Mutacijom virusa pojavilo se još više komplikacija vezanih uz smjenu posade

0
Pomorci – posada -smjena Foto: Splash247.com

Smjene posade ponovno postaju teške, jer velik dio svijeta ponovno lagano ide u lockdown nakon pojave nekoliko novih i više zaraznih inačica Covid-19.

Zatvaranjem putničkih koridora i uvođenjem novih ograničenja putovanja, avio kompanije tvrtke ponovno otkazuju ili smanjuju broj letova; što predstavlja problem za članove posade u tranzitu. Luke također, ako su se otvorile, nameću sve veća ograničenja.

Kao primjer strožih ograničenja putovanja koja su stupila na snagu, Filipinska lučka uprava je proširila ograničenja vezana uz smjenu posade.

Filipini, koji su se prije predstavljali kao središte za smjenu posade tokom pandemije, uveli su zabranu za brodove koji su posjetili neke od zemalja s popisa „zabranjenih“ unutar 14 dana od ulaska u filipinske vode. Zabrana je produžena do kraja mjeseca, a brzo rastućem broju „zabranjenih zemalja“ dodane su još dvije države – Mađarska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Ukupno je 35 zemalja sada na popisu zabranjenih.

Henrik Jensen, generalni direktor tvrtke Danica Crewing Services, izjavio je: „Vjerujem da ćemo možda krenuti prema novoj krizi smjene posade koja će biti jednako loša kao i prošlog proljeća. Tokom posljednjih šest mjeseci smjene posade bile su moguće u mnogim slučajevima, iako su bile skupe i složene. Međutim, sada vidimo niz novih ograničenja i prepreka u putovanju članova posade. Mogu predvidjeti da će to jako utjecati na smjene posade tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.”

Zahtjev za Covid-19 testovima u određenom razdoblju prije putovanja nije uvijek lako ispuniti, ovisno o tome odakle se vrši smjena posade, istaknuo je Jensen. Testiranja možda neće biti dostupna u kratkom roku i neće biti raspoloživog smještaja u kojem će se moći izolirati članovi posade dok čekaju rezultate.

Jensen je također rekao kako nove inačice koronavirusa, koje su navodno više prenosive, predstavljaju veću prijetnju i pomorcima i brodovima.

„Nove, zaraznije inačice predstavljaju veći rizik da se član posade zarazi na putu do broda i prenese zarazu svojim kolegama. To posebno zabrinjava tijekom zračnog putovanja, zbog čega posada mora provesti mnogo sati u zatvorenom prostoru s velikim brojem drugih ljudi. Zbog svih otkazanih letova postoji mnogo zrakoplova koji se mogu iznajmiti za privatne tranzite, ali ova je opcija stvarno ekonomski isplativa samo ako postoji velik broj članova posade, što obično nije slučaj” – rekao je Jensen, opisujući kako je u nekim slučajevima Danica morala otkazati planove za smjenu posade, ako se radilo o dugom tranzitu ili rizičnom području.

Zaključno, Jensen je predvidio: “Čeka nas teških nekoliko mjeseci“.

Mostar: Satove na Sabornom hramu Svete trojice donirali katolik, musliman i pravoslavac

1
Saborni hram – Mostar Foto: Željko Milicevic – Anadolu Agency

Obnova Sabornog hrama Svete trojice, jednog od simbola grada Mostara, započeta prije 10 godina, ušla je u posljednju fazu. Kraju se privode radovi na fasadi, zvonik skoro da je postavljen, a očekuje se skoro postavljanje krsta na tornju. Nedavno su postavljena tri sata – donacija trojice Mostaraca, koji su imali samo jedan uvjet – da u javnost ne procure njihova imena.

Jedan sat donirao je pravoslavni hrišćanin, drugi rimokatolički kršćanin, a treći pripadnik islamske vjeroispovijesti.

“Crkva se obnavlja na način da bude ista kao prije rušenja, pa će tako i u budućnosti imati tri sata na tornju – na sjevernoj, južnoj i zapadnoj strani. Odlučeno je da budu istih dimenzija kao u prošlosti, a mala promjena je to što će, za razliku od ranijih, novi satovi imati arapske, staroslavenske i rimske znamenke. Inicijativa je potekla od jednog od trojice dobrotvora. Riječ je o donatoru Pravoslavcu, koji je zamolio prijatelje – jednog Katolika i jednog Muslimana da doniraju po jedan sat. Oni žele ostati anonimni, i to je još bolja i ljepša poruka, jer je jasno da djela nisu učinjena zbog marketinga, već iskreno i od srca. Bila su to djela ljubavi, i to iznova potvrđuje ono što stalno govorimo – da su ovo grad i zemlja u kojoj svi možemo lijepo živjeti, ako živimo u miru, iskreno i u ljubavi“, rekao je paroh mostarski Duško Kojić u razgovoru za Anadolu Agency.

Pogled u historiju kaže da je i prije 160 godina, u vrijeme kada je crkva građena, jedan od donatora bio pripadnik islamske vjeroispovijesti. Riječ je o sultanu Abdulazizu, koji je za njezinu gradnju izdvojio stotinu hiljada groša.

Historičar, novinar i publicista Šemsudin Zlatko Serdarević nepominje da je imanje na kojem se crkva nalazi za ovu namjenu ustupio Omer-paša Latas. Vijest o trojici donatora u novom vremenu posebno ga je, kako je kazao, obradovala i učinila ponosnim.

“Ta vijest nam upečatljivo govori i da je pobijedila tradicija. I kada se gradila Saborna crkva od 1863. do 1873, bilo je sličnih primjera. To znači da vjekovni suživot i danas postoji i da se ne može uništiti. Ni rat ne može uništiti vijekove zajedničkog života. Ovo je lijep primjer od ljudi koji osjećaju da je to zajedničko dobro. Koliko je ova crkva duhovni prostor, toliko je i kulturno-historijski spomenik, koji je baština svih naroda“, rekao je Serdarević.

Prije godinu, simboličnu donaciju za obnovu hrama vladiki Dimitriju uručili su i predstavnici Islamske zajednice u Mostaru predvođeni muftijom Salemom ef. Dedovićem. Sve navedeno Serdarevića je podsjetilo na zlatno vrijeme Mostara u kojem su, prije svih, na bratimljenju radili pjesnici i književnici Aleksa Šantić i Osman Đikić.

“Primjer donacije satova od ljudi iz triju nacija ilustrativno govori i veže nas za vrijeme Alekse Šantića. Vrijeme u kojem je on radio na pomirenju naroda. Uradio je tad daleko više nego sve kasnije generacije. Danas se njegova ‘Emina’ svugdje pjeva, jer je u njoj sve što je htio kazati – da ljudi žive zajedno i da ne postoji sila i snaga koja to može poremetiti. Mali segment vremena može učiniti nešto, ali u jednom kontinuitetu vremena, to je, ipak, minorno. Opet izbija potreba da se zajedno živi. Priroda nas tjera da se pomažemo. Ovdje su kamen, krš… Nema izobilja kao u ravnicama gdje je plodno. I ekonomski smo upućeni jedni na druge, a potom ide sve ostalo. Pa, i da zajedno proslavljamo sve praznike. Svako govori da je jedan Bog, a različiti su pristupi kako se moliti i graditi sakralne objekte“, naveo je Serdarević.

Saborni hram Svete trojice, smješten u naselju Bjelušine, jedan je od nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i kako se nalazi u užoj jezgri Mostara i ovaj spomenik je u UNESCO-voj zaštićenoj zoni. Hram je zapaljen i miniran u junu 1992. godine, a njegova obnova počela je 2010. godine.

Air Serbia – sedmično ka Crnoj Gori 18 letova

0
Air Serbia

Iz kompanije Er Srbija su kazali da su uveli više sjedišta, odnosno da su na letove prema Podgorici i Tivtu preusmjerili veće avione, zbog povećanog priliva putnika, nakon što je Montenegro erlajnz krajem prošle godine bio primoran da prizemlji avione. Tvrde da nijesu povećali cijene avio-karata.

Avio-kompanija Air Serbia je, nakon što je Montenegro Airlines (MA) prizemljio avione, povećala broj letova i sjedišta na linijama prema Crnoj Gori, saopštili su njeni predstavnici.

Iz Air Serbie su kazali da su na letove prema Podgorici i Tivtu preusmjerili veće avione zbog povećanog priliva putnika, kao i da nijesu povećali cijene avio-karata.

“Pažljivo pratimo potražnju i u skladu s tim povećavamo kapacitet i prilagođavamo letove. U ovom trenutku imamo sedmično pet letova do Tivta i 13 do Podgorice”, rekli su Pobjedi iz Air Serbie i najavili da tokom ljetnje sezone planiraju 20 letova sedmično za Crnu Goru.

Oni nijesu precizirali koliki je prosječan broj putnika na linijama prema Crnoj Gori na dnevnom nivou, kao ni koliko je on povećan nakon što su avioni MA prizemljeni.

“Nekim danima letimo našim najmanjim turboelisnim avionom ATR72, drugih dana erbasom A319, a povremeno koristimo i naš najveći erbas A320. Zbog tih fluktuacija na dnevnom nivou, kao i postojećih ograničenja putovanja i različitih zabrana putovanja u neke zemlje, ne može se sa sigurnošću odgovoriti koliko smo putnika dodatno prevezli poslije obustave letova MA”, objasnili su iz Air Serbie.

Iz MA su saopštili da su do prekida saobraćaja tarife prema Beogradu bile gotovo usklađene sa Air Serbiom, ali i da se u dužem roku može očekivati povećanje cijena na tim linijama ukoliko ubrzo ne polete avioni crnogorske avio-kompanije.

“Nakon prekida našeg saobraćaja, nije ni logično očekivati da će cijene prevoza na linijama prema Beogradu ostati iste kod jedinog prevoznika, koji je ostao na tržištu. Prema našem saznanju u ovom trenutku tarife nijesu značajno povećavane, s tim da smo sigurni da je raspoloživost nižih tarifa dodatno smanjena po letu”, rekli su iz MA.

Oni su poručili da u dužem roku svakako treba očekivati povećanje cijena na tržištu, ukoliko MA ne obnovi saobraćaj, ili se ne pojavi konkurencija, jer je to tržišna logika u stanju monopola jednog prevoznika.

Iz srpskog avio-prevoznika su naveli da nijesu povećavali cijene na linijama prema Crnoj Gori, nakon što je MA bio primoran da prizemlji svoje avione.

“Cijene su ostale iste, zapravo je putovanje sada i povoljnije. Uveli smo više sjedišta i produžili period u okviru kojeg se mogu kupiti karte po početnim cijenama, da bismo na taj način pomogli putnicima koji su imali karte MA”, naveli su iz Air Serbie.

RAE dala saglasnost na cjenovnik usluga za prečišćavanje otpadnih voda u Tivtu i Kotoru, opštine na sebe preuzele skoro sve troškove

0
PPOV postrojenje na Klačini u Krtolima kod Tivta

Preduzeće „Postrojenje za prečišćavanje otpadih voda Kotor-Tivat“ iz Tivta (PPOV) koje gazduje tim zajedničkim postrojenjem opština Tivat i Kotor koje se alazi u Krtolima kod Tivta, ove će godine imati ukupne prihode u iznosu od 672.700 eura, koliko će iznositi i troškovi njegovog rada.

PPOV-u na čijem je čelu direktor Radoje Vučević (DPS) prethodno je od strane Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (RAE) odobren regulatorni prihod za ovu goidnu u iznosu od 592.700 eura, kao i prihod iz budžeta opština Tivat i Kotor kao osnivača ove firme, za investiciono održavanje, u iznosu od 80.000 eura.

Od toga će Tivat iz svog budžta PPOV-u uplatiti 32.000, dok će Opština Kotor uplatiti 48.000 eura jer je omjer količina otpadne vode koje dolaze na tretman u PPOV iz dva grada, otprilike 60:40 odsto u korist Kotora.

Što se tiče regulatornog dijala prihoda od 592.700 eura,  njega će PPOV ostvariti od lokalnih vodovodnih i kanalizacionih preduzeća Tivta i Kotora, pri čemu je cijena  prečišćavanja komunalnih otpadnih voda, bez PDV-a i troškova investicionog održavanja, uvtrđena na iznos od 0,1986 eura po kubnom metru. RAE je prihvatila da ove godine najveći dio tih troškova opet iz svojih budžeta  izmire Opštine Tivat i Kotor kako bi na taj način amortizovale udar na standard građana koji bi prouzrokova drastičan skok cijena usluga  vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda po novoj metodologiji koju nalaže aktuelni Zakon o komunalnim djelatnostima. Zbog toga je u Tivtu vodosnavdijevanje za potrošače iz kategorije domaćinstava od 1.janura skuplje 2,5% , a odvođenje kanalizacije 4%. To je mnogo manje povećanje od onog koje bi se neminovno, desilo da opštine Kotor i Tivat nisu odlučile da iz svojih budžeta uplate novac lokalnim Vodovodima za plaćanje usluga PPOV-a, pa će tako Tivat izdvojiti 40% od ukupne sume koju je RAE odobrila PPOV-u kao regulatorni prihod za ovu godinu, odnosno oko 238 hiljada eura, dok će ostatak uplatiti Opština Kotor.

Inače, ove godine počinje i otplata kredita u ukupnom iznosu od oko 10,5 miliona eura kojeg su dva grada uzela prije pet godina od njemačke KfW banke za gradnju PPOV-a na lokalitetu Klačina u Krtolima kod Tivta, a Opština Tivat će uz to, morati da izmiri i oko 2,5 miliona eura za plaćanje privatne zemlje na toj lokaciji koju je za gradnju tog postrojenja prije pet godina bukvalno uzurpirala tadašnja lokalna DPS-SD-HGI vlast.

Da je rad PPOV veoma skup, pokazuju i podaci iz obračuna njegovih troškova na koje je saglasnost dala RAE prilikom utvrđivanja regulatorno dozvoljenog prihoda te firme. Tako će PPOV u ovoj godini samo za nabavku polimera za separaciju kanalizacionog mulja kojih u prosjeku troši 1.000 kilograna mjesečno,  utrošiti 40.000 eura. Kreč za stabilizaciju mulja  koga se troši deset tona mjesečno, koštaće ih 13 .000, dok će troškovi nabavke hemikalija i drugh materijala za svakodnevne obavezne analize kontrolisanih parametara prečišćene vode u internoj laboratiriji PPOV, iznositi dodatnih 5.000 eura. PPOV će ove godine za svoj rad potrošiti i električnu energiju vrijednu 110 hiljada eura, 12.000 eura goriva za rad svog dizel agregata u situacijama kada nema redovnog napajanja strujom preko elektrodistrubutivne mreže, odnosno za službena vozila i radne mašine, dok će troškovi zarada i naknada za osam zaposlenih i članove Odbora direktora firme ukupno iznositi 193.600 eura. Materijalni troškovi rada PPOV u 2021. iznosiće 140.500 eura, od čega se najviše novca – čak 100 hijada eura odnosi na troškove odvoza i odlaganja kanalizacionog mulja kao nusprodukta rada PPOV-a. U Crnoj Gori naime, ne postoji deponija za tu vrstu otpada, pa se kanalizacioni mulj sakuplja i odvozi za Albaniju po cijeni od skoro 70 eura za tonu. Inače, tivatsko-kotorsko PPOv u prosjeku mjesečno  napravi oko 120 tona kanalizacionog mulja, odnosno skoro 1.500 tona na godišnjem nivou.

Region – U Crnoj Gori najviše aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika

0
Covid

U regionu je najviše aktivno oboljelih od COVID-a 19 na 100 hiljada stanovnika registrovano u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Slovenija, a na trećem je Albanija.

Srbija ne objavljuje podatak o broju aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika.

U Crnoj Gori je registrovano 1.536 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, Sloveniji 1.145, a u Albaniji 894.

U Bosni i Hercegovini (BiH) je registrovano 788 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, Sjevernoj Makedoniji 780, na Kosovu 280 i Hrvatskoj 114.

Stigao hladni val – bura pojačava utisak hladnoće

0
Boka Kotorska – foto Z. N Boka News

Narednih dana očekuje nas hladno i vjetrovito vrijeme. Bura će pojačati utisak hladnoće. Bez znatnije promjene biće do utorka, kada slijedi južina i toplije vrijeme, poručuju meteorolozi.

Subota:

Vjetrovito i hladno. U južnim predjelima pretežno sunčano, u centralnim pretežno ili djelimično sunčano, a na u sjeveru umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo.

Vjetar pojačan i jak, ponegdje na udare i veoma jak, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -12 do 1, najviša dnevna -10 do 6 stepeni.

Nedjelja:

Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.

Vjetar mjestimično umjeren do jak sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -17 do -1, najviša dnevna -10 do 6 stepeni.

Norveška promijenila preporuke za vakcinaciju poslije nekoliko smrtnih slučajeva

0
Vakcina

Norveški zvaničnici promijenili su preporuke o vakcinisanju protiv kovid-19 pošto je 13 starijih osoba umrlo poslije imunizacije, prepuštajući ljekarima da procijene da li njihov pacijent treba da se vakciniše.

Norveška agencija za ljekove saopštila je da je 29 osoba imalo neželjene efekte, od kojih je 13 umrlo i svi su bili korisnici staračkih domova i stariji od 80 godina.

Agencija je kao neželjene efekte navela groznicu i mučninu koji su “mogli da prouzrokuju smrt kod slabijih pacijenata”, rekao je Sigurd Hortemo iz norveške Agencije za ljekove u prvom izvještaju o neželjenim efektima.

Prema zvaničnim podacima u Norveškoj je više od 30.000 ljudi primilo prvu dozu Fajzerove ili Modernine vakcine protiv koronavirusa.

“Ovo nas ne uznemirava. Sasvim je jasno da ove vakcine imaju vrlo mali rizik, sa malim izuzetkom za najslabije pacijente”, rekao je direktor agencije Stajnar Madsen za norvešku televiziju NRK.

Prema njegovim riječima ljekari sada moraju pažljivo da procijene ko treba da se vakciniše, jer, kako je dodao, oni koji su vrlo slabi i veoma stari mogu da vakcinišu samo posle individualne procjene.

Ranije ove nedjelje, Norveški institut za javno zdravlje ocijenio je da će “svi neželjeni efekti vakcine biti nadjačani smanjenim rizikom da ozbiljnog razbolijevanja od kovid-19 za starije i slabe ljude”.

Norveška agencija za ljekove je u izvještaju navela da je 21 žena i osam muškaraca imalo neželjene efekte.

Pored onih koji su umrli, još devetoro je imalo ozbiljne neželjene efekte bez fatalnih posljedica, a sedam manje ozbiljnih neželjenih efekata.

Devet pacijenata imalo je alergijske reakcije i jaku temperaturu, dok su manje ozbiljni neželjeni efekti uključivali jake bolove na mjestu primanja vakcine.

U Norveškoj je od izbijanja pandemije registrovano 57.279 zaraženih i 511 umrlih.

Zvaničnici širom svijeta očekuju izvještaje o smrtnim slučajevima i drugim teškim neželjenim efektima poslije bilo koje kampanje masovnog vakcinisanja, ali utvrđivanje da li je vakcina uzrok smrti može biti vrlo izazovno i zahtijeva da se prvo isključe svi drugi potencijalni uzroci.

Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države takođe su prijavile brojne slučajeve neželjenih efekata sa smrtnim posljedicama.

„Naše sidro“ podsjeća na brodove koji su plovili u flotama gotovo svih većih ex-YU brodarskih kompanija

4
Naše sidro

Forum „Naše sidro“, posvećen istorijatu pomorstva i trgovačke mornarice na prostoru bivše Jugoslavije u saradnji sa fimrom „Tilia grafika“ iz Lipika u Hrvatskoj, objavio je veoma limitorani broj posebnih zidnih kalendara za 2021. godinu, namijenjenih kolecionarima i zaljubljenicima u pomorstvo.

Posebno dizajnirani kalendar krasi 12 fotografija: od Jugolinije i Jadrolinije Rijeka, preko Splošne plovbe iz Pirana, Atlantske plovidbe Dubrovnik, Mediteranske plovidbe Korčula, Jadroplova Split, do Jugooceanije Kotor i Prekookenaske plovidbe Bar.

Naše sidro

Među ovim fotografijama brodova su i neke koje šira javnost do sada nije imala priliku da vidi, kao što je to naprimjer slučaj sa novoobjavljenom fotografijom starog trampera „Boka“ iz 1957. godine – prvog novosagrađenog broda kotorske Jugoocenije. Svaku fotografiju prati i odgovarajuća kraća legenda sa osnovnim podacima o brodu i njegovoj sudbini.

Prigodno, kalendar otvara fotografija zlosrećnog Jugolinijinog bulk carriera „Dunav“ iz 1973.godine, a koji se nalazi na januarskom listu.

Ovaj brod tragično je nastradao prije tačno 40 godina – u noći 28.decembra 1980. „Dunav“ sa zapovjednikom, kapetanom duge plovidbe Srečnom Vukošom iz Kostrene i 31 članom posade, potonuo je u orkanskoj oluji na Tihom okeanu, oko 700 milja istočno od japanske luke Jokohama. Jedan od tada najvećih jugoslovenskih trgovačkih brodova,„Dunav“  od 25.000 tona nosivosti koji je tom prilikom pod punim teretom plovio iz Sjeverne Amerike za Kinu, na Tihom okeanu nestao je bez traga i glasa, ostavši do danas zabilježen u analima brodarstva na istočnoj obali Jadrana, kao jedna od najvećih pomorskih tragedija ovdašnjih ljudi. Potraga za “Dunavom” je prije četiri decenije trajala danima, ali bez ikakvog rezultata –nikada nisu pronađeni čak ni najmanji ostaci, a sa nestaloga broda nije bio upućen ni standardni SOS oziv u pomoć.

Naše sidro

Inače, forum “Naše sidro” ima više od hiljadu članova koji na adresi www.nase-sidro.com sakupljaju, dijele informacije, fotografije i materijale u preko 4,6 hiljada pokrenutih tema koje se tiču istorijata trgovačke mornarice, brodova i pomorskih kompanija na istočnoj obali jadrana – od sredine 19. do početka 21. vijeka.

IJZ: Jedan smrtni slučaj, 414 novopozitivnih, H. Novi 15, Kotor 13, Tivat 7

0
Coronavirus – foto pixabay

U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula jedna osoba, a potvrđeno je 414 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Novootkriveni su iz sledećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 170
Nikšić 67
Bar 27
Bijelo Polje 25
Berane 19
Pljevlja 19
Cetinje 15
Herceg Novi 15
Budva 13
Kotor 13
Tivat 7
Kolašin 6
Ulcinj 5
Andrijevica 3
Plužine 3
Tuzi 3
Žabljak 2
Plav 1
Petnjica 1

Navodi se da su laboratorije IJZ-a i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.940 uzoraka među kojima je ukupno registrovano 414 novopozitivnih.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 170, Nikšića 67, Bara 27, Bijelog Polja 25, Berana i Pljevalja po 19, Cetinja i Herceg Novog po 15, Budve i Kotora po 13, Tivta sedam, Kolašina šest, Ulcinja pet, Andrijevice, Plužina i Tuzi po tri, Žabljaka dva, i Plava i Petnjice po jedan.

“Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID19 i to kod pacijenta iz Bara koji je imao 81 godinu”, navodi se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID 19 infekcijom od početka juna iznosi 732, a od početka pandemije 741.

Navodi se da je do 17 sati i 30 minuta prijavljen oporavak kod 448 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-a 19 u Crnoj Gori iznosi 9.675.

Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 54.730.

U Podgorici su aktivna 4.983 slučaja koronavirusa, Baru 839, Nikšiću 549, Budvi 412, Cetinju 397, Beranama 387, Pljevljima 380, Bijelom Polju 374, Kotoru 310, Herceg Novom 201, Tuzima 139, Kolašinu 138, Tivtu 134, Danilovgradu 113, Rožajama 93, Ulcinju 53, Andrijevici 40, Mojkovcu 38.

U Plužinama je aktivno 35 slučajeva koronavirusa, Plavu 26, Šavniku 17, Žabljaku 12, Petnjici tri i Gusinju dva.

Tivat – Dnevni centar zahvalan na svim donacijama

0
Uručena donacija

NVO „Udruženje žena“ Tivat uručilo je juče laptop računar i dodatnu kompjutersku opremu, tivatskom „Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju”. Donaciju je upravi Dnevnog centra uručila predsjednica ove nevladine organizacije Blaženka Vučurović.

„Od srca hvala „Ženama Tivta“ na ovoj donaciji. Hvala im što prepoznaju važnost postojanja ustanove ovakvog tipa u Tivtu i što su pokazale spremnost da podrže naš rad i uopšte napredak sve djece korisnika centra”, istakla je direktorica Dnevnog centra prof. dr Snežana Matijević, napominjući da su u proteklom periodu pristigle brojne donacije, upućene od strane privrednih subjekata na lokalnom i na državnom nivou, od nevladinih organizacija i građana Tivta.

Među najznačajnijim izdvajaju se donacija za kupovinu vozila NVO ,,Evropski dom“ iz Tivta, kao i sredstva za opremanje senzorne sobe i sobe za kineziterapiju koja je prikupio hotel Regent Porto Montenegro.

Vrijedna hvale je i donacija preduzeća ,,Tajeti Comerc“ doo Tivat, u vidu didaktičkog materijala, igračaka za djecu i sobnog bicikla za kineziterapiju, dok je firma ,,Tempo trade“ D.O.O. Podgorica obezbijedila ostalu opremu neophodnu za kineziterapiju. Svoju podršku su iskazali i iz preduzeća „Labud tende“ i ,,Tujko“ iz Kotora, a pomoćna sredstva za rad sa djecom obezbjedio je jednim dijelom i Crveni Krst Tivat. Rad Dnevnog centra u prethodnom periodu podržali su i građani, koji su pojedinačno Dnevnom centru donirali različitu opremu za rad, igračke i novogodišnje poklone za djecu korisnike.