URA potpisala memorandum sa Bokeškim forumom za predstojeće izbore u Herceg Novom

34
URA – Bokeški forum – HN

Na današnjoj press konferenciji u prostorijama Građanskog pokreta URA u Herceg Novom potpisan je memorandum o saradnji Građanskog pokreta URA i Bokeškog foruma za predstojeće lokalne izbore u Herceg Novom koji će se održati 9. maja.

“Naš cilj je da objedinimo sve zdrave i progresivne snage, zato na izbore izlazimo zajedno sa platformom Crno na bijelo. U prethodne dvije decenije na političkoj sceni u Herceg Novom vladala je jedna vrsta političkog tumaranja koja ni građanima Herceg Novog, ni svim građanima Crne Gore nije donijela dovoljan prosperitet. Hercegnovski odbor URE, Bokeški forum, ali i ostale članice naše koalicije, koje ćemo predstaviti u narednih nekoliko dana, zaslužuju da se pojave na izborima u Herceg Novom i da daju novu snagu i osvježenje”, kazao je predsjednik hercegnovskog odbora URE Nikola Radman.

Predsjednik podružnice Bokeškog foruma Martin Bilafer ocijenio je da su ključni razlog ulaska u koaliciju sa platformom Crno na bijelo brojne sličnosti u političkim idejama i ciljevima. ,,Nadamo se da će građani to i prepoznati”, naveo je Bilafer.

Potpredsjednik URE, šef poslaničkog kluba Crno na bijelo i poslanik u Skupštini Crne Gore Miloš Konatar istakao je da je potpisivanje memoranduma sa Bokeškim forumom samo prvi korak jedne uspješne i dugoročne saradnje na dobrobit građana Herceg Novog i Crne Gore.

“U Herceg Novom platforma Crno na bijelo nastavlja svoj put i nije slučajno što smo danas potpisali memorandum sa Bokeškim forumom. U narednim danima očekujemo još građanskih inicijativa i nezavisnih intelektualaca koji će pristupiti platformi Crno na bijelo. URA, Bokeški forum i platforma Crno na bijelo predstavljaju jednu autentičnu, hercegnovsku i bokešku, crnogorosku i evropsku, građansku i ekološku priču“, kazao je Konatar.

Predsjednik Bokeškog foruma Andrija Petković napomenuo je da se tim koji pobjeđuje ne mijenja. ,,Na parlamentarnim izborima 30. avgusta platforma Crno na bijelo, u okviru koje je i Bokeški forum, ostvarila je sjajan rezultat, zahvaljujući podršci Građanskog pokreta URA. Svaki glas za građansku i slobodnu Crnu Goru, u kojoj nećemo gledati kako se ko krsti, klanja ili moli je glas razuma. Zato smo dio ove koalicije“, naveo je Petković.

Prema njegovim riječima, u Boki se jednako raduju zvonu sa Svetog Tripuna i zvonu sa Svetoga Nikole.

“Tako će biti i dalje. Jednako sam se kao Bokelj radovao i golovima Borisa Zlokovića i braće Brguljan. Ne priznajemo politiku nepotizma, politikanstva i partijskog zapošljavanja. Samo zajedno, samo kada smo jedno, kao Hrvati, Srbi, Crnogorci, kao Albanci možemo biti jaki kao Bokelji. Bokeški forum šest godina šalje istu poruku – Bokeljke i Bokelji, dok je Bokeškog foruma, Boka nikome neće biti krava muzara. Bokelji imaju snage i kapaca da se pitaju i da stvaraju život dostojan čovjeka. Život, a ne suživot, jer smo svi jednaki“, zaključio je Petković.

Tivatski aerodrom dobio dosta zahtjeva za slotove, ali neizvjesno hoće li se i sve najavljene linije realizovati

1
Aerodrom Tivat

Zahtjeve za slotove za letjenje na aerodromu Tivat, ne računajući novu crnogorsku nacionalnu aviokompaniju Air Montenegro koja računa na prethodne slotove prizemljenog Montenegro Airlinesa, do sada je podnijelo ukupno 26 aviokompanija iz Evrope i sa Bliskog Istoka.

Ipak, za sada je neizvjesno da će sve one i realizovati najavljene letove  za ukupno čak 34 najavljene destinacije u Istočnoj i Zapadnoj Evropi, odnosno prema Izraelu.

To se prije svih odnosi na ruske avioprevoznike koji su prema ranijijm najavama, za Tivat trebali da počnu da lete već od 1.maja. Taj početak letova i prije je bio pod znakom pitanja zbog epidemiolođke situacije sa koronavirusom u  Crnoj Gori, ali je nakon njenog postepenog pobojšanja i početka vakcinacije crnogorskih građana, sada ispao novi problem jer se Crna Gora u međuvremenu pridružila novim ekonomskim sankcijama koje je EU uvela Rusiji zbog postupanja ruskih vlasti sa tamošnjim opozicionarom Aleksejom Navajnim. Insistiranje naše vlasti da po svaku cijenu slijedi politiku EU koja uvodi nove sankcije Rusiji, moglo bi nas vrlo skupo koštati ako zbog toga Moskva ne dozvoli svojim aviokompanijama da narednih mjeseci lete za Crnu Goru jer je slotove na tivatskom aerodromu do sada zatražilo sedam ruskih kompanija, predvođenih nacionalmnim avioprevoznikom te države, kompanijom Aeroflot. Ta i kompanije Pobeda, S7 Airlines, Rossiya, Nord Star i Ural Airlines zatražile su slotove za svakodnevne letove za Moskvu za aerodrome Domadedovo, Vnukovo i Šeremetjevo, takođe svakodnevni saobraćaj za Sankt Petersburg, dok je Ural najavio i letove za Ekateringburg jednom sedmično.

I dok Rusi još „vise u vazduhu“, najbrojniji i najfrekvetniji strani prevoznici ovog ljeta na aerodromu Tivat mogle bi biti aviokompanije iz Ukrajine. Tivat bi tako tokom ljeta trebao da ima svakodnevne letive za Kijev kompanija Ukraine International Airlines, Windrose i Skyup, dok bi pored tih, za druge ukrajinske gradove (Odesa, Zaporožje, Harkov i Ljvoj) prema trađžnim slotovima, trebalo da saobraćaju i kompanije Bravo Airways i Jonika.

Aerodrom tivat foto S.L

Dosta slotova zatražila je i bjeloruska nacionalna aviokompanija Belavia koja bi iz Minska za Tivat trebalo da počne da leti već krajem aprila i da postepeno tokom ljeta na toj liniji povećava broj sedmičnih letova dok ih ne bude jedan svakog dana u sedmici. Osim ovih, Blevia je tražila slotove i za dva sedmična leta za Tivat iz Bresta, te po jednu rotaciju nedjeljno iz Gomela, Grodna i Vitebska.

Trenutno najznačajniji partner tivatskog aerodroma,  srpska nacionalna aviokompanija Air Serbia sada ima devet sedmičnih rotacija na liniji Beograd – Tivat a ovog će ljeta, prema traženim slotovima, imati čak 30 sedmićnih letova na toj liniji. Od 12.juna Air Serbia će saobraćati i dva puta nedjeljno na liniji Tivat-Niš.

Aerodrom Tivat – foto S.L.

Kompanija Azerbaijan Airlines najavila je da će od 1.jula jednom nedjeljno letjeti na liniji Baku-Tivat, dok je izraelski Israir od sredine maja trebalo da ima ukupno pet sedmičnih rotacija na relaciji Tel Aviv-Tivat. Estonski Smartlinx bi prema najavama, od početka juna trebalo da dva puta sedmično leti na linji Talin-Tivat, dok su saobraćaj sa Tivtom najavila i dva poljska avioprevoznika – nacionalna aviokompanija te države LOT, te  Enter Air i to iz Varšave, Katovica i Poznanja, najčešće sa po jednom sedmičnom rotacijom po prevozniku na svakoj od ovih linija.

Što se zapadnoevropskih prevoznika tiče,  njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa od druge polovine maja uvodi letove za Franfurt i Minhen jednom nedjeljno, dok če njemački loukoster Eurowings saobraćati iz Tuivta po dva puta nedjeljno za Štutgart, odnosno Diseldorf. Švajcarski Edelweiss od 1.jula letjeće jednom nedjeljno na relaciji Tivat-Cirih, dok bi francuski loukorster Transavia već od druge polovine ovog mjeseca trebalo da počne da dva puta sedmično saobraća na relaciji Pariz-Tivat. Od polovine maja Luxair uvodi letove jednom sedmično za Luksemburg, dok će belgijski TUI Fly u drugoj polovini aprila početi sa letovima na relaciji Brisel-Tivat, a od sredine juba uvesti i liniju za Ajndhoven.

Britanska lou kost kompanije EasyJet najavila je da će ovog ljeta iz Tivta letjeti za London, Mančester, Berlin i Ženevu i na svakoj od tih linija imati po dvije rotacije nedjeljno.

Ređenje Kotorskog biskupa mons. Ivana Štironje – direktan prenos

0

Biskupsko ređenje mons. Ivana Štironje, imenovanog kotorskog biskupa u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru.

Do promjene mjesta ređenja došlo je uslijed složene epidemiološke situacije u Crnoj Gori i trenutno važećih mjera za suzbijanje epidemije. Svečanost biskupskog ustoličenja predviđena je na blagdan bl. Ozane Kotorke 27. aprila u kotorskoj katedrali u 11 sati.

MSGR. Ivan Štironja je rođen 10. maja 1960. u Pješivcu, tadašnja župa Prenj, danas Aladinići, Trebinjsko-mrkanska biskupija, u obitelji od desetero djece. Otac Stojan i majka Anica, rođena Bošković, rodili su tri sina i sedam kćeri – od kojih je jedna preminula još kao beba.

Msgr. Štironja je osnovnu školu polazio na Rivinama i Pileti – Crnići (1967.-1975.), gimnaziju u Dubrovačkom sjemeništu kod isusovaca (1975.-1979.), vojnu obvezu je služio na Visu i u Šibeniku (1979.-1980.), a bogoslovni studij pohađao na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Sarajevu (1980.-1986.).

Za svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije zaredio ga je biskup Pavao Žanić u mostarskoj katedrali 29. lipnja 1986. Službovao je kao župni vikar u Dračevu (1986.-1987.).

Mons. Ivan Štironja Kotorski biskup

Kao mladomisnik don Ivan se javio u misije. Pripremao se pola godine u Londonu za afričke misije učeći engleski jezik (1988.). Misijsku je djelatnost obavljao u župi Kaning’ombe u biskupiji Iringi u Tanzaniji (1988.-1992.). Biskup Žanić ga je pozvao iz misija i poslao u hrvatsku župu u Oakville, biskupija Hamilton u Kanadi, gdje je djelovao tri i pol godine (1993.- 1996.). Uz redoviti pastoralni i liturgijski život u župi, uređivao je župni bilten i svakoga tjedna govorio na radiju Torontu hr¬vatskim vjernicima.

Žanićev nasljednik biskup Ratko Perić poslao ga je na studij liturgije u Padovu, gdje je na “Istituto di liturgia pastorale” pohađao dvije godine liturgijske predmete i položio potrebne ispite. Ujedno je pastoralno skrbio za Hrvate u Padovi i Milanu. Biskup ga je pozvao u Mostar za župnika katedrale (1998.- 2002.), a zatim ga je imenovao biskupskim vikarom za pastoral (2002.-2011.)Liturgijski vodič 15

Kongregacija za evangelizaciju naroda imenovala ga je 1. marta 2011. nacionalnim ravnateljem Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine. Na toj je službi u Sarajevu ostao do septembra 2016., a od oktobra 2016. do danas na službi je župnika i upravitelja Svetišta Presvetoga Srca Isusova u Studencima. Član je raznih tijela pri BK BiH.

Osim spomenutih službi bio je član Prezbiterskoga vijeća, Zbora savjetnika, Nadzornoga vijeća Biskupijskoga caritasa, predsjednik Svećeničke uzajamnosti, povjerenik za mladež, povjerenik za duhovna zvanja.

U “Crkvi na kamenu” vodio je iz mjeseca u mjesec liturgijsku rubriku “Liturgija i život”, te potom misijsku rubriku pod nazivom “Za evangelizaciju naroda”. Biskup ga je imenovao di-jecezanskim ravnateljem Papinskih misijskih djela u decembru 1999. Pokazao se odgovornim promicateljem raznih inicijativa u korist općih misija i posebno hrvatskih misionara. Pisao je u “Radosnoj vijesti”, glasilu Papinskih misijskih djela za područja Biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Služi se, osim hrvatskoga, također engleskim, talijanskim i afričkim swahili jezikom.

Zemlje EU bi se do kraja juna mogle približiti kolektivnom imunitetu

0
Vakcina – foto EPA

Evropska komisija je objavila da će njene članice imati dovoljno vakcina da do kraja juna vakcinišu većinu svoje populacije. Doduše, u ovoj preraspodjeli vakcina nisu sve države Unije bile ravnopravne, pa su tako neke dobile i više nego što im treba, a neke nedovoljno da se približe kolektivnom imunitetu.

Njemačka, Francuska, Italija i Holandija trebalo bi da dobiju dovoljno doza da vakcinišu više od 55 odsto svojih građana. Neke male zemlje dobiće i više, ali ima i onih koje u ovom pogledu znatno zaostaju.

U dokumentu koji je objavljen početkom ovog mjeseca, EU je precizirala koliko će tačno vakcina dobiti svaka njena zemlja. Te brojke ne odgovaraju uvjek broju stanovnika pomenutih država, pa će tako Danska i Malta dobiti toliko vakcina da će do kraja juna moći da vakcinišu respektivno 93,1 odsto, odnosno 79,9 odsto populacije. S druge strane, Austrija, Hrvatska i Češka Republika će imati manje doza na raspolaganju pa bi mogle vakcinisati tek oko polovine svog stanovništva, neke od njih ni toliko.

Inače, cilj Evropske unije, bar deklarativni, je da se u njenim državama do kraja leta vakciniše 70 odsto odraslih što odgovara brojci od 55 do 60 odsto ukupne populacije.

Šta koči vakcinaciju?

Jedino što za sada može da ugrozi proces masovne imunizacije su nesigurnosti vezane za vakcinu koja je, iako je promijenila ime, i dalje poznata kao AstraZeneka. Ova vakcina je privremeno zabranjena u nekoliko evropskih država da bi potom nastavila da se primjenjuje ali za određene grupe ljudi, pri čemu svaka država ima svoje ideje koga treba vakcinisati njom.

Dodatni udarac bila je jučerašjna objava Marka Kavalerija, zvaničnika Evropske agencije za lijekove, da postoji veza između slučajeva tromboze i ove vakcine, mada ona još nije objašnjena.

Iz tog razloga se javilo veliko nepovjerenje prema AstraZeneki, koja je pogodna za masovnu imunizaciju i zato što je jeftina ali i zato što se jednostavnije skladišti od mnogih drugih vakcina. Čelnici EU i dalje tvrde da je korist od vakcinacije veća od rizika. Mišljenja su i da problemi sa AstraZenekom ne bi trebalo značajno da utiču na sprovođenje masovne imunizacije, budući da će u evropskim zemljama građanima na raspolaganju biti više vakcina.

U Turskoj rekordan broj novozaraženih koronavirusom

0
Turska pandemija – foto EPA

Rekordna 49.584 nova slučaja zaraze zabilježena su u Turskoj u posljednja 24 sata, pokazali su podaci ministarstva zdravstva u utorak, a radi se o najvećem broju novozaraženih u jednom danu od početka epidemije.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan prošle sedmice najavio je postrožavanje protuepidemijskih mjera, među kojima i zaključavanje tijekom vikenda u cijeloj zemlji za vrijeme muslimanskog mjeseca posta koji počinje 13. travnja.

Prema najnovijim podacima, umrlo je 211 osoba, što je najveći dnevni broj umrlih od siječnja. U Turskoj je od početka epidemije koronavirusa umrlo 32.667 osoba.

Park prirode Platamuni čeka zakonsku proceduru

0
Platamuni-sa jugozapadne-strane / foto D. Varda

Priprema materijala za proglašenje Parka prirode Platamuni, prvog zaštićenog područja na moru kod nas, u finalnoj je proceduri. Javna rasprava o tom aktu završena je u decembru, u prijedlog su uvrštene konkretne sugestije i sada se čeka dalja zakonska procedura.

Kako je za Pobjedu navela Ivana Stojanović iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Studiju je izradila Agencija za zaštitu prirode i životne sredine u saradnji sa stručnjacima iz Instituta za biologiju mora. Kompletan proces koji je obuhvatio i Prijedlog akta o proglašenju, pripremna istraživanja, obradu podataka i stručne analize i druge materijale, podržao je GEF projekat. Riječ je o „Promovisanju upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“ koje od novembra 2018. godine sprovodi Ministarstvo s kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu iz Beča.

Još dvije zone

– Projekat podržava pripremu dokumentacije za proglašenje još dva zaštićenja morska područja – Katič i Stari Ulcinj. Projekat će takođe podržati i izradu planova upravljanja za ta područja, finansijske planove, planove za razvoj održivog turizma itd. Takođe će podržati nabavku dijela opreme neophodne za rad budućeg upravljača zaštićenih područja – kazala je Stojanović.

Kako je istakla, ciljevi zaštite prirode, shodno Zakonu o zaštiti prirode, podrazumijevaju iznad svega „usklađivanje ljudskih aktivnosti, ekonomskih i društvenih razvojnih planova, programa i projekata sa održivim korišćenjem obnovljivih i neobnovljivih prirodnih vrijednosti i resursa, radi njihovog trajnog očuvanja“.

– Planirano je da se u morskim zaštićenim područjima definišu zone s različitim stepenom zaštite koji se određuje u odnosu na vrijednost biodiverziteta u tim zonama, njegovog stanja, odnosno stepena ugroženosti. Tako se na primjer može očekivati da se u strožijim zonama zaštite u kojima se nalaze vrijedne vrste i staništa, zaštićeni međunarodnim i nacionalnim zakonodavstvom, ne mogu sprovoditi sve aktivnosti kao i do sada npr. koristiti ribarski alati koji oštećuju morsko dno, sidrenje, uzgoj školjki i ribe, izgradnja objekata u moru koji štete staništima i vrstama koji se štite u određenim zonama i slično – objasnila je Stojanovć.

Primjedbe, sugestije…

Ona podsjeća da su tokom javne rasprave stigla 54 pitanja, primjedbe i sugestije, a održana su i tri onlajn sastanka otvorena za javnost.

Brojne sugestije su prihvaćene, a dio njih se odnosio na dodatno upoređivanje zahvata zaštićenog područja sa PUP Kotor, unapređenje grafičkog prikaza granica zaštićenog područja i zona, detaljniju razradu procjene finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje akta o proglašenju zaštićenog područja, pomenute su važeće ribarske dozvole i njihovo važenje u odnosu na mjere zaštite propisane Aktom o proglašenju.

– Postavljeno je pitanje organizacije nadzora na kopnu i iznesena potreba da se razjasne nadležnosti kontrole u budućem morskom zaštićenom području – kazala je na kraju Stojanović.

Ukidanje zabrane – Kruzeri mogu uplovljavati od 10. aprila?

Kruzer – luka Kotor

Ministarstvo zdravlja razmatra ukidanje potpune zabrane uplovljavanja brodova na krupnim turističkim putovanjima u crnogorske luke, a koja je na snazi još od sredine marta prošle godine zbog pandemije koronavirusa.

Ta zabrana najverovatnije će već djelimično biti ukinuta do kraja ove nedjelje, tako da će se omogućiti dolazak kruzera koji imaju brodske PCR makrobiološke laboratorje u kojima svakodnevno testiraju svoje putnike i posadu.

“Ukidanje zabrane uplovljavanja kruzera u luke nautičkog turizma marine i trgovačke luke otvorene za međunarodni saobraćaj Bar, Budva, Kotor i Luka Kumbor-Portonovi i Tivat (Gat I i Gat II) je predmet analize i razmatranja, pri čemu je zaključeno da ovu zabranu treba ukinuti od 10. aprila 2021.godine,za kruzere koji posjeduju ovlašćenu laboratoriju za obavljanje mikrobiološkog ispitivanja prisustva novog koronavirusa (SARS-CoV-2) real-time PCR tehnikom”, saopšteno je Vijestima iz Ministarstva zdravlja.

U proteklih nešto više od mjesec dana stigli su brojni upiti agenata velikih svjetskih brodara poput korporacija “Carnival”, “Royal Caribbean” ili kompanije “MSC Cruises” kada će se i pod kojim uslovima dozvoliti ponovno uplovljavanje brodova na krupnim turističkim putovanjima u naše luke, prije svega Kotor koji je prije koronakrize bio treća najposjećenija kruzing destinacija na Jadranu i jedna od najposjećenijih na Mediteranu.

Da su nadležni to tada dozvolili, već 29. marta u Boku je mogao uploviti prvi kruzer “Viking Sea” američko-norveške kompanije “Viking Cruises” na probnom krstarenju sa ukrcanih samo 190 radnika te kompanije kao putnicima.

Turistički potencijal uzgoja školjaka

0
Školjke – foto DNŽ

Zadarsko “Društvo istraživača mora 20 000 milja” s partnerima pokrenulo je projekt OTARNOS. Prva radionica u Obrovcu okupila je uzgajivače školjaka koji su se informirali o mogućnostima širenja ponude svojih uzgajališta.

Tu su uočeni sljedeći problemi, kaže voditeljica projekta Sanja Stipić:

– Glavni dio radionice bio je razgovor o mogućnostima diversifikacije aktivnosti na uzgajalištima i to unutar i izvan sektora akvakulture. Jedna od mogućnosti za dodavanje vrijednosti uzgajalištima je uzgoj novih kultura, ali i iskorištavanje turističkog potencijala uzgajališta kroz organizaciju turističkih tura, agro turizam i otvaranje kušaonica na uzgajalištima.Uzgajivači su već imali ideje za proširenje ponude na uzgajalištu, ali naišli su na administrativni „zid“ jer za, primjerice, kušaonicu treba postojati druga koncesija za korištenje pomorskog dobra u svrhu posluživanja hrane – kazala je Sanja Stipić za program Radio Zadra.

Ove administrativne probleme uzgajivači će pokušati riješiti u suradnji s Lokalnom akcijskom grupom u ribarstvu (LAGUR) Tri mora dodaje Stipić. Nositelj projekta je Društvo istraživača mora 20000 milja a partneri su Srednja škola Obrovac i Općina Novigrad.

Prijavljen je na FLAG natječaj za dodjelu potpore projektima u okviru Mjere 2.2. Potpora vrednovanju, zaštiti i promociji kulturne – maritimne baštine te tradicije ribarstva i akvakulture te sadrži prioritete i ciljeve Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 361.134,28, a sufinanciran je sredstvima iz EU u iznosu od 306.964,14 kn odnosno 85% bespovratnih sredstava, dok je 15% sufinancirano iz državnog proračuna RH.

Na radionici je bilo prisutno pet uzgajivača školjkaša, pretežno dagnji i kamenica.

/D.G./

CDPR: Uljepšali prostorije Dnevnog centra u Herceg Novom

0
cdpr

Povodom Svjetskog dana zdravlja 2021. (World Health Day 2021.) koji se ove godine obilježava pod motom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta” („Building a fairer, healthier world”), sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković posjetio je JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Herceg Novi u novim prostorijama u Sutorini.

Tom prilikom Žarković je direktorki Dnevnog centra Dragici Kosić radove – grafike i crteže studentkinja Odsjeka za grafiku Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja, kako bi uljepšali prostorije Dnevnog centra i učinili prostor ugodnijim za boravak.

Odlukom Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 1948. godine, 7. april određen je za Svjetski dan zdravlja i počeo se slaviti od 1950. godine. Svrha obilježavanja je da se izgradi svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koja su briga SZO.

Aktivnosti vezane za tu određenu temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju se odnositi samo na taj dan, već bi se o njima trebalo voditi računa tokom cijele godine.

Ovogodišnja kampanja naglašava ustavno načelo SZO kako je „uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez obzira na rasu, vjeru, političko uvjerenje, ekonomski ili socijalni status”.

-Pandemija COVID – 19 svjetska je zdravstvena kriza, ali najpogubnija je za prethodno već ranjive zajednice. Distribucija vakcina na svjetskom nivou pokazuje kako nas očekuje još puno rada na pravednoj raspodjeli zdravstvenih resursa, ali i koliko je globalno zdravlje važno jer se ovakve pandemije mogu suzbiti samo ukoliko se suzbiju globalno.

Tako se procjenjuje da će za proizvodnju količine vakcina dovoljne za globalne potrebe proći između tri i četiri godine, a prema analizi britanske humanitarne organizacije Oxfam, u 70 najsiromašnijih zemalja svijeta vakcine neće dobiti devet od deset njihovih stanovnika.

Stoga je važno osigurati da zajednice budu na prvom mjestu u procesima odlučivanja, te težiti ostvarenju cilja da svi imaju uslove za život i rad koji pogoduju dobrom zdravlju-poručio je Žarković.

Kotor – Izložba skulptura Meke forme

0
Meke forme

Izložba skulptura MEKE FORME, akademskog slikara Darka Vučkovića iz Podgorice u Gradskoj galeriji Kotor biće otvorena u četvrtak, 8. aprila u 16 sati.

Skulpture su rađene u materijalu: terakota, glazirana terakota i porcelain, saopštili su iz Gradske galerije.

Darko Vučković je diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2001. godine u klasi profesora Dragana Karadžića, slikarski smjer.

Godine 1999-2000. boravio je na L’ecole Superrieure d’Art du Grenoble, Francuska, gdje počinje da se bavi kompjuterski generisanom slikom, fotografijom i eksperimentalnim zvukom. Godine 2012. završio je specijalističke studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Zorana Vukovića, slikarski smjer.

Član je ULUCG-a od 2002. godine.

Učestvovao je na brojnim nacionalnim i regionalnim umjetničkim kolonijama.

Prva nagrada za kratki film o glini „Gea” na Festivalu kratke video forme-AVI fest, Podgorica, 2017.

Treća nagrada za skulpturu na London Art Bienale (Chelsea Old Town Hall), London, Velika Britanija, 2019.

Zastupljen je u publikaciji za savremenu umjetnost „Create Magazine”. Kustoskinja Ms. Margaret Winslow, direktor Muzeja savremene umjetnosti u Delaware-u, USA.

Molimo vas da ponesete svoje maske i drzite distance, poručuju iz Gradske galerije Kotor.