Kako je „radio“ Savjet za zaštitu i razvoj lokalne samouprave u Tivtu

3
Zgrada Opštine Tivat

Savjet za razvoj i zaštitu lokalne uprave Tivta u 2020.godini koju su karakterisali brojni kontorverzni postupci bivše lokalne DPS-SD-HGI vlasti kojima se sada bavi i Specijalno državno tužilaštvo i Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave, nije u tom smislu, našao nijedan osnov da se oglasi i zaštiti javni interes. Pokazuje to izvješaj o radi ovog, formalno nezavisnog tijela koje bira Opština Tivat, a kojeg su odbornici na posljednjem zasijedanju lokalnog parlamenat odbili da prihvate.

„Savjet ocjenjuje da su organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave, i javne službe Opštine Tivat u izvještajnom periodu, u svom radu i funkcionisnaju primjenjivali propise u ostvarivanju ustavnih sloboda i prava građana lokalne društvene zajendice. Savjet nije uočio nepravilnosti na koje bi uputio predlog mjera za  njihovo otklanjanje“- piše pored ostaloga, u Izvještaju o radu Savjeta za ravoj i zaštitu lokalne samouprave Tivta za 2020. godinu.

Ovo tijelo dakle, prema svom službenom izvještaju, nije primijetilo ništa od prošlogodišnjih kopntroverznih aktivnosti bivše lokalne uprave predvođene u međuvremenu smijenjenim gradonačelnikom dr Sinišom Kusovcem (DPS), uključujići ni njegovo lično krešenje zrdravstvenih propisa i izrečene u samoizolacije iz koje je Kusovac ljetos bježao pa kada je uhvaćen, privreden je od strane policije u karantin u Igalu i kansije je platio pozamašnu novčanu kaznu. Savjet lani nije primjetio niti se bavio katastrofalnom finansijskom situacijom u kojoj se našla Opština Tivat, uzimanjem overdraft kredita bez odluke lokalnog parlamenta, intenzivnim partijskim zapošljavanjem pred izbore, zloupotrebama javnih resursa od strane tadašnjih DPS lokalnih finkciinera Tivta u preduzborne svrhe. Ništa od onoga što je mjesecima punilo stubove štampe, zbog čega je tadašnja opozicija podnosila krivične prijeve protiv bivšeg rukovodstva grada Tivta i čime ss se nakon izbora 30.avgusta koje je DPS u Tivtu izgubio, konalno počelo baviti i Specijalno državno tušilaštvo, nije privuklo pažnju članova tivatskog Savjeta za zaštitu i razvoj lokalne samouprave.

To tijelo koje je izabrala bivše lokalna vlast, čine mr Radoš Gospić, Jelena Lekić, Ljiljana Todorović, Gvozden Balšić i Vesna Kruta, nije našlo za shodno da ni na ove probleme javno skrene pažnju Skupštini Opštine iako ima to zakonsko pravo i obavezu kada su u pitanju „naročito ozbiljni slučajevi povrede prava građana ili problemi u radu lokalne samouprave, organa lokalne uprave i javnih službi“. Ovo tijelo inače, po Zakonu o lokalnoj samoupravi ima ulogu da jača kontrolu građana i najšire javnosti nad radom lokalne uprave i da ojača učešće građana u vođenju opštinskih poslova, pa stim u vezi po zakonu, na raspolaganjuj ima prilično širok dijapazon ovlašćenja koji uključuje podnošenje konkretnih predloga lokalnoj vlasti i državnim organima kako da oni unaprede kvalitet javnih usluga i zaštitu prava i interesa lokalnog stanovnoštva, traži mišljenja od državnih organa i javnih službi, pokreće pitanje ocjene ustavnosti akata koji ugrožavanu interese lokalne samouprave i njenih žitelja kao i da „razmatra pitanja od značja za rad i funkcionisanje organa lokalne samouprave, organa lokalne uprave i javnih službi kada one ne ostvaruju svoje funkcije ili kada povređuju prava lokalnog stanovništva“.

Od svega ovoga, tivatski Savjet sa Gospićem na čelu lani se bavio učešćem na javnim raspravama koje je raznim povodima organizovala Opština i analizom materijala koji su išli pred odbornike na sjednicama lokalnog parlamenta. Što se inicijativa tiče, Savjet se bavio trivijalnostima kojima se svakodnevni inače, bave Komunalna policija ili Komunalna inspekcija pa je tako lani pored ostaloga ovo tijelo Opštini uputilo zvanične predloge da se „preko nadvožnjaka poprave ispucale betonske ploče“, „već napokon popravi fontana u velikom Gradskom parku“, „da se poprave trule ili polomljene klupe u parkovima“, „poprave potonule pločice u Njegiopevoj ulici“, „posijeku grane na drveću koje ometaju prolaz pješacima“, „postave poklopci na šahte u gradu na mjestima na kojima nema poklopca“, „da se zabrani prodaja subotom prodavnicama van kruga pijace“, „da se Komunalnom predloži da doveze zemlju i sa zemljom prekrije korene drveća u velikom Gradskom parku“, „da se popravi gradski sat pored restorana „Sidro“ jer nije u fubkciji“…

Među „ozbiljnije“ predloge Savjeta upućene bivšoj vlasti spada inicijativa da se „formira Televizija Tivat“ kao i „predlog da se svi kadrovi u lokalnoj upravi i samoupravi u opštini Tivat koji su obavezni da polože stručni ispit a još nisu položili, trebaju što je moguće prije taj ispit položiti.“

Zanimljivo, u godini korone i gotovo potpunog zatvaranja zbog kojeg su među egzistencijalno najugroženijima upravo umjetnici i kulturni radnici, Savjet za razvoj i zaštitu lokalne samouprave Tivta u svom izvještaju o radu u 2020. naglašava da su članovi tog tijela „posebno pozitivno ocijenili rad organa i javnih službi iz oblasti kulture koje su, nakon dužeg vremena, u novim objektima kulture organizovale i veliki broj kulturnih programa sa raznolikim sadržajima, uz učešće renomiranih kulturnih stvaralaca“. Takva ocjena data je za godinu u kojoj pored ostaloga, zbog korone nije bilo tradicionalnog ljetnjeg festovala kulture „Purgatorije“ i brojnih drugih manifestacija, te kada su se odigrane pozorišne predstave, izvedeni koncerti, književne večeri i slično mogli prebrojati na prste dviju ruku…

Odbornici SO Tivat su prošle nedjelje, odbijajući da prihvate ovakav Izvještaj o radu Savjeta, rad tog tijela okarakterisali kao „skandalozan“, „sramotan“, „pljačkanje grada“, „zastiđe i bezbrazluk“, optuživši Gospića da je namjerno mjesečno održavao i do šest sjednica tog tijela da se bavi efemernim i trivijalnim stvarima, jer su članovi i predsjednik tog tijala plaćeni po održanoj sjednici.

SJEDNICA I DA SE DONESE ODLUKA O ZAHVALJIVANJU

Prema izvještajima i zahtjevima za isplatu honorara sebi i članovima Savjeta koje je Gospić podnio Službi SO Tivat, Savjet je u posljednjoj trećini prošle godine, nakon izbora 30.avgusta, imao čak 21 sjednicu. Pri tome su neke, poput sjednice održane 14.septembra, bile potpuno nepotrebne i nesvrsishodne jer je dnevni red sačinjavalo usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice i „dogovor o tome da predsjednik Savjeta informiše Radio Tivat o radu Savjeta u vrijeme od juna do kraja avgusta 2020“. Posebne sjendnice održavane su za usvajanje zapisnika sa one prethode i usvajanje još po jedne trivijalne tačke dnevog reda poput inicijativa da se popravi graski sat u Kalimanju ili zemljom naspe korenje drveća u parku. Na posljednjoj sjednici Savjeta u 2020. naprimjer, 30.decembra se usvajao zapisnik sa prethodne sjednice a druga tačkan dnevnog rrda bila je inicijativa da se „predsjednik Savjeta na sjednici SO Tivat  zahvali svima koji su pomogli da Savjet u 2020. radi uspješnije“. Za svaku od ovakvih sjednica Gospić kao predsjendik dobijao je honorar od 27 eura, a članovi od po 18 eura, na što još Opština plaća poreze i doprinose, pa bi ovakav „rad“ Savjeta za zaštitu i razvoj lokalne uprave mjesečno u prosjeku poreske obveznike Tivta koštao između 600 i 700 eura.

POSEBNA SJEDNICA IZA PROTEST POVODOM SMANJENJA NJIHOVIH HONORARA

Savjet je 25.septembra održao posebnu sjendicu na kojoj je, pored usvajanja zapisnika sa prethodne, jedina tačka dnevnog reda bila „zahtjev Savjeta da se izvrši izmjena i dopuna Odluke o određivanju nakande za članove Savjeta, obziorom da je Savjetu naknada znatno umanjena“.

Gospić je tada naveo da od marta članovi Savjeta primaju umanjenu naknadu za svoj rad, a koja je u prethodne tru godine iznosila 40 eura za predsjednika po sjendici, odnosno 30 eura za člana. Od marta je to zbog korona i ekonomske krize smanjeno na 27, odnosno 18 eura. Gospić i ostalo četvoro članova Savjeta stoga su 25.spetembra na sjednici posebno organizovanoj ovim povodom, konstatovali da im „nije jasno zašto nam je ta naknada mnogo smanjena“. Odlučeno je da se Savjet stoga pismeno obrati Skupštinskoj službi i predsjedniku SO „da se ova odluka izmijeni i da nam se odredi naknada koliku smo ranije imali i da nam se ispati razlika od III mjeseca 2020.“. Održavanje ove sjednice Savjeta inače, Tivćane je koštalo oko 110 eura koliko je za nju u naknadama i porezima na njih, plaćeno iz gradskog budžeta.

Ruska policija privela pristalice Navaljnog pred zgradom suda

0
Julija Navaljni – foto EPA

Ruska policija počela je privoditi ljudi koji su se okupili pred zgradom suda u Moskvi koji kasnije u utorak treba odlučiti o zatvorskoj kazni vodećem oporbenom čelniku Alekseju Navaljnom.

Velik broj policajaca raspoređen je ispred zgrade suda, a privedeno je najmanje 20 ljudi.

Posebna nevladina udruga OVD-Info objavila je da je privedeno najmanje 24 ljudi, prenosi agencija France presse.

Rusko državno odvjetništvo najavilo je u ponedjeljak da traži trajni zatvor za Alekseja Navaljnog kji bi mogao biti i osuđen na dvije do tri godine zatvora zbog čega su u gradovima diljem Rusije održani veliki prosvjedi, a policija je odgovorila uhićenjem tisuća ljudi.

Protiv Alekseja Navaljnog (44) vodi se više sudskih procesa. U petak bi mu se trebalo suditi zbog klevete veterana.

Istražitelji su prošli mjesec otvorili kaznenu istragu protiv Navaljnog zbog velike prijevare, tvrdeći da je 4,8 milijuna američkih dolara donacija svojoj organizaciji potrošio u osobne svrhe uključujući putovanja u inozemstvo, za što mu prijeti do deset godina zatvora.

Navaljni i njegovi odvjetnici odbacuje sve optužbe kao politički motivirane kako bi ga se diskreditiralo.

Zapadne zemlje najavile su da bi Rusiji mogle uvesti nove sankcije zbog slučaja Navaljnog.

Dvojica stranih državljana uhvaćeni sa 520 kilograma morskih krastavaca

1
Morski krastavac

PU splitsko-dalmatinska izvijestila je kako su policijski službenici Postaje pomorske policije Split dovršili kriminalističko istraživanje nad 48-godišnjim državljaninom Turske i 53-godišnjim državljaninom Bugarske koji su prethodno zatečeni na području Stinica u Splitu i kod kojih je pronađeno i oduzeto više od 520 kilograma morskih organizma – trpova – morski krastavac (obuhvaćeni mjerom trajnog lovostaja).

Po dovršenom kriminalističkom istraživanju protiv njih je podnesena kaznena prijava zbog sumnje da su počinili kazneno djelo Trgovanje divljim vrstama, te su predani pritvorskom nadzorniku.

Kotor – instalira se digitalna oprema u kinu “Boka”

0
Trgu od Kina – Kotor

U kotorskom kinu “Boka” u Starom gradu do daljnjeg neće biti kino projekcija. Nakon sanacije krovne konstrukcije do kraja februara će se u kinu odvijati radovi na postavljanju i instaliranju nove opreme.

Na osnovu tenderske dokumentacije, radove izvodi preduzeće “Interaktiv DOO” iz Podgorice. Potpisivanje Ugovora o sufinansiranju projekta digitalizacije kina u Kotoru zaključen je prošle godine između opštine Kotor, Ministarstva kulture Crne Gore i JU Filmski centar Crne Gore.

Predmet ugovora je saradnja na realizaciji projekta digitalizacije kino sale u Kotoru i njenog opremanja savremenom tehnikom, a u cilju revitalizacije redovne prikazivačke djelatnosti, te u skladu sa razvojnim prioritetima utvrđenim Nacionalnim programom razvoja kinematografije 2018-2023. i Programom razvoja kulture 2016-2020.

Ukupna vrijednost projekta je 80.000,00 eura. Od toga je 30.000,00 eura obezbjedilo  Ministarstvo, a  50.000,00 eura Filmski centar.

Ugradnjom novog digitalnog  projektora, 3D bioskopskog projekcionog platna i digitalnog procesora zvuka, ovaj sistem će ljubiteljima sedme  umjetnosti pružiti  nezaboravan doživljaj.

Živimo u virtuelnoj stvarnosti tako da će nova tehnologija omogućiti  živo, realistično iskustvo pri gledanju filmova.

I sam bioskopski repertoar će biti unaprijeđen pa će se u kinu “Boka” prikazivati najnovija filmska ostvarenja.

Kotorsko kino “Boka” jedno je od najljepših kina na prostoru  bivše Jugoslavije i nalazi se u nekadašnjoj crkvi Gospe od anđela koje još od austrougarskog perioda više nije crkva već je korištena kao vojna zgrada, a zatim je postala jedna od najstarijih bioskopa u regionu.

​Nakon unaprijeđivanja opreme Kino će postati kvalitetniji ambijent ne samo za bioskopske projekcije nego i za  predavanja, književne večeri, seminare i ostale sadržaje.

Kapaciteta je 100 mjesta u parteru i 60 na balkonu.

Danas se obilježava Međunarodni dan močvarnih staništa – Solila (video)

0

Međunarodni dan močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. februara, sa ciljem promovisanja značaja zaštite ovakvih prostora, prvenstveno onih koja su upisana na RAMSAR listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja.

Donosimo kratki dokumentarni film o Tivatskim solilima, reditelja Dušana Vulekovića u produkciji “Brand New Tivat”

Na teritoriji opštine Tivat nalazi se Poseban rezervat prirode “Tivatska solila”, koji je od 2013. godine upisan na ovu listu, kao jedno od najznačajnijih područja, sa izuzetnom raznolikošću i bogatstvom vrsta na crnogorskom primorju. Solila su prepoznata kao značajno stanište za ptice tokom proljećnje i jesenje migracije, a pored izuzetnog značaja za ptice ono predstavlja mjesto sa očuvanim staništima halofitne vegetacije.

Obilježavanje Međunarodnog dana močvarnih staništa predstavlja poziv svima da čuvaju prirodu i životnu sredinu, a naročito ranjiva staništa kakva su močvarna staništa, koja predstavljaju rijetkost na našem priobalju. Takođe ovaj datum predstavlja poziv svim građanima, da posjete rezervat prirode “Tivatska solila” i uživaju u bogatstvu biodiverziteta i pejzaža.

Petero mrtvih u lavinama u Austriji

0
Austrija

Pet osoba je izgubilo život u lavinama koje su se od subote obrušile u Austriji, priopćila je policija savezne zemlje Tirola dok skijališta u zemlji rade unatoč pandemiji.

Šezdesetosmogodišnjak je izgubio život u ponedjeljak na planini Kellerjochu, rekao je glasnogovornik za agenciju France Presse. Spasilačkoj službi trebalo je nekoliko sati da ga pronađu.

U subotu je druga lavina zatrpala 37-godišnjaka i 38-godišnjakinju koji su bili na “2100 metara” u mjestu Sellrainu.

– Oboje su bili zatrpani u golemoj snježnoj gromadi, a njihova su tijela pronađena tek u nedjelju navečer, navodi se u priopćenju.

Policija je u subotu izvijestila o pogibiji 16-godišnjeg Nijemca na skijalištu Kuhtai. Nije imao uređaj za lociranje i skijao je izvan staze s dvojicom prijatelja na visini većoj od 2600 metara kada se na njih obrušila lavina.

Istog dana je poginuo i 48-godišnji Austrijanac dok je trčao na skijama na 2300 metara u skijalištu Axamer Lizum, izvan označene staze.

Uz ove nesreće, u Tirolu su se za vikend pokrenule još četiri lavine, ali u njima nitko nije smrtno stradao.

Svake godine u lavinama u Austriji pogine u prosjeku dvadesetak ljudi. Taj je broj u 2019./20. bio nešto manji zbog kraće skijaške sezone nakon uvođenja prve karantene zbog koronavirusa.

Dalmacija će dobiti svoj šesti park prirode, ‘Stazom meda‘

0
Mali_ roglav, Dinara – foto Krešimir Bikić

Područje masiva prelijepe Dinare uskoro bi trebalo postati park prirode, dvanaesti u Hrvatskoj i šesti na području Dalmacije!

Renomiranom statusu zaštite prethodile su pripremne radnje koje su trajale cijelo desetljeće. Krenulo je od ideje Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, da bismo sada, evo, dočekali pozitivan rezultat.

– Park prirode obuhvaća masiv Dinare (Dinara, dio Troglava i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu, a sve na površini većoj od 63 tisuće hektara, od kojih se dvije trećine nalaze na području Splitsko-dalmatinske županije, a ostatak na prostoru Šibensko-kninske.

Taj status donosi režim zaštite kojim će se sačuvati iznimne i višestruke prirodne vrijednosti s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima, uz dopuštanje obavljanja određenih djelatnosti i radnji, u mjeri u kojoj se neće ugroziti njegova bitna obilježja i uloga ovoga prostora – rekao je Domagoj Lažeta, ravnatelj županijske Javne ustanove “More i krš” iz Splita, najavljujući da će proglašenjem parka otvoriti brojne prilike za Dinaru i stanovništvo koje gravitira tom području.

– Osnivanjem javne ustanove otvorit će se nova radna mjesta. Budući da se radi o ogromnom području, bit će potreban i određen broj čuvara prirode koji će sve to nadgledati. Područje će se okrenuti održivom turizmu i izvorima financiranja iz EU-ovih fondova.

To područje se nalazi uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom te se otvara mogućnost za korištenje fondova, kako nacionalne tematike, tako i onih vezanih za prekograničnu suradnju – naglasio je čelni čovjek “Mora i krša”, ustanove koja će do osnivanja institucije “Park prirode Dinara” i dalje provoditi projekte poput praćenja velikih zvijeri medvjeda, vuka i risa preko fotozamki.

Za sve potencijalne posjetitelje važna je informacija da je u tijeku uređenje poučne “Staze meda”, koja će se protezati u duljini od 20,7 kilometara, počevši od Ježevića prema Sutini gdje prestaje makadamski put, a počinje pješački dio staze do Modruša. Staza dalje vodi do Velike Duvjakuše – Torlakove glave na Dinari, s odvojcima za Rosića glavu i Vukosavce.

Projektom je obuhvaćeno dokumentiranje i kartiranje jame i ledenica. Postavit će se 46 stupova i 102 putokaza, kao i dvije ploče s pravilima ponašanja, sve od prirodnih materijala. Izradit će se i pet odmorišta okruženih kamenim suhozidima s drvenim stolovima i klupama.

Cilj navedenih radova je siguran i ugodan boravak posjetitelja na predivnoj Dinari i edukacija o bogatoj flori i fauni na trasi staze i oko nje, kao i doprinos razvoju područja. Budući da se u masivu planine, koja je dala naziv cijelom gorju od slovensko-talijanske granice do sjeverne Albanije, nalaze i vodena staništa rijeke Krke i Cetine s njihovim pritocima, pitali smo ravnatelja Lažetu o njihovoj zaštiti:

– Vlada je nakon donošenja Zakona o proglašenju Parka prirode Dinara dužna u roku od godinu dana donijeti uredbu o osnivanju javne ustanove koja će upravljati tim područjem te time i provoditi projekte na području parka. Vodena staništa rijeke Krke i Cetine svakako će biti važni segmenti koje će park Dinara razvijati i štititi.

Ljepota Dinare već je opjevana, a sve veći broj planinara i izletnika je posjećuje. No, prijeti li joj masovni turizam i devastacija, zanimalo nas je.

– Iako bi se “na prvu” reklo da je masiv Dinare premrežen makadamskim putovima te dostupan i u opasnosti od masovnog turizma i devastacije, to u stvarnosti nije tako. Naime, putovi koji su napravljeni za vrijeme Domovinskog rata danas su u lošem stanju te je vožnja njima moguća samo terenskim vozilima. Iako su mnogobrojne na Dinari, planinarske staze ipak od posjetitelja zahtijevaju dobru fizičku spremu. Stoga u ovom trenutku ne možemo govoriti od tome da prostoru prijeti masovni turizam – uvjeren je Lažeta.

Ono što će mnoge razveseliti jest i činjenica da novi status štiti prostor od nedopuštenih gospodarskih aktivnosti koji bi mogli ugroziti bitna obilježja i ulogu parka prirode. U tom kontekstu ne bi se smjele obistiniti namjere za istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika na području Dinarida, što je izazvalo veliko negodovanje šire javnosti.

Pojačana aktivnost komunalnih inspeketora i policajaca u Tivtu počinje da daje rezultate

2
Smanjuje se nelegalna deponija Bemaxa u krugu Račice

Kompanija Bemax iz Podgorice privela je kraju odvoz na legalnu deponiju u Bar, šuta i materijala od iskopa sa gradilišta iz Porto Montenegra, a kojeg je proteklih dana ta firma bez saglasnosti Opštine Tivat, odložila u krugu nekadašnje tivatske fabrike građevinskog materijala „Račica“.

Nakon akcije službenika Sekretarija za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat kompanija Bemax koja izvodi građevinske radove u Porto Montenegru, prošle je nedjelje kažnjenja novčanom kaznom u iznosu od 1.500 eura, a odgovorno lice u toj kompaniji kaznom od 500 eura zbog nelegalnog odlaganja šuta i iskopa sa gradilišta, na prostoru nekadašnje fabrike „Račica“ i zelenoj površini  između „Račice“ i zaštićenog rezervata prirode Solila.

Tivatska Komunalna policija danas je obišla krug nekadašnje fabrike građevinskog materijala u Krtoljskom polju i uvjerila se da je Bemax priveo kraju odvoz tamo nelegalno odloženog materijala, na deponiju u Baru. Ta kompanija je pored ostaloga, angažovala i sopstvenu autocisternu sa vodom, a kojom redovno pere lokalni put Tivat-Radovići na potezu u blizini skretanja za „Račicu“, i sa kolovoza na taj način uklanja blato i zemlju koje kiperi Bemaxa nanose na put kada ukrcaju materijal u krugu „Račice“.

Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat u nedjelju je novčanom kaznom od 1.500 eura za tu firmu,  odnosno 500 eura za odgovorno lice u njoj, kaznio i kompaniju „Indel Inženjering“ iz Podgorice koja izvodi građevinske radve na izgradnji nedostajućeg kraka Regionalnog vodovoda kroz Tivat, prema Herceg Novog.

Deponija koju je na Opatovu napravio Indel Inženjering

„Indel“ je kažnjen zbog nelegalnog deponovanja građevinskog otpada- šuta i materijala od iskopa na prostoru parkinga i ulaza u nekadašnji vojni objekat Opatovo u Tivtu. Inspektor je istovremeni „Indelu“ izdao i nalog da sav ovdje nelegalno odloženi materijal, ukloni u roku od pet sati, a što je ta firma takođe u međuvremenu ispoštovala.

Obilježena godišnjica pobune mornara u Boki

0
Godišnjica pobune mornara u Boki

Godišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj danas je tradicionalno obilježena polaganjem vijenaca u Đenovićima.

Vijenac je kod spomen ploče na zgradi Mjesne zajednice Đenović položio predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Nikola Samardžić, u more ga je položio sekretar za društvene djelatnosti i sport, Darko Klasić, a na kuću Vrankovića kao mjesto pobune Predrag Velfel, u ime hercegnovske podružnice Bokeljske mornarice.

Prisustvovali su predstavnici Mjesne zajednice Đenović i mještanka, odbornica lokalnog parlamenta Tatjana Fanfani.

Godišnjica pobune mornara u Boki

Zbog važećih epideimoloških mjera, ceremonija je ove godine organizovana skromnije nego inače, bez brojnih mještana i Mjesne muzike Đenović koja predvodi povorku od Mjesne zajednice do kuće Vrankovića i nazad.

Godišnjica pobune mornara u Boki

Pobuna mornara u Boki Kotorskoj odigrala se prije 103 godine, 1. februara 1918. godine, tačno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. U tom trenutku, Boka je bila dio Austrougarske i zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu.

Toga dana, oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu, a upravo ispred Đenovića je bio stacioniran najveći broj brodova.

Godišnjica pobune mornara u Boki

Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrugarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima. Iako je pobuna vrlo brzo ugušena, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad.

Brod Gea

Posadu su činili pomorci različitih nacionalnosti. Ubrzo su u Boku upućeni bojni brodovi, razarači i torpiljarke kako bi spriječili pobunu, pa je pobunjenim mornarima postavljen ultimatum o predaji 3. februara.

Istog dana uhapšeno je 500 pobunjenih mornara. U zatvoru je umrlo 10-ak mornara, tokom pobune poginulo ih je dvoje, a ostali su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.

Četvorica mornara i to troje Hrvata – Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11.februara u Škaljarima, Kotor.

Preminulo šest osoba, još 313 inficiranih, Tivat 15, Kotor 7, H. Novi 2

0
IJZ – Foto: gov.me

U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo šest osoba, a potvrđeno je 313 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 149
Nikšić 73
Bijelo Polje 21
Bar 17
Tivat 15
Pljevlja 8
Kotor 7
Budva 5
Cetinje 5
Berane 4
Ulcinj 3
Herceg Novi 2
Plužine 2
Danilovgrad 1
Plav 1

“Ukupan broj analiza obavljenih nakon jučerašnjeg presjeka i do ponoći, kako u laboratorijama Instituta za javno zdravlje tako i drugim javnim i privatnim laboratorijama koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa je 876”, navode iz IJZ.

Preminuli pacijenati bili su iz Podgorice (2), Nikšića, Herceg Novog, Bara i Kotora, od kojih je najmlađi imao 74, a najstariji 80 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka pandemije je 811.

Do 15:00 sati prijavljen je oporavak 464 pacijenta.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 7.245”, dodaje se u saopštenju.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 61.972.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

opština trenutno inficirani
Podgorica 3118
Nikšić 772
Bijelo Polje 508
Budva 417
Kotor 362
Herceg Novi 287
Berane 284
Cetinje 247
Tivat 233
Pljevlja 201
Bar 192
Danilovgrad 124
Rožaje 106
Tuzi 86
Kolašin 69
Mojkovac 55
Plav 48
Ulcinj 43
Plužine 32
Andrijevica 30
Žabljak 19
Petnjica 5
Šavnik 4
Gusinje 3
UKUPNO 7245