Da će uskoro ljudi svijetom putovati, uz poznate identifikacijske isprave, i s nekim oblikom zdravstvenog kartona, jasno je već neko vrijeme. Evropska unija ovoe sedmice predstavila svoj koncept “zelenog certifikata”, koji bi prije svega trebao omogućiti relativno jednostavna poslovna i turistička putovanja u ovoj godini, unutar bloka zemalja gdje je procijepljenost slaba.
Evropljani su umorni od restrikcija i ograničenja kretanja. Barem se tako čini pri pogledu na njemačke aerodrome prepune putnika. I to samo nekoliko dana nakon što je Njemačka skinula dijelove Portugala i Španjolske, među kojima i Balearsko otočje, s liste rizičnih područja.
Turistički operateri pripremaju se za poplavu last minute aranžmana. No, dok Nijemaci planiraju skori bijeg na španjolske otoke, većina Španjolaca ne smije napuštati svoje matične regije. Iako su upravo mediteranske zemlje najglasnije zagovornice covid pasoš, pitanje je koliko će njihov turizam dobiti krila s obzirom na nimalo blistavu situaciju s cijepljenjem u Evropi.
Uz covid pasoše nameću se i pitanja mogu li cijepljene osobe virus i dalje prenositi drugima? Što je sa zaštitom osobnih podataka? I koliko je pravedno olakšati putovanja samo cijepljenim građanima? Pogotovo jer to mnogi ne smiju zbog, primjerice, zdravstvenih razloga, ali i nekih drugih, zbog kojih se Svjetska zdravstvena organizacija protivi da covid putovnica postane preduvjet za međunarodna putovanja.
Prema Evropskoj komisiji, covid putovnica ne bi trebala biti jedini preduvjet za slobodno kretanje tako da bi oni koji je nemaju ili se ne žele cijepiti isto pravo mogli ostvariti primjenom drugih pravila zemlje u koju putuju, poput samoizolacije, karantene ili dodatnog testiranja.
Iako države članice mogu samostalno odlučiti hoće li odobriti ruska i kineska cjepiva, Komisija zasad u covid putovnicama priznaje samo ona koja je odobrila Europska agencija za lijekove, čemu se protivi Mađarska. Hoće li države članice koristiti covid putovnice i kao ulaznicu za neke javne i masovne događaje, odlučuju same.
Danska je najavila uvođenje qr kodova kako bi, zahvaljujući mobilnim aplikacijama, građani već u svibnju mogli putovati, posjećivati nogometne utakmice i festivale. Francuska nacionalna aviokompanija AirFrance već se koristi time kako bi se ubrzalo kretanje domaćih putnika na aerodromima. Island već neko vrijeme izdaje potvrde o cijepljenju kako bi olakšao međunarodna putovanja onima koji su cijepljeni.
Evropske covid putovnice trebale bi stupiti na snagu već početkom lipnja, no moraju ih blagosloviti zemlje članice i Europski parlament. Povjerenik za pravosuđe nada se da ovaj put neće biti podjela među članicama.
Potvrde o cijepljenju nisu ništa novo. Već godinama su za putovanja u neke zemlje potrebni tzv. žuti kartoni kao dokaz o cijepljenju protiv žute groznice, rubeole, kolere, malarije. No razlika između žutog kartona i buduće covid putovnice je digitalna komponenta koja donosi zabrinutost za zaštitu osobnih podataka. Usto, mnoge članice žele same regulirati ulazak u zemlju zbog širenja novih sojeva virusa.
Uz sve dvojbe, analitičari smatraju da će na kraju prevladati zajednički, ekonomski interesi jer je teret života u mirovanju sve teži.
Brod MSC Flavia na kome je naš pomorac otvarao kontejnere i krao robu iz njih
Iz agencije za ukrcaj pomoraca „BG Shipping Agency“ – glavnog posrednika pri zapošljavanju crnogorskih i pomoraca iz dijela zemalja bivše Jugoslavije na brodovima jedne od najvećih svjetskih kontejnerskih kompanija – italijansko-švajcarskom „Mediterranean Shipping Company“ (MSC), na adrese svih pomoraca u Crnoj Gori koji plove za tu kompaniju kao i ovdašnjih strukovnih udruženja prije dva dana stiglo je pismo upozorenja da bi, ukoliko se ne smanji nedolično i kriminalno ponašanje nekih od naših pomoraca, svi oni koji imaju crnogorske pasođe mogli ostati bez posla na brodovima MSC-a.
Naši pomorci bili su u proteklom periodu akteri nekoliko slučajeva otkrivanja većih količina švercovanih narkotika na brodovima te kompanije, od kojih je najčuveniji slučaj broda „MSC Gayane“ na kome su američke vlasti u luci Foladelfijau ljeto 2019.i zaplijenile oko 20 tona kokaine, tržišne vrijednosti veće od 1,3 milijarde dolara i tim povodom uhapsile sedam članova posade tog broda, među kojima su pet iz Crne Gore.
Pored toga, evidentirano je i više slučajeva tzv. pilferage-a, u kojima su naši pomorci otvarali kontejnere koje su prevozili brodovi MSC-a na kojima plove, i krali robu iz njih.
„Ovo je upozorenje pomorcima zaposlenim preko BG Shipping agencije koji su zagazili u kriminalne aktivnost i skloni su da se upuste u nedozvoljene radnje. Svojim nedoličnim aktivnostima dovodite u pitanje integritet i renome kompanije koja vam je pružala mogućnost da radite i zaradite i u ona vremena kada na drugim kompanijama to niste mogli. Ugrožavate radna mjesta i opstanak većine svojih kolega koji pošteno i čansno rade za svoje porodice. Morate shvatiti da nadležne policijske agencije prate svaki korak i da je samo pitanje dana kada ćete pokajnički vapiti za pomoć. Tada će biti kasno. Menadžment kompanije „Mediterranean Shipping Company“ na ivici je odluke da prestane sa angežovanjem pomoraca sa pasošem Crne Gore. Pojedine linije i brodovi su zbog navedenog, već predati menadžmentu na Kipru“- stoji u pismu upućenom našim pomorcima koji plove za tu kompaniju, a koje nosi naslov „Važno upozorenje“ i potpisuje ga direktorica BG Shipping agencije Živana Petranović.
Potvrda navoda da policijski i drugi organi bezbjednosti prate dešavanja na brodovima MSC-a je i najnoviji slučaj kontejneraša „MSC Joanna“ koji je 12.marta bio na kratko zaustavljen u australijskoj luci Sidnej, nakon što je sa njega dan ranije u australijskim vodama, na jedno manje plovilo transferisano 11 manjih plastičnih posuda u kojime je bilo ukupno 200 kilograma kokaina, što na crnom tršištu u Australiji vrijedi prkeo 90 miliona dolara. Policija koja je imala dodjavu o tome da će sa MSC-ovim brodom biti pokušano doturanje veće količine droge u Australiju, presrela je to manje lovilo kada se ono približavalao obali, uhapsila 27-godišnjeg Australca za njegovim kormilom i zaplijenila drogu, da bi, nakon što je „MSC Joanna“ uplovila u Sidnej, policija upala na brod, izvršila premetačinu i uzela izjave od članova posade. Ipak, niko od pomorca sa „MSC Joanne“ među kojima prema nezbanilčnim i nepotvrđenim informacijama ina i crnogorskih državljana, nije zadržan niti je do sada protiv njega podignuta bilo kakva optužnica, a brodu je nakon okončane pretrage i ispitivanja posade, dozvoljeno da nastavi putovanje.
obracanje MSC kancelarije Beograd
„Postavljamo pitanje na koje tražimo odgovor: da li ste odlučili da nastavite sa švercom, otvaranjem kontejnera i krađom robe (najnoviji slučaj drugog os+ficira stroja na brodu MSC Flavia“)? Ukoliko se ne urazumite, vrlo brzo niko neće imati mogulnost da radi za kompaniju „Mediterranean Shipping Company“. Nadam se da ćete pokazati dovoljno pameti, mudrosti i snage da se oduprete izazovima lake zarade sa visokim rizicima. Ne ugrožavajte egzistenciju svjih porodica i porodica vaših kolega“- navela je čelnica glavne crewing agencije MSC-a za crnogorske pomorce, Živana Petranović u obraćanju našim pomorcima.
U Udruženja kapetana trgovačke mornarice Crne Gore iz Kotora smatraju da je riječ o veoma ozbiljnom upozorenju koje se potencijalno, može pretvoriti u izuzetno veliku štetu za značajan broj pomoraca sa crnogorskim pasošem jer je kompaanija MSC jedan od glavnih poslodavaca za naše pomorce.
„Bila bi velika šteta za cijelu Crnu Goru , a najgori mogući ishod za njihove porodice, da ti ljudi ostanu bez posla. Riješenje se ne nalazi tako lako za ovaj problem.”- smatra kapetan duge plovidbe Vjeko Radimir iz Dobrote koji je i član Udrušenja kapetana. On je apelovao na kolege iz Udruženja, ali i na članove Unije pomoraca Crne Gore da pismeno podrže napore koje na iskorijenjivanju kriminalnog i nedoličnog ponašanje nekih neogovornih naših mornara I oficira sa brodova MSC-a, a koji nezasluženo ljagu bacaju na sve naše pomorce, preduzimaju jedan od glavnih menadžera te kompanije, kapetan Antonio Mareska i rukovodstvo agencije BG Shipping iz Beograda.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu za javno zdravlje prijavljeno je deset smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (4), Nikšića (4) Cetinje (1) i Berane (1) od kojih je najmlađi imao 51, a najstariji 100 godine starosti. Registrovano je 500 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 19. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 2096 uzoraka na novi koronavirus”, saopšteno je iz IJZ-a.
opština
oboljeli
Podgorica
164
Nikšić
99
Bar
41
Bijelo Polje
40
Pljevlja
38
Berane
25
Cetinje
18
Ulcinj
14
Rožaje
10
Kotor
9
Danilovgrad
7
Herceg Novi
5
Tivat
4
Andrijevica
4
Petnjica
4
Tuzi
4
Kolašin
4
Mojkovac
3
Šavnik
3
Budva
2
Plav
1
Plužine
1
Ukupno
500
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1194.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 548 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8261.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 86782.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Novim izmjenama i dopunama Naredbe za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa ublažene su važeće mjere u Herceg Novom koje se odnose na rad privrednih društava i preduzetnika.
Izmjenama Naredbe koje su juče, 19. marta objavljene u Službenom listu Crne Gore, za Herceg Novi je određen isti režim rada privrednika koji važi i u: Tivtu, Kotoru, Budvi, Baru, Podgorici, Cetinju, Bijelom Polju, Mojkovcu, Pljevljima i Plužinama.
Nove izmjene su donijete nakon jučerašnjeg redovnog sastanka predstavnika lokalnih uprava sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje Crne Gore. Odluci je prethodila intenzivna komunikacija Opštine Herceg Novi sa nadležnim državnim ustanovama, te apeli da sa snižavanjem kumulativne stope incidencije dođe i do ublažavanja mjera.
Izmjenama Naredbe je, uz strogo poštovanje izrečenih epidemioloških mjera, omogućen rad neprehrambenim trgovinama, cvjećarama i drugim preduzetnicima i privrednim društvima, osim izuzetcima koji su navedeni u članu 1c Naredbe.
Na snazi ostaju sledeće zabrane:
– zabrana rada privrednih društava i preduzetnika koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani i slični ugostiteljski objekti), osim za:
* goste koji su smješteni u hotelu, u periodu od 7 do 18 časova,
* pripremu i izdavanje hrane, osim napitaka (kafa i dr.), po porudžbi, bez zadržavanja i konzumacije ispred objekta koji posluje hranom, uključujući ketering, u periodu od 7 do 22 časa, uz potvrdu poslodavca;
– zabrana rada automata (prodaja hrane, pića, kafe i drugih napitaka) u okviru benzinskih stanica i drugih prostora,
– zabrana rada tržnih centara, štandova/tezgi i slično,
– zabrana rada priređivača igara na sreću,
– zabrana rada privrednih društava i preduzetnika koji pružaju usluge u fitnes centrima i teretanama.
Ostaje obaveza privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskim objektima i objekata koji posluju hranom da uklone mobilijar ili na drugi način onemoguće njegovo koriščenje, tokom zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti.
Takođe, na snazi ostaje zabrana izlaska građana sa teritorije Opštine Herceg Novi. Izuzetak su oni koji posjeduju potvrde i potrebnu dokumentaciju za napuštanje teritorije opštine, i to radi: obavljanja redovnih radnih zadataka, ostvarivanja zdravstvene zaštite, njege lica koja usljed bolesti, stanja ili posljedica povrede nijesu sposobna da samostalno obavljaju svakodnevne životne aktivnosti, putovanja studenata od mjesta prebivališta do sjedišta ustanove visokog obrazovanja, održavanja ličnih odnosa djece sa roditeljem sa kojim ne žive, prevoza poljoprivrednih proizvođača, prevoza vlasnika poljoprivrednog zemljišta i članova njegovog porodičnog domaćinstva do mjesta u kome se zemljište nalazi, prevoza lica koja posjeduju dozvolu za sportsko-rekreativni i privredni ribolov, akvakulturu, odnosno dozvolu za plovilo, da se prevezu do mjesta u kome treba da obave ribolov i/ili akvakulturu, odnosno u kome posjeduju dozvolu za plovilo.
U izmjenjenoj Naredbi ostaju na snazi i sve privremene mjere za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa koje važe na teritoriji cijele Crne Gore.
Novi 38. broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komun@” odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore, ovoga puta na povećanom broju strana, čak 44, šesnaest više od uobičajenog sadržaja koji je u cjelosti posvećen vodama u Crnoj Gori, a donosi veliki broj interesantnih tekstova.
Časopis započinje uvodnikom “Projekat koji je promijenio Crnu Goru” iz pera Gorana Jevrića, prvog čovjeka Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje koji ističe da “ovo preduzeće je tokom protekle godine obilježilo deset godina od funkcionisanja sistema i 45 godina od institucionalizovanjavizionarske ideje o potrebi izgradnje jedinstvenog sistema za regionalnog vodosnadbijevanje Crnogorskog primorja” naglašavajući „da ova i sve buduće generacije moraju sve učiniti da zaštite vodu kao pririodni resursizvanredne vrijednosti od značaja za održivi razvoj Crne Gore“.
Pošto je novi broj Komue posvećen tematu voda, donosi između ostalog i nekoliko stranica posvećenih istoriji, razvojnim projektima,upravljanju vodama i viziji razvoja Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, zatim klimatskim promjenama i upravljama vodama Crne Gore iz pera prof.dr Mihaila Burića , kao i hidrotehnici, kao grani građevine i odnosu sa vodama u tekstu prof.dr Gorana Sekulića u tekstu sa naslovom „Blago koje je rađalo civilizaciju“.
Prof dr Velibor Spalević piše da je voda preduslov ljudskog postojanja i održivost naše plave planete, u tekstu pod naslovom „Dobar sluga i loš gospodar“, a dr Zulfo Ahmetović, univerzitetski profesor iz Sarajeva o značaju vode „koji je toliko veliki da se to često previđa“.
O vodi kao izvoru života u tekstu pod naslovom „Ko kosi, a ko vodu i snijeg nosi“ mr Željko Rutović podsjeća da „da su vode i Crna Gora bogastvo prirode i jedinstvo životakoje su sa sobomu arhiv sjećanja zabilježile mnoga iskustva koja govore o vitalnosti i održivosti ljudskog postojanja.
U novom broju Komune i priča Miraša Martinovića o vodi u legendama utekstu pod naslovom „Žubor vode kroz predanje“ Miraš Martinović u kojem ističe da „narodi kroz svoje trajanje i predanje imena mnogih voda vezali su za određene ličnosti, njihove sudbine i događaje iz stvarnog života…
O vođenicama kao najsnažnijem i najsvjetlijem simbolu čovjekovog opstanka i drevne mistike piše Ramiz Hadžibegović u tekstu pod naslovom „Spomenik vremena i običaja“ a mr Sait Šabotić „da u dugoj borbi čovjeka sa prirodom, da su vodenice gradile svoju istoriju“.
Slavica Kosić piše da je u selu Kameno kod Herceg Novog još uvijek u upotrebi dio vodovoda izgrađen prije više od jednog vijeka, a Đoko Raičević o vodama Gornjeg Polimlja u tekstu pod naslovom „Bogatstvo rijeka i jezera“.
O istorijatu cetinjskog vodovoda koji je izgrađen daleke 1891 godine kao zadužbine velike knjeginje Milice, kćerke knjaza Nikole, piše Božidar Proročić u tekstu pod naslovom „Dar knjeginje za pune slavine“, a Dragan Mitov Đurović o vodama Bjelopavlića i grada Danilova u tekstu pod naslovom „Ladne vode sa bistige“u kojem piše da su na dovođenju vode, po projektu inžinjera Marka Đukanovića radili složno svi Bjelopavlići koji su cijevi kupljene u Austrougarskoj iz kotorske luke, na ramenima donijeli.
Abdulah Bato Abdić izražava zabrinutost zarijekuRibnica za koju napominje da je „istinski primjer šta čovjek može ili je već napravio na unižavanju prirode iz razloga teško shvatljive pohlepe i želje za materijalnim bogastvom“.
O vodama Banjana piše Radmila Perović u tekstu sa naslovom „Bistjerne na putu ka baštini „ a Božidar Jaredić o nikšićkom Gornjem polju i njegovim vodama, Vidrovanu, Viru i Vidovom potoku u tekstu pod naslovom „Noćni karavani za ilirsku kraljicu“
U najnovijem broju Komune i priča Mustafe Canka o Ulcinju u kojem jekult vode duboko usađen u svijest njegovih građana, zatim Dubravke Jovanović o čuvenoj kotorskoj česmi „Karampana“ kao obilježju drevnog grada.
Dr Stevan Nikolićo rijeci Pivi, vodnom blagu tog i durmitorskog kraja piše, kao daru prirode, koji je nedovoljno iskorišćen, a mr Halil Markišić o legendama o plavsko.gusinjskim vodama u tekstu sa naslovom „Između blata i jezera isplakanog suzama „
O mineralnim vodama na području bjelopoljske opštine piše Radomir Perišić, a magičnoj moći kolašinskih rijeka dr Mirko Jakovljević u tekst pod naslovom „Čudesni izvor Morače“, dok Dražen Drašković o Kolašinu kao gradu na Tari, gradu pod vodama i gradu vodapiše da je „nakon što je preživio potapanje i stanje akumuilacije jezera sedamdesetih godina prošlog vijeka, sa potencijalima rijeka, vodotoka i izvorišta zaslužio da mu vode dosta toga donesu…“
Željko Milović u najnovijem broju Komune posvećene vodama piše o rijeci Rikavac koju su kleli, a koja sada predstavlja turističku atrakciju, u tekstu sa naslovom „Izmijenila istoriju Bara“.
OLimu , nekada najčistijoj rijeci u regionu čiji su tok sada pretvorili u odvoz najraznovrsnijeg inajprljavijeg ljudskog otpada prićsMurat Ćorović iz Bijelog Polja,a s druge strane prof dr Draško Došljak u tekstu „Čuti, da slušam Lim“ piše o toj rijeci kao vječitoj inspiraciji književnika.
Slobodan Vuković u tekstusa naslovom„Tekle vode beranske“ ističe da jeBerane nekada, umnim radom svojih ktirora, nalik razvijenim evropskim varošima preplavljeno izvorskim vodama i da je neko mudar i maštovit doveo vaktile vodu u grad iz vrela ispod drevnog manastira Đurđevi stupovi do čuvene gimnazije i Vakufske kuće,a da je, na žalost, neko neznaven, urnisao i prekinuo tu vodenu „žicu“, i zatrpao je, pa su od beranskih voda ostala uglavnom sjećanja.
O socio ekonomskim aspektima vodnih resursa u Opštini Petnjica piše dr Salija Adrović u tekstu sa naslovom „Uslov za razvoj poljoprivrede i turizma“, a mr Eldin Brđanin o hidrografskom području Rožaja i ljepotama Ibra i mineralnim vodama.
O neodoljivom zovu Tare „koja ljude čini boljim i traži poštovanje „akoja je idealna i za splavarenje piše Ranko Ćetković iz Mojkovca, dok o toj rijeci kao svjetskom dragulju prirode takođe piše iz drugog ugla dr Stevan Nikolić koji ističe „da se Tara mora sačuvati od svake vrste degradacije i propadanja vitalnih ekoloških vrijednosti“
U najnovijoj Komuni i zapis dr Čedomira Bogićevića o spomen česmi Jagode Bogićević kod Bijelog Polja kao izvoru života i slobode.
I ovaj najnoviji broj potpisuju direktor časopisa Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
Turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj iz Slovenije, Poljske, Austrije i Njemačke žele i ove godine na odmor u Hrvatsku, ali su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja pandemije i protumjera, o čemu se kao i o sigurnosnim protokolima te uvjetima prelaska granica najviše zanimaju.
Zaključak je to iz odgovora direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Sloveniji, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj na upit Hine o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku ove godine, uključujući i za uskrsne blagdane na tim tržištima, koja su uz domaće u 2020. ostvarila najbolje rezultate u hrvatskom turizmu.
O svim tim temama i pitanjima, kao i hrvatskom projektu za sigurnost boravka ove godine “Safe stay in Croatia” se razgovaralo ovog tjedna i na online poslovnim radionicama HTZ-a za tržišta Slovenije i Poljske, koje su okupile ukupno oko 200 domaćih sudionika i partnera s tih tržišta, a slične se radionice uskoro planiraju održati i za tržište Austrije i Njemačke.
Zajedničko za ta četiri, ali i druga tržišta, je da je s njih za Uskrs teško očekivati veći turistički promet zbog mjera koje su na snazi u tim zemljama zbog trećeg vala pandemdije, pa ponegdje i zatvaranja do iza Uskrsa, ali i zbog mjera u Hrvatskoj, koja za prelazak granice traži negativan PCR test ili PCR testiranje s karantenom do dobivanja nalaza.
To je za mnoge velik izdatak, a turistički promet za Uskrs sputavaju i za sada različiti uvjeti prelaska granica po Europi, za što se, kako gdje, traže već i potvrde o cijepljenju ili negativni PCR test, brzi antigenski test i odlasci u višednevne karantene po dolasku u neku zemlju ili po povratku.
Zajedničko je i da je početni optimizam za ovu turističku sezonu i putovanja zbog cjepiva i najava brzog procjepljivanja stanovnika, splasnuo u mnogim zemljama s manjim isporukama cjepiva i sporijim procjepljivanjem, kao i pojavom novih sojeva virusa i porastom broja zaraza.
Riba – peškarija JAKOV PRKIĆ/CROPIX – Slobodna Dalmacija
Druga marčana bura koja puše na širem splitskom području već nekoliko dana, poremetila je za petak uobičajenu sliku splitske Peškarije.
– Svita koliko hoćeš, al ribe malo! I friško je – ukratko nam je prenio atmosferu s ribarnice Siniša Beroš, prodavač ribe i administrator Facebook stranice Splitska peškarija.
Objašnjava kako su vremenski uvjeti na moru pomrsili planove ribarima koji su proteklih dana imali problema s jakim kurentima i mrtvim morem kod kojeg riba ‘ne radi’. Tako da je izbora bilo po pitanju ribljeg fonda, ali su ulovljene količine male.
– Od parangala skoro da ništa nije došlo na banke. Jedva nešto za nahraniti tek jedan portun. Kod mene su bili moli, jedva 30 kila i to sam prodao prije 9 sati. Inače, nudilo se srdele po 20 kuna, lokarde i inćuni po 30, grdobina po 50, 80 i 100 kuna, bilo je trlji, raže, lignjuna, jako slabo obora… Sve u svemu, količinski za 30 do 40 posto manje ribe nego inače na peškariji. Bura je sve poremetila. Ljudi se čude kako nema ribe, a zaboravljaju da su na moru skroz drugi uvjeti. Evo, od ponediljka nam stiže i treća marčana, kako kažu. Valjda će nakon toga proliće – kaže nam Beroš.
Radnici Vektra Boke posljednju platu primili su za oktobar 2019. godine, a osim duga od 16 zarada, menadžment nije isplatio ni treću ratu po planu reorganizacije, tvrdi Vojin Miljanić. On je podsjetio da je 7. februar bio krajnji rok, pa su oštećeni radnici uputili upozorenje da će na isplatu čekati do srijede 24. marta, a potom preduzeti pravne korake protiv menadžmenta.
– Naš je cilj da naplatimo svoja potraživanja. Dali smo rok za isplatu 16 plata i jednu ratu po planu reorganizacije, a ako ne bude poštovan procesuiraćemo odgovorne – kazao je Miljanić.
Svi sudski postupci koje su radnici imali do stečaja završeni su, ali uprkos brojnim obećanjima, po riječima advokata Jovana Pejovića, nijesu poštovani rokovi za isplatu potraživanja. Zbog toga će tražiti od Vlade i specijalnog tužilaštva raskid privatizacionog ugovora.
– Druga vrsta potraživanja, koja nijesu prihvaćena u stečaju, potvrđena su presudama Osnovnog suda u Herceg Novom i Višeg suda u Podgorici. Blokirali smo račun firme, ali vlasnik Vektra Boke Dragan Brković nije vratio novac od prodaje nekretnina kompanije – kazao je Pejović i istakao da su sudovi priznali sva potraživanja radnika, a većinski vlasnik prodaje imovinu i prisvaja novac.
Bivša radnica Maja Pajević smatra da je država u obavezi da omoguće radnicima da budu jednaki pred zakonom.
– Tražićemo od Valde raskid ugovora i procesuiranje Brkovića. Vrijeme je da se čuje zašto on ne izvršava obaveze koje je davno prihvatio, tim prije što je lani naplatio pet miliona eura od prodaje imovine Vektra Boke i obećao nam isplatu 7. februara – kazala je Pajević.
Vektra Boka radnicima po planu reorganizacije duguje 280 hiljada eura, po sudskim presudama 200.000 i 150.000 eura za plate. Stalnim radnicima nijesu uplaćeni doprinosi 60 mjeseci, a bivšim radnicima 30 mjeseci.
Vlada Crne Gore je na poslednjoj sjednici usvojila izvještaj o realizovanim investicijama kompanija
Podgorica i Equest Capital limited – Channel Island na poluostrvu Luštica za period od 1. decembra 2019. do 30. novembra 2020. godine.
Iz Vlade podsjećaju da je sa ovim kompanijama ugovor potpisan 2009. godin, te da je njime predviđen zakup lokacije ukupne površine 510.927 m2 na period od 90 godina. Ugovorom su definisane ukupne investicione obaveze u isnosu od 210 mil EUR, od čega su minimalne obaveze u prvoj fazi 80 miliona, koje se konzorcijum obavezao da će realizovati u roku od pet godina od dana početka investicionog perioda.
– Imajući u vidu da realizacija projekta kasni zbog toga što organi državne uprave i lokalne samouprave u prethodnom periodu nijesu efikasno i blagovremeno izvršili preuzete obaveze, Vlada je zadužila Agenciju za investicije da formira operativni radni tim koji će činiti predstavnici nadležnih organa, koji će, u saradnji sa investitorom, pristupiti rješavanju svih do sada nerealizovanih obaveza – saopšteno je iz Vlade.
Kako navode, to su pitanja eksproprijacije, infrastruktura, priprema protokola o otpočinjanju minimalne investicione obaveze, donošenje HIA studije (Heritage Impact Assessment).
– Savjetu za konkurentnost preporučeno je da, u okviru svoje nadležnosti, predloži model otklanjanja sistemskih problema (biznis barijera) sa kojima se susreću investitori u Crnoj Gori, a koji su nastali zbog neažurnosti državnih organa – navode iz Vlade.
Kada je riječ o periodu na koji se odnosi poslednji izvještaj, kompanija Northstar je, koja je određena i za projektnu kompaniju u realizaciji ove investicije, na sastanku u januaru 2020. godine izrazila zadovoljstvo investitora razvojem projekta, što je kako su istakli pokazala analiza kvaliteta koju je za potrebe investitora radila engleska kompanija.
Ukazali su i na ugovorne obaveze konzorcijuma prema Marriotu koji su obezbijeđeni garancijom od 30 mil EUR, te da je shodno tome definisan dinamički plan otvaranja rizorta u ljeto 2023. godine.
– Naveli su da je na izradi glavnog projekta za prvu fazu angažovano 180-190 inženjera, a plan je bio da isti bude gotov do kraja septembra 2020. godine, nakon čega je trebalo da bude objavljen tender za izgradnju prve faze, koja bi trebalo da obuhvati izgradnju 120 hotelskih soba, 113 apartmana, 13 vila i šest restorana, procijenjene vrijednosti od 161 mil EUR bez PDV-a – objavljeno je u izvještaju.
lustica
Investitor je, navode, obezbijedio investiciona sredstva, a postoji i interesovanje banaka za kreditiranje projekta. Za mart/april ove godine planiran je bio početak gradnje dvije pokazne hotelske sobe, rekonstrukcija nekadašnjeg vojnog objekta u okviru kompleksa gdje će biti smješteni izvođači radova, kao i izgradnja dvije pokazne vile. Izgradnja pokaznih vila je, kako su istakli, uslovljena dobijanjem saglasnosti na HIA studiju.
Predstavnici investitora su u junu 2020. godine informisali Agenciju za investicije o realizovanim aktivnostima u periodu od 1. januara do 31. maja, aktivnostima čija je realizacija bila u toku, te o planovima za naredni period.
Kako je navedeno, u tom periodu su odobrene sve karakteristične zone enterijera od strane Marriotta, završen je idejni projekat za prvu fazu za sve objekte, glavni projekat za pokaznu vilu i pokazne sobe, završen tender za izvođača radova za gradnju pokazne vile i pokaznih soba, kao i tender za projekt-menadžment i nadzor nad gradnjom.
U tom periodu u toku su bili pregovori sa izvođačima i priprema za gradnju PV i MUR, izrada glavnog projekta za objekte i infrastrukturu unutar prve faze, procedura izrade HIA studije kao važnog preduslova za verifikaciju projektne dokumentacije i rocedura izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Kako je navedeno, tokom izvještajnog perioda planiran je početak izgradnje pokazne vile i pokaznih soba, završetak glavnog projekta i revizije, dobijanje saglasnosti na tehnička rješenja, završetak HIA studije i Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, te raspisivanje tendera za izgradnju prve faze sa zaključivanjem ugovora.
– Tom prilikom saopšteno je i da je tokom 2020. godine, presjek na dan 1. jun 2020. godine, u projekat uloženo 4,37 mil EUR, kao i da je u tom trenutku na projektu bilo angažovano 120 radnika, od čega njih 40 iz Crne Gore.
Sredinom oktobra 2020. godine, projektna kompanija je saopštila da se investicija nalazi u fazi “technical design”, odnosno da je u toku izrada glavnog projekta.
– Predmet projektovanja prve faze je objekat hotela sa 120 smještajnih jedinica (glavna zgrada i standalone jedinice), zatim pripadajući brendirani depadansi (113 smještajnih jedinica), brendirane vile (13 jedinica), Ritz Carlton Club, Ritz Carlton Lounge, Teens i Kids Club, kao i specijalizovani restorani na samoj obali, u funkciji hotelskih operacija. Zbog aktuelne situacije sa virusom Covid-19 projektni tim, sačinjen od domaćih i međunarodnih projektanata i eksperata, i pored značajnih poteškoća u radu, napreduje u skladu sa dinamikom završetka projekta – istakli su iz kompanije Northstar.
Sredstva za fazu projektovanja, kako su naveli, iznose 4,9 mil EUR, a kašnjenje u pogledu donošenja HIA studije utiče na završetak procesa projektovanja, na način da zbog nedostatka HIA studije projektant nije u mogućnosti da kompletira Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Istakli su da je u prethodnom periodu urađen Elaborat parcelizacije za kompletnu projektnu lokaciju i Elaborat pripremnih radova s pratećom dokumentacijom, na osnovu kojeg je projektna kompanija sprovela međunarodne tendere za odabir glavnog izvođača, projekt menadžera na gradilištu, kao i nadzora.
– Na tender se prijavilo preko 50 kompanija iz 11 država, a prema planu početak gradnje prvih objekata na projektnom lokalitetu (privremene upravne zgrade investitora i privremene hale za potrebe gradilišta) očekivao se tokom oktobra ove godine – navode.
Projektna kompanija je u predmetnom aktu posebno naglasila da značajno kašnjenje donošenja HIA studije utiče na završetak procesa projektovanja, a samim tim i na datum početka izgradnje kompleksa, što investitora dovodi u situaciju da zbog ugovornih obaveza sa hotelskim operatorom i međunarodnim konsultantima trpi ozbiljne ugovorne kazne.
– S tim u vezi, nadamo se da će nam Vlada Crne Gore pružiti podršku i logističku pomoć kako bi se što prije finalizovala ova aktivnost – navode invtitori.
Napomenuto je da je shodno ugovoru obaveza države da realizuje projekte infrastrukturne dostupnosti lokaciji – raspisivanje tendera za izgradnju putne, vodovodne i energetske infrastrukture do granice lokacije. Takođe, navedeno je da su predstavnici projektne kompanije i Opštine Herceg Novi ranije oformili tehnički tim koji prati aktivnosti vezane za rješavanje infrastrukturnih pitanja, te da su za 2020. godinu planirana ukupna ulaganja u projekat u iznosu od 8,33 mil EUR.
U subotu – kada u 10 sati i 37 minuta astronomski počinje proljeće – vrijeme će u većini biti gotovo pravo zimsko.
U Crnoj Gori će biti pretežno oblačno, suvo, tokom dana povremeno i mjestimično sa padavinama.
Na jugu se očekuje kiša, ponegdje moguć i kratkotrajan pljusak i grmljavina, a u sjevernim i višim centralnim predjelima snijeg i susnježica.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od devet ispod nule do šest, a najviša dnevna od dva ispod nule do 13 stepeni.
Nedjelja, 21.03.2021.
Pretežno oblačno, povremeno i mjestimično sa padavinama. Više uslova za padavine u sjevenim predjelima. Na jugu kiša, ponegdje i kratkotrajan pljusak i grmljavina a u sjevernim, višim centralnim i višim planinskim predjelima snijeg i susnježica.
Vjetar sjevernih smjerova, umjeren i jak, u popodnevnim satima i tokom noći na udare i veoma jak, ponegdje i olujne jačine.
Jutarnja temperatura vazduha od -7 do 8, najviša dnevna od -3 do 13 stepeni.
