Direktorat za vanredne situacije MUP-a apeluje na građane da svoje aktivnosti prilagode najavljenoj meteorološkoj situaciji. Zbog obilne kiše, upozoravaju iz MUP-a, očekuje se porast vodostaja rijeka, a lokalno je moguća i pojava klizišta i odrona.
Iz MUP-a podsjećaju da se na osnovu informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u periodu od 6. do 11. januara 2021. godine, na području Crne Gore očekuju nestabilne vremenske prilike.
“Najavljena meteorološka situacija usloviće obilniju količinu kiše u centralnim predjelima, na primorju i planinskom zaleđu Jadrana. Jača kiša se očekuje u srijedu, 6. januara, a potom u periodu od petka do nedjelje. Na sjeveru se u istom periodu očekuju intenzivnije sniježne padavine. Za 6. i 10. januar očekuje se jak južni vjetar, a u višim predjelima na sjeveru imaće i olujni karakter”, navodi se u saopštenju.
Zbog obilne kiše, kako dodaju iz MUP-a, očekuje se porast vodostaja u rijekama, a lokalno je moguća i pojava klizišta i odrona.
Zbog prognozirane meteorološke situacije, Direktorat za vanredne situacije MUP-a apeluje na građane i ostale subjekte društva da svoje aktivnosti prilagode najavljenim vremenskim prilikama.
“Svi subjekti u sistemu zaštite i spašavanja će za pomenuti period podići nivo operativne spremnosti za reagovanje u ovakvim situacijama. Direktorat za vanredne situacije MUP-a će sa nadležnim službama i organima pratiti situaciju na terenu i reagovati u skladu sa razvojem događaja”, zaključuje se u saopštenju.
Kotor – Od posljedica virusa Covid 19, u 42. godini danas je preminuo Srđan Barba, nekadašnji vaterpolista Primorca i trener u VA Cattaro.
Barba je prošao sve mlađe selekcije Primorca, bio je i reprezentativac mlađih selekcija nekadašnje Jugoslavije.
Na Univerzijadi u Bangkoku 2007.godine, sa reprezentacijom Crne Gore osvojio je zlatnu medalju.
Zatečeni i potreseni Srđanovim preranim odlaskom, što predstavlja veliki gubitak za naš sport, Vaterpolo i plivački savez Crne Gore uputio je izraze najiskrenijeg saučešća porodici, kao i klubovima Primorcu i Cattaru.
U jeku novogodišnjih praznika sad već prošle 2020. godine, Bratstvo Srpske Pravoslavne Omladine ”Sveti Pantelejmon” iz Tivta je odlučilo da usreći tivatske đake dijeleći im novogodišnje paketiće koji su sadržali mnoge slatke radosti. Uz paketiće, đaci su dobili i čestitku sa logom Bratstva, kao pojedinačni znak pažnje za svakog od njih, kaže se u saopštenju ove NVO.
“Cilj i namjera ove akcije su bili samo jedno: da se u srcima malih đaka probudi makar dio praznične atmosfere koja im je oteta uslijed tekuće epidemiološke situacije. Prilikom dijeljenja paketića, omladina Bratstva je na umu imala mališane svih vjera i nacija i svaki njihov osmijeh nama je bio podjednako vrijedan! Mi nikada nismo gledali ljude, a naročito ne djecu, kroz prizmu nacije i vjere, već uvijek po nauci Hrista Isusa: kroz ljubav beskonačnu i čovjekoljublje.
Nikada nam nije padalo na pamet, niti bi nam obraz i čast dozvolili, da dječiju čistotu ukaljamo kakvom nacionalnom ili vjerskom propagandom.
Izgleda da se poneki još ne mogu pomiriti sa izbornim porazom od 30.08.2020, pa koriste svaki povod, ma koliko isprazan i beznačajan, da šire svoju toksičnu misao i siju sjeme razdora među braćom, pritom se koristeći dezinformacijama i otvorenim lažima. Čini se da su nacionalni kompleksi i ideološka paranoja dosegli nivo hronične šizofrenije zbog koje pojedini u činu nesebičnog darivanja vide pokušaj vjerskog ekstremizma i nacionalnog inžinjeringa. Upravo zbog takvog stanja uma i političke misli, naši kritičari su na čestitci našeg Bratstva vidjeli ”Načertanije” Ilije Garašanina. U brižnosti prema djeci oni su vidjeli Zakon o slobodi vjeroispovijesti, pa su čak i provukli mračne devedesete iako smo mi već bili na kraju 2020. Jedino nas čudi kako je izostavljena kobna 1918-ta i koje bi joj oni mjesto našli među poklonima.
Uzimajući u obzir kako su članovi Bratstva, vođeni principima čovjekoljublja, težili tome da nijedno dijete ne ostane bez darova, ma koje vjere i nacije ono bilo, da se primjetiti da se tim istim principima nisu vodili i pripadnici Hrvatskog Crvenog Krsta koji su preko potrebnu pomoć uoči katastrofe koja je zadesila tu zemlju dijelili na osnovu nacionalne pripadnosti. No u molitvama Bratstva su od početka bili svi pogođeni zemljotresom u Hrvatskoj i to će tako ostati bez obzira na sramne činove druge strane.
I dok se tivatski osnovci slade keksićima, sokićima, bombonama i čokoladicama, mi želimo onima koji su još zaslijepljeni fantamazgorijama o zavojevačima Crne Gore i razaračima svega crnogorskog da otvore svoje oči, omekšaju svoja srca i kušaju slatkoću ljubavi Hristove.
Srećni novogodišnji i Božićni praznici”, kaže se u saopštenju NVO Bratstvo Srpske Pravoslavne Omladine ”Sveti Pantelejmon” iz Tivta.
Petrovac – Dom za stare – Franjevke foto Boka News
Opština Budva raspisala je javni poziv za ustupanje izvođenja završnih radova na izgradnji Doma za stare u Petrovcu. Procijenjena vrijednost radova, kako stoji u javnom pozivu, je 41 hiljada eura.
Podsjećamo Opština Budva je još prije dvije i po godine izdvojila 100 hiljada eura za gradnju posebnog krila Doma starih koji je u okviru franjevačkog samostana časnih sestara Sveti Vid u Petrovcu.
Ženski franjevački samostan u Petrovcu od 1966. godine postao je i neformalni Dom za nezbrinuta, usamljena i bolesna stara lica. Osim Opštine, za gradnju novog krila Doma starih 80 hiljada dolara dobijeno
od Biskupske konferencije Američke crkve.
Grupacija Savana, koja je u vlasništvu biznismena Veselina Mijača, novi je vlasnik crnogorskog dnevnog lista Dnevne novine.
U ambicioznom biznis planu Mijač je predvidio da uz štampano izdanje, koje će biti redizajnirano, kadrovski i tehnički osvježeno, otvori portal i televiziju sa nacionalnom pokrivenošću. Platforma za uspostavljanje portala uskoro će biti završena, a ekipa stručnjaka koju je Mijač angažovao već intenzivno radi i na pripremi za otvaranje televizije.
Dnevne novine su osnovane 2011. godine, a od 2013. su u vlasništvu medijske grupacije Media Nea, čiji je vlasnik grčki biznismen Petros Statis.
Razgovori o preuzimanju, odnosno kupovini Dnevnih novina vode se nekoliko mjeseci, a konačan dogovor Statisa i Mijača postignut je u decembru prošle godine.
U vlasništvu Mijača su, podsjetimo, Hotel Ramada, Mall of Montenegro i zgrada Europointa u Podgorici. Crnogorska javnost pamti da je donirao 180.000 eura za obnovu podgoričke Osnovne škole “Milorad Musa Burzan”, čiji je đak bio prije nego što je sa roditeljima otišao za Švedsku.
Ovaj biznismen pomogao je u sprečavanju širenja novog korona virusa donacijom od 100.000 eura. Podsjetimo i to da je kompanija Savana krajem 2019. godine dobila nagradu za filantropiju Iskra za društveno odgovorno poslovanje, dok je Mijač dobitnik priznanja Uprave za dijasporu za unapređenje privrednog partnerstva.
Pod sve većim pritiskom da ubrza cijepljenje protiv koronavirusa, australski premijer Scott Morrison u utorak je rekao da neće preuzimati “nepotrebne rizike” i oponašati britansko hitno odobravanje lijekova.
Iako mnoge države već uvelike cijepe stanovništvo, očekuje se da australske farmaceutske vlasti neće donijeti odluku o lijekovima kandidatima barem još mjesec dana, a cilj im je dati prve doze do kraja ožujka.
Pod pritiskom zbog tog naizgled sporog programa, Morrison – koji se na početku pandemije hvalio da će Australija biti “na čelu” za bilo kakvo cjepivo – sugerirao je da su države opustošene virusom poput Britanije prisiljene riskirati hitnim odobrenjima cjepiva.
“Australija nije u izvanrednoj situaciji poput Ujedinjenog Kraljevstva. Stoga ne moramo brzati. Ne moramo riskirati”, rekao je konzervativni čelnik za lokalni radio 3AW.
Australija je u velikoj mjeri eliminirala prijenos virusa u zajednici, ali trenutno se bori protiv malih žarišta ove bolesti u najvećim gradovima zemlje, Sydneyu i Melbourneu.
U cijeloj državi u bolnicama je trenutno oko 26 oboljelih od covida-19.
Rekao je da je Britanija, s gotovo 60.000 dnevnih slučajeva covida-19, bila “u vrlo ranoj fazi” uvođenja cjepiva i “imala je poprilično problema, a to je učinila po hitnom postupku”.
“Oni ne ispituju serije cjepiva prije nego što se distribuiraju među stanovništvom, kako vidim”, rekao je Morrison ustrajući na tome da će Australija provesti takvo testiranje.
Australski premijer tjednima je govorio da će masovno cijepljenje u Britaniji, Sjedinjenim Državama i drugdje pružiti Australiji više podataka o sigurnosti cjepiva nego što bi to mogla učiniti klinička testiranja.
Australija – s oko 25 milijuna stanovnika – pristala je kupiti gotovo 54 milijuna doza cjepiva Sveučilišta Oxford/ AstraZenece, s 3,8 milijuna isporučenih početkom ove godine.
Također je postigao dogovor za 51 milijun doza Novavaxa ove godine, 10 milijuna doza cjepiva Pfizer/ BioNTecha početkom ove godine, a uloženo je i u domaće cjepivo Sveučilišta u Queenslandu od kojeg se odustalo već na testiranju.
Posušje: Život izgubila četiri mladića i četiri djevojke
U Hrvatskoj je dan žalosti u spomen na osmero mladih koji su umrli u novogodišnoj noći u tragičnoj nesreći blizu Posušja.
Odluku da 5. januara proglasi danom žalosti donijela je jučer hrvatska vlada. Premijer Andrej Plenković poručio je kako se radi o “poruci solidarnosti i potpore u ime cijele Hrvatske” i tu odluku, donesenu na poticaj šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana, nazvao je “ispravnom porukom”.
Osmero mladih umrlo je u novogodišnjoj noći od posljedica trovanja ispušnim plinovima od agregata koja je vikendicu u mjestu Tribistovo kod Posušja, gdje su čekali Novu godinu, opskrbljivala električnom energijom.
Tijela Ivana Miličevića, Stipe Romića, Žane Pavković, Mie Soldo, Stipe Pavkovića i Marije Pavković pokopana su jučer u mjestu Rakitnu. Dan ranije u Posušju je bio sprovod Mirele Rezo i Stjepana Jukića.
Troje mladih bili su studenti Sveučilišta u Splitu, a petero su studirali na Sveučilištu u Mostaru.
U županiji zapadnohercegovačkoj, koja ne pamti ovakvu tragediju, proglašena je trodnevna žalost. Federacija BiH dva je dana odredila kao dane žalosti, dok su bosanskohercegovačke državne vlasti danom žalosti proglasile 2. januara.
Naši pomorci sa M/V Obrovac su nam poslali u redakciju fotografije i kratku poruku podrške za sve stradale u potresu koji je prije nekoliko dana razorio Petrinju, Sisak, Glinu i okolne gradove i sela.
Prenosimo njihovu poruku:
Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti na ovoj Zemlji je dati ljudima do znanja da nisu sami. Puno pozdrava vam šalje posada M/V Obrovca Tankerske Plovidbe Zadar, sa Sjevernog Pacifica na putu za Kinu!
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP) utvrdio je Nacrt Programa uređenja prostora za 2021. godinu, ukupne vrijednosti 6,95 muliona eura i stavio ga na javnu raspravu koja traje do 14.januara.
Zbog pandemije koronavirusa centralni okrugli sto sa zainteresovanom javnošću neće biti održan, već će se javna rasprava sprovesti u elektronskoj formi i dostavljanjem pisanih predloga i sugestija lokalnoj upravi Tivta.
U nacrtu Programa stoji da će Optina ove godine za ekspropijaciju privatne imovine građana izdvojiti ukupno 3,3 miliona eura, od čega najviše – čak 2,5 miliona eura za zemlju mještana Krtola koju je prije pet godina bivša tivatska lokalna DPS-SD-HGI vlast, uzurpirala na Klačini, kako bi tamo izgradila postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Pored ovoga, još 550 hiljada eura izdvojiće se za ekspropijaciju privatne imovine prema već dospjelim obavezama, odnosno projektima koje je takođe započela bivša tivatska gradska uprava, ali nije izmirila te obaveze prema građanima. Za ekspropijaciju po osnovu privođenja planova namjeni, odnosno incesticije koje će realizovati aktuelna uprava grada koju čine koalicijia građanskih listi NP-BF-GB, opredijeljen je iznos od 243.750 eura.
Opština planira da ove gidine izdvoji ukupno 228.490 eura za izradu razne projektne dokumentacije ii njenu revizuju, a opet će najveći dio tog novca otići na projekte kojima se u kampanji za lokalne izbore u Tivtu prošle godine hvalila bivša DPS-SD-HGI vlast, ali ih nije platila. Tako će aktuelna gradska uprava izmiriti čak 44.700 eura za izradu glavnog projekta rekonstrukcije zgrade Osnovne škole „Branko Brinić“ u Radovićima, 18.150 eura za izradau glavnog projekta rekonstrukcije područnog odjeljenja OŠ „Drago Milović“ u Gradiošnici, te još ukupno 8.990 eura za usluge revizije projekata za škole u Radovićima i Gradiošnici, odnosno revizije projekta rekonstrukcije podrušnog odjeljenja OŠ „Drago Milović“ u Donjoj Lastvi.
Za izgradnju novih saobraćajnica predviđeno je 1,47 miliona eura od čega najviše – 1,15 milona eura za gradnju MR 2 pristupne saobraćajnice turističkom kompleksu Luštica Bay u Krtolima. To je inače, još jedna od niza obaveza koju je novu, ostavila stara vlast predvođena DPS-om, a koja je inače, lani raspisala tender za izbor izvođača radova na MR 2 saobraćajnici, iako je prethodno nenamjenski spiskala nešto preko 900 hiljada eura koje joj je za realizaciju tog projekta, uplatila Vlada bivšeg premijera Duška Markovića (DPS). Sa ukupno nešto preko 314 hiljada eura, aktuelna tivatska vlast namjerava da konačno, izgradnjom njene treće faze, završi saobraćajnicu u naselju Cacovo koju je bivša DPS-SD-HGI uprava gradila, ali nije završila, pune četiri godine.
Za sanaciju lolanih puteva opredijeljen je iznos od 175,5 hiljada eura i dodatnih 15.000 eura za postavljanje saobraćajne signalizacije.
Iznos od ukupno 557 hiljada eura biće opredijejen za završetak tri projekta izgradnje novih javnih gradskih objekata- sve listom takođe nezavršene „zaostavštine“ bivše gradske uprave predvođene smijenjenim gradonačelnikom Siniđom Kusovcem (DPS): prve faze šetališta u Krašićima, prve faze šetališta na Belanima i kompleksa sportskih terena u Donjoj Lastvi. Za rekonstrukciju kule srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Lukovič koju je takođe najavljivala, ali ni započela nije bivša vlast, Opština će ove godine izdviojiti nešto manje od 92 hiljade eura.
Na otplatu kredita na ranije realizovanim fazama III i V izgradnje vodovodne i komunalne infrastrukture, tokom ove godine biće potrošeeno ukupno 832 hiljade eura, dok je za ostale manje projekte, izgradnju potpornih zidova i kanala atnosferske kanalizacije, u programu uređenja prostora za 2021. opredijeljen iznos od još oko nepunih 290 hiljada eura.
Što se izvora finansiranja tiče, u Nacrtom Programa uređenja prostora Opštine Tivat za 2021. stoji da će se novac obezbijediti naplatom naknade za uređenje građevinskog zemljišta (komunalijama) u iznosu od 2 milione eura, 1,95 miliona odnosi se na „ostala budžetska sredstva“, dok će 3 miliona eura „doći“ iz dugoročnog kredita kojeg će Opština uzeti kod komercijalnih banaka.
Period nestabilnih vremenskih prilika sa kišom i snijegom, nastaviće se i narednih dana, a obilnije padavine nas očekuju sutra u petak i za vikend, najavio je meteorolog Branko Micev.
“Kako sada stvari stoje sve do 11. ili 12. januara očekuju se ovakve vremenske prilike sa kišom i na sjeveru sa snijegom”, kazao je Micev i dodao da, ako ne dođe do značajnih promjena, nakon 12. januara nas očekuje stabilizacija vremena.
“Sjutra se očekuju nestabilne vremenske prilike sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, u planinskim oblastima imaćemo susnježicu i snijeg”, kazao je Micev.
U četvrtak oblačno, sa kako dodaje Micev, osjetno manje padavina.
“Za petak i dane vikenda u Crnoj Gori se očekuju jako nestabilne vremenske prilike sa kišom, pljuskovima, povremenim pljuskovima sa grmljavinom, u planinama povremeno sa snijegom”, kazao je Micev, za TVCG.
