Boka i zaleđe – NP „Lovćen“ kao vazdušna banja

1

Prije proglašenja Lovćena za Nacionalni park (1952. godine) blagodeti Lovćena u klimatskom smislu su bile itekako dobro poznate kroz dugu i bogatu istoriju ovog podneblja.

Osnivač Cetinja Ivan Crnojević je znao za dobrobiti planinsko-mediterasnke klime pa je tokom ljetnih mjeseci boravio na padinama Lovćena. O tome govore brojni toponimi koji su sačuvani na ovom području a to su: Ivanova Korita, Ivanova aluga, Ivanovi doci itd. Nakon dinastije Crnojevića Petrovići su imali svoju rezidenciju na Majstorima (1211). Godine 1711. u pisanim dokumentima se pominje kuća vladike (rezidencija) Danila Petrovića. Tu je sazvan savjet 24 najuglednija predstavnika Crne Gore i Hercegovine i susret sa ruskim dipomatskim predstavnikom Mihailom Miloradovićem. Još od vremena vladike i vladara Petra II Petrovića Njegoša mnogi stranci, ali i njegovi savremenici, koji su preko Kotora i Lovćena putovali za Cetinje pisali su o blagodeti klime ovog područja. Ta zapažanja brojnih putopisaca umnogome će kasnije doprinijeti da područje Lovćena bude prva vazdušna banja.

Planinska klima ima odličan efekat na zdravlje. Odlikuje je čisti vazduh, intenzivno sunčevo zračeje, niski barometarski pritisak i visoka koncentracija kiseonika. Takva klima poboljšava rad srca, olakšava disanje, ubrzava metabolizam, povećava nivo hemoglobina. Ona je zaista lijek za osobe sa bolestima nervnog sistema, disajnih organa i srca. Mediteransku klimu odlikuje suvo, toplo-vruće i sunčano ljeto. Zima je blaga i vlažna. Mediteranski vazduh je bogat ozonom i sadrži čestice morske soli. Mediteranska klima je jedna od najzdravijih na planeti. Povoljno djeluje na astmu, alergije, tuberkulozu, bronhitis, upalu pluća, kardiovaskularne i neurološke bolesti. Intezivne vazdušne struje i klime koje se miješaju na obroncima Lovćena čine ovaj spoj izuzetnim za dobar oporavak i zdravlje svih populacija. Uz brojna svjedočanstva putopisaca, istraživača, vojnih inžinjera, o blagodeti boravka na Lovćenu došlo se na ideju da se na Lovćenu podigne prva vazdušna banja. Prema dostupnim  arhivskim izvorima vazdušna banja na Lovćenu je podignuta 1927. godine. Već naredne 1928. godine to postaje jedna od najbolje opremljenih i najatraktivnih banja. Ubrzo se za blagodeti Lovćena pročulo na prostorima tadašnje Kraljevine Jugoslavije ali i šire.

Izgled lječilišta na Lovćenu

Koliko je sve bilo mudro osmišljeno dovoljno je navesti podatak da je tadašnja Jugoslovenska Tiskarna u Ljubljani godine 1932. štampala prospekt sa naslovom: ,,Državno lječilište Lovćen.” Pored osnovnih informacija prospekt je sadržao i sve neophodne informacije o lječilištu i 12 reprodukcija u boji. Utvrđeno je da mješavina primorske i planinske klime na Lovćenu ima jak pozitivan uticaj na dječji organizam. Dr Dušan Martinovič u svojoj knjizi ( ,,Cetinje” Obod 1977. godine) navodi brojne podatke, između ostalog da su bolesnici uz dobru i zdravu domaću hranu tog vremena dobijali 3-4 kg tjelesne mase. Ova vazdušna banja bila je u svakom segmentu svog vremena moderna od higijenskih uređaja, tople i hladne banje, elektrifikacije do čak automobila i telefonske veze i telegrafa koji je imao vezu sa Cetinjem. U tom peridu u okolini sanatorijuma bilo je nekoliko ugostiteljskih objekata a bila je i  velika posjećenost kako sa Cetinja tako i sa područja Boke Kotorske.

Vazdušna Banja na Lovćenu je imala 1932. godine 90 kreveta za odrasle i 18 za djecu (1931. godine otvoren je poseban paviljon za djecu koja su primana bez roditelja). Na tim samim počecima rada to je bila banja više lokalnog karaktera. Prve godine rada 1928. imala je svega 10 pacijenata, narednih godina u periodu od od 1929-1932 u opsegu od 106 do 109 pacijenata. Prvi upravnik (v.d.) bio je dr. Vasilije Popović a prvi ekonom Đukan Đukanović. Uoči početka i tokom II svjetskog rata vazdušna banja na Lovćenu nije radila. No kako su to bile kvalitetne građevine nakon rata su korišćene za liječenje oboljelih od tuberkoloze kao i neuhranjenih. Tu su upućivani i boravili bolesnici koji su liječeni u Antituberkoloznom sanatorijumu na Cetinju koji je bio na području sadašnje Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević.” (Pavle Đonović: Zbornik radova ,,Nacionalni park Lovćen” prirodna i kulturna dobra, izdanje CANU 1993)

Područje Vjetrenih mlinova na katunu Dolovi đe se pruža prelijepi pogled na Boku Kotorsku a posebno na Tivat poznato je upravo po blagotvornom miješanju klima i vjetrova, otuda i takav naziv. Mnogi su svoju djecu u periodu do početka 80-ih godina prošlog vijeka slali na katun Dolova da borave kod vrijednih domaćina i stočara da se brže oporave. Pored ovog područja područje Majstora, Bižaljevca, Kuka, Krsca, Dolova, Ivanovih Korita su idelani prostori za boravak. Blagotvorni uticaj na oragnizam rijetko đe može da ima ovakav uticaj na organizam.

Snimci ispred vazdušne banje Lovćen

Sami položaj Lovćena koji se izdiže iznad Crnogorskog primorja odredio je da se ova planina nalazi na kontaktu dvije klimatske oblasti, što za posledicu ima posve specifičnu klimu. Na relativno malom prostoru susrijeću se uticaji sredozemne, planinske i umjereno-kontinentalne klime. U podgorini Lovćena prema primorju dominira sredozemni uticaj, a na visokim vrhovima uticaj visoke planinske klime, dok u kraškoj podgorini preovladava uticaj umjereno-kontinetalne klime. Suština Lovćena kao vazdušne banje je upravo u spoju više prirodnih ljekovitih faktora koji istovremeno blagotovorno djeluju na organizam podmlađujući ga i regenerišući ga. U ove faktore spadaju prirodni elmenti poput vode i klimatskih uslova. Jednostavno, bogatstvo prirode – šume, drveće, planine, veliko prostranstvo kraških predjela, vrtača, dolova, prevoja – diktira svježinu vazduha i samim tim utiče na podmlađivanje svakog života. Lovćen kao vazdušna banja je  bogata svim ovim fizičkim ali i klimatskim elemantima. Spoj svih ovih prirodnih načina liječenja, putem zdravog kiseonika, ljekovitom vodom, je posebna nauka koja se zove balneoklimatologija i koja se bazira na proučavanju vazdušnih banja na zdravlje ljudi.

/Pišu: Božidar Proročić, stručni saradnik i Ana Uskoković, biolog/

Kućni test na koronu samo u prisustvu medicinara

0
Test covid

Brzi antigenski testovi za kućnu upotrebu koji se mogu kupiti po cijeni od 15 eura, a čiji su rezultati gotovi za svega 10 minuta, već su se našli u prodaji u pojedinim privatnim apotekama u Crnoj Gori kao što su “Tea Medica” “Pharma diskont” i “Pharma standard”.

Prema riječima Seke Perišić iz “Tea Medice”, radi se o testu za detekciju COVID-19 putem pljuvačke, koji se već može naći u apotekama u okruženju, a uvoznik je veleprodaja “Glosarij”. Iako navodi da je test potpuno bezbjedan, ona napominje da testiranje treba raditi u prisustvu medicinski stručnog lica.

“Test je izuzetno komforan i lak za upotrebu, pouzdanog i renomiranog proizvođača. Radi se o testiranju ispljuvka, znači potpuno bezbjedan, procenat pouzdanosti je 94,29 odsto. Gotovo je nemoguća bilo kakva nejasnoća u primjeni testa, ali imajući u vidu važnost potrebno je pažljivo saslušati preporuku farmaceuta i odraditi test u prisustvu medicinski stručnog lica”, rekla je Perišić za Vikend novine.

Kada je riječ o JZU Apoteke Crne Gore Montefarm, iz ove javne zdravstvene ustanove su VN saopštili da oni nijesu naručivali testove za kućnu upotrebu, već brze testove koji su isključivo namijenjeni zdravstvenim ustanovama.

“JZUACG MONTEFARM je po odobrenju Ministarstva zdravlja odradio nabavku i distribuciju brzih antigenskih testova za domove zdravlja i bolnice. Testovi koji su nabavljeni u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama namijenjeni su samo za gore navedene ustanove, ne isporučuju se našim apotekama i nijesu za kućnu upotrebu. Sprovođenje ove vrste testiranja kao i uzorkovanje mogu vršiti samo obučeni zdravstveni radnici. Što se tiče testova za kućnu upotrebu, Montefarm nije vršio njihovu nabavku”, navode iz Montefarma.

Podsjećamo, brzi testovi za kućnu upotrebu stigli su u Srbiju početkom decembra prošle godine, a njihova prodaja je počela u zdravstvenoj ustanovi “Apoteka Beograd” po cijeni od oko 12 eura.

Međutim, ubrzo je premijerka ove zemlje Ana Brnabić najavila povlačenje ovih testova iz prodaje navodeći da testovi nijesu imali dozvolu Agencije za lekove i medicinska sredstva (ALIMS) i da je na njima stajala napomena da moraju da se koriste uz profesionalnu pomoć.

Pitanja o tome sa li su ovi testovi prošli neophodnu kontrolu i da li su bezbjedni za kućnu upotrebu VN su juče uputile Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

Stella Polare: brod koji već 77 godina pun goriva leži na dnu Kvarnera

1
Stella Polare Foto: Danijel Frka

Puno je potopljenih brodova u Kvarneru, najviše iz razdoblja Drugoga svjetskog rata, kada je u našem akvatoriju bilo puno minskih polja. U jednome takvom minskom polju je 1944. godine nastradao brod “Stella Polare” kojeg su Nijemci preimenovali u “TA 36”; piše HRT.

Zanimljivo, ta je torpiljarka često osiguravala njemački minopolagač “Kiebitz” koji je poslije Drugoga svjetskog rata postao Titov brod “Galeb”.

“Stella Polare” već 77 godina leži na dubini od 65 metara i stalna je opasnost za onečišćenje mora jer su spremnici broda na dnu mora puni goriva. Početkom ovog stoljeća već je postojala prijetnja da bi se gorivo moglo izliti, ali je to tada pravovremenom intervencijom spriječeno.

O svemu tome, kao i tome kako je brod “Stella Polare” potonuo, kako ga je teško bilo pronaći jer je zapovjednik broda namjerno naveo pogrešne koordinate potonuća broda, o tome kako se radi o zaštićenoj lokaciji za ronjenje, ekipa HRT-a razgovarala je s istraživačem našeg podmorja Danijelom Frkom.

Razgovor poslušajte ovdje.

Francuska od nedelje zatvara granice za sve zemlje van EU

0
Francuska

Francuska će zatvoriti granice za sve zemlje van Evropske unije od nedelje, 31. januara, sa ciljem da stavi pod kontrolu rastući broj infekcija koronavirusom, a kako ne bi morala da uvodi novo zaključavanje unutar zemlje.

Takva odluka je doneta nakon sednice Kriznog štaba sa ministrima i predsednikom zemlje Emmanuelom Macronom, izjavio je večeras premijer Francuske Jean Castex.

“Svaki ulazak u Francusku i izlazak sa naše teritorije u ili iz zemlje van Evropske unije će biti zabranjen, ukoliko ne postoji opravdani razlog za izuzetak od te mere. Ova mera stupa na snagu u ponoć u nedelju”, rekao je, dodavši da će eventualni ulazak u zemlju biti uslovljen PCR testom, sa izuzetkom za radnike preko granice.

Putovanja iz zemalja EU su ranije bila dozvoljena uz negativan test ne stariji od 72 sata.

Nova odluka izazvana je rizicima od novih sojeva virusa, kazao je Castex.

Takođe, šoping centri veći od 20.000 kvadratnih metara će biti zatvoreni od nedelje, a Vlada je pozvala firme da omoguće zaposlenima da rade od kuće.

Vlada će pooštriti kontrolu kako bi suzbila svako nelegalno okupljanje ili proslavu.

U Francuskoj je danas registrovano 22.858 novozaraženih, kao i 355 preminulih od posledica koronavirusa.

Ministri, međutim imaju suprotna mišljenja o merama zaključavanja.

Pogoršanje psihičkih stanja ljudi, umor i mogućnost masovne građanske neposlušnosti navedeni su kao razlozi da se ne krene u pravcu strožih ograničenja unutar zemlje.

“Možemo da pružimo šansu tome da taj scenario izbegnemo”, zaključio je premijer Francuske.

Upkos epidemiji, nije došlo do nekog značajnog skoka smrtnosti

0
Monstat

Uprkos epidemiji, nije došlo do nekog značajnog skoka smrtnosti, bez obzira kakvi budu podaci za dva posljednja mjeseca.

Prema podacima koje je juče objavio državni zavod za statistiku MONSTAT, u Crnoj Gori je u 10 mjeseci 2020. godine umrlo 6.488 osoba (nijesu uvrštena dva posljednja mjeseca).

Objavljeni su podaci umrlih za prethodnih pet godina, počev od 2015. Poređenje pokazuje da u 2020. nije, uprkos epidemiji KOVID-19 nije došlo do nekog značajnog skoka smrtnosti, bez obzira kakvi budu podaci za dva posljednja mjeseca.

2015 – 6 329

2016 – 6 464

2017 – 6 523

2018 – 6 504

2019 – 6 595

Podaci o umrlim prikupljaju se iz matičnih registara rođenih i umrlih za koje je nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova, napominje MONSTAT.

Sjevernu Makedoniju trese skandal zbog dijeljenja više hiljada privatnih fotografija žena

0
Foto: – / Pixabay

Organizacije za zaštitu ljudskih prava u Sjevernoj Makedoniji zatražile su u petak mjere protiv “seksističkog nasilja” pošto su na jednom online forumu podijeljene hiljade fotografija i video snimaka žena, a među njima i maloljetnica.

Četiri osobe uhapšene su u četvrtak u sklopu istrage o grupi  “Javni salon”, objavila je policija te izvijestila da je grupa zatvorena.

“Zahtijevamo da državno odvjetništvo odmah riješi (…) kriminalnu aferu u kojoj su brojne žene žrtve seksističkog nasilja”, izjavilo je nekoliko nevladinih udruga i pozvalo na protest 3. februara u Skoplju.

Helsinški odbor, Mreža za suzbijanje obiteljskog i nasilja nad ženama, Centar za podršku zajednici LGBTI i druge udruge zahtijevaju da administratori grupe budu sudski gonjeni, ali i svi članovi koji su dijelili fotografije i video materijale te osobne podatke žrtava.

Zahtijevaju i zakon kojim će se regulirati zlostavljanje na mreži.

Prema medijima grupa je imala 7000 članova, a podijeljeno je više od 10.000 fotografija i videosnimaka bez dopuštenja žena i djevojaka koje su snimljene.

Dio materijala prikupljen je iz privatne razmjene žrtava, dio potječe s objava na društvenim mrežama, a uz neke su objavljeni i osobni kontakti.

Mediji su prije otprilike godinu dana upozorili na postojanje te skupine i tada je bila otvorena istraga no nije ništa razriješila.

Vlasti su ponovno otvorile istragu kada se prije nekoliko dana mrežom proširilo svjedočanstvo mlade žene u kojem je ispričala da je žrtva spolnog uznemiravanja otkako su u “Javnom salonu” osvanule njezine fotografije s Instagrama popraćene njezinim brojem telefona.

Glasnogovornik policije Toni Angelovski rekao je da će “vođe (skupine) biti uhvaćeni kada se završi istraga”.

Boden Shipping stupio u kontakt s otetom posadom broda Mozart

0

Mozart-crew-boden Foto: The Maritime Executive

15 članova posade koji su oteti s broda Mozart prošlog vikenda neozlijeđeni su – izjavili su jučer iz turske kompanije Boden Shipping.

“Boden Shipping komunicirao je s članovima posade kontejneraša Mozart, koji je otet kod Sao Tome 23. januara 2021.” – navodi se u sopštenju tvrtke turskoj državnoj novinskoj agenciji Anadolu; prenosi The Maritime Executive.

“Boden Shipping i partneri i dalje ulažu sve napore kako bi osigurali najbrže oslobađanje svojih radnika, koji su im prvi i jedini prioritet, te nastavljaju biti u stalnoj komunikaciji s obiteljima otetih pomoraca.”

Jedan je član posade ubijen, a trojica su brodom stigla do sigurnog sidrišta u Port-Gentilu u Gabonu. Prema turskom veleposlanstvu, pomorci su dobro.

Napad na Mozarta dogodio se dok je brod bio na putovanju od Lagosa u Nigeriji do Cape Towna u Južnoj Africi, kroz Gvinejski zaljev. Pirati su imali šest sati za ukrcati se na brod te su se uspjeli probiti u citadelu- sigurni odjeljak u koji se članovi posade povlače u slučaju ukrcaja pirata.

Piratstvo je stalna prijetnja u Gvinejskom zaljevu, a ta regija je postala svjetski epicentar za pomorske otmice. Tijekom posljednjih nekoliko godina, iskusni kriminalci i pobunjenici prešli su s krađe goriva na otmice pomoraca.

Nemačka uvodi ograničenje ulaska zbog novih sojeva virusa

0
Njemačka pandemija – foto EPA

Nemačka od subote, 30. januara ograničava ulazak na svoju teritoriju, kopnenim, morskim ili vazdušnim putem za osobe koje dolaze iz pet zemalja jako pogođenih raznim sojevima COVID-19, saopštila je Vlada Nemačke.

Odluka, koja za sada važi do 17. februara, odnosi se na Veliku Britaniju, Irsku, Brazil, Portugal i Južnu Afriku sa ciljem da se “zaštiti nemačko stanovništvo”, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Nemačke u dokumentu koji je dobila agencija Frans pres (AFP).

“Cilj ovog propisa je ograničenje širenja novih sojeva virusa”, objasnilo je Ministarstvo zdravlja.

Postoje određeni izuzeci za ovu meru, odnosno za Nemce koji žive u tim zemljama, državljane tih zemalja sa boravkom u Nemačkoj, putnike u tranzitu ili za protok robe i prevoz za medicinske svrhe, navodi se u dokumentu.

Nemačka vlada uvodi sama ove restrikcije ulaska, nezavisno od svojih partnera u EU koji nisu mogli da se dogovore oko jedinstvenog pristupa tom pitanju.

Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer rekao je juče da hoće da svede gotovo na nulu međunarodni vazdušni saobraćaj ka Nemačkoj zbog nastavka širenja pandemije, kao što je već uradio Izrael.

Ulazak u Nemačku je već nekoliko meseci sve komplikovaniji za građane iz oko 160 zemalja sveta, uz obavezu donošenja negativnog PCR testa na korona virus starog manje od 48 sati, ili testa po dolasku uz karantin od 10 dana. Karantin može da se skrati na pet dana posle drugog negativnog testa.

Sjednica SO Tivat – SD i HGI omogućili da se “udomi” SDP

11
Sa sjednice SO Tivat

Odbornici opozicionih SD i HGI danas su, svojim ostankom u skupštinskoj sali, omogućili kvorum za sjednicu Skupštine opštine Tivat a na kojoj se i SDP koja zvanično, daje manjinsku podršku lokalnoj vlasti u tom gradu, „udomila“ u više Odbora direktora i Savjeta tivatskih opštinskih preduzeća i ustanova.

Vladajućoj koaliciji građanskih listi NP-BF-GB danas je nedostajala jedna njena odbornica koja se u međuvremenu razbiljela od korone, zbog čega oni ni sa jednim odbornikom SDP koji ih podržava u parlamentu, ne bi imali kvorum ni većinu za odlučivanje da je opozicija napustila zasijedanje. To je na samom početku sjednice odmah učinilo 10 odbornika DPS jer kako je istakla šefica tivatskog OO DPS-a Jovanka Laličićć, ta stranka „neće da čini kvorum nezakonitim radnjama tivatske vlasti“, vezano za inicijativu predsjednika SO Andrije Petkovića (BF) da se u dnevni red sjednice SO uvrsti predlog dopune Poslovnika koji bi omogućio da u radu i odlučivanju na daljinu preko elektronskih sredstava komunikacije, učestvuju i odbornici koji su odsustni zbog zdravstvenih okolnosti. DPS je imao problem sa time što je Petkovićevom predlogu navedeno da dopuna Poslovnika stupa na snagu danom donošenja, zbog čega su oni odmah, i prije zvaničnog utvrđivanja kvoruma, napustili sjednicu, ne sačekavši da čuju da se sporni predlog na koji su slične primjedbe imali i HGI i SD, ipak povlači sa dnevnog reda.

„Pozdravljam odluku da se na inicijativu opozicije, ovo povuče sa dnevnog reda. Mi smo to tražili da bi se očuvao dignitet ovog doma, jer da je ovakva dopuna Poslovnika usvojena i da se danas radilo po njoj, sve odluke koje bi tako bile usvojene, sutra bi sigurno, pale na sudovima. HGI neće koristiti ničiju bolest da bi njome uslovljavali rad ovog parlamenta, ostaćemo u sali, dati kvorum i doprinos da parlament radi jer smo mi legalisti koji poštuju institucije sistema“- kazao je Adrijan Vuksanović (HGI) sa čime se složio i Dejan Maslovar (SD) koji je pozvao tivatsku vlast da više u pralementu ne donosi „odluke za koje propisujete da stupaju na snagu danom donošenja“. Ilija Janović (HGI) je podvukao da je „ovo takav momenat gdje moramo pokazati etiku i etički se odnijeti prema potrebi da parlament radi, dajući mu kvorum“, a na čemu je njemu i odbornicima SD-a zahvalio predsjednik SO Petković.

Na inicijativu opozicije, sa dnevnog reda je skinuto još nekoliko spornih ili tački za koje se kako je istaknuto, nisu ispunili proceduralni uslovi za usvajanje, ali je ostala većina onih koje su bitne za aktuelnu lokalnu NP-BF-GB upravu. Tako je SO za potpredsjednika lokalnog parlamenta izabrala Aleksandra Davidovića (NP), usvojila novu odluku o komunalnom redu, izmijenjeni program podsticajnih mjera poljoprivredi, izvještaj o stanju uređenja prostora za prošlu i program uređenja prostora za 2021.godinu te još desetak odluka o imenovanjima u sastave skupštinskih radnih tijela, odnosno postavljenja dijela novih Odbora direktora i Savjeta tivatskih javnih preduzeća i ustanova.

Zahvaljujući SD i HGI koje su držale kvorum, danas se u tivatsku vlast počela „udomljavati“ i SDP koja kolaliciji NP-BF-GB zvanično, daje manjinsku podršku u parlamentu. Predstavnici SDP tako su imenovani u nove Odbore direktora Komunalnog, odnosno preduzeća Vodovod i kanalizacija, pri čemu je u Vodovodu SDP sada praktično onaj koji „vodi igru“ jer je od pet, ta stranka tražila i dobila čak tri mjesta u Odboru direktora. Isti je slučaj i sa Savjetom JU Centar za kulturu u koji je SDP od četiri predstavnika koje imenuje Opština, dobio čak tri. Po jednog svog predstavnika SDP od danas ima i u Savjetu JU Sportska dvorana i Odboru direktora Komunalnog preduzeća.

„Na ovome se vidi koliko je SDP partija koja jedno priča, a drugo radi i koliko joj se ne može vjerivati. Kada je konstituisana nova vlast u Tivtu, SDP je javno rekao da u njoj ne učestvuje i da će joj davati samo parlamentarnu podršku, a evo, sada predstavnici te partije ulaze u sastav organa upravljanja svih JP i JU, i pri tome u nekima od njih sami imaju većinu za odlučivanje. Degutantno je to što radi SDP – na državnom nivou napadate politiku koju ovdje u Tivtu podržavate i čak u njoj sada uzimate i direktno učešće“- prokomenatrisao je Igor Petković (SD). Njegove tvrdnje negirao je Alekdandar Đurović (SDP) ističući da lokalna vlast u Tivtu nema veze sa onom na državnom nivou jer je čine tri nezavisne lokalne građanske liste, a parlamentarnu većinu onu koja podržava Vladu premijera Zdravka Krivokapića čine nekadašnje opozicione partije.

„Jasno je prilikom formiranja vlasti u Tivtu rečeno da SDP neće ući u izvršnu valast, već da će joj davati podršku u parlamentu dok smatramo da ta vlast radi dobro i ne preduzima stvari koje se ne kose sa programskm ciljevima i prioritetima SDP. Tada je jasno rečeno i da ćemo vršiti kontrolnu ulogu nad radom koalicije NP-BF-GB i to je upravo ono što ćemo i raditi preko naših predstavnika u Odborima direktora i Savjetima opštinskih preduzeća i ustanova“-istakao je Đurović.

Potpredsjednik Opštine Goran Božović /GB) je istakao da politika koja se vodi na državnom nivou, „nije politika koja se vrši na lokalnom nivou u Tivtu jer ovdje vlast vrše tri građanske liste koje se ne bave visokom politikom, već lokalnim temama od životnog interesa za građana, a i mi smo u tome mnogo efikasniji nego oni na državnom nivou.“ Gradonačenik Željko Komnenović (NP) istaka je da su za nove sastave Odbora i Savjeta predložili najbolje kadrove, ali da nijedan od aktera tivatske političke scene pojedinačno, sam nema sve kadrove koji gradu trebaju.

„U dogovoru sa SDP-om smo dali najbolja riješenja. Pratićemo rad ovih organa upravljanja jer od njih tražimo kvalitetan rad i konkretne rezulate. Ukoliko rezluata ne bude, prvi ćemo ih mi mijenjati“- poručio je Komnenović, dok je Savo Klakor (NP) kazao da je „SDP dao kompetentne ljude za svoje predstavnike u Odborima i Savjetima i nije se tu ništa promijenilo u odnosu na naš početni dogovor“.

Prema nezvaničnim saznanjima ipak, SDP će nakon što je koaliciju NP-BF-GB prethodnih dana stavio pred svršen čin, u konačnom dobiti čak 16 mjesta za svoje predstavnike u novim organima upravljanja tivatskih preduzeća i ustanova, a što je više nego što je prvobitno bilo dogovoreno kada je u oktobru ta stranka najavila da će dati manjinsku podršku trima građanskim listama koje su u Tivtu srušile 24-godišnju kontinuiranu vlast DPS-a.

Sa sjednice SO Tivat

SAVEZ ZA RAZVOJ I ZAŠTITU LOKALNE UPRAVE TRIVIJALNOSTIMA PUNIO DŽEPOVE SVOJIH ČLANOVA?

Najviše rasprave vodilo se oko izvještaja o radu Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne uprave za 2020. Na čelu tog zvanično nezavisnog i politički neutralnog tijela je mr Radoš Gospić koji je svojevremeno bio član tivatske SDP. Način na koji je Gospić vodio Savjet izabran od prethodne skupštinske DPS-SD-HGI većine u Tivtu, a na čijem je on čelu već nekoliko godina, danas je u raspravi okarakteristan kao „skandalozan“, „sramotan“, „pljačkanje grada“, „zastiđe i bezobrazluk“, pa Gospićev izvještaj nije prihvaćen. On je još dok je trajala rasprava, demonstrativno napustio sjednicu nakon što je za govornicom kazao da je „Savjet radio efikasno i opravdao je svoju ulogu“, da ga „ova priča ne tangira“, te poručio predstavnicima aktuelne gradske uprave da „Savjet ne mogu smijeniti tek tako kako ste zamislili“.

„Zgrožen sam odnosom članova Savjeta za razvoj i zaptitu lokalne samouprave prema Opštini, Tivćanima i ovom parlementu. Oni su naime, plaćeni po održanoj sjednici Savjeta i to u iznosu od 27 eura neto za predsjednika i 18 eura neto za članove, zbog čega su pribjegavali nevjerovatnoj praksi da održavaju 6-7 sjednica mjesečno na kojima nisu radili ništa, ili su se bavili nevjerovatnim trivijalnostima, poput usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice ili davanja preporuka organima uprave tipa „da su polomljene neke betonske ploče na postamentu kod sidra“ , da se „nakrivilo jedno drvo u parku i da može da padne i napravi štetu.“ Takve i slične trivijalnosti tipa konstatacije da „u Tivtu rade mnoge autopraonice na divlje“ građane su koštale u prosjeku oko 200 eura po sjednici ovog Savjeta, kroz honorare za njegove članove i poreze i doprinose na njih. Kad sam predsjedniku Savjeta kazao da se ovako nešto više neće tolerisati, on je uzvratio da kada se već neće ništa plaćati, onda ni oni neće ništa više ni raditi i da će svi podnijeti ostavke“- kazao je Andrija Petković (BF), ističući da to što su Gospić i Savjet radili je „sramota i pljačkanje ovog grada“ i da to „prestaje već od ove sjednice SO“.

Potpredsjednik Opštine Goran Božović je kazao da je izuzetno nezadovoljan radom Savjeta za zaštitu i razvoj lokalne samoupourave i da on „zaslužuje duboki prezir“.

„Jedno tijelo koje bi trebalo da ima značajnu ulogu u jačanju uticaja građana na vođenje lokalnih politika i opštem poboljšanju rada opštinske uprave, pretvorilo se u mašinu za zgrtanje novca njegovog predsjednika i članova, na najobičnijim trivijalnostima tipa pokazuje li tačno vrijeme javni časovnik u Kalimanju. Kako je moguće da niste primijetili niti jedan od brojnih medijskih natpisa proteklih godina koji su ukazivali na ogromne zloupotrebe i nesavjesno postupanje sa imovinom i interesima grada od bivše DSPS-SD-HGI uprave, poput opraštanja milionskih dugova za komunalije Porto Montenegru, ali ste našli za shodno da održavate posebnu sjednicu Savjeta na kojoj ste se bavili samo odlukom parlamenta iz marta da vam se smanje naknade sa 40 na 27 eura predsjedniku i sa 30 na 18 eura članovima, i čak ste imali obraza da tražite povećanje ovih naknada i da vam se čak isplati i razlika u odnosu na one umanjenje koje ste u međuvremenu primali“- istakao je Božović dodajući da je samo ta jedna i takva sjednica Savjeta, poreske obveznike Tivta koštala 110 eura. On je istakao i da su zadnja dva mjeseca sjednice Savjeta „zbog korone, navodno održavane elektronski, a Gospić i dan danas-koristi pisaću mašinu na kojoj kuca izvještaje, tako da sumnjam da on uopšte i zna što je elektronska sjendica, a ne da je i održi.“

On je zatražio momentalnu Gospićevu i ostavku svih ostalih članova Savjeta ističući da „oni ne da nisu zaštitili interse lokalne samouprave, već su nam svima, pravili i dodatnu štetu“, na što je Adrijan Vuksanović (HGI) reagovao da je „neprimjereno verbalno iživljavanje nad predsjednikom Savjeta“ i naglasio da se „to odnosi na atmosferu koja se u parlamentu stvorila prema jednom starijem čovjeku“.

IJZ: Preminulo 10 osoba, 539 novoinficiranih, Tivat 40, Kotor 25, H. Novi 24

0
vaccine – covid

Laboratorija Instituta za javno zdravlje (IJZ) je od posljednjeg presjeka završila analize i Institutu dostavila rezultate za 1.813 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 539 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2. Prijavljeno je i 10 smrtnih slučajeva, saopštio je IJZ.

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

Podgorica 196
Nikšić 60
Budva 43
Tivat 40
Bijelo Polje 33
Kotor 25
Berane 25
Herceg Novi 24
Bar 19
Cetinje 17
Rožaje 17
Danilovgrad 14
Pljevlja 9
Plav 5
Ulcinj 4
Kolašin 4
Tuzi 1
Mojkovac 1
Gusinje 1
Šavnik 1

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno deset smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Bara (3), Podgorice (2), Bijelog Polja (2), Kotora, Herceg Novog i Nikšića od kojih je najmlađi imao 48, a najstariji 93 godine starosti. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020. iznosi 791 a od početka pandemije 800.

Do 17:30 sti prijavljen je oporavak kod 620 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 7.528.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020 godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 60.827.