U Boki potonula jahta, Inspekcija sigurnosti ploviodbe tvrdi da nema zagađenja mora

Motorna jahta „Katarina“, tipa „Sun Quest 44“,  koja vije austrijsku zastavu, potonula je u subotu kasno poslijepodne, uz pristanište  u blizini crkve Svetog Matije u Dobroti.

Brod dužine 13,6 metara na kome u trenutku incidenta nije bilo posade, legao je na dno odmah uz pristanište, nakon čega mu je iznad morske površine virio samo gornji dio nadgrađa.

Jahta je danas oko 13 sati uz pomoć ronilaca, dizalice i pumpi izvađena sa dna mora i vraćena joj je plovnost,  ispumpavanjem vode jer začudo, po riječima inspektora sigurnosti plovidbe Željka Lompara, njen trup nije pretrpio oštećenja uslijed kojih bi ona imala novi prodor vode.

Vađenje potonule jahte – Inspekcija sigurnosti plovidbe

„Jahta je potonula uslijed nevremena, odnosno olujnog vjetra koji je podigao velike talase, a koji su juče poslijepodne na ovoj lokaciji dostizali i pet metara visine. Jahta je bila vezana tako da je krmom bila izložena najvećem udaru talasa, koji su onda  postepeno u nju ubacivali vodu i naplavili čitav brod. Najbitnije u svemu je da u ovom incidentu nije bilo nikakvog zagađenja mora jer u rezervoarima jahte nije bilo goriva, niti je došlo do izlivanja ulja iz njenih motora.“- kazao je oko 14.30 sati inspektor Lompar koji je bio na licu mjesta u Dobroti gdje je tada već završena operacija spašavanja i izvlačenja potonulog broda.  Na licu mjesta su bili i prredstavnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL)  koji su bili spremni da intervenišu sa plutajućim branama i drugim tehničkim i hemijskim sredstvma u slučuaju da se sa potonule jahte zabilježilo bilo kkavo izlivanje goriva ili drugih zauljenih voda.

Potonula jahta

Lompar je kazao da je inspekcijski nadzor još u toku, da je na lice mjesta u međuvremenu došao i vlasnik jahte koji je iz Podgorce i koji ga je, kako je kazao, obavijestio da je brod bio u postupku preregistracije sa austrijske na crnogorsku zastavu i da je  stim u vezi, nedavno pregledan od strane Tehničkog inspektorata UPSUL-a kako bi započela procedura upisa „Katarine“ u crnogorski Registar jahti. Lompar je najavio da će kompletan izvještaj o ovim incidentu Inspekcija sigurnosti plovidbe načiniti u ponedjeljak.

Prema nezvaničnim saznanjima, o ovom incidentu Lučka kapetanija Kotor i Inspekcija sigurnosti plovidbe nadležna za akvatorijum Boke juče i danas nisu zvanično obavijestili Pomorski operativni centar po proceduri predviđenoj za svaki ovakav vanredni događaj na moru. Poznavaoce prilika u pomorstvu čudi i to kao je vlasnik broda ostavio „Katarinu“ koja inače, djeluje prilično zapušteno, na nesigurnom vezu u Dobroti, bez posade i bez adekvatnih preduzetih mjera osiguranja broda od nevremena koje je pravovremeno najavljeno od meteo-službe, te kako je moguće da brod u svojim rezervoarima navodno, uopšte nema goriva što bi mu omogućiilo da na vrijeme isplovi sa mjesta gdje je ugrožen zbog oluje i premjesti se na siguran vez.

U Srbiji do 16. januara vakcinisano 22.000 ljudi

0
Cjepivo/Vakcina – foto REUTERS

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Srbije Mirsad Đerlek izjavio je da je do 16. januara u 20.00 vakcinisano oko 22.000 građana Srbije, a da se za vakcinaciju prijavilo oko 280.000 građana kojima je preporučio da prihvate prvu vakcinu koja je na raspolaganju.

“Vakcinacija u deset beogradskih Domova zdravlja i juče u još deset gradova prošla bez neželjenih dejstava, a sledeće nedelje nastavljamo pojačano”, rekao je Đerlek za Radio-televiziju Srbije (RTS) i dodao da će u narednoj grupi biti prioretiteno vakcinisani prosvetni radnici i novinari.

On je kazao da se za kinesku vakcinu koja je stigla u Srbiju, čeka dozvola Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, ali da je vakcina dobra i da on veruje da će biti dozvoljena.

Državni sekretar smatra da je dobro što je Srbija jedina zemlja koja ima tri vakcine iz tri najjače zemlje sveta i najavio da pored kineske i Sputnjika, 18. januara u Srbiju stiže još oko 20.000 doza Fajzerove vakcine.

“Pored domova zdravlja planiramo otvaranje vakcinacionih pultova od beogradskog Sajma preko većine gradova, tu će raditi od tri do deset ekipa i očekujemo da bude vakcinisamo od 50 do 100 ljudi na sat sledeće nedelje” rekao je Đerlek.

Američki gradovi pripremaju se za proteste Trumpovih pristalica

0
Demostranti – SAD – foto EPA

Za očekivati je da će već u nedjelju diljem SAD-a prosvjednici uputiti prema zgradama parlamenata kako bi podržali neosnovane tvrdnje predsjednika Donalda Trumpa o izbornoj krađi drugog mandata, dok se policija priprema na moguće nasilje.

Više od 12 saveznih država aktiviralo je Nacionalnu gardu kako bi osigurale svoje institucije nakon upozorenja FBI-a da će doći do oružanih prosvjeda predvođenih desnim ekstremistima ohrabrenih napadom na američki Kongres u Washingtonu 6. siječnja, koji je ostavio smrtne posljedice.

U subotu je ponegdje bilo prosvjeda, no institucije su uglavnom ostale netaknute. Snage sigurnosti smatraju da je nedjelja prvi mogući dan kad antivladine snage planiraju održati skupove u svih 50 država.

Dok su mnoge države postavile ograde i druge barijere kako bi osigurale svoja sjedišta parlamenata, Teksas i Kentucky otišli su korak dalje i zatvorili za javnost područje oko tih zgrada.

Centar Washingtona doslovno je prazan, a ulice u blizini Kongresa zatvorene, dok su tisuće pripadnika Nacionalne garde zauzele pozicije diljem centra grada.

Connecticut je aktivirao svoju Nacionalnu gardu pripremivši se za čak 2000 uglavnom Trumpovih pristaša u kompleksu zgrade parlamenta u Hartfordu u nedjelju, rekao je glasnogovornik policije.

“Pripremamo se za svaki scenarij”, rekao je vojnik Pedro Muniz, dodavši da nije bilo nikakvih posebnih prijetnji. “Ne toleriramo bilo kakav čin nasilja.”

Nacionalne snage brzo su akitvirane poslije napada na američki Kongres koji je predvodila mješavina ekstremista i Trumpovih pristaša, od kojih su neki pozivali na smrt potpredsjednika Mikea Pencea dok je predsjedao potvrđivanjem Bidenove izborne pobjede.

Demokratski čelnici četiriju kongresnih odbora rekli su u subotu da su pokrenuli prosudbu događaja te su pisali FBI-ju i drugim obavještajnim i sigurnosnim agencijama s pitanjem što se znalo o prijetnjama, jesu li takve informacije dijeljene s drugim nadležnim agencijama ili jeli strani utjecaj odigrao ulogu.

FBI i druge savezne agencije upozorile su na potencijalno nasilje u budućnosti, dok zagovornici bjelačke nadmoći i drugi ekstremisti gledaju kako da eksploatiraju frustracije Trumpovih pristaša koji su povjerovali u lažne optužbe o izbornoj prijevari.

Neke militantske i ekstremne grupe rekle su svojim pristašama da preko vikenda ostanu kod kuće, navodeći pojačano osiguranje ili rizik da su planirani događaji samo zamke koje je postavila policija.

Unija pomoraca Crne Gore: Pomorci da imaju prioritet prilikom vakcinisanja

Pomorci

Crnogorski pomorci, kojih je oko 6.000 na stranim kompanijama, trebalo bi da imaju prioritet prilikom vakcinacije protiv korona-virusa, saopšteno je nakon sjednice UO Unije pomoraca Crne Gore.

“Tema je bila i definisanje stavova vezanih za nabavku i opredijeljivanje određenog broja vakcina protiv virusa COVID-19 pomorcima, u skladu sa saznanjima da će određene pomorske kompanije sasvim izvjesno tražiti vakcinu kao obaveznu za ukrcaj na brod, odnosno smjenu posade. Takođe, u Evropskoj Uniji se pokrenulo pitanje potrebe izdavanja potvrde nakon obavezne vakcinacije za sve one koji namjeravaju putovati (tzv. COVID pasoš). Ove razloge i eventualne posljedice moramo predstaviti Institutu za javno zdravlje kako bi blagovremeno mogli i reagovati”, saopšteno je iz Unije.

Razgovaralo se i o mogućnosti usaglašavanja ljekarskih pregleda sa industrijskim standardima, kao i o mogućnosti nostrifikacije ljekarskih uvjerenja a što bi u mnogome olakšalo našim pomorcima koji zbog situacije sa COVID-19 nisu u stanju doći u Crnu Goru na ljekarski pregled. O sledećim koracima članstvo će biti pravovremeno obavješteno.

Jedna od tema bila je i mogućnosti pokretanja zajedničke inicijative Unije sa srodnim organizacijama ka Notarskoj komori Crne Gore.

Notar

Naime, naši pomorci sve češće nailaze na nemogućnost realizacije namjere da sa broda, uslijed nepredviđenih okolnosti nastalih kod kuće, posredstvom Zapovjednika ovlaste nekog od svojih bližnjih da u njihovo ime regulišu aktivnosti za vrijeme njihovog odsustva.

Ovaj problem je naročito izražen u notarskim kancelarijama središnje ili sjeverne regije CG, gdje notari nemaju dovoljno sluha za pomorce, i ne vode se običajnim pravom da Zapovjednik može biti posrednik pri izdavanju ovlaštenja odnosno garant vjerodostojnosti izjave, saopšteno je iz  Unije pomoraca Crne Gore.

U Herceg Novom boravilo 560 turista

0
Herceg Novi / foto Boka News

U Herceg Novom je ove sedmice boravilo 560 turista, 51 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju 556 je stranih, a četiri domaća.

U domaćinstvima je boravilo 510 turista, a u hotelima 50.

Tuljani su vrhunski meteorolozi: alarmiraju ih nagonski senzori, dovoljno unaprijed da zaštite sebe, ali i svoje susjede – ljude

0
tuljani

Šezdesetih godina prošlog stoljeća kolonija dugouhih tuljana naselila se u Nevelsku na Sahalinu. Izvidnica od nekoliko mužjaka došla je u ispitivanje terena, i kad su procijenili da bi tu moglo biti ugodno mjesto za život, doveli su i ženke s mladuncima. Mala je bila udaljenost između stambenih kuća i prometne luke od mjesta gdje su se tuljani smjestili.

Elegantni u moru, a tromi i nespretni na kopnu, izležavali su se na lukobranu. Hvatali su ribu i uživali u dobrosusjedskim odnosima s ljudima. Vidjevši ih kako se mirno izležavaju, njihovi susjedi mogli su biti spokojni.

Ako su tuljani bili na obali i uz nju, to je značilo da će vrijeme biti dobro i da ljudi mogu mirno, čak i na otvorenom, raditi što su planirali. Loše vrijeme otjeralo bi tuljane dalje od kraja, u duboko more, gdje bi se sklonili dok nevrijeme ne prođe kako ih valovi ne bi razbili o obalu.

Alarmirali bi ih njihovi nagonski senzori, dovoljno unaprijed da na vrijeme zaštite ne samo sebe, nego i da stanovnike Nevelska upozore na nadolazeće nevrijeme.

Osnivačka Skupština Građanske inicijative “21. maj” 5. februara

0
Dan državnosti

Osnivačka Skupština Građanske inicijative (GI) “21. maj” biće konstituisana 5. februara i na njoj će biti izabran Savjet tog pokreta, koji će imati 81 člana.

Kako je saopšteno, do sada je podršku Proglasu i Pokretu „21. maj“ dalo više od dvije hiljade ljudi.

„Podrška će se davati do 5. februara, kada će se po programskim dokumentima, koji su usvojena u petak na sastanku inicijalnih osnivača GI „21. maj“, konstituisati osnivačka Skupština na kojoj će biti izabran Savjet, koji će brojati 81 člana“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su iza Proglasa i Pokreta GI „21. maj“ stali brojni intelektualci, akademici, profesori, ljekari, advokati.

„Kao i novinari, sportisti, slikari, studenti, radnici, pomorci, penzioneri, zabrinuti usljed tendencija narušavanja temeljnih vrijednosti izgradnje Crne Gore kao sekularne, demokratske, građanske i evropske države“, rekli su iz GI „21. maj“.

Kako su kazali, na adrese osnivača stigla je podrška većeg broja organizacija, udruženja, dijapore koji su podržali osnivanje GI „21. maj“ podržavajući Proglas. “Podršku je moguće dati na mejl adrese: tanjapavicevic767@gmail.com i gi21maj@gmail.com”, dodaje se u saopštenju.

GI “21. maj” osnovana je kao široki, društveni i državotvorni pokret slobodnih crnogorskih građana, kojima je cilj očuvanje i afirmacija temeljnih vrijednosti građanske i slobodne Crne Gore.

Međunarodni festival klapa Perast planira veliku feštu za 20. jubilej – stižu svi pobjednici…

0
Skupština MFK Perast 2021. – foto Boka News

Prethodna godina bila je izuzetno teška, neizvjesna i zahtjevana za organizaciju 19. Međunarodnog festivala klapa Perast koji je održan u odloženom terminu, na kraju ljeta, 11. i 12. septembra 2020. uslijed pandemije koronavirusa.

Uprkos svemu zadovoljni smo što smo u takvim uslovima uspjeli održati Festival i to u takmičaskom formatu, te nastavili kontinuitet festivala, očuvanja klapske pjesme u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, čulo se u petak u Galeriji solidarnosti u Kotoru na 20. Skupština Međunarodnog festivala klapa Perast (MFKP).

Kako su najavili predsjednica MFK Perast Tina Braić Ugrinić i izvršni direktor Mikan Kovačević, jubilarni 20. MFK Perast planiran je da se održi od 9. do 12 septembra 2021. u koliko to opšta epidemiološka situacija dozvoli.

Festival će biti revijalnog karaktera, pozivi će biti upućeni klapama pobjednicima u svim kategorijama tokom proteklih 19 godina MFK Perast.

Biće pozvano oko 50 klapa, koji će kroz četiri festivalska dana, kroz peraške kalete, đardine i trgove podsjetiti na početke ovog danas prestižnog festivala klapskog pjevanja u Crnoj Gori i regionu.

Skupština MFK Perast 2021. foto Boka News

Festival klapa u Perastu je još jednom potvrdio i u ovim teškim uslovima da je od samog osnivanja značajno obogatio kulturnu i turističku ponudu Boke Kotorske, predstavljajući vrijednu muzičku baštinu a istovremeno podstičući nove autore da stvaraju nove klapske kompozicije.

Podsjetimo, 19. Festival klapa Perast je otvoren programom „Klapska baština MFK Perast- omaž zaslužnima“, u čast stvaralaštva kompozitora iz Boke Kotorske, Borislava Tamindžića, Vicka Nikolića i Nikole Gregovića.

U nadi da će grad Kotor, nadležni u institucijama i relevantnim organizacijama,  pored  podrške koju daju a koja nije dovoljna, učiniti još više kako bi se prepoznatljiv Festival  razvio u još kvalitetniji događaj na koji se rado dolazi, pogotovo danas kada slavi 20 godina postojanja – jedan je od zaključaka sa sinoćne Skupštine NVO Međunarodni festival klapa Perast.

Festival klapa – logo

Skupština je usvojila Izvještaj o radu, finasiski izvještaj i Program i plan aktivnosti sa planom prihoda i troškova za 2021. godinu.

Dva smrtna slučaja, registrovano još 406 pozitivnih, H.Novi 19, Kotor 9, Tivat 8

0
coronavirus

U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule dvije osobe, a potvrđeno je 406 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.674 uzorka među kojima je ukupno registrovano 406 novopozitivnih.

Novopozitivni su iz sledećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 131
Nikšić 68
Budva 38
Rožaje 26
Berane 23
Pljevlja 22
Bijelo Polje 21
Herceg Novi 19
Cetinje 11
Bar 9
Kotor 9
Tivat 8
Ulcinj 7
Danilovgrad 5
Kolašin 2
Mojkovac 2
Andrijevica 1
Plužine 1
Tuzi 1
Žabljak 1
Plav 1

Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenta iz Ulcinja koji su imali 59 odnosno 66 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020. iznosi 734, a od početka pandemije 743.

Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 468 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenihukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9611.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020 godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 55136.

Lovćen: Djevojka poginula na planinarenju

0
Lovćen – foto cetinjskilist

Tokom planinarenja na Lovćenu danas je poginula J.Č. (1989) iz Podgorice potvrđeno je iz policije. Nastradala J.Č., kako nam je kazao komandir Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje Miloš Ćećanović, pala je u provaliju na vrhu Štirovnik 1749 mnv.

Služba zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje primila je u 10.45 časova poziv da je u usjeku Potoci, ispod Repetitora, pala ženska osoba. Odmah po primljenom pozivu dvije ekipe sa 11 ljudi izašle su na teren s motornim sankama – kazao je Ćećanović.

Kako je riječ o veoma nepristupačnom terenu, vatrogascima je u pomoć pristigao veliki broj ljudi koji su se zatekli na mjestu nesreće.

Veliku pomoć u akciji izvlačenja nastradale pružili su nam Peđa i Neno Kaluđerović, kompletna Služba zaštite Nacionalnog parka Lovćen, članovi planinarskog kluba “Visokogorci”, mještani koji su se zatekli u blizini mjesta nesreće i ljudi koji su tu bili na odmoru. Napravili smo lanac od ljudi i na taj način izvukli nastradalu J. Č. iz provalije – istakao je Ćećanović.

Akcija izvlačenja, prema njegovim riječima, izvedena je u izuzetno teškim uslovima.

Pored činjenice da je riječ o nepristupačnom terenu, izvlačenje nastradale dodatno je otežavao jak vjetar, led i snijeg. Akcija izvlačenja trajala je preko tri sata – kazao je Ćećanović.

Nastadala J.Č. članica je Planinarskog kluba “Visokogorci”.

Po nalogu Višeg državnog tužioca biće obavljena obdukcija.