020. SAD je i formalno istupio iz pakta. Ta američka odluka istodobno je označila veliko smanjenje američkog financiranja fondova za siromašnije države kako bi lakše prebrodile posljedice klimatskih promjena, prenosi dpa.
Biden je prvog dana u uredu također potpisao uredbu kojom se traži revizija svih Trumpovih odluka kojima je ublažio mjere zaštite okoliša, uredbu kojom se opoziva dozvola za projekt naftovoda Keystone iz Kanade, te uredbu kojom se uvodi moratorij na istraživanja nafte i plina u području Arktika koje je Trumpova administracija nedavno otvorila za razvoj.
Biden je također obećao da će vratiti Sjedinjene Države na put da do 2050. godine postanu klimatski neutralne glede emisija stakleničkih plinova.
Njegova misija obnove američkog klimatskog kredibiliteta neće biti lagana, s obzirom na političke podjele u zemlji, pritisak naftnih kompanija i oprez međunarodnih partnera zabrinutih zbog dosadašnje Trumpove klimatske politike.
“Jako smo skrenuli s puta u posljednje četiri godine s klimatskim poricateljem u Ovalnom uredu. Ulazimo u međunarodnu arenu s deficitom kredibilnosti”, rekao je John Podesta, savjetnik bivšeg predsjednika Baracka Obame koji je sudjelovao u kreiranju Pariškog klimatskog sporazuma, prenosi Reuters.
Bidenove uredbe također traže od vladinih agencija da razmotre smanjenje emisije metana, izmjene standarda učinkovitosti goriva kod motornih vozila, te mogućnost širenja područja prirodnih rezervata i nacionalnih parkova koje je Trumpova administracija reducirala.
Tijelo golemog kita izvučeno je iz voda južne Italije, objavila je u srijedu obalna straža i opisala ga “vjerojatno jednim od najvećih” kitova ikad pronađenih na Mediteranu.
Mrtvog sisavca u nedjelju su u vodama blizu popularne turističke destinacije Sorrento uočili ronioci obalne straže koji su prvo bili upozoreni na prisutnost manjeg kita koji je u međuvremenu nestao.
Obalna straža objavila je da je u utorak u noći izvukla kita i prevezla ga u luku Napulj gdje će ga analizirati morski biolozi i drugi stručnjaci te odrediti uzrok uginuća.
Jake policijske snage morale su intervenirati u noći na četvrtak kako bi smirile izgrede koji su izbili u jednom od centara za prihvat ilegalnih migranata u okolici Sarajeva pri čemu je bilo i ozlijeđenih, potvrdio je glasnogovornik sarajevske policije Mirza Hadžiabdić.
On je kazao kako su u sukobima koje su izazvali migranti u kampu kod mjesta Blažuj ozlijeđena najmanje dva policajca te jedan zaposlenik Međunarodne organizacije za migracije (IOM) koja upravlja tim prihvatnim centrom.
Migranti su oštetili i više policijskih vozila, a fotografije koje su prenijeli lokalni mediji prikazuju prevrnute automobile s razbijenim staklima. Izgredi su bili takvih razmjera da su morali intervenirati pripadnici posebnih policijskih postrojbi s psima.
Policija je potvdila kako je više migranata privedeno zbog nasilnog ponašanja te se nad njima provodi istraga.
Prema dostupnim informacijama sukob je izbio kada su djelatnici IOM-a pokušali iz kampa u Blažuju u drugi kamp prebaciti jednog od migranata koji je i ranije poticao izgrede.
“Radi se o migrantu koji je ustvari vođa jedne od grupa u ovom kampu. Migranti su ga pokušali nasilno osloboditi, nakon čega je došlo do sukoba”, kazao je policijski glasnogovornik.
U okolici Sarajeva dva su kampa s ilegalnim migrantima a njihov je kapactet nešto veći od dvije i pol tisuće ležajeva.
Najveći broj migranata boravi na području Unsko-sanske županije.
Barem 43 migranta iz Zapadne Afrike nestala su u prvom velikom brodolomu ove godine nedaleko od libijske obale, rekao je UN u srijedu, dodavši da je deset ljudi spašeno.
UN-ove agencije za izbjeglice i migraciju rekle su da su “duboko ražalošćene” tragedijom.
Brodolom, rečeno je, dogodio se u utorak nakon što se nekoliko sati poslije polaska prevrnuo brod koji je isplovio iz grada Zawye, nakon što mu je u lošim morskim uvjetima otkazao motor.
Preživjeli, koji su uglavnom građani Obale Slonovače, Nigerije, Gane i Gambije, rekli su da su oni koji su nestali svi bili muškarci iz zapadnoafričkih zemalja, dodale su UN-ove agencije.
Ovo je bio prvi brodolom pored libijske obale u 2021., no dolazi nakon što su stotine ljudi prošle godine izgubile živote pokušavajući prijeći Mediteran na putu do Europe – što je postala najsmrtonosnija ruta na svijetu.
Libija je postala ključna ruta za nezakonitu migraciju u Europu tijekom kaotičnih godina od 2011. u kojima je srušen i ubijen Moamar Gadafi u pobuni koju je podržao NATO.
I dok su se mnogi utopili u moru, tisuće je presrela Libijska obalna straža, koju podupiru Italija i EU, te su vraćeni u Libiju.
Oni koji budu vraćeni završe u pritvoru, često u užasnim uvjetima.
Prijeti pad državnih garancija za kredite koje su prethodne vlade uzele za brodove Crnogorske i Barske plovidbe kod Eksim banke, odnosno da Kinezi povuku iz budžeta Crne Gore oko 66 miliona dolara, što je oko 54 miliona eura prema sadašnjem kursu, bez kamata i eventualnih drugih troškova koje bi taj potez izazvao.
Do toga će najvjerovatnije doći, jer Ministarstvo za kapitalne investicije i Vlada nemaju mogućnost da izmire rate u januaru zbog rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK), kojim je zabranjena isplata bilo kakve pomoći do okončanja dva ispitna postupka.
Ova informacija potvrđena je Vijestima iz više izvora u Vladi i AZK. I ranije rate plaćane su uglavnom iz državnog budžeta.
Iz Vlade se juče zvanično nijesu oglašavali da kažu da li su završeni pregovori sa kineskom bankom o eventualnom odlaganju otplate obaveza.
Za januarsku isplatu rata za oba preduzeća dolazi 4,65 miliona dolara, od čega za Barsku 1,95 miliona i za Crnogorsku plovidbu 2,7 miliona. Ukupan preostali dug iznosi 43 miliona za Barsku i 23 miliona dolara za Crnogorsku.
Iz Vlade je najavljeno da će slučaj “plovidbe” biti predat i tužilaštvu.
