Marić: Nemogućnost noćnog slijetanja i ograničen prostor dio problema, ali se Aerodrom Tivat neće predati…

4
Rade Maric

Na Aerodromu Tivat 2019. godine je opsluženo 1.360.000 putnika. Taj broj bi, prema riječima direktora Radovana Marića, da nije bilo korone, u 2020. dosegao i do milion i po. No, briga o statistici u jeku pandemije nije jedini izazov. Ograničen i devastiran prostor, nedostatak neavijacijskih sadržaja, nemogućnost noćnog slijetanja samo su dio problema za koje bi što prije trebalo iznaći rješenja, kako bi Aerodrom Tivat dobio mjesto koje zaslužuje.

Kako u razgovoru za Avioportal kaže direktor tivatskog Aerodroma, po preuzimanju funkcije 2017. bio je iznenađen zatečenim stanjem. Prvo se osvrnuo na manevarske površine odnosno pistu koja je urađena davne 1972. godine.

“Ono što je za nevjerovati, koliko god ironično zvučalo, da nije bilo zemljotresa 1979. do dana današnjeg vjerovatno da je niko ne bi stavio u red apsolutnih prioriteta. Možete zamisliti koliko je dobro rađena tih godina kada je i dan danas izuzetno održiva i sigurna, bez obzira što je vrijeme učinilo svoje i što se moralo uveliko ući u njenu generalnu rekonstrukciju”, kazao je Marić.

Aerodrom Tivat – foto Boka News

On je dodao da je prije nepune dvije godine sa kolegama iz menadžmenta sanirao određeni dio i to u onoj najkritičnijoj “touchdown” zoni.

“Uspjeli smo da tih 7200 m2 presvučemo novim asfalntnim slojem i na taj način podignemo stepen sigurnosti na jedan viši nivo. Naravno, kad to kažem, ne znači da je poletno-slijetna staza u bilo kom trenutku bila nesigurna jer postoje procedure koje se poštuju, ali definitivno mnogo ranije je moralo da se uđe u adaptaciju i generalnu rekonstrukciju, svih operativnih površina. ”

Sve ovo, kako kaže, saopštava ne umanjujući značaj prethodnih generacija koje su “sigurno dale svoj doprinos da Aerodrom Tivat bude to što je danas – aerodrom koji opslužuje najviše putnika u Crnoj Gori, ali očigledno je da red prioriteta nije ni izbliza bio onakav kakav se podrazumijeva kada je aerodrom u pitanju. Jer, aerodrom prvo predstavlja površinu za sigurno i bezbijedno slijetanje i polijetanje vazduhoplova, pa tek onda idu objekti, instalacije i ostali sadržaji.”

Aerodrom Tivat

Još jedan od problema koje je zatekao, a koji su riješili u najkraćem roku, tiče se kanalizacione mreže.

“Zamislite aerodrom koji nije priključen na kanalizacionu mrežu. Na 45 stepeni žaropeka u Tivtu izlaze iz aviona naši turisti, a mi fekalije istačemo u sred podneva. Kada sam pitao kolegu zašto to radi dobio sam odgovor ‘Pa, direktore, ako to ne uradimo eksplodiraće šahte u terminalnoj zgradi jer je preopterećenje veliko!’ Na pitanje o kakvom se preopterećenju radi dobio sam prost odgovor – mi nemamo kanalizaciju! Već sljedeće godine smo uspjeli da spojimo kanalizacioni sistem za relativno malo novca i to je jedna od strateških stvari koja je urađena za vrijeme mog mandata”, navodi on.

„Dva i po kilometra autoputa vas vode iz nigdje u ništa, a dva i po kilometra poletno-slijetne staze vas spajaju sa čitavim svijetom“, poručuje Marić.

Razumije, kaže, da neko nije imao viziju o strateškom razvoju Aerodroma Tivat ’50 ih godina prošlog vijeka ali, kad su se počeli graditi rizorti poput Porto Montenegra, Lustice Bay i Porto Novog, moralo se definitivno nešto promijeniti.

„Morao je da se nađe prostor za nekih 50-100 miliona eura, da napravimo jedan lijep savremen aerodrom koji bi zadovoljavao naše potrebe i za narednih 20-30 godina. Ja cijenim da Crna Gora treba da bude negdje limitirana na pet miliona putnika preko oba aerodroma, znači da bi aerodrome trebalo projektovati na oko 2,5 miliona putnika. Mislim da je to sasvim dovoljno i to je neka moja percepcija uzimajuci u obzir strategiju održivog razvoja i sve ono što ona podrazumijeva. Cijenim da se mogao napraviti jedan lijep aerodrom, jer je to bila potreba turističke privrede. Dva i po kilometra autoputa vas vode iz nigdje u ništa, a dva i po kilometra poletno-slijetne staze vas spajaju sa čitavim svijetom. Ovako smo došli do tačke u kojoj je situacija neuporedivo teža za razvoj aerodroma“, kazao je Marić, osvrćući se i na dugogodišnji problem sa prostorom koji je, naglašava, krucijalni.

“Mi smo sa svih strana skučeni. U sklopu manevarskih površina nemamo stazu za voženje, koja bi nam puno značila u onom špicu kad imamo ljetnju sezonu – gdje slijeće preko 60 aviona u vidnom dijelu dana. Još uvijek nemamo noćne operacije na Aerodromu Tivat. To je jedan veliki stres i puno bi nam značilo da imamo i veći broj parking pozicija, kao i sve ono što bi podrazumijevalo cjelokupni koncept aerodroma. Nažalost, ta strateška vizija na državnom nivou, iz nekog razloga nije dovedena do kraja i zato sad imamo aerodrom kakav imamo-prilično devastiran, zapušten u svakom pogledu, i svaka njegova dalja budućnost je vezana sa ozbiljnim nivoom investicija”, ističe.

Govoreći o noćnim operacijama kaže da je firma Nav Blu uradila procedure i nedvosmisleno potvrdila da se one mogu obavljati uz pojedina ograničenja. Ostalo je da Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) pošalje povratnu informaciju koja će, vjeruje Marić, biti pozitivna.

“Idealno bi bilo kada bi taj noćni start mogao do nekih sat i po do dva poslije sunseta da odradi svoj posao. Više od dva sata smatram da ne bi niko mogao da prihvati jer Tivat je već postao ekskluzivna turistička destinacija i sad zamislite da imate luksuzni stan u Porto Montenegru, a u ponoć čujete buku motora. To bi bilo nekorektno i imalo bi dalekosežne posljedice. Znači, u 22.30 – 23h bi te noćne operacije morale biti završene i to bi za nas bilo bitno jer bismo dobili još malo prostora za svoje aktivnosti”, kaže direktor Aerodroma Tivat dodajući da je još jedan problem koji se tiče noćnog starta osvjetljenje koje je zastarjelo:

Aerodrom Tivat

“Ja lično smatram da i ovakvo kakvo je tokom vidnog dijela dana ono itekako ima svoju funkciju u uslovima smanjene vidljivosti, sumaglice, a da za implementaciju u noćnim uslovima prethodno mora biti završena kompletna generalna rekonstrukcija svih manevarskih površina i riješen čitav niz neusaglašenosti, pa tek onda pristupiti ugradnji savremenog Sistema osvijetljenja. Svi drugačiji postupci i red poteza bi značio samo bacanje novca.”

Na brojnim svjetskim aerodromima neavijacijski prihodi polaku sustižu avijacijske dok na Aerodromu Tivat, kaže Marić, nema mjesta ni za jedan najobičniji bankomat a kamoli za nešto drugo.

“Jednom prilikom sam tokom razgovora rekao da bi najbolje rješenje bilo da ovaj aerodrom počnemo graditi iz temelja. U sklopu toga bi morao da se nađe prostor i za neavijacijske sadržaje koje mi, nažalost, u Tivtu nemamo. S druge strane, kakva može biti prednost shvatićete iz situacije u kojoj se jednom prilikom, kolega pilot nakon izlaska iz aviona vrlo brzo našao na parkingu i upitao ‘gdje je aerodrom’, ne shvatajući da je već izašao iz njega. Tivat je to što jeste i opet moramo imati veliku dozu ponosa što i takav kakav jeste je uspio da 2019. opsluži preko 1.360.000 putnika. Da nije bilo pandemije očekivali bismo prošle godine preko 1.500.000 putnika da prođe kroz, kao što sam već rekao, jako ograničen i skučen prostor.”

Dodatni izazov jeste i sama magistrala Budva – Tivat koja, navodi Marić “pored toga što ograničava prostor za širenje aerodroma, u ljetnjoj sezoni zna da bude zagušena i da vozila budu zaglavljena u kilometarskim kolonama.“

“I onda nam se dešava da putnik od Londona do Tivta dođe za dva sata a da nije baš siguran koliko će mu vremena trebati od Tivta do Budve. Nadamo se da će se već tokom ove godine ući u realizaciju tog projekta gradnje jedne moderne saobraćajnice, čime bi se omogućio komfor prilikom dolaska i odlaska s aerodroma, koji bi putnici svakako imali u vidu prilikom izbora aerodroma Tivat kao destinacije”, cijeni sagovornik Avioportala.

Tivatski aerodrom

Sertifikacija Aerodroma Tivat

Svi navedeni nedostaci vode ka tome da je Aerodrom Tivat, pored podgoričkog, jedini u regionu koji nije sertifikovan. Da bi prešli ovaj korak, prvo treba otkloniti sve neusaglašenosti.

“Na dijelu praga 14 fali nedostajuća površina dijela osnovne staze ali i restriktivna površina tzv. RESA, to je nešto što aerodrom ima kao obavezu da uradi u cilju dobijanja sertifikacije. To zahtjeva ozbiljne radove. Trebalo je izmjestiti put ka Ostrvu Cvijeća i, iako nismo licencirani za tako nešto, menadžment Aerodroma Tivat je Agenciji za civilno vazduhoplovstvo (ACV) uputio predlog za izmještanje praga 14 uz određene proračune koje to izmještanje podrazumijeva, ali nažalost od njih smo na naš predlog dobili negativan odgovor”, poručuje i dodaje:

“Ovom prilikom ne želim da umanjim značaj i odgovornost ACV-a ali volio bih da ukažem da nam je svima potrebna jedna doza fleksibilnosti uz potpuno poštovanje principa sigurnosti odvijanja vazdušnog saobraćaja. Aerodrom Tivat postoji od 1957. godine, takav kakav jeste, i očekivati da sve njegove neusaglašenosti budu riješene u postojećem prostoru je po malo nerealno. Kad bi pravili ispočetka sve novo, onda bi bilo logično da se sve u startu postavi kako je zahtjevano, ali u situaciji u kojoj smo sad, smatram da treba da nađemo kompromis da se problem riješi bez ugrožavanja sigurnosti odvijanja operacija na aerodromu Tivat. Ja sam siguran da takvo rješenje postoji”, ističe Marić.

On smatra da i pored toga što na nivou države postoji nacionalni odbor za sigurnost, a na nivou dva aerodroma lokalni odbori, u ovako malom sistemu kakav je Crna Gora, gdje postoji ograničen broj vazduhoplovnih subjekata neizostavno mora postojati intezivnija saradnja pa zašto ne i određena neprekidna komunikacija između njih, kako bi se svi problemi efikasnije rješavali, prvenstveno u operativnom smislu.

Zaposleni – najvažniji resurs tivatskog Aerodroma

No u moru izazova i problema koji se gomilaju i čekaju bolje dane za rješavanje, ne zaboravlja da pomene zaposlene koji su, naglašava, najvažniji resurs tivatskog Aerodroma.

“To je jedan značajan broj profesionalaca koji bi poželio svaki aerodrom na svijetu. Oni su ti koji odrađuju ogroman posao. Žao mi je što na nivou čitave države ne postoji svijest o njihovom značaju već se samo govori o njihovim platama. Otkad sam ja tamo, a koliko čujem i dosta vremena prije mene, te plate nisu povećavane dok obim posla jeste i to u ogromnoj mjeri, a sa njim stres i odgovornost. U špicu sezone 4-6 milijardi robe dnevno prođe u Tivtu, zamislite koliko je to. I zamislite sad mog kolegu koji stepenicama prilazi avionu… Ako samo malo izgubi koncentraciju šteta neće biti euro nego na stotine hiljada eura. Moram biti ponosan na te ljude koji vrhunski rade svoj posao, pošteno zarade svoju platu i obezbijede prihod za čitavu državu. Oni su najvažniji resursi, naravno da se nikad nisam niti ću se složiti sa neadkvatnim primanjem radne snage koje je ne tako često motivisano nekim drugim, a ne profesionalnim razlozima – sagovornik ponovo naglašava da je jedno značajno jezgro profesionalaca na Aerodromu Tivat nešto što ovoj državi treba da služi na ponos. Sve ostalo zahtijeva generalno promišljanje, stratešku viziju i stav relevantnih državnih organa koji su jedini nadležni da odluče o daljoj budućnosti razvoja Aerodroma Tivat”, zaključuje Marić.

Svetkovina Blažene Ozane Kotorke, zaštitnice Kotorske biskupije i suzaštinice Kotora

0
Blažena Ozana – Kotor 27. april 2019. foto Boka News

Svetim misama danas (27. april) u u čast bl. Ozane Kotorke obilježen je blagdan u crkvi sv. Marije od Rijeke (Koleđate) u kojoj počiva blaženičino neraspadnuto tijelo. Blažena Ozana je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora.

Centralnu misu predvodio je danas ustoličeni kotorski biskup mons. Ivan Štironja.

Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.

Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.

Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.

Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.

Blažena Ozana

Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.

Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.

U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.

Kotor Ozana 1930. – foto Biskupija Kotor

Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“

U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.

Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.

Ugostitelji Crne Gore: Piće za sve koji se budu vakcinisali

3
Ugostitelji / turizam Crna Gora /Foto Boka News

Ugostitelji Crne Gore u subotu, 1. maja, u 12 sati započinje kampanju za podizanje svijesti o značaju vakcinacije. U znak zahvalnosti osobe koje se budu vakcinisale dobiće besplatno piće u lokalima koju budu učestvovali u kampanji.

– Zbog negativnih efekata koje je imala kriza prouzrokovana pandemijom COVID-19 na ugostiteljski sektor i druge grane privrede potrebno je zajednički djelovati kako bi prevazišli ovu krizu, a u ovom trenutku vakcinacija što većeg broja stanovnika jeste jedino dugotrajno rješenje – kazali su u toj nevladinoj organizaciji.

Oni su uputili poziv svim ugostiteljima da daju doprinos ovoj kampanji čiji je glavni cilj imunizacija što više ljudi kako bi se omogućio što kvalitetniji i bezbjedniji način zivota i rada za sve-

– Ideja kampanje je da ugostiteljski sektor podstakne vakcinaciju i izrazi zahvalnost onima koji su bili odgovorni i vakcinisali se na taj način što će u toku kampanje osobe koje su vakcinisane dobiti besplatno piće (kafu, pivo, vino) u ugostiteljskom objektu, uz potvrdu da su vakcinisane – navedeno je u saopštenju.

Ugostitelji Crne Gore će oobezbijediti flajere koji će se nalaziti na stolovima ugistiteljskih objekata, a koje će dijeliti u više gradova.

Kampanja će trajati nekoliko dana.

U katedrali sv. Tripuna ustoličen novi kotorski biskup mons. Ivan Štironja

0

Mons. Ivan Štironja ustoličen je za kotorskoga biskupa na prigodnoj ceremoniji koja održana danas u katedrali sv. Tripuna u Kotoru.

Biskupsko ustoličenje je svečani čin u kojem izabrani biskup kanonski preuzima biskupiju “koja mu je od Sv. Oca povjerena na upravljanje i vođstvo”.

„Danas na blagdan bl. Ozane Kotorske, suzaštitnice grada Kotora i Biskupije dobijamo novog biskupa. Prema podacima koji su nam dostupni, mons. Ivan Štironja je 91. biskup drevne Kotorske biskupije i deseti koji nosi ime Ivana apostola jevanđeliste“ – kazao je u pozdravnom govoru  Upravitelj kotorske biskupije i barski nadbiskup Rrok Gjonlleshaj, koji je predao biskupski štap mons. Ivanu Štironji.

Ustoličenje Kotorskog biskupa

„Mi smo pozvani svetiti svoje vrijeme i budućim generacijama ostaviti svjedočanstvo svijeta, života. Hrišćanski ideal, pogotovo u porodici, jeste ljubav uprkos svemu. Ljubiti Boga svim srcem svojim, svim umom, svom dušom, a bližnjega svoga kao sebe samog.

Ovo je poziv i program upućen svima, ne samo njemu kao pastiru ove crkve i vjernicima Kotorske biskupije, nego svakom čovjeku bez obzira na vjeru i naciju. Davno napisani program ne za jednu godinu ili jedan mandat, nego za vjekove i vječnost” – kazao je biskup Štironja.

Ustoličenje Kotorskog biskupa – Mons. Štironja ulazi u katedralu Svetog Tripuna

Mons. Ivana Štironju papa Franjo imenovao je 22. decembra 2020. godine novim kotorskim biskupom, koji je zaređen u Mostaru 7. aprila zbog tadašnje epidemiološke sitacije u Crnoj Gori.

Svečanosti u Kotoru prisustvovali su crkveni veledostojnici Srpske praoslavne crkve, izaslanik predsjednika Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, savjetnica predsjednika Vlade Crne Gore za manjine, predsjednici opština Kotor, Tivat, Herceg Novi, Bar, veleposlanik i konzulica RH u Crnoj Gori, predstavnici hrvatskih udruga u Crnoj Gori.

Na svečanosti povodom ustoličenja novog Kotorskog biskupa bili su i mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolita splitski, mons. Dražen Kutleša, nadbiskup koadjutor Splitsko-makarske nadbiskupije i apostolski upravitelj Porečko-pulske biskupije, mons. Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije, mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor i vojni apostolski upravitelj u BIH, mons. Rrok Gjonlleshaj, nadbiskup barski, mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup beogradski, mons. Zef Gashi, nadbiskup barski u miru, mons. Dode Gjergji, biskup prizrensko-prištinski, mons. Simon Kulli, biskup iz Sape (Albanija), mons. Ilija Janjić, biskup kotorski u miru, Amaury Blanco, savjetnik Apostolske nuncijature.

IJZ: Pet preminulih, 151 novi slučaj, H. Novi 3, Tivat 2

0
corona

U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka, preminulo pet osoba inficiranih koronavirusom, a registrovan je 151 novopozitivni slučaj, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1246 uzorka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovan 151 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 52
Pljevlja 15
Nikšić 12
Berane 11
Bar 9
Andrijevica 8
Danilovgrad 7
Kotor 6
Ulcinj 6
Bijelo Polje 5
Herceg Novi 3
Mojkovac 3
Plav 3
Tivat 2
Rožaje 2
Tuzi 2
Budva 1
Cetinje 1
Kolašin 1
Gusinje 1
Žabljak 1
Ukupno 151

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezana sa COVID-19, kod pacijenata iz Podgorica (2) , Mojkovac (1), Andrijevica (1) i Budva (1) od kojih je najmlađi imao 63, a najstariji 82 godine starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1478.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 219 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2481.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 96930

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 844
Nikšić 277
Pljevlja 241
Berane 150
Bijelo Polje 142
Bar 111
Danilovgrad 95
Rožaje 73
Herceg Novi 67
Andrijevica 61
Budva 50
Ulcinj 49
Tivat 48
Cetinje 46
Mojkovac 44
Kotor 43
Tuzi 35
Kolašin 32
Plav 28
Žabljak 16
Petnjica 11
Plužine 8
Šavnik 7
Gusinje 3
Crna Gora 2481

Tivat – Podržimo domaće

17
Novi štandovi

Štandovi za prodaju i plasman lokalnih proizvoda domaćih poljoprivrednih proizvođača, od petka 30. aprila. ponovo će se naći na dvije lokacije u Tivtu -Trgu magnolija i Trgu od kulture.

„Štandovi će biti otvoreni dva puta sedmično: petkom i subotom, tokom trajanja ljetnje sezone, a dinamika njihovog rada će zavisti od interesovanja naših poljoprivrednih proizviđača. Ovim putem ih pozivamo da se prijave i svoje proizvode bez dodatnih troškova, predstave i plasiraju građanima.“ – poručili su tim povodom juče iz Sekretarijata za privredu Opštine Tivat. Na ovaj način Opština i Sekretarijat za privredu nastavljaju pružati podršku lokalnim poljoprivrednim proizvođačima, promovišući njihove proizvode i usluge, bez nadoknade.

Opština Tivat finansirala je izradu i postavljanje štandova kako bi stvorila uslove da domaći proizvodi nađu svoj put do kupaca, na što jednostavniji način, a Tivćani i turisti koji posjećuju taj grad dobili priliku da na jednom mjestu nađu i kupe zdrave i autentične lokalne prehrambene proizvode.

Vuko Rmandić sa liste “Crno na bijelo – Može bokeški”: Unaprijediti turizam u Novom

Vuko Rmandić

Herceg Novi, grad koji se nalazi na tromeđi država i graniči Crnu Goru sa Evropskom unijom ima nebrojane mogućnosti za razvoj turizma, kazao je danas Vuko Rmandić, član Saveza građana CIVIS i kandidat za odbornika sa liste “Crno na bijelo – Može bokeški”.

“Regionalno povezivanje na relaciji Herceg Novi – Dubrovnik – Trebinje može dati nemjerljive benefite svim uključenim stranama a posebno u turizmu”, poručio je Rmandić.

On je naglasio da Herceg Novi kao turistički i sigurno najljepši grad crnogorskog primorja zaslužuje više ulaganja u turizam, kao jednu od pokretačkih osovina cjelokupne privrede na državnom nivou.

“Gledajući dalje i šire Herceg Novi se nalazi na raskrsnici tri međunarodna aerodroma, u srcu Evrope što daje mnogo potencijala u oblasti turizma. Uzimajući u obzir tradiciju grada, koji se pokazao i dokazao unutar oblasti obrazovanja pojedinih  specijalizovanih vještina, on se može dodatno razvijati kao zdravstveni, kongresni i obrazovni centar”, ističe Rmandić.

“Potencijali Herceg Novog su nemjerljivi a ima ih u oblasti ljetnjeg, zimskog i zdravstvenog turizma, unutar visokobrendiranog hotelskog smještaja uz rastuće potrebe luksuznih plovećih hotela i velikih super jahti. Zatim tu su potencijal nautičkog turizma sa pripadajućim i već izgrađenim marinama i neophodnim servisom usluga koje svojom dopunom trebaju da omoguće i zimski boravak ovih plovila u našim vodama; potencijal razvoja novog, modernog i ekološki prihvatljivog remonta brodova i jahti i mnogi drugi”, ukazuje Rmandić.

Naglašava i da je iseljavanje stanovništva, odnosno migracija iz manjih u veće sredine, problem koga nije pošteđen ni Herceg Novi.

“Veliki gradovi nude i veće mogućnosti ali se svi zajedno moramo potruditi da mladi ljudi i u malim sredinama imaju razloga da ostanu i budu zadovoljni. Obzirom da više nema velikih firmi u Novome kao što su bile Jadransko brodogradilište, Prvoborac, HTP Boka i dr. smatramo da mladim ljudima treba omogućiti lakše samozapošljavanje i pokretanje malih i srednjih biznisa, naročito u oblasti turizma”, dodaje Rmandić.

Ističe da je obaveza nove lokalne uprave u Herceg Novom, u kojoj će, ubijeđen je, lista “Crno na bijelo – Može Bokeški” aktivno učestvovati, da kvalitetnim odabirom ideja i stvaranjem boljeg poslovnog ambijenta mladim ljudima omogući ostanak i napredak u svom gradu.

“A nepresušan resurs za takvo nešto svakako jeste dalji razvoj turizma u gradu”, zaključuje Rmandić.

Tivat širi obuhvat prostora gdje se naplaćuje parkiranje na javnim površinama

30
Panorama Tivta – foto Anton Marković – Boka News

Opština Tvat namjerava da sistem naplate parkiranja na javnim površinama koji u strogom centru tog grada funkcioniše već par godina, u najskorije vrijeme proširi i na postojeća i nova parkirališta u dijelu najvećeg tivatskog naselja Sejlanovo, a gdje je parkiranje do sada bilo besplatno.

Stim u vezi lokalna uprava koju čini kolaicija građanskih listi NP, BF i GB pripremila je „Elaborat o  načinu korišćenja javnih parkirališta u zahvatu ulica Beogradska, Podgorička i Zagrebačka – DUP Sejanov o – Faza I“, a koji je stavljen na petnaestodnevnu javnu raspravu koja se završava 5.maja.

U Elaboratu koji je uradio Sekretarijat za privredu Optije Tivat stoji da će se pored postojećeg i trenutno besplatnog parkinga u Podgoričkoj ulicii kapaciteta 23 mjesta, duž ove tri ulice iscrtati još ukupno 51 ulilno parking mjesto i da će se ubuduće korišćenje svih njih plaćati po važečoj tarifi opštinskog preduzeća Parking servis Tivat (PST).

„Na osnovu podataka sa kojima raspolae Sekretarijat za privredu, u stambenom bloku oivičenom ulicama Zagrebačka, Podgroička i Beogradska postoji 150 stambenih i 5 poslovnih jedinica. Ukupan broj raspoloživih parking mjesta je 23 na prostoru duž Podgoričke ulice. Stim u vezi, javila se potreba za obezbjeđivanjem dodatnih parking mjesta na ovom području.“-piše u Elaboratu uz napomenu da je angažovano stručno lice koje je uradilo projekat saobraćajne signalizacije za djelove ove tri ulice „kojim je osim postojećih parking mjesta, predviđeno još 51 parking mjesto u uličnom frontu postojećih saobraćajnica“.

Tako će ubuduće u ovom dijelu Tivta biti ukupno 74 parking mjesta čije će se korišćenje naplaćivati a sva ona svrstatana su u tzv. žutu zonu PST-a gdje nije vremenski ograničeno zadržavanje automobila na parkiralištima. Predvišeno je da se naplata korišćenja postojećih i novih parking mjesta u Zagrebačkoj, Podgoričkoj i Beogradskoj ulici na Sejanovu ubuduće vrši svakog radnog dana i subotom u periodu od 8 do 21 čas u zimskom periodu, odnosno od 7 do 23 sata  ljeti, dok se parkiranje nedjeljom i praznicima neće naplaćivati. Stanovnici ovog dijela Seljanova i korisnici poslovnih prostora koji gravitiraju ovim trima ulicama, imaće priliku da kupe tzv. povlašćene parking karte koje im međutim, ne garantuju da će uvijek nači slobidno mjesto za ostavljanje svog automobila. Cijena povkaščćene parking karet za stanare je 5 eura mjesečno, a za pravna lica 20 eura.

Širom svijeta s lažnom se deklaracijom prodaje čak 36% svih riba i morskih organizama

0
Škamp

Čak 40% ribe iz restorana s ribarnica i iz drugih izvora posljednjih godina bilo je lažno označeno. Prema istraživanjima, raste prodaja krivotvorene ribe diljem svijeta. Riječ je biznisu vrijednom 148 milijardi dolara. Iako smo mediteranska zemlja, i na našem tržištu prisutna je takozvana zamjenska, jeftinija riba po cijeni originalne, donosi emisija HRT-a Potrošački kod.

U ribarnici na zagrebačkom Dolcu ponuda je velika, no gužve nema. Poznavatelji ribe kažu da nigdje nema bolje ponude. Svježa riba, riba iz uzgoja, uvozna – svatko može naći nešto za sebe.

– Na ribi nema ekstra zarade, morate računati da je tu i prijevoz – kaže za Potrošački kod Milena Bujas Sinović.

Najjeftnija je plava riba srdelica, 20-25 kuna za kilogram, škampi i kovači po 250 kn/kg. Za svaku ribu se nađe kupaca, manje se kupuje skuplja riba, nju više kupuju restorani.

Proda se štošta, pa i krivotvorena riba s lažnom deklaracijom. Lošije vrste kupcima se nude kao kvalitetne. Guardianova analiza upućuje na to da se problem vezan za takvu vrstu kriminala u pet godina udvostručio.

Najlošija je situacija u Španjolskoj, Njemačkoj, na Islandu te u Finskoj. Kirnje su najčešće pogrešno označene, a plava i žutoperajna tuna, list i grgeč najrjeđe. Pogrešno označene ribe po obliku i okusu na tragu su one kvalitetne, ali na tanjuru dobijete ribu uzgojenu u Vijetnamu ili u Kambodži.

Neke vrste dobit ćete u restoranu pod najskuplje ribe, ali tek molekularna analiza nam može reći o kojoj se vrsti radi.

U Italiji su otkriveni slučajevi da se kao lignja prodaje napuhača, riba koja zna biti i otrovna. U SAD-u se najčešće krivotvore škarpina i losos, Umjesto njih prodaje se vijetnamski som kojeg ima i na našem tržištu. Većinom je riječ o somu iz uzgoja, punom antibiotika, bakterija i hormona.

Imamo li mi toga i na svome tržištu potrebno je tek istražiti.

Lažna riba češće se prodaje zamrznuta. U svijetu je konzumacija zamrznute ribe česta jer u takvom je obliku dostupnija i jeftinija. No hrvatski su kupci skeptični prema ribi iz zamrzivača – ne znaju koliko dugo stoji i boje se da u njoj nije ostalo hranjivih tvari.

– Kod nas potrošači imaju diverziju prema ribi izvana – tvrdi trgovac ribom Branimir Brzić.

Dok se svježa riba može iskoristiti najkasnije dva ili tri dana nakon ulova, zamrznuta može stajati četiri do šest mjeseci i sačuvati kvalitetu. No riba se mora zamrznuti odmah nakon ulova. Mora biti na stabilnoj i niskoj temperaturi cijelo vrijeme. Odmrzava se neposredno prije pripreme.

Stručnjaci ističu da je ribu najbolje kupovati od provjerenih dobavljača. Pokvarenu pak možete prepoznati po mutnoj sluzi na koži. Svježa riba ima izbočene oči, prozirnu rožnicu i crnu blistavu zjenicu.

– Volim naglasiti da uvijek kupujemo u Hrvatskoj. Ali to je nemoguće, cijene su jeftinije izvana jer se uzimaju veće količine, što se više uzme to je jeftnije – objašnjava Brzić.

Diljem svijeta s lažnom se deklaracijom prodaje čak 36% svih riba i morskih organizama i taj je trend u porastu. Nova europska regulativa koja je na snazi više od godinu dana trebala bi osigurati ažurnije provođenje propisa kako bi se građani bolje zaštitili od prijevara vezanih za hranu, piše HRT.

Sedamnaest migranata pronađeno mrtvo na brodu kod Kanarskih otoka

0
Migranti – fota EPA

Sedamnaest migranata pronađeno je mrtvo na brodu kod Kanarskih otoka, a troje je spašeno, javili su u ponedjeljak španjolski spasioci.

Brod je primijećen oko 500 kilometara jugoistočno od otoka Hierroa, najmanjeg otoka u kanarskom arhipelagu.

Helikopter je stigao do broda da evakuira troje preživjelih, rekla je glasnogovornica spasilačke službe.

“Tri  muškarca bila su pothlađena, ali u dobrom općem stanju”, rekla je ona za agenciju France Presse, dodajući da su prebačeni u bolnicu na otoku Hierro.

Svi migranti su bili iz subsaharske Afrike, dodala je.

Ranije ovog mjeseca četiri osobe pronađene su mrtve na brodu koji je prevozio 23 migranta južno od otoka Hierroa.

Pomorski put prema atlantskim otocima s marokanske obale je nešto duži od 100 kilometara, ali to je opasna ruta zbog jakih struja, a brodovi koji prevoze migrante su obično u lošem stanju i prenatrpani.

Broj dolazaka migranata na Kanarske otoke narastao je nakon što su ojačane patrole na južnoj europskoj obali, zbog čega je znatno smanjen broj prelazaka preko Sredozemlja.

Tako je 3400 ljudi stiglo na Kanarske otoke između 1. siječnja i 31. ožujka ove godine, a u istom razdoblju prošle godine bilo ih je dvostruko manje.

Skupine za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na to da je pandemijska kriza covida-19 povećala broj kandidata koji žele doći u Europu jer su brojni ljudi u Africi izgubili posao i sredstva za život.