MSC Cruises su najavili da će četiri broda ploviti u zimskoj sezoni u Evropi 2021. i 2022. godine; piše Cruise Industry News.
MSC Grandiosa će isploviti iz Genove, Barcelone i Marseilla; te će pristajati u Palermu i Civitavecchii.
MSC Fantasia će imati u ponudi sedmodnevna krstarenja sa ukrcajima u Barceloni, Marseilleu i Genovi.
MSC Magnifica će imati 11-dnevna krstarenja. Prvo krstarenje započinje u Genovi, a zatim plovi u Grčku, pristaje u Katakolonu, Pireju i Rodosu prije nego što stigne do Izraela, Haife, gdje brod ostaje preko noći. Zatim plovi do Herakliona, Civitavecchije pa natrag do Genove.
Drugi plan putovanja uključuje posjet pet zemalja – počevši od Genove, Barcelone u Španjolskoj, zatim do Casablance u Maroku, Santa Cruz de Tenerife, Funchala u Portugalu, Malage u Španjolskoj i zatim Italije s Civitavecchiom i Genovom.
MSC Poesia će imati petodnevna i 10-dnevna krstarenja iz Genove; a 5. januara 2022. godine će krenuti na krstarenje svijetom iz Genove.
Njemačka ambasada u Crnoj Gori razgovara sa Opštinom Ulcinj o mogućnosti da se stavi na raspolaganje njemački stručnjak za izradu novog menadžment plana za ,,opstanak“ ulcinjske solane. To je Pobjedi kazala bivša njemačka ambasadorka Gudrun Štajnaker, a potvrdili su i iz Opštine Ulcinj.
“Ključno pitanje, na koje se mora dati odgovor prije priče o zaštiti solane, je ko je vlasnik zemljišta na kojem se nalazi taj prirodni rezervat za stotine hiljada ptica”, smatra Štajnaker, ocjenjujući da je to pitanje političke volje države.
Euronatur
Ona objašnjava da je prije više od deset godina njemački ornitolog dr Martin Schneider-Jacoby iz NVO Euronatur izradio menadžment plan za solanu sa drugim stručnjacima.
“Tada se još proizvodila so, a većinski vlasnik tog postrojenja je bio od sredine 2000. godine Eurofond. Ima još dosta pitanja oko te privatizacije i raznih istraživanja na tu temu”, kazala je Štajnaker koja smatra da sada treba dosta novca za obnovu solane.
“U međuvremenu cijela infrastruktura je devastirana, djelimično na osnovu djelovanja stečajnog upravnika. Ako se dobro sjećam, zbog vlasništva nad zemljištem solane tužio je Eurofond već 2011. godine, može biti i ranije, a tek u 2015. godini Privredni sud je odlučio da za rješenje suda u tom predmetu treba mišljenje vladinog Savjeta za privatizaciju”, tvrdi Štajnaker.
Produkcija soli je, kaže, bila zaustavljena u 2013. godini.
“Na žalost, sr Schneider-Jacoby je umro 2012. godine, šta je bio šok za njegove partnere koji su radili u procesu zaštite solane. Ali Euronatur do danas nastavlja podršku nevladinoj organizaciji Centra za istraživanja ptica u očuvanju biodiverziteta na solani”, kaže Štajnaker.
Jasno je, tvrdi, da je ,,Eurofond imao druge planove za solanu koji uopšte nijesu bili u skladu sa očuvanjem biodiverziteta“.
“Uprkos tome da je bio naučno dokazan međunarodni značaj biodiverziteta na solani. Ali ima indicije da je bankrot produkcije solane bio vještački prouzrokovan. Po mome znanju, istraživanja tužilaštva se nastavljaju”, tvrdi Štajnaker.
Studija
Nakon godina neizvjesnosti oko sudbine solane, studija stručnjaka iz 2018. godine, kako tvrdi, po nalogu crnogorske vlade plaćena od strane Delegacije Evropske unije je potvrdila međunarodni značaj solane za evropski biodiverzitet.
“Na osnovu toga Opština Ulcinj je u prošloj godini deklarisala solanu kao park prirode i solana je dobila međunarodni Ramsar status”, kazala je Štajnaker kojoj je čudno zašto prethodna vlada nije razjasnila njen imovinski status.
“To je, ne samo po mome mišljenju, glavna prepreka za investicije u solanu. Ima više međunarodnih organizacija i razvojnih banaka koje bi mogle investirati u razvoj solane, za korist opštine Ulcinj i cijele Crne Gore. Ali niko neće investirati u projekat čije vlasništvo nije poznato”, tvrdi Štajnaker.
Ona je uvjerena da Solana može postati istaknuti primjer za razvoj, produkciju soli i turizma sa odgovarajućim investicijama.
“Ali niko, ni pojedinac, ni firma, ni međunarodna banka, odnosno organizacija neće ulagati u zemljište bez rješenja o vlasništvu. Uostalom, nije čak jasno ko drži sada većinu dionica”, kazala je Štajnaker.
Da teku pregovori sa Opštinom Ulcinj i da se stavlja na raspolaganje ekspert za upravljanje solanom potvrdila je Pobjedi i njemačka ambasada u Podgorici.
Danas je solana mjesto za uživanje svima koji su svjesni značaja prirode. Ovdje se besplatno može ući i šetati. Uvjerili smo se u nevjerovatne prizore. Nevladine organizacije i entuzijasti trude se da svim zainteresovanima kroz turističke ture i avanture ukažu na bogatstvo flore i faune koje se ovdje i dalje nalazi, te na njihovu važnost za čovjeka.
Čeka se usvajanje plana upravljanja
Potpredsjednica Opštine Ulcinj Hatidža Đoni kaže da je ugovor za njemačkog eksperta spremljen i da se, po njenom mišljenju, čeka usvajanje plana upravljanja ulcinjskom solanom.
Uloga njemačkog eksperta bi bila djelovanje kroz projekat GIZ-a, a po njenim riječima on bi paralelno rukovodio, odnosno bio bi desna ruka rukovodiocu koji se bude imenovao prilikom upravljanja tim prostorom.
“Ugovor je spremljen, predložen je od strane GIZ-a, ali još nije angažovan, da li će to ranije ili kada bude usvojen plan upravljanja za ulcinjsku solanu ne znam, jer imamo nekih procedura koje uopšte nijesu završene vezano za njeno konačno usvajanje”, kazala je Đoni.
Kićenje Kotora povodom predstojećih božićnih i novogodišnjih praznika privodi se kraju.
Pandemija koronavirusa poremetila je planove pa ove godine neće biti organizovan tradicionalni Rock and roll doček Nove godine u Kotoru, kao ni manifestacije “Od Božića do Božića”.
-Naš grad je zasad lijepo uređen, ostalo je još malo završnih aktivnosti. Želimo što prije da se oprostimo od 2020. godine, kako bismo dočekali Novu godinu, nadajući se da će biti manje izazovna za sve nas, poručili su iz TO Kotor.
Kotor – foto Ranko Maraš
Zahvaljujući fotografijama Ranka Maraša možete doživjeti Kotor u novogodišnjem ruhu.
U odnosu na prošlu godinu koju su Aerodromi Crne Gore završili sa preko 2,6 miliona putnika, ove godine kompanija je zbog pandemije korona virusa, do kraja XI. mjeseca opslužila svega 510.234 putnika i 5.130 aviona.
Operativne službe Aerodroma Tivat su opslužile 2.232 aviona ove godine, a prošle 6.882, dok je broj putnika bio 186.592 ove godine, a prošle 1.343.808 putnika.
Operativne službe Aerodroma Podgorica su opslužile 2.898 aviona ove godine, a prošle 6.983, dok je broj putnika bio 323.647 ove godine, a prošle 1.216.918 putnika.
Zabilježen je pad u broju preveznih putnika od 80%, a u broju rotacija 64%. Ove godine ACG su do 31.10. prihodovali 7 miliona eura, a prošle preko 34 miliona eura, što je pad prihoda od 80%.
Prošle godine, ostvarena je dobit od 15 miliona eura prije oporezivanja, a ove godine gubitak će biti najmanje 10 miliona eura, i pored ostvarenih ušteda od 4,5 miliona EUR.
Njemačka planira početi kampanju vakcinisanja protiv covida 27. decembra, a prvi su na redu domovi umirovljenika, objavile su u srijedu njemačke vlasti.
– Savezni ministar zdravstva Jens Spahn obavijestio je Konferenciju ministara zdravstva (GMK) o odobravanju i o planiranoj isporuci BioNTechova vakcine. Vakcinisenje protiv novog koronavirusa SARS-CoV-2 počet će 27. decembra, navodi se u saopštenju odbora tijela koje okuplja sve ministre zdravstva njemačkih saveznih zemalja. Dodaje se da će vakcinisanje početi u “domovima umirovljenika”.
Lako je moguće da će u drugim zemljama EU-a cijepljenje početi kad i u Njemačkoj koja trenutačno predsjeda Unijom.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da 27 zemalja EU-a mogu “istog dana početi” kampanju vakcinisanja protiv covida nakon odobravanja Pfizer-BioNTechova cjepiva.
Pod njemačkim pritiskom Europska agencija za lijekove (EMA) saopštila je da će odluku o sudbini Pfizer-BioNTechova vakcine donijeti 21. decembra – sedam dana ranije nego što se planiralo. EK će nakon analize mišljenja regulatora i konzultacije sa zemljama članicama (što može potrajati nekoliko dana) izdati odobrenje o uvjetnom stavljanju na tržište Unije.
Francuski premijer Jean Castex izjavio je da će vakcinisanje u Francuskoj početi “već zadnje sedmice u decembru” ako se “za to steknu uvjeti”.
Vakcina koje su u suradnji proizveli američki laboratorij Pfizer i njemački BioNTech prvo je koje je odobreno u stanovitom broju zapadnih zemalja, među kojima u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, gdje su ovih dana obavljena prva vakcinisanja, ali i u mnogim drugim zemljama poput Meksika i Saudijske Arabije.
Preko sedam sati trajala je rasprava na današnjoj sjednici SO Tivat u najvećoj mjeri posvećana poništavanje nekoliko odluka bivše lokalne DPS-SD-HGI vlasti, a koje po ocjeni aktuelne NP-BF-GB uprave, nisu u interesu grada ili su nelegalno donešene. Zanimljivo, za ukidanje dijela ovih odluka danas su glasale i SD i HGI kao članice nekadašnje vladajuće koalicije.
Tako je lokalni parlament pored ostaloga, poništio odluku bivše vlasti i dodjeli prostorija u vlasništvu Opštine nekim NVO, među kojima su i Omladinski klub Tivat blizak bivšoj opštinskoj sekretarki za mlade, sport i socijalna pitanja Darki Ognjanović (DPS), odnosno „NVO „Crnogorski atelje realistične umjetnosti“ iz koja stoji slikar Vladimir Jovićević, sin bivše sekretarke za finansije Rajke Jovićević (DPS). Poništena je i „Odluka o osnivanju kancelarije za integraciju romske i egipćanske populacije sa teritorije Opštine Tivat i sufinansiranju plana i programa rada“ jer kako je istaknuto, ona nije donešena na pravno valjan način i kontradiktorno je regulisala finansiranje te kancelarije u kojoj je inače, bivša vlast angažovala svoje aktiviste iz redova romske-egipćanske populacije.
„Ukoliko ugasite ovu kancelariju biće to na štetu ugleda Opštine jer smo za dobru praksu pomoći RE populaciji 2016. dobili međunaroronu nagradu“-upozorila je Jovanka Laličić (DPS), na što joj je v.d. sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja (BF) odgovorila da će aktuelna uprava grada nastaviti da pomaže ovoj poulaciji i obezbjeđuje im besplatne udžbenike i prevoz do škole.
Najviše rasprave vođeno je oko ukidanja Odluke o osnivanju akcionarskog društva za sportske djelatnosti “Sportski kompleks Arsenal Tivat“ koju je bivši saziv SO Tivat donio krajem juna. Iz aktuelne vlast su objansili da se u međuvremenu nije postupalo po ovoj odluci jer Opština kao osnivač nije izvršila procjenu vrijednosti nepokretne imovine koju kao svoja akcijski kapital unosi u novu firmu, nije uplatila 25.000 eura gotovine na račun ove firme niti je u predviđenom roku od 60 dana (jer DPS to nije stigao da završi prije izbora 30.avgusta) donešen Statut i imenovani organi upravljanje nesuđenim novim opštinskim preduzećem u kojem je bivša vlast htjela da udomi još svojih simpatizera i članova.
Po toj odluci inače, Opština bi na na AD prenijela više miliona eura vrijedne nekretnine u vlansištvu grada – glavni i pomoćni teren FK Arsenal koji je inače, kako su poručili odbornici aktuelne vlasti, vrlo sumnjivi poslovao i dobijao novac iz gradskog budžeta mimo pravila. Ta pojava, kako se čulo, posebno je upečatljiva od početka 2018. kada je na čelo FK Arsenal došao DPS-u bliski tivatski biznismen Rado Arsić, a kojem je bivši gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) za potrebe tog kluba, mimo pravila i sredstva opredijeljenih za sport, davao na desetine hiljada eura gradskog novca. Odbornici DPS usprotivili su se ukidnaju odluke o prenošenju gradskog i pomoćnog stadiona na novu firmu ističući da iza nje „stoji zdrava ekonosmka logika i potreba da se finansiranje sporta podigne na veći nivo“, jer bi kako su objasnili, Opština u toj firmi zadržala većinski paket akcija, dok bi se manjinski paket prodao na tržištutu i tim novcem finasirao FK Arsenal.
„Firma je formirana pred izbore da bi se u njoj uhljebili poltrini DPS i nastavilo rasipanje gradske imovine. FK Arsenal po nalazu interne revizije koju smo u međuvremenu odradili, ima 108.500 eura dugovanja što ukazuje da se sumjivo poslovalo u tom klubu. Zamislite da primjenimo logiku DPS-a da Opština bude glavni finansijer profesionalnog kluba u Velikoj Britaniji, pa da recimo, grad Mančester fiansira tamošnje klubove United i City gradskim novcem“- istakao je Miomir Abović (NP) dok je Sanja Vuković (NP) navela da je Arsenal od Opštine od kraja 2017. do danas umjesto budžetom predviđenih ukupno 325 hiljada eura, dobio čak 444 hiljade eura, od čega čak 138 hiljada iz tekuće budžetske rezerve „i to mimo sredstava koja su bila određena za sport i kojima su imali pristup drugi sportski klubovi“.
Da Arsenal nije radio zakonito i da ima mnogo neopravdanih troškova smatraju i Dejan Risnačić (NP), Vlado Brguljan (NP) i Igor Petković (SD) dok je Abović istakao da je interna revizija pored ostaloga, utvrdila da je rukovodstvo Arsenala nezakonito trećem licu iznajmljivalo opštinsku imovinu – ogradni zid oko stadiona kojeg je firma bliska tadašnjem predsjendiku UO kluba, onad koristila u komercijalne svrhe. On je kazao da su u klubu zaposleni neki prepoznatljivi podržavaoci DPS-a poput pripadnika tivatske policije Duška Obradovića koji je imenovan za tehničkog direktora Arsenala i mjesečno za to dobija 300 eura. Risančić je kazao da je Arsenal jedinstveni primjer sportskog kluba gdje se više novca trošilo na zaposlene i upravu nego na igrače, dok je gradonačelnik Željko Komnenović (NP) naglasio da je bivša vlast odlučila da osnuje AD „Sportski kompleks Arsenal Tivat“ iako nema Elaborata o ekonomskoj opravdanosti te firme, niti je njeno osnivanje predviđeno Strateškim planom razvoja Opštine.
Bivši gradonačelnik Siniša Kusovac kazao je da su pare Arsenalu mimo onih koje su mu odobrene u sklopu redovnih sredstava za sport, davali legalno kao „pozajmice iz tekuće budžetske rezerve, a ako ih oni ne vrate, to im se odbijalo od redovnih sredstava za narednu godinu“. On međutim, nije odgovorio kako je davao novac Opštine klubu koji po nalazu revizora, godinama nije usvajao finansijske ni izvještaje o svom radu.
Sjednica SO Tivat
„Arsenal je iz nepoznatih razloga, posljednjih godina bio povlašćem u odnosu na sve druge sportske klubove u Tivtu, ali je to manji problem od onoga što se zapravo krilo iza ove odluke koju danas ukidamo. Opština je naime, trebala da svoje velike nekretnine ogromne vrijednosti jer se one nalaze na izuzetno atraktivnoj lokaciji uz Porto Montenegro, prenese jednom klubu gdje se u ovako zamišljenom AD, otvara ogroman prostor za zloupotrebe i manipulaciju jer se jednoj, kako iz izvještaja revizora vidimo lošoj upravi kluba, daje ogromna opštinska imovina “ -kazao je Aleksandar Đurović (SDP).
Nakon duže rasprave, SO je glasovima vladajuće večine, ali i odbornika SD i HGI, dala saglasnost za odustajanje od ulaganja revizije u tri pravosnažno presuđena drugostepena postupka koje su vlasnici uzurpirane privatne imovine na Klačini pokrenuli prije dvije godine Opštine. Odbornici NP i BF optužili su bivšu vlast da je nepotrebno i namjerno gradu po ovom osnovu nanijela veliku štetu jer je bivši gradonačelnik Kusovac početkom 2019. iznenada sa dnevnog reda sjendice SO povukao već dogorenih devet vansudskih poravnanja sa mještanima Krtola za zemlju koja im je uzuriprana radi gradnje PPOV. Tada je bilo dogovoreno da se mještanima na rate plati zemlja po cijeni od 88 eura za kvadrat, ali je Kusovac odbio da to učini i insistirao je na nastavku sudskih sporiva, pa su sada stigle i prve pravosnažne i izvršne presude po kojimna će Opština platiti Krtolajnima zemlju mnogo skuplje – od 100 do 145 eura za kvadrat, uz dodatne velike izdatke za sudske troškove i kamate.
„Samo po osnovu ova tri spora koje danas završavamo odustajući od insistiranja na reviziji jer to jednostavno ne možemo dobiti na sudu, pričinjena je šteta od 131.171 eura za budžet u odnosu na ono što bismo građanima platili da se ispoštovao dogiovor o vansudskim poravnanju sa kraja 2018. Imaomo još šest ovakvih postupaka i procjena je da će kada se i oni okončaju, ukupna šteta po Opštinu zbog toga što neko iz bivšeg rukovoodstva nije želio da se dogovovori sa sopstvenim građanima, samo u nepotrebnim sudskim i troškovima kamata, biti najmanje 800.000 eura“- kazao je v.d. sekretar za finansije Jovan Brinić (NP).
„Treba biti jednostavan i skroman, a ne filozofirati“- odgovorio je Kusovac dodajući da kao gradonačelnik, nije imao zakonsko pravo da sklapa vansudska poravnanja prije dobijanja pravosnažnih presuda o vrijednosti sporne imovine. Njegovu tvrdnju međutim, demantivala je direktorica Direkcije za imovinu Rita Mitrović (DPS) istakavši da Zakon o državnoj svojini dozvoljava vansudska poravnanja u situaciji kada je izvjesno da će na sudu država ili opština pretrpjeti veću štetu.
„Ovim sada mi samo kupujemo vrijeme i izbjegavamo blokadu računa jer svi ti ljudi koji su dobili pravsnažne i izvršne presude mogu sada u bilo kojem trenutku da angažuju izvršitelja i blokiraju račun Opštine“- kazala je Mitrović dok je Dejan Risančić Kusovcu i Laličićevoj porućio da „prekinu da sada izigravaju dušebrižnike koji tobože, brinu o novcu Opštine“.
„Mogli ste sve ovo završiti prije dvije giodine što bi nas koštalo 1,2 miliona i to bi građanima platili na rate. Niste to htjeli jer ste Krtoljane time kažnjavali što ne glasaju za DPS, iako ste tada imali na raspolaganju 2 miliona eura gradskog novac u Atlas banci, a koje ste u međuvremenu izgubili u njenom stečaju. Sada ste nas doveli do višestruko većih iznosa koje moramo platiti i opasnosti da se Opštini blokira račun pa nemojte ovdje da izigravate nekakve dušebrižnike prema gradu kojeg ste uprospastili“- istakao je Risančić.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.499 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 415 novopozitivnih, a prijavljeno je i 13 smrtnih ishoda, saopštio je IJZ.
Novootkriveni su iz sledećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
211
Nikšić
43
Bar
38
Cetinje
24
Kotor
19
Budva
18
Herceg Novi
18
Bijelo Polje
10
Berane
7
Tivat
7
Kolašin
5
Danilovgrad
5
Pljevlja
4
Ulcinj
2
Rožaje
2
Tuzi
“Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljeno je 13 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Nikšića (2), Rožaja (2), Plužina (2), Podgorice, Bara, Herceg Novog, Bijelog Polja, Berana, Tuzi i Andrijevice”, navode u saopštenju.
Najstariji preminuli je imao 83 godina, a najmlađi 50 godina.
“Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 601 a od početka godine 610”, dodaju u saopštenju.
Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 453 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9.403”, navode u saopštenju.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 42.563.
Tunel se nalazi na drugoj dionici pristupnih cesta Pelješkom mostu i jedan je od najkompleksnijih objekata u projektu ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’
Pelješki most – Foto Davor Kovačević
Na Pelješcu je uspješno probijen tunel Debeli brijeg dužine 2.467 metara. Objekt se nalazi na drugoj dionici pristupnih cesta Pelješkom mostu i jedan je od najkompleksnijih objekata u projektu “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” koji provode Hrvatske ceste.
Radovi na probijanju tunela započeli su 7. aprila ove godine te ih je, uz sve izazove koje je donijela pandemija, tvrtka Strabag, izvođač radova, završila 74 dana prije roka koji je bio postavljen za 28. februara iduće godine.
Na probijanju tunela u prosjeku je dnevno radilo 100 ljudi uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, a ukupno je iskopano 113.959 kubnih metara materijala.
– Za nas u Hrvatskim cestama ovo je velika stvar i jedan u nizu bitnih događaja i pobjeda u trci s vremenom koju svakodnevno vodimo zajedno s izvođačima i nadzorom. Često govorimo o Pelješkom mostu, pa građani možda nisu svjesni koliko je zahtjevan ovaj dio priče preko samog poluotoka, a samo ovaj tunel koji je danas probijen je peti najduži tunel u Hrvatskoj. Usprkos svim izazovima, od trajanja samog javnog nadmetanja do dobro poznatih komplikacija s pandemijom, mi smo na putu da maksimalno smanjimo odstupanje u rokovima između završetka mosta i ove dionice. Čestitam svima i vjerujem da ćemo zadržati ovaj tempo jer pravo svjetlo na kraju tunela će biti tek kad ova, izrazito zahtjevna i bitna dionica bude gotova, kazao je predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Ovaj tunel rađen je prema novoj austrijskoj tunelskoj metodi (NATM) koja uključuje najsuvremenije inženjerske i tehnološke trendove, a pored glavne tunelske cijevi ima i jednu servisnu s kojom je povezana kroz devet pješačkih i dva poprečna prolaza za interventna vozila.
– Današnje probijanje tunela čini nam veliko zadovoljstvo jer smo s radovima počeli u jeku lockdowna početkom travnja i uspješno se suočili sa svim izazovima koje je donijela pandemija te ostvarili zacrtane ciljeve daleko prije roka. Realizacija iskopa i proboja ovog tunela bila je posebna, ne samo zbog važnosti koju cijeli projekt ima za prometnu povezanost Hrvatske, već i zbog svih dodatnih napora koje smo uložili u organizaciju nesmetanog rada gradilišta u novonastalim okolnostima. Čestitam svim kolegama koji su dio ove uspješne priče i vjerujem kako ćemo s istim uspjehom nastaviti daljnju izgradnju, rekao je Veljko Nižetić, direktor tvrtke Strabag d.o.o.
Zajednica ponuditelja Strabag AG i Strabag d.o.o. izvodi radove na drugoj fazi izgradnje pristupnih cesta ukupne duljine 12,04 kilometra, koja obuhvaća dionicu od mjesta Duboka do Pelješkog mosta dugu 2.140 metara sa kopnene strane i dionicu od mosta do mjesta Zaradeže na Pelješcu dugu 9.898 metara.
Uz tunel Debeli brijeg, izvodi se i Tunel Kamenice dužine 499 metara na kojem su već počeli radovi na miniranju, Vijadukt Doli dužine 156 metara, Most Dumanja jaruga I dužine 488 metara te Most Dumanja jaruga II dužine 80 metara.
Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“, koji uključuje izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama te izgradnju obilaznice Stona, sa svim svojim fazama je u punom građevinskom pogonu. Ukupna duljina trase projekta iznosi 32 kilometra, od mjesta Duboka do mjesta Doli i zaobići će Neumski koridor. Projekt je sufinancirala Europska unija iz europskog fonda za regionalni razvoj, operativni program “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD) Predrag Jelušić sa saradnicima, razgovarali su juče o budućoj saradnji, ali i o svim aktuelnim otvorenim temama. Nakon konstruktivne diskusije i iznijetih stavova, ove dvije institucije su postigle načelni dogovor u cilju rješavanja aktuelnih pitanja od značaja za lokalno stanovništvo.
Na dnevnom redu našlo se i pitanje korišćenja luke Kalimanj, u kojoj je 90% vezova komunalnog karaktera. Lokalna uprava i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom su stava da je važno da luka Kalimanj zadrži komunalne vezove i da kao takva bude na raspolaganju građanima, te da kao i do sada, uz poštovanje svih zakonskih procedura i postojećeg ugovora, korisnik luke bude tivatsko Komunalno preduzeće.
Predstavnici lokalne uprave interesovali su se za postizanje usaglašenosti Atlasa plaža sa smjernicama Detaljne studije lokacije Sektor 22/23. Namjera lokalne uprave jeste da se smanji postojeći broj privremenih objekata na prostoru gradske plaže, što je u interesu brojnih građana Tivta. Kako je pojašnjeno iz JPMD, Atlas cnogorskih plaža i kupališta sadrži informacije o privremenim objektima, preuzete iz važećeg Programa privremenih objekata 2019-2023, koje donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Predstavnici JPMD pozvali su Opštinu da sve sugestije za Atlas plaža dostave, kako bi iste bile uvažene kroz izmjene i dopune ovog dokumenta. Takođe potrebno je imati u vidu da Program privremenih objekata važi do 2023.
Tivat foto Opština Tivat
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom predstavilo je najznačajnije investicione projekte u 2020. i 2021. godini na području Opštine Tivat: Centar za posjetioce Solila, šetalište lungo mare Ponta Seljanovo (ukupna vrijednost I faze iznosi 760.000,00€) i pješačka staza Sveti Roko – Lepetani (ukupna vrijednost investicije cca 1.500.000,00€). Na sastanku su se mogli čuti i konkretni predlozi revitalizacije određenih lokacija, ali i saniranja zapuštenih priobalnih područja, od značaja za građane Tivta, sve goste i turiste.
Opština Tivat saglasila se da JPMD nastavi korišćenje poslovnog prostora/kancelarije u Tivtu.
Početkom naredne sedmice biće organizovan sastanak na kojem će se regulisati način plaćanja usluge koju je Komunalno preduzeće Tivat pružilo JPMD u 2020. godini, a po osnovu ugvora koji ova dva preduzeća potpisuju na godišnjem nivou za tekuće komunalno održavanje javnih površina u zoni morskog dobra. Predstavnici obje strane su saglasni da postoji dobra volja da se stavovi po ovom pitanju usaglase i postigne najoptimalnije rješenje.
Na poluostrvu Luštica u toku je uređenje puta kroz naselje Babunci. U proteklom periodu završeno je košenje i proširivanje puta, a trenutno se radi na pripremama za betoniranje trase duge nekoliko stotina metara. Stanovnicima zaseoka Babunci na ovaj način će biti olakšan pristup gazdinstvima.
Uslijediće i postavljanje javne rasvjete, kao i uređenje vidikovca na proširenju blizu crkve Sv. Pantelejmona, najavljuju iz Mjesne zajednice Luštica.
„Plan nam je da kasnije na vidikovcu postavimo i igralište za djecu i možda sprave za vježbanje na otvorenom, jer vjerujemo da je Luštici neophodno više ovakvih sadržaja“, kazala je predsjednica Mjesne zajednice, Ana Zambelić Pištalo.
Zambelić Pištalo podsjeća da su ovi radovi nastavak aktivnosti na uređenju putne infrastrukture na Luštici, što su projekti od najvećeg značaja za mještane poluostrva. Sve aktivnosti se sprovode u koordinaciji i sredstvima Mjesne zajedenice i lokalne samouprave.
„Organizovali smo se i želimo da u narednom periodu postepeno rješavamo nagomilane probleme na teritoriji Mjesne zajednice Luštica. Prošle sedmice smo imali konstruktivan sastanak sa predsjednikom Opštine kojeg smo još jedom upoznali sa problemima mještana Luštice i naišli smo na razumijevanje. Tom prilikom su nam prezentovani i projekti koje Opština planira da relizuje na teritoriji Mjesne zajednice“, kaže Zambelić Pištalo.
Kako ističe, uređenje infrastrukture predstavlja prioritet plana rada Mjesne zajednice Luštica za 2021. godinu.
„Naša ambicija je i da se krene u adaptaciju Doma kulture u Klincima, kako bismo na Luštici dobili uređen prostor za okupljanja, društvena i kulturna dešavanja“, ističe predsjednica Mjesne zajednice.
Očekuje se i rješavanje problema javne rasvjete u naselju Đuraševići, za šta se Mjesna zajednica obratila preduzeću „Komunalno-stambeno“.
Zambelić Pištalo najavljuje i da će Mjesna zajednica ove godine obezbijediti novogodišnje paketiće za najmlađe stanovnike Luštice, njih ukupno 25, koji će im biti podijeljeni uoči praznika.
