Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je u razgovoru za „Dan” da je Sudski savjet ispoštovao odluku Upravnog suda i poništio izbor deset sudija zbog promjene vlasti i odlaska Vesne Medenice sa funkcije predsjednice Vrhovnog suda.

– Bez toga bi nastavili s ignorisanjem Ustava i zakona kao i do sada. Odmah poslije skandaloznog intervjuisanja kandidata na tom izboru – na kome su davane ocjene bez ijednog pitanja, a i za pitanje „Jeste li se ostvarili kao majka?“ – tražili smo od Sudskog savjeta da odmah ponovi intervjue i koliko-toliko sačuva obraz. Bilo je to prije godinu i po. U međuvremenu je sud utvrdio da nisu samo intervjui bili problematični, nego i pisano testiranje. To su sve znali članovi i članice Sudskog savjeta, „ugledni pravnici“ i sudije i ministar, pa su ipak dozvolili da se izbor sudija tako odvija. Vrijeme je da svi koji su još tu ostali daju ostavke, i da se propišu kriterijumi za izbor „uglednih pravnika“ koji neće dozvoliti da se takvi skandali više dešavaju, poručila je Gorjanc Prelević.

Komentarišući ostavke predsjednika Vrhovnog suda i kotorskog Osnovnog suda, Vesne Medenice i Branka Vučkovića, Gorjanc Prelević navodi da je konačno oslobađanje od okoštalih monopola u sudstvu tek početak suštinske reforme.

– Treba provjeriti kako stvarno stoje stvari s radom sudova. Evropska komisija je stalno izražavala sumnju u statističke podatke koje je proizvodio Sudski savjet u godišnjim izvještajima. Pored ambijenta promjene vlasti, očekujem da i smjena generacija, koja sada slijedi, osnaži nezavisnost sudstva, a da nov Sudski savjet razvije standarde etičnosti i unaprijedi profesionalnu disciplinu. Pored toga, vjerujem da bi uspješno procesuiranje, kažnjavanje i uklanjanje iz pravosuđa bar nekoliko onih za koje se dokaže da su bili korumpirani poslalo jasnu poruku da svi koji se bave pravdom moraju da zaborave na privatne i partijske interese, istakla je Gorjanc Prelević.

Govoreći o stanju ljudskih prava u 2020, Gorjanc Prelević kaže da je tu godinu obilježila borba za zdravlje i život protiv virusa korona.

– Glavno pitanje je bilo koliko je opravdano ograničiti ljudska prava bez proglašenog vanrednog stanja. Bilo je sasvim neopravdanih, masovnih kršenja prava na privatnost – objavljivanjem imena i adresa ljudi u samoizolaciji, bilo je i selektivne zabrane okupljanja i selektivnog kažnjavanja za nepoštovanje mjera i pretjeranog lišavanja slobode. Ipak, vidjelo se da se država trudi da zaustavi zarazu. Sva ta kršenja je mogao da popravi Ustavni sud, da je reagovao posvećeno i hitno. Međutim, jedina mjera kojom su se bavili i proglasili je neustavnom ticala se nezakonite objave ličnih podataka ljudi u samoizolaciji, a i to su uradili tek poslije četiri mjeseca, izjavila je Gorjanc Prelević.

Dodaje da je u drugom dijelu godine najviše kršeno pravo na zdravlje i život, neadekvatnim odgovorom na novu pojavu virusa.
– Ispoljavanje političkih i vjerskih uvjerenja bio je preče od zaštite zdravlja i života. Drastično se oklijevalo s donošenjem mjera, a onda i s njihovom primjenom. Rezultat je da je u prvom talasu stradalo devet, a u drugom preko 680 ljudi. Neka svako procijeni vrijednost ljudskih života u odnosu na to zbog čega su žrtvovani. Saglasnost oko nepoštovanja mjera je gotovo referendumski postignuta u oba inače posvađana tabora, i onog okupljenog oko Mitropolije i drugog oko predsjednika države, naglasila je Gorjanc Prelević.

Istakla je da su u 2020. godini ljudska prava kršena i na tradicionalne načine.

– Pokazalo se da Crna Gora nije suzbila policijsku torturu i da je Evropski komitet za sprečavanje mučenja godinama osnovano upozoravao da kriminalistički inspektori primjenjuju mučenje za iznuđivanje iskaza. Ove godine su neki hrabri ljudi istrajali u svojim prijavama protiv policije i nastavićemo da činimo sve što možemo da pomognemo da budu kažnjeni svi koji su ih zlostavljali, kao i oni koji su takve štitili, izjavila je Gorjanc Prelević.

Ona navodi da je sloboda izražavanja bila ugrožena zbog hapšenja novinara zbog navodnog izazivanja panike i nereda, a onda i hapšenja i kažnjavnja građana zbog pisanja po ličnim profilima na društvenim mrežama o koroni, zbog vrijeđanja državnih funkcionera…

– Toj policijskoj praksi smo pokušavali da se suprotstavimo i, zaista, u skoro svim slučajevima su poništene odluke o kaznama. S druge strane, u medijima i na društvenim mrežama svjedočimo talasu međunacionalne mržnje, šovinizma, prijetnji i poziva na nasilje. Takav govor mržnje je apsolutno zabranjen, podliježe i krivičnom gonjenju i ni na koji način ne pomaže debati koja se vodi i koja će izvjesno nastaviti da se vodi u crnogorskom društvu. Sada je izazov uvesti slobodu govora u tokove koji doprinose demokratiji u Crnoj Gori, a koji je ne upropaštavaju, rekla je Gorjanc Prelević.

M.M.K.

Ključne reforme

Gorjanc Prelević očekuje da u nardenom periodu dođe do reforme zakona o sudskom savjetu i sudijama i o državnom tužilaštvu.

– Ali i u drugim oblastima koje se tiču ljudskih prava i pravosuđa, inspekcijskog nadzora nad pravosuđem, izvršenja krivičnih sankcija, ekstradicije i dr. Prije svega treba primijeniti preporuke GRECO i međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava. Očekujem da novi ministar za to ima sluha, jer je to i dio koalicionog sporazuma nove vlasti, ističe Gorjanc Prelević.

Trebalo razgovorati sa svim vjerskim zajednicama
Govoreći o potezima resora pravde i ljudskih prava, Gorjanc Prelević kaže da je HRA od osnivanja Sudskog savjeta 2008. godine kritikovala njegov rad i zalagala se za transparentan i pravedan izbor sudija.

– Ohrabruje to što se novi ministar pravde na prvoj sjednici savjeta snažno založio za primjenu zakona i izvršenje presude kojom je poništen izbor sudija iz 2019. godine, a koju su ostali pokušavali da izvrdaju. Radilo se o skandaloznom izboru na kojem su izabrani kumica predsjednice Vrhovnog suda, sin njenog dugogodišnjeg zamjenika na više funkcija, njena savjetnica iz kabineta, a u odnosu na koji je sud utvrdio da su prekršena pravila i prilikom pisanog testa i intervjua. Osim toga, vidjelo se da je prioritet ministra bio izmjena Zakona o vjerskim zajednicama i slobodi vjeroispovijesti, što je očekivano s obzirom na obećanja iz predizborne kampanje. Mislim da je o tim izmjenama trebalo razgovarati sa svim vjerskim zajednicama, a ne samo sa „tradicionalnim“, posebno jer ih je predložilo objedinjeno ministarstvo, koje je nadležno i za odnose sa vjerskim zajednicama, ocijenila je Gorjanc Prelević.

Vlast da sasluša kritike i koristi iskustvo NVO
– U Crnoj Gori i šire na Balkanu nema dovoljno razumijevanja za nevladine organizacije, posebno ne za one koje kritikuju vlast. Obično vlasti i podgrijevaju predrasude da su NVO pune para, a da malo rade. Obezbijediti kontinuirano finansiranje za NVO je vrlo naporno, a pritom nemate nikakve poreske olakšice iako ste neprofitno pravno lice, istakla je Gorjanc Prelević.

Kada su u pitanju očekivanja od nove vlasti, Gorjanc Prelević očekuje da bez sujete saslušaju kritike i iskoriste iskustvo i predloge NVO iza kojih stoje godine relevantnog iskustva i učenja kroz praksu.

– Očekujem i da se razmotri uvođenje poreskih olakšica za NVO i da finansiranje projekata iz državnih fondova bude transparentnije i pravednije jer je dosad bilo prilično skandalozno. Mala je ovo država i zna se ko godinama radi i ima rezultate, a ko je praktično juče osnovan, da bi mu se odobrio neki projekat. Nismo dobili takvu podršku države iako postojimo više od 15 godina, zaključuje ona.