Prošla godina bila je najtoplija godina ikada zabilježena, čime se se zaokružuje decenija rekordnih temperatura koje svjedoče o globalnom zagrijavanju, saopštila je evropska služba za klimatske promjene Kopernikus.
Godina 2020. bila je za 1,25 stepeni toplija od predindustrijskog perioda kao i 2016. godina. Međutim, 2016. godinu obilježio je El Ninjo koji je doprinio povećanju temperature između 0,1 i 0,2 stepena.
Klimatolog Zeke Hausfader rekao je agenciji Frans pres da se temperatura od 70-ih godina prošlog vijeka povećavala za 0,2 odsto po deceniji.
Svjetska meteorološka organizacija saopštila je krajem decembra da je 2020. među tri najtoplije godine.
U Evropi, koju je obilježio izuzetan toplotni talas, 2020. godina je bila daleko najtoplija, za 0,4 stepena više nego 2019. godine i za 1,6 stepeni viša nego u referentnom periodu 1981-2010, odnosno za 2,2 stepena viša nego u predindustrijskom periodu.
U arktičkom regionu, posebno u Sibiru, godinu je obilježila i „izuzetno dinamična“ sezona šumskih požara zbog čega je ispušteno 244 megatona ugljen-dioksida.
Poslije jedne izolovane godine, period 2015-2020. najtopliji je ikada zabilježen, a posljednja decenija (2011-2020) je takođe najtoplija od početka industrijske ere.
Imajući u vidu da je 2020. godinu, pored globalne pandemije koronavirusa, obilježila i poplava teorija zavjere i dezinformacija o koronavirusu i vakcinama koja je za posljedicu imala širenje straha, ambasador dobre volje UNICEF u Crnoj Gori Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus je sa svojim prijateljima i kolegama napravio pjesmu Corona Party koja na duhovit način govori o ovoj temi i ambivalentnom odnosu prema preventivnim mjerama, kao i vakcinaciji koja je upravo krenula da se sprovodi širom planete, saopšteno je iz UNICEF u Crnoj Gori.
“Sjećam se, kao da je juče bilo, kad je 1972. godine izbila epidemija variole vere. Imao sam devet godina, tada su i djeca morala da se vakcinišu i ne sjećam se da je iko to dovodio u pitanje. Nauci se bezrezervno vjerovalo. Medicina je nauka, a vakcina je plod nauke, baš kao i dezinfekcija, penicilin, aspirin, točak, satelit, električni motor ili solarni panel. Razumijem da nekim ljudima nije svejedno da se vakcinišu, ali ipak treba imati u vidu da živimo u 21. vijeku, kada su zahvaljujući medicinskoj nauci skoro sve poznate zarazne bolesti iskorijenjene”, poručio je Pušić.
U sapštenju se dodaje da Pušiću na pjesmi “Corona Party” gostuju muzičar Čarli Ćineli iz Italije i David Bižić, operski bariton i da je urađena uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF.
“Vakcina će sve vratiti u normalu. Vakcina je jedino rješenje kako bi ljudi mogli ponovo da se okupljaju, zabavljaju, uživaju u društvu, plešu i idu na koncerte uživo. Sve se to sada vraća”, ističe Ćineli, koji jedva čeka da se vrati muzičkim nastupima.
Ana Uskoković biolog sa službenicima RDC Rajkom Miraniovićem i Aleksandrom-Sašom Đikanovićem
Pogled sa Štirovnika
Lovćen - foto NP
Put prema( Štirovniku 1749 mnv)
Pogled sa katuna Kuk prema Štirovniku
Pogled sa Štirovnika
Pišu: Božidar Proročić, stručni saradnik i Ana Uskoković, biolog
U želji da na pravi način afirmišemo sve vrijednosti NP ,,Lovćen”, odlučili smo da u sklopu naših istraživanja obiđemo najvisočiji vrh planinskog masiva Lovćena (Štirovnik 1749 mnv) kako bi sada, kada vegetacija miruje, obišli određene lokalitete na kojima rastu endemi i subendemi, a koji rastu na ovom području. Kako naše terensko vozilo, Lada „Niva“, nije ispravno uputili smo se našim ličnim vozilom ranom zorom 20. decembra ispred Centra za posjetioce NP ,,Lovćen” koji je uvijek naša polazna tačka i osnova u svim našim kretanjima.
Blještavi sjaj zore, i pored jakog mraza, mami nam osmjehe na lica dok u sebi razmišljamo da će biti dobar dan za istraživanje. No, ubrzo ćemo otkriti da Štirovnik, kao i svaka drugi planinski vrh, krije svoje ćudi. Naše vozilo prolazi preko raskršća na Međuvršju, odatle skrećemo lijevo jer put desno vodi prema Njegoševom Mauzoleju. Nakon pređena dva kilometra stižemo do Kuka (koji je inače poznato staro katunište) odakle desno vodi makadamski put ka Štirovniku, a put pravo prema planinskom prevoju Krstac (937mnv). Naše vozilo, koje nije za makadamski teren, parkiramo sa lijeve strane.
Izlaskom iz vozila pripremamo naše foto-kamere, uzimamo neophodni prtljag, bilježnice, a tu je obavezno i vrući čaj od šipurka da se osvježimo. Polako idemo makadamskim putem koji je u konstantnom usponu u dužini od pet kilometara.
Nakon pređenih sedamsto metara sa naše desne strane nailazimo na Veliki do koji je nekada služio kao katunište. Na lijevoj strani dola, na samom kamenjaru, podignuta je velika voda (sazidani pokriveni), ubao koji čini jednu od najmasovnjih (sazidanih u suhomeđi) voda na tom području. Naš put nastavljamo i razgovaramo o planinarskim stazama koje se sada itekako vide kao i brojne škrape i uvale i podsjećamo se života prvog crnogorskog botaničara, floriste Krsta Pejovića (1862-1940) koji je (Njeguša, zaseok Dugi do) upravo na području Štirovnika sakupljao neke od do tada prvi put opisanih biljaka koje je slao naučniku, češkom botaničaru Josefu Rohlenu (1874–1944) u prvoj polovini XX vijeka kada će nastati i kapitalno djelo Rohlena monografija ,,Conspectus florae montenegrinae ” (1942) godine. Kako se polako uspinjemo visina sniježnog pokrivača se povećava pa nam to usporava put. Sa južne strane nestvarno lijepi prizor katuna Bižaljevac, ali i prelijep pogled na Bokokotroski, Tivatski, potom Risanski zaliv. More mirno kao ulje, mornari bi rekli bonaca, plavetni sjaj se staklasto preliva i prelama pod sunčevim zracima.
Pogled sa Štirovnika
Oko nas se nalaze brojna stabla bukve (lat: Fagus sylvatica) no već nakon polovine dionice puta bukve je sve manje što je i prirodno jer jaki vjetrovi, kraški predio, brojne škrape i uvale ne dozvoljavaju njeno širenje. Nailazimo i na mlada stabla munike (lat. Pinus heldreichii) koja je endemit Balkanskog poluostrva i koja je česti pratilac submediteranskih planina. Na kamenjaru snimamo biljku (lat: Sedum ochroleucum ), ovo su biljke koje vrlo brzo rastu i vrlo lako se razmnožavaju. Različitih su visina, a najviše je onih vrlo niskih, koji su odlični pokrivači tla. Zbog toga što skladište vodu u listovima, veoma dobro podnose sušne periode. Uspijevaju i na najsiromašnijem kraškom tlu. Jedino im ne odgovaraju suviše vlažna zemljišta jer korjen može da istruli. Većina seduma su zimootporna. Nekim vrstama, tokom zime se osuši nadzemni dio, pa na proljeće ponovo kreću iz korjena. Sedumi su biljke kamenjara koje pripadaju porodici (lat:Crassulaceae) i ima ih preko 400 vrsta. Ime sedum potiče od latinske riječi sedare, što znači umiriti. To nije slučajno, jer su neke vrste seduma ljekovite, a i listići nekih vrsta se mogu koristiti i u ishrani.
Tokom laganog pješačkog uspona vrijeme počinje da se vrtoglavom brzinom mijenja. Sunčan i vedar dan kakav je bio na samom početku počeli su da smjenjuju brojni tamni oblaci koji se nad nama smjenjuju kao u nekoj čarobnoj igri. To je tajna svake velike planine, za ono što priroda sama uređuje morate biti vješt planinar da se suočite sa svim prirodnim nepogodama koje mogu da vam se dese.
Dok užurbano hodamo ka samom vrhu Štirovnika, put se račva: na lijevu stranu se nalaze pripadnici vojske Crne Gore đe je prilaz i fotografisanje najstrožije zabranjeno i desni put koji nas vodi pravo do vrha emisionog i radio relejnog cetra na Štirovniku. Stižemo do objekta impozantne veličine, urađenog u armiranom betonu sa brojnim antenama i digitalnim sistemima prenosa puštenog u prenos davne 1963. godine. Ljubazno nas sreće Aleksandar-Saša Đikanović koji nas pozdravlja, uvodi u objekat i priprema nam kafu. Njegov kolega Rajko Miranović se nalazi u obilasku objekta i kontroli sistema. Aleksandar-Saša Đikanović je i sam planinar i ljubitelj ekstemnih sportova na snijegu, otkriva nam to u razgovoru. Na naše pitanje kakav je život i koliko su teški i specifični uslovi rada u sklopu Radio-difuznog centra otkriva nam: ,,Planina je to, velika su nevremena, snjegovi, gromovi, oluje i munje. Nas ima četiri posade sa po tri člana, smjenujemo se svakih sedam dana. Nedostaje nam često porodica, a pred nama su veliki izazovi i odgovornost. Ovo je veliki sitem, nekada je sve ovo bilo analogno, sada je digitalno već punih dvanaest godina sam ovdje. Ipak kroz svoj posao sam razvio ljubav prema planinarenju, očuvanju i zaštiti životne sredine. Ovdje je sve ekstremno, kada sam završavao smjenu prije par godina bio je veliki snijeg, poklizao sam se sa leda i letio više od pedeset metara niz strmi dio planine. Tada sam i polomio nogu i malo koji službenik našeg Radio difuznog centra je prošao ovdje bez preloma“. Dok razgovaramo, stiže i njegov kolega Rajko Miranović sa kojim se srdačno pozdravljamo.
Štirovnik
On je na Štirovniku punih osam godina. Ranije je radio na radio-relejnom sistemu Plavnica koji je emitovao srednje talase, a koji su naši pomorci širom svijeta itekako pamtili. Posade na Šitirovniku i Bjelasici su i jedine sa ljudskom posadom. Rajko nam sa puno ozbiljnosti priča da je najvažnija solidarnost i humanost, ne samo prema svom kolegi već prema svima koji obavljaju ovako teške i složene zadatke. Govori nam o jakim gromovima koji na Štirovniku stalno, tokom jesenjih i zimskih ali i proljećnih mjeseci, budu veoma česti, kada je njihova budnost posebna u očuvanju tehnike i sredstava. Dok razgovara sa nama, neprestano posmatra monitor na kom se stalno prate hidrometerološki izvještaji širom Evrope.
Na našu molbu nam ljubazno pokazuju čitav objekat objašnjavajuči kako složeni sistemi rade i funkcionišu, pokazuju nam i svoje prostorije za boravak. Primjećujemo da je jedan dio soba rađen od klesanog kamena. Vjerovatno je prva zamisao neimara bila da na Štirovniku čitav objekat bude od klesanog kamena, no ekstremno niske tenperature, snjegovi, mrazevi i kiše su bile pogubne za kamen nakon čega se vjerovatno odustalo od te ideje, ali i to je intresantni dio priče o arhitekturi. Unutrašnjost objekta je savršeno sređena i uredna. Dok prolazimo hodnicima, penjemo se sprat po sprat odakle vas pogled ispunjava neodoljivom dozom ponosa, gledate čitavu Crnu Goru na dlanu kao i njene planinske vijence okovane snijegom. Pravimo prelijepe fotografije gotovo jedinstvenih trenutaka i prizora koje samo rijetki mogu da dožive.
Pogled sa Štirovnika
Vraćamo se u prostorije za zajednički boravak. Sa Rajkom Miranovićem nastavljamo razgovor. On nam, između ostalog, govori da su radnici Radio difuznog centra iz gotovo svih gradova Crne Gore što čini jednu šarenu lepezu prijateljstava koja vladaju među njima. Ističe da jedan dio puta prevale terenskim vozilom a ostatak motornim sankama. Međutim, kada napadaju veliki snjegovi, tada ni motorne sanke nijesu od koristi i drže se za metalnu žicu na metalnim kolčevima, ali vrlo oprezno i pažljivo gaze kroz smetove. Pamti godine kada bi snijeg prekrio i sama vrata od objekta.
Imamo osjećaj da će svaki trenutak početi nevrijeme i zahvaljujemo se ljubaznim službenicima na ukazanom gostoprimstvu. Pozdravljaju se sa nama srdačno. Užurbanim koracima se spuštamo makadamskim putem od Štirovnika dok po neka pahulja snijega provijava pored nas. Na kristalno bijelim sniježnim stranama Štirovnika primječujemo tragove divljih životinja koje koriste nepristupačni dio planine za svoje migratorne puteve. Vazduh oštar i čist. Pri svakom udisaju osjećate se ispunjeno jer se nalazite na oltaru planinskih vijenaca koji pripadaju Lovćenu. Nastavljamo da snimamo lokalitete intresantne za naš obilazak na proljeće i praćenje razvoja biljnog svijeta.
Padine Štirovnika su zbog nepristupačnosti izuzetne pa tokom zimskih mjeseci ljubitelji ekstremnih sportova na snijegu uživaju u disciplini (Snoubordinga, engl: snowboarding), ili skijanje na dasci, koje je zimski planinski sport koji uključuje spuštanje niz padinu pokrivenu snijegom na dasci koja je privezana za noge takmičara. To svakako, uz druge planinske vrhove, može da bude bogata turistička ponuda koja može privući brojne ljubitelje zimskih ekstremnih sportova u NP ,,Lovćen”. Nakon par sati provedenih na terenu u snimanju, razgledanju terena i publikovanju vrijednih informacija, stižemo do našeg automobila. Naš povratak u Centar za posjetioce NP ,,Lovćen” ispunjen je zadovoljstvom zbog još jedne ispunjene dnevne misije koju ćemo nastaviti i u narednom periodu da, kako istražujemo tako i publikujemo.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1296 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 436 novopozitivnih. Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
168
Bar
70
Nikšić
55
Berane
32
Tivat
21
Pljevlja
18
Danilovgrad
14
Herceg Novi
11
Rožaje
10
Cetinje
8
Budva
7
Kotor
6
Tuzi
6
Ulcinj
4
Andrijevica
3
Plav
2
Kolašin
1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Bara (3), Nikšića (2) i Tivta od kojih je najmlađi imao 59 a najstariji 81 godinu.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020 mjeseca iznosi 709 a od početka pandemije 718.
Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 325 pacijenata.
Epidemiološke mjere ograničavanja okupljanja, zabrane rada restorana i kafića te ograničavanja radnog vremena radi sprječavanja širenja koronavirusa ostaju na snazi do kraja siječnja, objavio je u petak Nacionalni stožer civilne zaštite.
Imajući u vidu našu situaciju i situaciju u europskom okruženju, nema utemeljenja za popuštanje mjera koje su na snazi i one se produžuju do 31. januara, izjavio je načelnik Stožera Davor Božinović na konferenciji za novinare.
Tako da i nakon 10 januara na snazi ostaje zabrana javnih okupljanja više od 25 osoba, kafići i restorani i dalje ne rade, trgovine rade najduže do 22 sata, ograničen je broj putnika u javnom prijevozu….
Razgovara se i o tome po kojem će se modelu odvijati nastava iduće polugodište, no konačna odluka još nije donesena.
Produženje nužnih epidemioloških mjera Božinović je objasnio visokim brojem oboljelih, unatoč pozitivnim trendovima te hladnim vremenom koje može utjecati na širenje virusa.
Još se ne zna niti koliki utjecaj na epidemiju ima potres i božićno-novogodišnji blagdani, a u ponedjeljak se očekuje i povratak na posao velikog broja radnika koji su koristili godišnji odmor te će time biti povećana mobilnost i mogućnost zaraze.
“Brine i situacija u Europi, zemlje koje imaju oštrije mjere od Hrvatske, imaju rapidan porast novooboljelih. Sve je to uzeto u obzir i to su naša utemeljenja u razmišljanju o mjerama”, istaknuo je.
Beroš: Brojke padaju ali nema mjesta popuštanju
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako u Hrvatskoj bilježimo pad broja novozaraženih i hospitaliziranih te broja umrlih, ali nema mjesta popuštanju.
“Najveći broj hospitaliziranih smo imali 21. decembra – 2.956 a danas ih je 2251, što znači u 18 dana manji broj za više od 700. Najveći broj bolesnika na respiratoru bio je 19. decembra, njih 306, a danas ih je 194. Najviše dnevno hospitaliziranih je bio 12. decembra, njih 383, a danas je zaprimljeno 215 osoba u bolnice. I broj preminulih je danas nešto manji, što je sukladno očekivanjima i trendovima s obzirom na pad broja novozaraženih”, rekao je Beroš.
“Vjerujemo da to ukazuje na smanjenje širenja infekcije, što je posljedica odgovornog ponašanja građana i mjera, ali nema mjesta opuštanju, i dalje moramo biti oprezni. Ovaj virus je nepoznati protivnik, spominju se i mutacije, a svugdje u okruženju broj zaraženih raste. Nikako nema mjesta popuštanju bez obzira na dobre elemente”, poručio je Beroš.
Osvrnuo se i na infektivni otpad u KB Dubrava i Klinici za infektivne bolesti te najavio rješenje tog problema do polovice tjedna.
“Zdravstvene ustanove proizvode veće količine medicinskog otpada, producira se 50 posto volumena više nego ranije, u KB Dubrava je to 3 tone dnevno, a 100-tinjak tona mjesečno. Moramo sudjelovati u rješavanju problema, iako je to primarno u domeni Ministarstva gospodarstva”, kazao je. Kako Hrvatska nema spalionicu za to se traži rješenje kroz međuresornu suradnju no dugotrajno rješenje je da bi svaka bolnica trebala imali uređaj za zbrinjavanje infektivnog otpada do razine običnog komunalnog otpada.
Govoreći o kretanju broja oboljelih od koronavisa, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak rekao je kao smo prije tjedan dana imali 1170 novih slučajeva dok smo 27. studenoga imali imali 4080 novooboljelih u jednom danu. 14- dnevna stopa na 100.000 stanovnika trenutno je 351,8 te smo na 14. mjestu u EU dok smo 27. novembraa imali incidenciju od 974 i i bili na 26. mjestu u EU.
U padu je i udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih koji je sada na 20,7 dok nam je stopa smrtnosti na milijun stanovnika 1.032 i na 20. smo mjesto u EU.
Dosad je u Hrvatskoj cijepljeno 24.985 ljudi, a u Sisačko-moslavačko županiji gotovo 3000 ljudi, rekao je Capak.
Kazao je kako se razgovaralo o popuštanju nekih mjera te je pripremljen okvirni prijedlog, ali smo u međuvremenu imali potres i pojavu novih sojeva virusa. “Još smo iznad prvog cut-off pointa o kojem smo razgovarali, a to bi bilo 14 dana niže incidencije od 300 na 100.000 stanovnika”, rekao je Capak.
Kazao je i kako je u Sisačko-moslavačkoj županiji zabilježen veći broj slučajeva koronavirusa gdje je danas 60 novih slučajeva, a radi se o domu za starije i o hitnim službama koje su bile na licu mjesta. “Volonterima koji rade tamo su na raspolaganju službe gdje mogu raditi brze antigenske testove i imaju upute kako se čuvati”, istaknuo je.
Alemka Markotić je upozorila da se mora paziti na bolničke kapacitete, te činjenicu da se varijante virusa s mutacijama brže šire i do 70 posto.
U EU je preporučeno praćenje različitih uzoraka da se vidi što se događa s novim sojevima virusa u različitim zemljama. Malta je detektirala tri takve situacije, Finska 16, Portugal 34, Belgija četiri, Irska 147…
“Prvi mutanti su detektirani u Irskoj. Oni ne uzrokuju težu kliničku sliku, no pošto imaju brže širenje, više oboljevaju ljudi koji su već bolesni, te završavaju u bolnicama i u životnoj su opasnosti”, upozorila je Markotić.
Hrvatski startap ETF Ervejz planira da započne poslovanje ove godine čarter letovima sa jadranske obale do evropskih destinacija.
Avio-kompanija je registrovana u novembru 2020. i planira da koristi avion Boing 737-800. Kompanija je trenutno u procesu zapošavanja kabinskog osoblja koje će imati sjedište u zemlji i inostranstvu, izvještava portal Exyuaviation.
– ETF Ervejz je novi hrvatski čarter prevoznik koji želi da poboljša povezanost jadranskih gradova s evropskim i drugim destinacijama. U ovom trenutku tražimo nove članove naše leteće porodice – naveli su iz kompanije za taj portal.
Kompanija takođe planira da ponudi usluge “mokrog lizinga” (wet-leasing), odnosno davanja aviona na lizing.
Iako je pandemija korona virusa ugasila brojne poslove i radna mjesta, i gotovo uništila ekonomije koje se oslanjaju na turizam i usluge, pojedine profesije ne samo da su preživjele, nego su i profitirale.
Kada je izbila pandemija početkom 2019. godine, prva reakcija država, među kojima i Crne Gore, bila je uvođenje strogih epidemioloških mjera za suzbijanje širenja zaraze što je podrazumijevalo ili potpuno zatvaranje ili ograničavanje kretanja stanovništva i restrikcije u radu uslužnih djelatnosti, u prvom redu ugostiteljskih objekata – kafića i restorana.
U takvoj atmosferi gotovo potpune izolacije u prvi plan su izbile firme koje se bave dostavom i kurirske službe.
Siniša Lekić je vlasnik jedne od prvih firmi za dostavu u Podgorici, koju je osnovao još prije šest godina. Siniša za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da im se posao značajno uvećao u odnosu na vrijeme prije pojave virusa.
“Sigurno je u pitanju nekih 20 do 30 posto više posla od kako je počela pandemija. Ljudi ne mogu da izađu iz kuće zbog policijskog časa ili iz straha od virusa i onda sve više naručuju razne potrepštine, hranu, lijekove, cigarete”, navodi Siniša uz opasku da prije šest godina kada su oni počinjali posao, u crnogorskom zakonodavstvu “dostava” nije bila prepoznata kao djelatnost.
“Tada su nam se smijali mnogi i sa podozrenjem gledali na to što mi radimo ali od kako je počela korona svi bi sada da se bave ovim poslom”, ističe Srđan, dodajući da se njima tokom pandemije nije uvećao samo posao i profit, nego i konkurencija.
Profitirali poslovi vezani za internet
Online shopping
Među onima koji su se održali ali i uvećali prihode su i firme za onlajn trgovinu, prodaju opreme i hemijskih sredstava za zaštitu od zaraze, apoteke, prodavnice računara, suplemenata…
Srđan Jovović, vlasnik kompanije preko koje na internetu možete kupiti gotovo sve – od hrane do bijele tehnike i knjiga, za RSE kaže da je ogroman rast onlajn kupovine zabilježen u prvom talasu pandemije kada je Crna Gora bila potpuno zatvorena (lockdown), ali da je posao opao kada su ponovo otvorene trgovine.
“Prije korone obim posla nam je bio veoma mali, bukvalno zanemariv a kada je sve počelo sa koronom povećanje kupovine onlajn se mjerilo hiljadama posto. Kasnije kada se završio lockdown sve je drastično opalo. Ipak, ostale su navike dijela kupaca pa smo bez obzira na taj pad mi i drugi onlajn šopovi i dalje u plusu, i dalje rastemo pogotovo u poređenju sa vremenom prije korone”, ističe Srđan.
Da biste poručili nešto preko interneta, potreban vam je ili telefon ili računar tako da je i prodaja kompjutera i kompjuterske opreme u periodu od početka pandemije značajno porasla, kaže za RSE informatički stručnjak Ivan Kuč.
“Profitirale su prodavnice računara, lap topova, masovno su se kupovale video kamere jer većina ljudi sada radi od kuće i ima potrebu za onlajn komunikacijom. U jednom trenutku je za građane bio problem da nabave računare ili lap topove iz razloga što su zalihe bile ispražnjene, nije ih više bilo na lagerima”, kaže Ivan, navodeći da su tokom pandemije ekspanziju doživjele društvene mreže i onlajn platforme preko kojih se organizuju konferencije na daljinu sa većim brojem učesnika.
Na dobitku i laboratorije i prodavači vitamina
Među onima koji su značajno uvećali prihode tokom pandemije, naročito u drugom talasu su i privatne laboratorije. Naime, odlukom Vlade Crne Gore krajem septembra 2019. godine je omogućeno PCR testiranje na korona virus i u privatnim laboratorijama.
Ne postoje, međutim, precizni podaci o tome koliko je građana do sada testirano u tim ustanovama ali se sigurno radi o hiljadama, budući da se u njima dnevno obavi više stotina uzorkovanja na korona virus. Cijena PCR testa je 80 eura.
Apoteka
Dok je svijet čekao da bude proizvedena prva efikasna i pouzdana vakcina protiv korona virusa, veliki broj građana slijedio je upute i savjete ljekara da uzimaju što više vitamina i minerala i tako osnaže imuni sistem. U tome su svoju šansu vidjele apoteke kao i prodavnice suplemenata.
Maja Tadić radi u jednoj takvoj prodavnici u Podgorici i za RSE kaže da im se profit uvećao gotovo za 50 posto u odnosu na period prije početka pandemije.
“Više od pola nam se uvećao promet a ljudi najviše kupuju vitamin C i D3, kao i minerale cink i selen. Popularne su i kombinacije minerala i vitamina u multivitaminskim preparatima. Dolaze nam standardne mušterije, ljudi koji se bave sportom ali i sve više stariji ljudi koji traže baš ove suplemente, po preporuci ljekara”, kaže Maja.
Gubitnici zbog pandemije
Zbog pandemije obustavljena su putovanja i značajno ograničeno kretanje stanovništva pa su hoteli ili zatvoreni ili rade na minimumu kapaciteta, oslonjeni na malobrojne domaće goste. Pogođeni su i izdavaoci privatnog smještaja kao i sve usluge snabdijevanja hotela, restorana i kafića.
Kotor – korona novembar 2020. foto Boka News
Prema podacima Zavoda za statistiku u deset mjeseci 2020. je u Crnoj Gori zabilježeno oko 80 posto manje turista i noćenja u kolektivnom smještaju nego 2019.godine.
Od početka pandemije posla nije bilo ni za turističke vodiče kao ni za čitav spektar djelatnosti vezanih za kulturu, zabavu i rekreaciju. Putovanja su stala zbog čega su turističke agencije rad svele na minimum.
“Mi smo pretrpjeli pravi poslovni zemljotres zbog kojeg će mnoge naše kolege morati da ugase agencije”, kaže za RSE direktor jedne od vodećih putničkih agencija iz Podgorice Srđan Kovačević navodeći da su njihovi gubici ogromni.
“Naš posao je pao za 95 odsto i samo nas u životu održava prodaja avio karata, mada je i to otežano u ovim uslovima.”
Prihodi od turizma za prva tri kvartala 2020 godine su 88 posto manji nego 2019. godine i iznose nepuno 122 miliona eura. Koliki je to gubitak najbolje pokazuje uporedni podatak iz 2019. godine kada je Crna Gora od turizma prihodovala milijardu i 100 miliona eura.
MSC i Costa Cruises najavili su planove za ponovno pokretanje krstarenja iz Italije u januaru, dok sjevernoameričke linije za krstarenja i dalje odgađaju putovanja.
MSC planira biti prvi koji će nastaviti krstarenje svojim brodom MSC Grandiosa. Brod će krenuti na krstarenje 10. januara, nakon privremene stanke u vrijeme božićnih blagdana. Trenutno je predviđeno da MSC Grandiosa izvodi sedmična krstarenja do 14. marta iz Genove s pristajanjem u Civitavecchiji, Napulju, Palermu i Malti. Gosti se mogu ukrcati na brod u bilo kojoj talijanskoj luci, ali prije ukrcavanja obvezni su donijeti negativan test na virus i svaki putnik morat će se testirati još jednom tokom putovanja.
MSC Cruises navodi da će drugi brod za krstarenje MSC Magnifica, započeti svoj program desetodnevnih putovanja zapadnim i istočnim Mediteranom 15. januara.
Costa Cruises su najavili promjene u svom programu krstarenja. Talijanska kompanija Carnival Corporation organizirala je krstarenje u septembru Costa Deliziose koja je plovila iz Trsta, a zatim Costa Diademe iz Genove.
Costa Smeralda, s maksimalnim kapacitetom od 6.600 putnika, trebala je nastaviti plovidbu 7. januara. Linija je najavila da će nuditi i tjedno krstarenje s polaskom iz Civitavecchije. Međutim, pozivajući se na ograničenja prouzrokovanih Covid-19 virusom u narednim tjednima, Costa je otkazala krstarenje do 31. januara.
Linija za krstarenje sada planira ponuditi krstarenja na svom manjem kruzeru Costa Deliziosa. “Odluka o plovidbi Costa Deliziose omogućit će veću fleksibilnost u bilo kakvim promjenama vezanih za COVID-19”, navodi tvrtka najavljujući revidirani program.
Vijest o planovima za ponovno pokretanje krstarenja u Italiji stigla je kad su linije za promet do Sjeverne Amerike još jednom najavile odgode u svojim programima. Norwegian Cruise Line otkazao je planirana krstarenja u ožujku za svoja tri broda iz Miamija i Port Canaverala. Carnival Corporation su također najavili odgode. Carnival Cruise Line otkazao je sva krstarenja do kraja marta.
Vrhunske sjevernoameričke linije za krstarenje, Holland America Line i Princess Cruises također su otkazale krstarenja. Holland America otkazao je sva krstarenja do aprila i odgodio neka od njih na Aljasci do svibnja i lipnja. Princess Cruises je otkazala krstarenja do sredine maja.
Britanska vlada zahtijevaće od osoba koje ulaze u Englesku da od sljedeće nedjelje, po dolasku, pokažu negativan test na korona virus, radi zaštite od novih sojeva tog virusa iz drugih zemalja, saopštila je danas vlada u Londonu.
Putnici koji dolaze avionom, brodom ili vozom moraće da pokažu negativan test koji nije stariji od 72 sata, saopštilo je britansko Ministarstvo saobraćaja.
“Već imamo značajne mjere na snazi kako bismo spriječili da uvozimo slučajeve kovid-19, ali s novim sojem virusa koji se širi svijetom, moramo da preduzmemo dodatne mjere predostrožnosti”, rekao je ministar saobraćaja Grent Šaps.
Ukoliko se putnici ne pridržavaju novih pravila, moraće da plate kaznu u iznosu od 500 funti, prenosi Rojters.
Izuzetak su prevoznici, djeca mlađa od 11 godina, članovi posada i putnici koji dolaze iz zemalja u kojima testiranje nije dostupno, navela je vlada.
Vrijeme je darivanja, pa je tako glavni grad Podgorica donirao Dječijem domu Mladost u Bijeloj 10 uređaja bijele tehnike.
Kako je navedeno, donirana su dva šporeta, dva kombinovana frižidera, dvije mašine za veš, dvije mašine za sušenje veša i dvije mašine za suđe.
– Podsjećamo, da je Glavni grad uoči Dana grada !9. decembar uručio donaciju štićenicima Dječijeg doma Mladost u Bijeloj kada je menadžement ove ustanove najavio da planiraju osnaživanje domskih zajednica, ne bi li na taj način štićenike doma pripremili što bolje za samostalan život, te da im je za takvo nešto između ostalog potrebna i bijela tehnika – navode iz PG Biroa.
– Glavni grad je odlučio da odmah odgovori tom zahtjevu i donirao je neophodnu opremu, smatrajući da će to značajno unaprijediti rad ove institucije i stvoriti uslove domskih zajednica, ali i što je važnije štićenike pripremiti za samostalan život kroz sticanje zdravih radnih navika tokom odrastanja – dodaju.
