Iako je Crna Gora u aprilu 2017. ratifikovala Konvenciju Međunarodne organizacije rada (ILO) broj 185, preuzevši na taj način i da pomorce opskrbi identifikacionim ispravama, tzv. “SID” (Seaman Identification Document )”, pomenuti dokument još nije počeo da se izdaje, saznajemo u Uniji pomoraca Crne Gore – Kotor.
Po riječima člana UO Unije, kapetana Nikole Peranovića, do zastoja je došlo nakon izmjena u državnoj administraciji, a tehnički problem uskoro bi trebalo da riješi nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova, pa se može očekivati da se “SID” crnogorskim pomorcima počne izdavati prije krajnjeg roka – aprila 2022. godine.
-Po hitnoj proceduri je osnovana radna grupa pa se, iako se kod nas sve radi “navrat-nanos”, nadamo da ćemo do pomenutog roka imati ovu važnu identifikacionu ispravu za pomorce-kazao je Peranović.
Kapetan Nikola Tučević ukazuje na “preklapanje” ministarstava u procesu izrade “SID-a”.
-Izdaje ih nekadašnje Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, danas Ministarstvo kapitalnih investicija. Ovo ministarstvo nema tehničkih mogućnosti da izdaje SID.
To treba da radi Ministarstvo unutrašnjih poslova koje izrađuje lične karte i ostala lična dokumenta. Očekujemo da se tu uspostavi kvalitetnija komunikacija kako bi i crnogorski popomorci konačno dobili ovaj dokument- kazao je Tučević.
“SID” će našim pomorcima omogućiti lakši tranzit u lukama i izlazak na kopno, a vrlo vjerovatno i olakšan prolaz pri tranzitu na određenim graničnim prelazima odnosno aerodromima.
Ideja o SID se rodila još u prošlom vijeku, a prva ILO Konvencija (No.108) koja se tim pitanjem bavila datira davne 1958 godine. Najvažnija revizija postojeće Konvencije uslijedila je nakon nemilih događaja u SAD 11. septembra 2001. koja je rezultirala aktuelnom ILO Konvencijom C185 iz 2003. sa posljednjim dopunama iz 2016. a koju je do danas ratifikovalo 35 zemalja.
Kao što je poznato, Crna Gora je pomenutu Konvenciju (No.185), ratifikovala u aprilu 2017, a samim tim je preuzela obavezu da pomenuti dokument izradi i opskrbi svoje pomorce u narednih pet godina, odnosno najkasnije do aprila 2022.
To znači da izdavanje ovog dokumenta nije donesen odlukom lokalnih ili državnih administrativnih službi, već međunarodnom ILO Konvencijom čiji je Crna Gora potpisnik.
-SID će se koristiti kao jedna vrsta „Ship’s ID“, i pomorcu će omogućiti tranzit u lukama, olakšan izlazak na kopno, odnosno ’shore leave’, a vrlo vjerovatno i olakšan prolaz pri tranzitu na određenim graničnim prelazima odnosno aerodromima. Svi smo svjedoci modernizacije prelaza gdje se sve više koriste elektronski dokumenti zarad bezbjednosti.
Direktor Direktorata je prezentirao dokument čiji su izgled i sadržaj rađeni po jasnim upustvima gore pomenute Konvencije.
Prikazan nam je dokument svjetlo plave boje, veličine kreditne kartice. Primjećeno je da je uzeta pozadina sa saobraćajne dozvole, sa manjim varijacijama i pomorskim detaljima.
Dokument je dužan da sadrži osnovne podatke o pomorcu i to na prednjoj strani: fotografiju, ime i prezime, lične karakteristike, datum i mjesto rođenja, datum izdavanja i rok važenja. Isto tako sliku i elektronski potpis koji će se direktno uzimati iz baze Ministartva unutrašnjih poslova koji će ujedno biti i odgovorni za izradu-navode iz Unije pomoraca.
-SID bi u sebi morao imati integrisan čip od najmanje 32 kb koji će sadržati lične podatke korisnika te omogućavati elektronsko očitavanje.
Na poleđini će imati podatke o administrativnom organu koji ga je izdao (najvjerovatnije kontakt broj ministarstva) sa utisnutim brojem telefona koji može poslužiti lučkim ili drugim vlastima za direktnu kontrolu vjerodostojnosti iste.
Ovako urađen dokument bi imao izuzetno visok stepen zaštite ličnih podataka imaoca-saopšteno je između ostalog u oktobru prošle godine u Lučkoj kapetaniji Kotor , prilikom prezentacije Vladinog predloga načina izrade pomorske knjižice, dozvole za ukrcaj i SID-a, kao i pratećih izmjena Pravilnika o pomorskoj knjižici, dozvoli za ukrcavanje i identifikacionoj ispravi.
Dugogodišnja službenica Osnovnog suda u Hereceg Novom Nada Ratkovčić tužila je predsjednika tog suda Ivana Perovića za sistematsko zlostavljanje i mobing, a proces se u tom predmetu vodi pred Osnovnim sudom u Kotoru.
Potvrdio je to zastupnik tužilje, advokat Mladen Peruničić. On je istakao da Ratkovčićeva u hercegnovskom sudu radi već preko 30 godina i najduže je zaposleni službenik tog suda, te da je Perivoća, ali i državu Crnu Goru, ona tužila „zbog mobinga koji trpi od kada je Perović izabran za predsjednika Osnovnog suda Herceg Novi“.
Peroviću se tužbom na teret se stavlja da je navodno, učinio više radnji koje se po mišljenju Ratkovčić i njenog advokata “moraju okarakterisati kao zlostavljanje na radu i mobing.” Ona tvrdi da joj je Perović ukinuo pravo na naknadu za dežurstvo zbog okolnosti da je u toku mjeseca u kojem je bila dežurna, Ratkovčić bila na bolovanju. Istoivremeno, Perović je istu takvu naknadu naviodno, isplatio sam sebi i sudiji Andriji Marojeviću, iako su tog mjeseca i oni takođe bili odsutni sa posla zbog infekcije Covidom.
Perović je optužen i da je lažno prijavio i podnio krivičnu prijavu protiv zaposlene Ratkovčić zbog toga što je navodno učinila krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, “iako je morao znati da Nada Ratkovčić takvo djelo nikada u svojoj radnoj karijeri nije učinila”, pa je po mišljenju tužilje, predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom ovim putem “samo želio da zaplaši službenika svog suda kako bi ona odustala od odbrane svoje časti i svog ugleda u parnici.”
Ratkovčić je u tužbi iznijela i brojne druge optužbe na račun Perovića: da je on navodno, u kontinuitetu psihički zlostavljao obraćajući joj se povišenim tonom i potcjenjivački, zbog čega je ona u kontinuitetu trpila duševne boli i što je sve djelovalo da pretrpi trajnu narušenost zdravlja, da joj je zabranjivao da nosi suknju na poslu “jer ne priliči njenim godinama da se tako oblači”, da se neovlašćeno obraćao ljekarima koji su liječili Ratkovčićevu tražeći na uvid njenu medicinsku dokumentaciju, da je svakodnevnim postupcima nastojao degradirati i omalovažiti pred ostalim zaposneima , čak i pripravnicima u Osnovnom sudu Hercveg Novi, te da ju je “Godišnjim rapsoredom poslova za 2021.”, rasporedio na radno mjesto “bibliotekar” koje uopšte ni ne postoji sistematizaciji Osnovnog suda u Herceg Novom, da taj sud uopšte ima svoju biblioteku niti je ikada iko od njegovih slupbenika obavljao poslove ovog radnog mjesta. Ratkovčićeva je tvrdila i da se zbog neprijateljskog i potcjenjivačkog odnosa Perovića prema njoj, više puta uplakana izlazila sa sklužbenih razgovora iz njegove kancelarije, da joj predsjednik suda nije u zakonskom roku odgovorio na njen zahtej za korišćenje godišnjeg odmora, te da Perović navodno sve to radi zato što je ona, kao službenica nadležna za poslove krivične pisarnice Osnovnog suda u Herceg Novom, “bila upoznata sa svim propustima u radu predsjednika suda i pojedinih sudija” o čemu je po slušbenoj dupnostzi, obavještavala Perovića “ali je ovaj na ta obavještavanja reagovao burno i uvijek se povišenim tonom obraćajući tužilji, zbog čega je vremenom očigledno stekao veliku averziju i mržnju prema tužilji, iako je ista samo radila svoj posao.”
Ratkovčićeva i njen advokat tvrde da su se u februaru ove godine nadležnima podnijeli zahtjev za zaštitu od mobinga, ali da to nije dobijen nikakav odgovor.
“Iako su sve ove okolnosti poznate Sudskom savjetu Crne Gore i Vrhovnom sudu Crne Gore, isti se do sada o ovom pitanju nisu oglašavali niti su na bilo koji način pokazali interesovanje za probleme koji se događaju u rukovođenju Osnovnim sudom u Herceg Novom.”- trvde Ratkovčićeva i advokat Peruničić.
Predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom Ivan Perović “Vijestima“ je kazao da tužbu koju je za navodni mobing protiv njega podnmijela Ratkovčić, smatra načinom da “ona vrši zloupotrebu prava koja joj pripadaju radi ostvarivanja nekog svog cilja i namjere, iako dobro zna da ni ona, niti bilo ko drugi u Osnovnom sudu u Herceg Novom nije pretpio mobing, bar od kada sam ja predsjednik tog suda.“
„To što vršim raspored poslova i organizaciju rada u Osnovnom sudu Herceg Novi u skladu sa svim važećim propisima, radim zato što je to moja dužnost kao predsjednika suda i nikako ne predstavlja mobing niti u odnosu na imenovanu niti bilo kog drugog koji je zaposlen u Osnovnom sudu Herceg Novi.“- istakao je on.
Perović je demantovao tvrdnju Ratkovčićeve i njenog avokata da je do danas u postupku protiv njega koji je pokrenut početkom marta, u Osnovnom sudu u Kotoru pred sudijom Darkom Vukanić održano tek pripremno ročište, jer je predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom u više navrata navodno zahtijevao odlaganje suđenja “iz razloga što isti navodno ne može sam da se brani u postupku, već zahtjeva da ga u postupku brani advokat.”
„Angažovao sam advokata za punomoćnika od momenta kada sam primio tužbu i on je napisao i predao sudu odgovor na tužbu, tako da nije tačno da sam tražio odlaganja ročišta radi angažovanja punomoćnika obzirom da je on u ovom predmetu od prvog dana. Advokata sam opunomoćio ne zato što mi manjka stručnog znanja, već iz više razloga: najprije-želio sam da sudski postupak kao i samu tužilju, rasteretim moje eventualne subjektivnosti koju bih neminovno morao unijeti u spor radi odbrane sopstvenih stavova ukoliko bih lično zastupao svoja prava u postupku i dolazio na svako ročište, a takođe zbog obaveza koje imam kao sudija i predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom, ne bih mogao prisustvovati svim ročištima pred Osnovnim sudom u Kotoru (a nema sumnje da će ovaj postupak potrajati obzirom na vrstu spora i brojnost dokaza koji se trebaju sprovesti), pa će pristupanjem mog punomoćnika biti eliminisana eventualna odlaganja ročišta usled moje zauzetosti. Nadalje, od trenutka podnošenja tužbe, tužilačka strana je sudu predala i veći broj podnesaka koji sadrže brojne tvrdnje i dokazne predloge, a ti su akti dostavljani mom punomoćniku, pa je logično da je upravo on kao profesionalac angažovan da zastupa moje interese u ovom postupku, najbolje upoznat sa sadržinom tih akata tj.logično je da je njegovo prisustvo na ročištu na kojem će se između ostalog raspravljati o tim tvrdnjama i dokaznim predlozima, neophodno.“- ističe Perović.
On je navode Ratkovčićeve da ju je kontinuirano psihički zlostavljao, potjcjenivao i grubo i neprimjereno joj se obraćao, odbacio kao „netačne i smišljeno dati u pokušaju moje diskreditacije kao čovjeka, sudije i predsjednika suda, i isti nemaju svoje niti činjenično niti pravno uporište.“ Istakao je da je potouni odgovor na te navode iz tužbe protiv njega, u odgovoru na nju, kotorskom sudu dao njegov advokat.
„Nemam razloga da bilo šta krijem i da dostavljam polovične informacije već svakoga upućujem na pravi izvor gdje se sve može vidjeti i saznati. Transparentnost, javnost i tačnost su kategorije koje afirmišem i na koje upućujem pa i u ovom postuku gdje sam lično tužen.“-poručio je Perović pozivajući novinare da prate ročišta pred kotorskim sudom u postupku protiv njega koji je pokrenula Ratkovčićeva.
Inače, „Vijestima“ je više zaposlenih u Osnovnom sudu u Herceg Novom saopštilo da takođe trpe mobing od kada je na njegovom čelu postavljen sudija Ivan Perović iz Nikšića, ali se za sada oni ne usuđuju da svoja prava zaštite pred sudom.
Perović nam je kazao da on lično o tome nema saznanja, ali da je zakon isti za sve i da svako ko smatra da su mu povrijeđena prava, im mogućnost da ih zaštiti u odgovarajućem postupku pred nadležnim organima.
„Kao predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom ja sam prvi medju jednakima, s tim što imam obvezu rukovodjenja sudom dok sam na ovoj funkciji. To podrazumijeva određena prava ali i obaveze, dužnosti i odgovornosti zbog čega i taj posao kao i posao sudije radim najbolje što znam u skladu sa svim moralnim, etičkim i zakonskim propisima.“- zaključio je on.
KO NE DEŽURA, NE MOŽE BI DOBITI NAKNADU ZA TO
Perović je kazao da pravo na naknadu po osnovu rada u periodu dežurstva jedino se može ostvarivati ako zaposleni zaista radi, odnosno dežura.
„Ako izostane faktičko dežuranje zaposlenog, pravo na ovu naknadu mu ne pripada niti mu se može isplatiti. U slučaju da ipak naknada bude isplaćena, ona mora biti vraćena usled izostanka njenog zakonskog osnova, i o tome postoje dokazi.“- tvrdi predsjenik hercvegnovskog sudam ne komenrarišuči d ali je sebi i sudiji marojevulči isplatio tu naknadu za vrijeme kada nisu dolazili nam posao zbog infekcije koronaviurusom.
Na pitanje na onovu čega je, kako tvrdi Ratkovčićeva, od ljekera u Domu zdravlja Herceg Novi tražio podatke o njenom zdravsnenom stanju koji su po zakonu, povjerljivi i zaštićeni lični podaci, Perović je kazao da je ona na bolovanju već gotovo godinu dana.
„Razumljivo je da sam kao predsjednik suda dužan da reagujem kada za tim ima potrebe jer kao rukovodilac nemam samo prava već i dužnosti, tako da je jasno da sam se u ovakvoj sitaciji morao baviti i time postoji li validna i potpuna medicinska dokumentacija.“- ističe Perović.
PEROVIĆ: POSTOJI RADNO MJESTO BIBLIOTEKARA U SUDU
Perovič je naglasio da radno mjesto bibliotekara postoji u Osnovnom sudu Herceg Novi.
„Isto je sistematizovano, što se lako utvrđuje iz odgovarajućih akata i uviđajem na licu mjesta. To je i predloženo Osnovnom sudu u Kotoru u sudskom postupku koji se vodi, pa se jednostavno može utvrditi šta je istina.“- istakao je Perović dodajući da je tvrdnja Ratkovčićeve da ju je rasporedio na nepostojeće radno mjesto „jeftin pokušaj tužilje da iznošenjem neistina i zamjenom teza nadomjesti neosnovanost i netačnost tvrdnji navedenih u tužbi.“
Predsjednik novskog suda podvlači da je obaveza svih zaposlenih u tom sudu „da se pristojno oblače“.
„Tako da reagovanje na neprikladno oblačenje tužilje (Ratkovčićeve-prim.aut.) nipošto ne predstavlja zlostavljanje ili diskriminaciju“- poručio je on.
Skijališta Crne Gore spremno dočekuju pedstojeću zimsku turističku sezonu čije otvaranje je planirano 18. ovog mjeseca – kazala je Nataša Pajović pomoćnik izvršnog direktora tog preduzeća.
Pajović isiče da je sredinom mjeseca planirano puštanje u rad žičare K8 I skijaške infastrukture, dok se ovih dana očekuje povezivanje žičare K7 na elektro – energetsku infrastrukturu nakon čega slijedi probno tesiranje I njeno puštanje u funkciu.
– Kada se žičara K7 pusti u funkcju Skijališta Kolašin 1600 i Kolašin 1450 funkcionisaće objedinjeno. Tada ćemo raspolagati sa 45 kilomatara skijaških staza i biti konkuentni skijaištima u regionu – kazala je ona.
Od ove godine, kaže Pajović, na Ski centru Kolašin 1600 u ponudi će biti i traka za početike dok se intezivno radi na proširenju kapaciteta parking mjesta.
– Ove godie na rasplaganju će biti dodatnih 400 parking mjesta dok će ski rentl nuditi novu visokokvalitetnu opremu – ističe ona.
Do zvaničnog otvaranja sezone za posjeioce ovog Ski centra biće otvoren restoran Trogava i sankalište za najmlađe posjetioce.
Pajović podsjeća da Skijališta imaju potpisane ugovore sa Skijalištima Srbije i Olimpiskim centrom Jahorina tako da svi kupci sezonskog ski pasa dobijaju vaučer za trodnevno skijanje u ovim centrima.
Ona ističe I da Skijališta kontinuirano rade na svojoj promociji pa su tako svoju ponudu predstavili na sajmu turizma u Tirani, dok su danas u saradnj sa NTO ugostili i grupu turoperatora iz Albanije.
– Nakon posjete turoperatora iz Turske danas smo u prilici da ugostimo I turoperatore iz Albanije. Ovo je posebno značajno jer veliki broj turista koji posjćuju ovaj Ski centar dolazi upravo iz ove zemlje. Dobru posjetu turista sa ovog tržišta očeujemo i ove sezone – rekla je Pajovć.
Irjada Sulja iz Agencije Škodra travel kaže da na osnovu dosadašnje uspješne saradnje kao i poboljšane ponude na Ski centru očekuje da će i ove godine ostvariti značajnu posjetu.
„Iteresovanje naših turista za ponudu Kolašina je veliko kako u ovm periodu, tako i za vrijeme predstojećih božićnih i novogodišnjih praznika“
I Arijana Isaku iz Agencije Dea lines sa Drača kaže da za za Kolašin vlada veliko interesovanje te da su oni već imali grupu koja je tokom nedelje boravila u ovom zimskom centru.
– Vidim da se ovaj Ski cetar razvija I mislim da ćemo proširiti našu ponudu I dovoditi još veći broj turista iz Albanije. Udaljenost I ponuda vas čini idealnom lokacijom za naše klijente – rekla je Isaku.
Vesna Kazić Šćepanović iz Nacionalne turističke organizacije kazala je da je u okviru studiske posjete turoperatora iz Albanije organizovana radionivca B2B u hotelu Palas gdje su goste upoznali sa ponudom primorja i centralne regije , dok ih u Rožajam očekuje slična radionica kako bi se bolje upoznali sa ponudom sjevera.
Posjetu turoeratera iz Albanije relizovala je Nacionalna turistička organizacija u saradanji sa ambasaom Crne Gore u Albaniji I lokalnim turitičkim organizacijama.
Hiljade ljudi promarširale su u subotu glavnim austrijskim gradom, protestujući na taj način protiv ograničenja uvedenih u razne sektore javnog života s ciljem suzbijanja širenja koronavirusa.
Suočena sa svakodnevnim porastom broja novozaraženih, austrijska je vlada prošli mjesec postala prva u zapadnoj Evropi koja je ponovno uvela karantenu i najavila obvezno cijepljenje od februara.
Protestanti su isticali transparente na kojima je pisalo: “Odlučit ću sam”, “Učinimo Austriju ponovno velikom” i “Novi izbori”, što je odraz političkih previranja s kojima se u zadnja dva mjeseca suočavaju čak trojica premijera.
U gradu je razmješteno oko 1200 policajaca koji bi trebali spriječiti prosvjednike da se okupe na Ringu.
Policija je najavila da će podsjećati sudionike prosvjeda da moraju nositi zaštitne maske te da će kazniti one koji ne budu poštovali pravilo.
Parlamentarni odbor ove sedmice je odobrio prijedlog o udvostručenju trajanja karantene na 20 dana.
Austrija, zemlja u kojoj živi 8,9 miliona stanovnika, od početka pandemije prošle godine prijavila je gotovo 1,2 miliona slučajeva zaraze koronavirusom i više od 12.000 smrtnih slučajeva povezanih s covidom-19.
Broj novih slučajeva zaraze postupno se smanjuje otkad je u zemlji uvedena karantin.
U rubrici LEKSIČKI VREMEPLOV JU Gradska biblioteka Tivat ove subote (4.12.2021.) donosi objašnjenje etimologije dvije riječi: jednog bokeljskog lokalizma i jedne riječi iz opšteg fonda BCGHS jezika. Ove subote to su glagoli gùbiti i šufigȁti.
Glagol gùbiti postao je od praslavenskog *gubìti (prvo lice jednine prezenta *gûbjǫ) “uništavati, ubijati“ [starocrkvenoslavensko gubiti, slovenačko gubīti (prvo lice jednine prezenta gubím), rusko губить (treće lice jednine prezenta губит), poljsko gubić „gubiti“, češko hubiti]. U pitanju je kauzativna tvorba od istog korijena koji nalazimo i u gib, gibati, gi(b)nuti; tako, npr., u staroengleskom jeziku imamo oblik geap “savijen”. Primarno značenje glagola gùbiti bilo je, dakle „(u)činiti da neko pogine, bude posječen“. Značenje glagola gùbiti „doživjeti poraz“, koje je dominantno značenje ovog glagola u savremenom B/CG/H/S jeziku, najvjerovatnije razvilo se iz povratne konstrukcije gubiti se „bivati poražen“, odbacivanjem povratne zamjenice se.
Glagol šufigȁti, šufigávati, čiji je sinonim u standardnom jeziku „dinstati“, u govoru domicilnih Bokeljâ vodi porijeklo iz venecijanskog sofegar, a u venecijanskom dijalektu italijanskog jezika to sofegar nastalo je od latinskog suffocare „ugušiti, umrtviti“. Značenje glagolašufigati, dakle, metaforično je: ono što se šufigava metaforično se „guši“. Koncept gušenje krucijalan je za semantičko uobličenje glagola šufigati, pa se, sukladno tome, kod ovog glagola na slavenskoj obali Jadrana razvijaju različita značenja u vezi sa konceptom gušenje. Tako na otoku Visu sufigât se znači „podnositi vrućinu“. Isto to značenje ima taj glagol- samo u glasovnom liku sofègat– na otoku Korčuli. U Labinu, pak, šofigȁt znači „ugasiti vatru ili svijeću“. U istom tom mjestu, Labinu, postoji i imenica šufigȁc, u značenju „omara, sparina“. U Poljicima kod Omiša, opet, nalazimo glagol ušuvìgati, u značenju „pokriti, podušiti; omekšati“: „Valja ji (višnje; dodatak je moj, M.A.) podušivat robon, neka se bolje ušuvigaju“ (primjer rečenice zapisane u Poljicima).
Možemo zaključiti da glagol šufigati na slavenskoj obali Jadrana ima relativno bogate semantičke ekstenzije. Kod nas u Tivtu i Boki zabilježeno je, međutim, samo značenje „dinstati“. Iduće subote vidimo se sa objašnjenjem etimologije jednog novog bokeljskog lokalizma i jednog novog leksema iz opšteg fonda B/CG/H/S jezika.
LITERATURA:
Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević, Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
Vojmir Vinja, Jadranske etimologije: Jadranske dopune Skokovu etimologijskomrječniku, vol. III, HAZU, Školska knjiga, Zagreb 2004.
Predstavnici zemalja članica EUSAIR-a predstavili su ključne izazove Albanije nakon preuzimanja presjedavanja, novine Eko-inovativne grupe, rezultate analize zaštićenih morskih područja u Jadransko-jonskoj regiji te u vezi sa tim – prijedloge korektivnih mjera.
Tokom 15. sastanka tematske upravljačke grupe stuba „Kvalitet životne sredine“ u okviru Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), članovi grupe, predstavnici Evropske komisije, EUSAIR Facility Point Izola i drugi gosti razgovarali su o raznim tekućim aktivnostima.
Poseban fokus je stavljen na albansko presjedavanje EUSAIR strategijom, koje je 1. juna preuzeto od Slovenije, uz teme kao što su inkluzija mladih, evropske integracije i zelena agenda, turizam i kultura, te generalna povezanost regije. Najveću pažnju privukla je prezentacija studije Andreja Sovinca „Analiza zaštićenih morskih područja u EUSAIR regiji i prijedlozi korektivnih mjera“.
Andrej Sovinc, predavač, konzervator i autor brojnih stručnih članaka i knjiga, istakao je da treba zaštititi najmanje 30% kopnenog područja EU i 30% morskog područja EU, dok najmanje jedna trećina zaštićenih područja (10% kopnenog područja EU i 10% morskog područja) treba strogo zaštititi odredbama o djelotvornom upravljanju i obnovi. Naglasio je da Jadransko-jonska regija ima najmanji udio zaštićenih mora od svih regionalnih mora u mediteranskoj regiji – samo 3,57% zaštićenih i 0,07% strogo zaštićenih. Cilj EU za 2030. je 30% zaštićenih područja i 10% strogo zaštićenih morskih područja.
Sovinc je potom predstavio mapu potencijalnih zaštićenih područja, intenzitet ribolova u njima i moguće sukobe u tom pogledu. Potencijalne sljedeće korake u okviru akcionog plana podijelio je na lokalni ili nacionalni prekogranični nivo, te nivo EUSAIR regije. U okviru lokalnog ili nacionalnog i prekograničnog nivoa, Sovinc predlaže proširenje i efikasnije upravljanje zaštićenim područjima, takozvanim plavim koridorima i područjima sa potpunom zabranom ribolova, gdje je biodiverzitet najveći.
EUSAIR je strategija EU za jadransko-jonski region, koja se bavi zajedničkim izazovima regiona i jača angažovanje zainteresovanih strana za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Strategiju je usvojila Evropska komisija 2014. godine, čime je postala treća makroregionalna strategija u EU koja uključuje devet zemalja: Grčku, Hrvatsku, Italiju, Sloveniju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, a od 2020. i Sjevernu Makedoniju. Zasniva se na četiri tematska stuba: plavi rast, povezivanje regiona, kvalitet životne sredine i održivi turizam. Slovenija, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, koordinira stubom kvaliteta životne sredine, dok opština Izola kao EUSAIR Jedinica za podršku kao slovenački partner projekta, obavlja poslove sekretarijata za taj stub. Ciljevi su poboljšanje kvaliteta života na obalama zajedničkog mora, očuvanje biodiverziteta i bolje upravljanje riječnim slivovima kroz konkretne aranžmane i sprovođenje režima zasnovanih na poštovanju usluga ekosistema na kopnu, na obali i na moru u Jadransko-jonskom regionu.
Veliki broj inspektora koji kontrolišu primjenu mjera nije vakcinisan, tvrde u Udruženju ugostitelja Podgorice. Kako su naveli, takav je slučaj i kod većine zaposlenih u javnoj upravi.
“Postavlja se pitanje kako neko ko mjere ne poštuje, može kontrolisati i kažnjavati neko drugo lice zbog nepoštovanja istih mjera? I ovo predstavlja neviđen non sens” kazali su iz Udruženja.
Oni su takođe podsjetili da po zakonu identitet nekog lica može da utvrđuje komunalni policajac, policijski službenici i inspektori, a da poslovođa u ugostiteljskom objektu nije nijedno od ovih lica.
“Samim tim isti nema pravo da bilo koga identifikuje, a gosti ugostiteljskih objekata nemaju obavezu da mu bilo koji identifikacioni dokument pokazuju. Ovo dovodi do situacije da gosti mogu prezentovati potvrdu o vakcinaciji nekog drugog lica, što poslovođa u ugostiteljskom objektu svakako nema pravo da provjerava. Na ovaj način, sav teret poštovanja mjera od strane stanovništva u ugostiteljskim objektima prenesen je na ugostitelje, što je prije svega nezakonito, pa samim tim i neustavno” ističe se u saopštenju.
Smatraju da mjere Ministarstva zdravlja, ukoliko obavezuju zaposlene u ugostiteljstvu, moraju obavezivati i zaposlene u drugim granama privrede, a posebno u javnoj upravi.
“Ukoliko je to neprimjenljivo, iste se moraju ukinuti i u odnosu na ugostiteljske radnike. Suština primjene mjera Ministarstva zdravlja i potenciranju vakcinacije ne smije biti ograničavanje rada ugostiteljske privrede u svakoj mogućoj situaciji, već je neophodno uticati na stanovništvo da se vakciniše u što većem procentu i kontrolisati upravo poštovanje mjera od strane stanovništva. Smatramo da je upravo to obaveza i zadatak nadležnih inspekcijskih službi, pa se kovid mjerama taj zadatak i obaveza ne smije delegirati zaposlenima u ugostiteljstvu. Ukoliko određena lica ne poštuju kovid mjere, a koje se odnose na posjedovanje potvrde o vakcinaciji prilikom posjete ugostiteljskom objektu, inspektori moraju imati obavezu da tim licima izriču prekršajne naloge ili pokreću druge postupke, a ne ugostiteljima kojima su u toj situaciji ruke apsolutno vezane” dodaju iz Udruženja.
Ugostitelji su stoga zatražili hitan sastanak sa predstavnicima Ministarstva zdravlja, Ministarstva finansija i socialnog staranja, Ministarstva ekonomije, kao Uprave za inspekcijske poslove.
“Ukoliko do tog sastanka ne dođe u najkraćem mogućem roku, ili taj sastanak ne urodi plodom, obavještavamo javnost i sve nadležne, naprijed pomenute, organe da ćemo pozvati svoje članstvo da postupaju po slovu Zakona, a da se ogluše o nezakonita i neustavna podzakonska akta, koja pogađaju isključivo ugostiteljsku i turističku privredu” zaključili su u saopštenju.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori preminula su dva pacijenta – iz Budve i Berane, od kojih je mlađi imao 66, a stariji 68 godina. Registrovano je 207 novih slučajeva, a prijavljen je oporavak kod 271 pacijenta. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 2215.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 03.12.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2125 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 207 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, kazali su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
67
Tivat
27
Kotor
14
Nikšić
13
Herceg Novi
12
Bar
10
Danilovgrad
10
Bijelo Polje
9
Budva
9
Pljevlja
9
Berane
8
Cetinje
5
Kolašin
4
Mojkovac
3
Andrijevica
2
Ulcinj
2
Petnjica
1
Plav
1
Šavnik
1
UKUPNO
207
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 03.12.2021. godine je iznosio 9,74 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2324.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 158283.
Zadnjih dana pristiglo je više upita od predstavnika medija u vezi sa stavom Katoličke Crkve o najavljenom zahtjevu da se na ulazu u crkve moraju pokazati nacionalne digitalne covid potvrde. Svoj stav o tome izrekli su katolički biskupi Crne Gore u izjavi koju ovdje donosimo:
Katolička Crkva u Crnoj Gori je od samih početaka pandemije, da bi zaštitila zdravlje vjernika koji pohađaju crkve, samostalno primjenjivala mjere za suzbijanje korona virusa, kakve su bile na snazi u drugim zemljama. Kad su donesene mjere na razini države, nastojali smo se držati svih danih uputa i preporuka. Zahvalni smo Bogu jer nijedna katolička crkva u Crnoj Gori nije bila žarište zaraze niti širenja korona virusa.
Katolička Crkva, kao dio društva ove zemlje, odgovorno i ozbiljno se, osobito preko Caritasa, uključuje i daje svoj doprinos u brizi za fizičko zdravlje svih ljudi. Isto tako ne zaboravlja svoje specifično poslanje brige za duhovno i duševno zdravlje svojih vjernika i svih bližnjih koji joj se obraćaju za pomoć. Ta briga za duše, što je specifikum Katoličke Crkve, pa i drugih Crkava i vjerskih zajednica, traži od nas da u ovim prilikama pandemije ne zaboravimo to svoje temeljno poslanje. Zato smatramo da bi društvo kao takvo trebalo prepoznati i uvažiti naše mišljenje.
Stoga nas iznenađuju odluke koje se donose bez prethodnih konzultacija s crkvenim poglavarima, tim više što duboko zadiru u vjersku slobodu i samu dobrobit vjernika koji svojim odgovornim pristupom borbi za zdravlje daju i svoj doprinos nošenjem maski i cijepljenjem.
Smatramo potrebnim naglasiti da nas zbunjuju i ponižavaju stavovi pojedinaca koji bi htjeli da se vjerski djelatnici pretvore u inspektore i policajce, kada je u pitanju pridržavanje i provođenje donesenih mjera.
Katolički biskupi i svećenici, nasljedujući svoga učitelja Isusa Krista, ostat će vjerni svom pastirskom poslanju i pružati svojim vjernicima utjehu i okrjepu po svetim sakramentima, ne tražeći od njih bilo kakve isprave i dokaze o zdravstvenom stanju, držeći se, kao i do sada, korisnih propisa za suzbijanje korona virusa.
U Crnoj Gori je po opštinama najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovana Tivtu, Plužinama i Šavniku.
U Tivtu su registrovana 1.732 zaražena na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana, u Plužinama 995, Šavniku i Herceg Novom po 899.
U Budvi je registrovano 879 oboljelih od COVID-a 19 na 100 hiljada stanovnika, u Mojkovcu 861, Danilovgradu 793, Podgorici 756, na Cetinju 718, u Andrijevici 676, na Žabljaku 649, u Kotoru 620.
U Nikšiću je, u posljednjih 14 dana, registrovano 575 zaraženih koronavirusom na 100 hiljada stanovnika, Pljevljima 555, Beranama 526, Bijelom Polju 505, Kolašinu 484, Baru 477, Ulcinju 233, Tuzima 178.
U Plavu su registrovana 132 oboljela od COVID-a 19 na 100 hiljada stanovnika, Petnjici 95, Rožajama 61 i u Gusinju 25.
