Evropska organizacija European Best Destination i ove je godine organizovala izbor za najbolju evropsku destinaciju, a na popisu se među nominovanih 20 destinacija, našao i Kotor.
Destinacije, osim Kotora, koje su ove godine u izboru su Cavtat, Beč, Rim, Kefalonija, Pariz, Lofoten, Kanarski otoci, Gibraltar, Kapri, Kornval dolina rijeke Dordogne, Tahiti, dolina rijeke Soče, Tubingen, Kapadokija, Gent, Sibiu, Braga i Firenca. Glasanje se odvija putem poveznice do 10. februara https://www.europeanbestdestinations.com/european-best-destinations-2021/
Ova organizacija dodjeljuje i pravo korištenja loga „ European Safest Destinations 2021“ destinacijama s malom incidencijom Kovida-19, a s obzirom na dobru epidemiološku situaciju od samih početaka pandemije, Kotor je dobio i ovu vrijednu oznaku, odnosno pomoć i alat za promociju destinacije.
Portal European Best Destinations je organizacija sa sjedištem u Briselu, a glavne aktivnosti organizacije uključuju promociju evropske kulture i turizma. Obraćajući se publici putem onlajn-kanala, portal ima važnu ulogu u promociji Evrope kao broj jedan destinacije u svijetu, a nudi i turističke informacije za više od 355 evropskih destinacija.
U susret obilježavanju Svjetskog dana vlažnih staništa – 2. februara, Nacionalni parkovi Crne Gore osmislili su nagradno likovno takmičenje za svu djecu uzrasta od 5 -14 godina iz Crne Gore, sa ciljem promocije i edukacije o značaju zaštite i očuvanja vlažnih staništa.
Predmet nagradnog takmičenja su likovni radovi posvećeni ovogodišnjoj temi RAMSAR organizacije „Nerazdvojni – voda, vlažna staništa i život“, a u izradi radova dozvoljene su različite tehnike kao što su slikarstvo, crtanje, plastelin, glina i kolaž. Takmičenje je podijeljeno u 5 kategorija, za djecu uzrasta od 5 godina; 6-7; 8-9; 10-11, kao i za djecu od 12-14 godina.
Nacionalni parkovi Crne Gore će primati prijave za takmičenje do utorka, 02.02.2021. godine do 12 časova, dok je radove potrebno skenirati ili fotografisati i poslati na mail: promocija@nparkovi.me, uz informaciju o imenu i prezimenu, starosnoj dobi i adresi stanovanja djeteta. Napominjemo da svaki učesnik u nagradnoj igri može biti autor samo jednog rada.
Svi prvorangirani radovi biće nagrađeni majicom, kačketom, bedžom i diplomom, a ocjenjivaće ih komisija koju će oformiti JPNPCG, i to u odnosu na zadatu temu, originalnost, kreativnost i performanse. Odluka o pobjednicima takmičenja će biti objavljena u petak 05.02.2021. godine na sajtu i društvenim mrežama JPNPCG, a nagrade će biti uručene poštom na adrese dobitnika. Dodatne informacije i pojašnjenja svi zainteresovani mogu dobiti na e-mail: promocija@nparkovi.me.
Podsjećamo
Ramsarska konvencija ili Konvencija o vlažnim područjima usvojena je u iranskom gradu Ramsaru, 2. februara 1971. godine i predstavlja sporazum između država koji obezbjeđuje okvir međunarodne saradnje za očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa i njihovih resursa.
Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se od 2. februara 1997. godine, a vladine institucije, nevladine organizacije i grupe građana na svim nivoima zajednice, organizuju akcije u cilju podizanja svijesti javnosti o vrijednostima vlažnih staništa i Ramsarske konvencije.
NP Skadarsko jezero je 1995. godine uvršteno na Ramsar listu kao vlažno stanište od međunarodnog značaja. Pored NP Skadarsko jezero i Tivatskih solila, Ulcinjska Solana predstavlja treće Ramsar močvarno područje u Crnoj Gori.
Škaljarsko groblje – resaturacija – Foto Jevrejska zajednica Crne Gore
Opština Kotor je partner u projektu „Otkrivanje, izlaganje i korišćenje jevrejske baštine u Dunavskom regionu – Rediscover“, koji je odobren za finansiranje u okviru Dunavskog transnacionalnog programa „Interreg Danube“.
U okviru pilot aktivnosti na projektu, u četvrtak 21.januara u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, otvorena je izložba na kojoj je predstavljena arhivska istraživanja jevrejske kulturne baštine u Boki u periodu od XVI do XX vijeka, saopšteno je iz lokalne uprave.
Kako navode, arhitektonski je snimljeno i rekonstruisano malo jevrejsko groblje u Škaljarima.
“Istražen je istorijat groblja kao i analiza svake grobnice i genealogija svih familija sa ovog groblja. Rezultati pomenutog rada prikazani su na izložbi” – saopšteno je iz Opštine Kotor.
“Jevrejsko groblje je mala parcela između katoličkog i pravoslavnog groblja na gradskom groblju u Škaljarima. Na groblju su rađena epigrafska, genealoška istraživanja svih tih familija koje su tamo sahranjene, u arhivu smo došli do podataka o svim tim familijama, napravili smo njihova porodična stabla, sve smo istražili i to će sve biti objedinjeno u jednoj lijepoj dvojezičnoj studiji na našem i na engleskom jeziku”, kazala je ranije Marija Novaković, arhitekta-konzervator Studija „ENForma”.
Izložba će biti otvorena svakog radnog dana od 8 do 15 sati do 31. januara ove godine.
Policija je u subotu pritvorila više od 1500 osoba širom Rusije upotrijebivši silu kako bi razbila proteste u zemlji, dok deseci hiljada protestanata traže puštanje kritičara Kremlja, Alekseja Navaljnog.
Navaljni je pozvao svoje pristalice na proteste nakon što je prošli vikend uhapšen pri povratku iz Njemačke u Rusiju, prvi put otkad je otrovan bojnim otrovom novičokom, kojeg su prema njegovim riječima na njegovo donje rublje u kolovozu stavili agenti državne sigurnosti.
Vlasti su upozorile ljude da se drže podalje od protesta u subotu, rekavši da prisustvovanjem neovlaštenom protestu riskiraju zarazu covidom-19, kao i tužbu i mogući zatvor.
No prosvjednici su se oglušili na zabranu te se pojavili u velikom broju.
U središnjoj Moskvi, gdje Reuters procjenjuje da se na najvećem neovlaštenom skupu posljednjih godina okupilo barem 40 000 ljudi, policija je pritvarala ljude, gurajući ih u kombije koji su stajali u blizini.
Vlasti su izvijestile da se na protastu pojavilo oko 4000 ljudi. Neki protestanti su izvikivali “Putin je lopov” te “Sramota” i “Sloboda Navaljnom”.
Navaljnijeva supruga Julia objavila je na društvenim mrežama da je uhapšena na prosvjedu. Njegova majka Ljudmila takođe je bila na protestu.
Mediji su večeras javili da je supruga Julia puštena na slobodu.
Neki od Navaljnijevih političkih saveznika pritvoreni su u danima prije protesta a tamo su ostali i na dan prosvjeda.
OVD-Info, skupina za nadgledanje protesta, rekla je da barem 1600 ljudi, uključujući i 500 Moskovljana i 200 ljudi iz St. Petersburga, zatvoreno diljem Rusije, što je brojka koja će vjerojatno narasti.
Skupina je izvijestila da je bilo uhapšenja u približno 70 gradova.
Navaljni, 44-godišnji odvjetnik, nalazi se u moskovskom zatvoru čekajući ishod četiri pravna predmeta za koje tvrdi da su izmišljeni. Optužuje Vladimira Putina da je naredio njegovo ubojstvo. Putin to niječe, tvrdeći da je Navaljni dio prljave kampanje koju je orkestrirao SAD kako bi ga diskreditirao.
Jedan Moskovski protestant, Sergej Radčenko (53) rekao je: “Dosta mi je straha. Nisam se pojavio samo zbog sebe i Navaljnog, nego i zbog svoga sina jer u ovoj zemlji nema budućnosti.”
Dodao je da je bio uplašen, no da je imao snažan stav o onome što je nazvao pravnim sustavom koji je van kontrole.
‘Putinova palača’
Nije bilo trenutnog komentara od Kremlja, koji je prvotno prosvjede nazvao ilegalnim i djelom “provokatora”.
Videosnimke s ruskog dalekog istoka pokazuju policajce kako u Vladivostoku niz ulicu gone skupinu prosvjednika, dok su prosvjednici u Kabarovsku, koji su stajali na temperaturama od minus 14 stupnjeva Celzijusa, skandirali “Banditi!”.
Policija u sibirskom Jakutsku, jednom od najhladnijih gradova u svijetu, gdje su temperature u subotu dosegle minus 52 stupnja Celzijusa, zgrabila je prosvjednika za ruke i noge te ga odvukla u kombi, moglo se vidjeti na videosnimkama.
Opozicijski političar Dmitrij Gudkov rekao je da je bilo neuobičajeno mnogo prosvjeda u regiji.
“Svi su sigurno vrlo zasićeni krađom i lažima ako su regije na ovaj način odlučile ustati”, napisao je na Twitteru.
U subotu je došlo do smetnji na mobilnim i internetskim servisima, pokazali su podaci stranice koja se bavi nadgledanjem, downdetector.ru, taktika koju vlasti ponekad koriste da bi otežale prosvjednicima međusobnu komunikaciju i dijeljenje snimaka online.
Kako bi ojačao potporu uoči prosvjeda, Navaljnijev tim objavio je video raskošne palače na Crnom moru za koju tvrde da pripada Putinu, nešto što je Kremlj zanijekao. Od subote je video palače pogledan više od 68 milijuna puta.
Navaljnijevi saveznici nadaju se da će iskoristiti ono za što ankete kažu da su potisnuta frustracija javnosti zbog niskih plaća i ekonomskog pada tijekom pandemije.
No zasad Putinova moć djeluje zasad nedodirljivo, dok 68-godišnji predsjednik redovito bilježi preko 60 posto podrške, puno više nego Navaljni.
Državna agencija Tass izvijestila je da je u sukobima s prosvjednicima ozlijeđeno više od 40 policajaca.
Britanije je u subotu pozvala Rusiju da poštuje ljudska prva.
“Duboko smo zabrinuti pritvaranjem mirnih prosvjednika i nastavljamo pozorno pratiti stanje”, priopćilo je britansko ministarstvo vanjskih poslova. “Pozivamo ruske vlasti da poštuju svoje međunarodne obveze prema ljudskim pravima i oslobode građane koji su pritvoreni tijekom mirnih prosvjeda”.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1646 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 447 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2. Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod.
Novootkriveni su iz slledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
166
Nikšić
61
Budva
47
Bijelo Polje
34
Kotor
27
Tivat
21
Herceg Novi
19
Bar
14
Danilovgrad
11
Cetinje
10
Berane
8
Pljevlja
7
Plav
5
Tuzi
5
Andrijevica
3
Kolašin
3
Plužine
2
Rožaje
1
Mojkovac
1
Ulcinj
1
Petnjica
1
“Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID19 i to kod pacijentkinje iz Ulcinja, koja je imala 75 godina. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020 iznosi 757 a od početka pandemije 766”, navodi se u saopštenju.
Do 17 sati i 30 minuta prijavljen je oporavak kod 579 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 8088”, navode iz IJZ.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020 godine), kako dodaju, ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 57929.
Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna 2020, po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju trenutno inficiranih slučajeva:
Odjeljenje bezbjednosti Tivat je rasvijetlilo slučaj mučenja životinje i odgovorno lice privelo, a predmet je dostavljen Tužilaštvu na razmatranje.
Prije dva dana na društvenoj mreži se pojavio snimak na kome se vidi da jedno lice namjerno nogom udara mačku pri čemu ona upada u more. Po ovom slučaju OB Tivat je primilo desetak prijava.
Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja uređuju se prava, obaveze i odgovornosti fizičkih i pravnih lica za zaštitu dobrobiti životinja u pogledu zaštite životinja od mučenja, pri držanju i uzgoju, usmrćivanju i klanju, pri obavljanju zahvata na životinjama, prevozu i vršenju eksperimenata, pravila postupanja sa životinjama, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu dobrobiti životinja.
Zabranjeno je mučiti i bez razloga ubijati životinje.
Gradonačelnik Budve Marko Bato Carević uputio je dopis ministru pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimiru Leposaviću da, ukoliko taj vladin resor bude smatrao cjelishodnim, pripremi izmjenu Zakona o sudovima i Zakona o tužilaštvu, kako bi bili osnovani osnovni sud i osnovno državno tužilaštvo sa sjedištem u Budvi.
Carević je, dostavio incijativu Opštine za osnivanje suda i tužilaštva ministru pravde, a Leposavića je upoznao da u kompleksu TQ Plaza lokalna uprava ima poslovne prostore, koje je oduzela od organizovane kriminalne grupe, a koje bi ustupila pravosudnim organima na korišćenje, te da bi lokalna uprava i finansirala njihovu adaptaciju.
“Prema trenutnoj teritorijalnoj organizaciji suda i tužilaštva, pravosudne institucije u Kotoru su nadležne opštine Budva, Tivat i Kotor. Od trenutka osnivanja Osnovnog suda i Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, broj stanovnika opštine Budva, a samim tim i predmeta sa teritorije Budve, su višestruko uvećani. U prilog tome govore i zvanični podaci dobijeni od Osnovnog suda u Kotoru po kojima je 2010. primljeno ukupno 1.605 parničnih predmeta od čega 662 sa teritorije opštine Budva ili 41,24 odsto. Godinu kasnije primljeno je ukupno 1.569 parničnih predmeta, od čega 677 predmeta iz Budve ili 43,15 odsto, 2012. je primljeno 1.604 parnična predmeta od kojih 659 iz Budve ili 41,08 odsto, a 2013. od 1.536 predmeta 654 je predmeta iz Budve, ili 42,57 odsto. Osnovni sud u Kotoru je 2014. primio ukupno 1.663 parnična predmeta, od kojih je iz Budve bilo 702 ili 42,21 odsto. Slično je bilo i 2015, kada je od 1.772 predmeta iz Budve bilo 746 ili 42,1 odsto, 2016. je bilo 1.830 predmeta, iz Budve 761 ili 41,6 odsto, a 2017. ukupno je sud primio 1.669 parničnih predmeta, od kojih iz Budve 676 ili 40,5 odsto“, predočio je Carević statističke podatke.
On je naveo da je slična situacija i sa krivičnim predmetima u osnovnom državnom tužilaštvu koji se odnose na teritoriju Budve.
“Tokom 2010. od ukupno izvršenih krivičnih djela 42,85 odsto se odnosilo na teritoriju Budve, 2011. bilo je 42,69 odsto, 2012. broj krivičnih djela na teritoriji naše opštine je bilo 45,16 odsto, 2013. je taj broj bio 43,45 odsto, 2014. je taj procenat povećan i iznosio je 48,35, godinu kasnije još veći i iznosio je 52,76 odsto, 2016. broj krivičnih djela je bio 54,23 odsto, a 2017. od ukupnog broja izvršenih krivičnih djela 51,19 odsto je izvršeno na teritoriji opštine Budva“, naglasio je Carević.
Prvi čovjek Budve je ustvrdio da na osnovu statističkih podataka najveći broj parničnih i krivičnih predmeta se upravo odnose na teritoriju opštine Budva, iako su Osnovni sud i Osnovno tužilaštvo u Kotoru nadležni za tri opštine.
“To nam daje za pravo da zahtijevamo osnivanje suda i tužilaštva na području opštine Budva. Ovo time prije, što i mnogo manje opštine, sa drastično manjim brojem predmeta imaju ove organe. Takođe, poznato vam je koliko turista boravi tokom ljetnjih mjeseci u Budvi, a za očekivati je i da se u narednom periodu nastavi praksa povećanja broja stalnih stanovnika Budve, što će dovesti i do uvećanja broja predmeta sa ovog područja. Smatramo da je ova incijativa u interesu građana Budve, koji su sada i za najosnovnije potrebe poput pribavljanja uvjerenja ili pokretanja ostavinskog postupka, prinuđeni da odlaze u Kotor, što uzrokuje gubitak njhovog vremena i novca“, naglasio je Carević.
Prema njegovim riječima, građani Budve su, takođe, svjedoci koliko dugo traju postupci pred Osnovnim sudom u Kotoru, upravo zbog preopterećenosti ovog suda.
“Time bi osnivanje suda i tužilaštva u Budvi doprinijelo i ostvarenju prava na suđenje u razumnom roku garantovanog članom 6 Evropske konvencije za zaštitu prava i osnovnih sloboda. Opština Budva je spremna da za potrebe navedenih institucija ustupi na korišćenje poslovne prostore u zgradi TQ Plaza u Budvi, koje je oduzela od organizovane kriminalne grupe i spremna je da finansira adaptaciju prostora kako bi zadovoljili potrebe pravosudnih organa. Konačno, svjesni smo potrebe za racionalizacijom pravosudne mreže, međutim smatramo da je treba izvršiti u sredinama gdje ne postoji realna potreba za postojanjem suda i tužilaštva i gdje se broj stanovnika, a samim tim i predmeta, smanjuju iz godine u godinu. Ne može se pod plaštom potreba za racionalizacijom na silu zanemariti očigledna potreba za osnivanjem suda i tužilaštva u Budvi, kada na području ove opštine već sada postoji dovoljan broj parničnih i krivičnih predmeta koji opravdavaju postojanje ovih organa. Nadam se da ćete naše argumente uvažiti i pozivam vas u posjetu Opštini, kako bismo zajedno obišli prostorije“, zaključio je Carević.
Protekle sedmice iz talijanske luke Piombino na posljednu je plovidbu prema rezalištima u turskoj Aliagi uputio putnički brod St.Victoria. Malo ko zna da se pod tim imenom krije nekadašnji ponos talijanske flote, putnički krstaš Costa Victoria. Relativno novi brod, star svega 24 godine (za usporedbu, naš trajekt Marko Polo ima 48 godina) je tako postao još jedna u nizu gospodarskih žrtava globalne pandemije Covid-19.
Costa Victoria, sagrađena 1996., duga 253 metra, 75050 GT i maksimalnog kapaciteta prihvata 2274 putnika, odigrala je značajnu ulogu u povratku brodova na kružnim putovanjima u Dubrovnik nakon Domovinskog rata. Doplovila je pod gradske mire 3.maja 1997. kao prvi brod kompanije Costa Crociere, inaugurirajući, zajedno sa Costa Classicom, najopsežniji program posjeta kojeg je jedan putnički brodar u sljedećih deset godina uopće postavio prema Dubrovniku. Dolazila je ovamo sve do 2011. kada odlazi na Daleki Istok, odakle se vraća 2019. s mediteranskim programom posjeta Gradu planiranim na dulje vrijeme.
“Black Watch”
CARNIVAL REŽE FLOTU
Nažalost, Costa Victoria je samo nastavila seriju neočekivanih i prijevremenih odlazaka velikog broja putničkih brodova prema njihovim posljednjim lukama, rezalištima brodova u turskoj Aliagi i indijskom Alangu. Agonija još nije završena, zbog čega se veliki broj brodova našao na listi potencijalnih žrtava, a koliki će ih broj završiti u bezličnoj hrpi sekundarnih sirovina ovisit će o (ne)uspješnosti borbe svjetske zajednice s ovom suvremenom pošasti. Ozbiljnost situacije pokazuje odluka najveće svjetske brodarske grupacije američkog Carnival Corporation, koja je do sada već odlučila iz svoje flote od 100 brodova otpisati čak 19 megakrstaša. Potpuno razumljiv potez jer je kompanija ovih dana objavila da je 2020. zabilježila gubitak od 2,2 milijarde dolara.
Lista otpisanih brodova je nažalost pozamašna. Zato ćemo se ovdje pozornije zadržati samo na onim brodovima koji su u svojim plovidbama redovno posjećivali naš Grad.
Među prvim žrtvama pandemije stradao je dobro nam znani njemački krstaš Astor, sagrađen 1987., koji je bio dug 176 metara, imao 20.700 GT te mogao prihvatiti 650 putnika. Bio je jedan od prvih povratnika u dubrovački akvatorij nakon Domovinskog rata. Na plaže turske Aliage nasukan je koncem studenoga prošle godine i do danas je većim dijelom već izrezan.
U isto vrijeme u indijskom Alangu su nasukani brodovi Satoshi (zaplovio 1991. a dolazio nam je 2003. kao Regal Princes) i Karnika, izgrađen 1990. pod imenom Crown Princess koji je tek 2009. došao u Gruž kao Ocean Village 2. Brodovi su to blizanci od po 70.300 GT, dugi 245 metara i kapaciteta prihvata 2000 putnika.
Ovih dana se u Alangu očekuje i dolazak broda Grand Celebration, sagrađenog 1987., dugog 223 metra, 47.200 GT, kapaciteta 1500 putnika. Dubrovnik je redovito posjećivao između 2010. i 2014. godine.
OTPISAN I PEACE BOAT
Peace Boat – Brod mira kroz Boku
Sljedeća Covid-19 žrtva je brod Ocean Dream iz dobro nam znanog japanskog programa Peace Boat, koji je povremeno dolazio u Gruž između 2014. i 2018. U Dubrovnik je ranije, 2002. i 2003. dolazio i pod imenom Costa Tropicale. Sagrađen 1981., kao prva novogradnja moćnoga Carnivala, imao je 36.700 GT, bio dug 205 metara a mogao je prihvatiti 1400 putnika. Na plaže Alanga nepovratno je nasukan 1.siječnja ove godine.
U turskim rezalištima brodova sredinom decembra prošle godine je prodan i Marella Dream (42.100 GT, 1500 putnika), nama poznatiji kao Thomson Dream koji je redovito dolazio u Gruž između 2013. i 2017.
U zalivvu Elefsina nedaleko grčkog Pireja, već prodan turskim rezalištima, usidren je, čekajući nalog za plovidbu prema Aliagi i Marella Celebration (1984. godina, 34.000 GT, 1350 putnika), koji je između 2003. i 2019. u Dubrovnik redovno dolazio pod imenima Noordam, a potom kao Thomson Celebration i Marella Celebration, kojima je Gruž bio home-port sve do konca listopada 2019. i početka pandemije.
U meksičkoj luci Coatzacoalcos u toku je rezanje broda Enchanted Capri (15.400 GT, 940 putnika), koji nam je ranije dolazio pod imenom Azerbejdžan. Ostalo je zabilježeno da je 1980. održavao redovnu dvotjednu trajektnu prugu Odessa – Varna – Delos – Mikonos – Iraklion –Krf – Split – Venecija – Dubrovnik – Pirej – Istanbul – Yalta – Odessa. Građen je 1975. u sovjetskoj seriji BELORUSSIYA od 5 brodova blizanaca, kojoj pripada i brod Delphin a koji također ovih dana čeka svoju neizbježnu fatalnu sudbinu
I na koncu zadnjih dana pratimo aktualnu plovidbu broda Marco Polo prema Indiji gdje će kao posljednji Mohikanac iz serije 5 sovjetskih putničkih brodova klase Ivan Franko također ove godine završiti na groblju brodova. Nekadašnji Aleksandr Pushkin (1965.godina, 22.080 GT, 820 putnika) jedan je od posljednjih klasičnih putničkih krstaša koji nas još podsjećaju na vremena već zaboravljenih romantičnih brodskih kružnih putovanja. Inače, jedini je od 5 blizanaca koji pod originalnim imenom nije nikada posjetio naš Grad, što je nakon Domovinskog rata kao Marco Polo višestruko nadoknadio, posljednji put 2007. godine.
TRIO IZ SPLITSKOG ŠKVERA
Osim ovih brodova, zasad je neizvjesna sudbina i naših nekadašnjih posjetitelja putničkih krstaša Zenith, Horizon, Funchal, Astoria, (ex Stocholm građen daleke 1946.), Boudicca i Black Watch. Spomenimo i brodove koji su već završili u rezalištima a koji nikada nisu dolazili u Jadran poput brodova Carnival Fantasy, Carnival Imagination, Carnival Inspiration, Monarch of the Seas i Sovereign of the Seas, ali i one naše posjetitelje prodane nekim tajanstvenim kupcima (Magellan ex Holiday, Columbus ex Ocean Village, Amsterdam, Maasdam, Veendarm, Rotterdam, Ryndam, Vasco da Gama ex Statendam, Oceana, Saga, Saga Saphire). Doista zastrašujući niz…
Međutim, iako naizgled izgleda paradoksalno, budućnost brodskih kružnih putovanja po svoj prilici ipak nije upitna.
Ovaj bi nepredviđeni kolaps putničkog brodarstva mogao na koncu dovesti do revolucionarne promjene kvalitete plovidbe, smanjenja troškova i maksimalne ekološke zaštite, jer se trenutno u svijetu gradi čak 121 putnički krstaš nove generacije, ukupne tonaže 10 milijuna GT i kapaciteta prihvata 250 tisuća putnika. Od toga, što posebno veseli, tri u splitskom škveru (Picasso, Janssonius i Ultramarine) te jedan u riječkom 3.Maju (Scenic Eclipse II).
Svjetlo na koncu Covid-19 tunela se pomalo nazire, ali kada će se stanje barem minimalno normalizirati, teško je prognozirati. A što god kriza bude dulje trajala, lista za odstrel putničkih brodova će se svakim danom nezadrživo povećavati.
Iberia je u ljetnoj sezoni 2020. prometovala tek na jednoj liniji prema Hrvatskoj, povezujući Madrid s Dubrovnikom. Sve ostale linije prema hrvatskim zračnim lukama prošlog ljeta zbog niske potražnje nisu prometovale.
Kako nam je potvrđeno iz ove poznate aviokompanije, Iberia se planira vratiti u Zagreb i Dubrovnik već krajem ožujka, a sama realizacija letova ovisit će o restriktivnim mjerama i epidemiološkoj situaciji.
Linija Madrid – Zagreb – Madrid ima najavljen prvi let ove godine za 27. marta. Kompanija planira prometovati na ovoj liniji 3 puta sedmično do kraja aprila, uglavnom petkom, subotom i nedjeljom. Na liniji su najavljeni zrakoplovi tipa A320 i A321.
U razdoblju od kraja marta do početka svibnja kompanija planira ponuditi preko 5.700 sjedala između Zagreba i Madrida. Povećanje broja sedmičnih letova očekuje se od sredine svibnja, dok bi u Iberia u špici ljetne sezone trebala prometovati na ovoj liniji minimalno jednom dnevno.
Linija Madrid – Dubrovnik – Madrid s prometovanjem bi trebala krenuti nešto ranije, 25. marta. I na ovoj liniji kompanija u početku planira tri tjedna leta, no već sada postoje određeni datumi s ad-hoc letovima i na druge dane u tjednu.
Iberia, Líneas Aéreas de España, S.A. Operadora, Sociedad Unipersonal, najveći je španjolski zračni prijevoznik. Tvrtka je osnovana 1927., a sjedište joj je u Madridu. Sa svojom flotom od preko 70 zrakoplova lete na više od 70 domaćih i međunarodnih destinacija. Središnja zračna luka im je Barajas u Madridu, a kao drugu bazu koriste zračnu luku El Prat u Barceloni.
Kina je izvijestila o više od 200 novozaraženih koronavirusom u subotu, dok novi val zaraze prijeti poništiti uspjeh zemlje u suzbijanju virusa godinu nakon početka karantene u prvotnom centru izbijanja Wuhanu.
Ukupno je 206 novih slučajeva – 99 od 107 novih simptomatskih slučajeva prijavljenih u subotu lokalno je preneseno, a ostali su uvezeni iz inozemstva. Ostalih 99 novih slučajeva je asimptomatsko.
U sjeveroistočnim pokrajinama Heilongjiangu i Jilinu, najnovijim žarištima virusa, 69 je novih klinički dijagnosticiranih slučajeva.
U pokrajini Hebeiju prijavljeno je 15 novih slučajeva, a u glavnom gradu te pokrajine Shijiazhuangu epidemija koja je izbila početkom siječnja još uvijek nije suzbijena unatoč masovnom testiranju i zatvaranju.
Peking i Šangaj također su izvijestili da imaju po tri slučaja zaraze.
Novi porast broja zaraženih covidom-19 na sjeveru zemlje zabilježen je kad Kina obilježava godinu dana od početka 76-dnevnog zatvaranja Wuhana, gdje se virus prvi put pojavio u prosincu 2019. godine.
Vlasti sada pozivaju ljude da ne putuju uoči lunarne Nove godine sredinom veljače, jednog od najvažnijih blagdana u godini i doba obiteljskog okupljanja kada se milijuni stanovnika vraćaju u rodne gradove da blagdane provedu s bližnjima.
Zbog toga što nije bila sklona nametnuti ograničenja putovanja prije početka godišnjih masovnih migracija, Kinu se optužuje da je omogućila širenje virusa u zemlji i inozemstvu.
