Regionalni vodovod – Ispumpavanje mulja u more – Donja Lastva 15. decembar – foto Boka News
Kao podržavalac svih investicija koje za cilj imaju unaprijeđenje života građana, SDP Tivat se raduje konačnom priključenju Herceg Novog na regionalnu vodovodnu mrežu čime bi problem vodosnabdjevanja u Boki trebao konačno da bude riješen. Ono što ne možemo nikako da podržimo je beskrajno odugovlačenje ovog projekta koje dovodi u sumnju stručnost njegove realizacije. Građani Tivta sve više negoduju i strpljenje je na izmaku jer raskopane saobraćajnice na magistralom potezu kroz Seljanovo i Donju Lastvu zadaju glavobolje kako učesnicima saobraćaja tako i pješacima, kaže se u saopštenju Ćazima Lisičića člana OO SDP Tivat
Da zlo bude veće, juče su na društvenim mrežama osvanule slike i snimci novog izliva i zamućenja morske vode. Podsjećamo, sredinom oktobra je komunalna inspekcija uručila izvođaču radova prekršajnu prijavu u iznosu od 2.000 eura zbog istog razloga.
Ispumpavanje muja u more – Donja Lastva 15. decembar – foto Boka News
Očigledno je da su se radovi neopravdano poprilično odužili te građani Tivta sve češće upoređuju ovaj projekat sa zidanjem Skadra na Bojani. SDP Tivat poziva Regionalni vodovod i izvođače radova da ubrzaju radove na završetku ovog projekta sa ciljem konačne normalizacije života građana Tivta ali i svih ostalih koji koriste Jadransku magistralu.
Prilikom svog osnivanja ideja Regionalnog vodovoda bila je da se omogući da sve primorske opštine imaju redovno vodosnabdjevanje dok u posljednje vrijeme on biva izvor brojnih problema za građane Boke Kotorske.
SDP apeluje da se ovoj praksi mora stati na kraj jer državna preduzeća treba da budu u službi građana a ne kreator njihovih svakodnevnih problema, poručuje Ćazim Lisičić član OO SDP Tivat
Aerodromi Crne Gore (ACG), koji su do sada bili jedna od najprofitabilnijih državnih firmi, ove godine bilježe pad prihoda od 80 odsto u odnosu na prošlu godinu i najavljuju gubitak od najmanje deset miliona eura zbog korona krize.
Direktor Aerodroma, Danilo Orlandić, kazao je u intervjuu Vijestima da u godini u kojoj su ostali gotovo bez saobraćaja, podaci govore o ozbiljnim problemima ne samo za tu kompaniju nego i za cijelu privredu Crne Gore.
“Zabilježen je pad u broju preveznih putnika od 80 odsto, a u broju rotacija manji i iznosi 64 odsto. Ove godine smo do 31. oktobra prihodovali sedam miliona eura, a prošle preko 34 miliona eura, što je pad prihoda od 80 odsto. Prošle godine, ostvarili smo dobit od 15 miliona eura prije oporezivanja, a ove godine gubitak će biti najmanje deset miliona eura, uz ostvarene uštede od 4,5 miliona eura”, rekao je Orlandić.
Prema njegovim riječima, takvo poslovanje je i očekivano imajući u vidu okolnosti na koje nijesu mogli uticati, jer je to nezapamćeno urušavanje avioindustrije. Slična je situacija i sa regionalnim i evropskim aerodromima.
U menadžmentu ACG očekuju da će se već naredne godine prilike značajno popraviti postepenim oporavkom industrije putovanja i avio-saobraćaja u Evropi i svijetu.
“Ono što mi ipak uliva optimizam jeste činjenica kojom nas analitičari iz ove oblasti sve češće hrabre, a to je da je godina u vazdušnom saobraćaju ono što je u svim drugim biznisima period od deset godina. Nema privredne grane u kojoj se stvari toliko brzo dešavaju, u kojoj su promjene toliko intenzivne kao u avioindustriji”, naveo je Orlandić.
Pandemija koronavirusom izazvala je nezapamćenu krizu, koja je u značajnoj mjeri pogodila avioindustriju, ali se, kako je kazao, nada da će ta specifična grana biti jedna od onih koja će se najbrže oporaviti i da će od marta naredne godine ipak svjedočiti ozbiljnijem oporavku.
On je odgovorio da su, u odnosu na prošlu godinu koju su ACG završili sa preko 2,6 miliona putnika, ove godine zbog pandemije, do kraja novembra opslužili svega 510,23 hiljade putnika i 5,13 hiljada aviona.
“Operativne službe Aerodroma Podgorica su opslužile 2,9 hiljada aviona ove godine, a prošle 6,98 hiljada, dok je broj putnika bio 323,65 hiljada ove godine, a prošle 1,22 miliona. Operativne službe Aerodroma Tivat su opslužile 2,23 hiljade aviona ove godine, a prošle 6,88 hiljada, dok je broj putnika bio 186,59 hiljada ove godine, a prošle 1,34 miliona putnika”, precizirao je Orlandić.
Gužve na aerodromu Tivat foto S.L
On je kazao da se, prema posljednjim najavama u drugoj polovini decembra ponovo vraćaju Wizz air, Ryanair i Austrian airlines. Kako sada stoje stvari, pred novogodišnje praznike Podgorica će biti povezana sa Briselom, Londonom, Dortmundom, Minhenom, Cirihom, Bečom i Frankfurtom.
“Kijev je nova linija u zimskom redu letjenja i po riječima njihove uprave, zasad su punjenja tih aviona iznad očekivanja. Najfrekfentnija linija nacionalnog avioprevoznika je Podgorica – Beograd, a u februaru bi takođe trebalo da se aktivira linija sa Budimpeštom (Wizz air) i Luksemburgom (Luxair)”, naveo je Orlandić.
Avioni Turkish airlinesa na relaciji Podgorica-Istanbul takođe su solidno popunjeni i ubrzo uvode dopunske letove tako da će saobraćati svakodnevno.
“Sve navedeno može da se promijeni preko noći, a iz ove nestalne okolnosti učimo da podnosimo na najfleksibilniji način, ne odustajući od održavanja redovnih kontakata sa svim avioprevoznicima sa kojima smo u protekle tri godine izgradili izuzetno kvalitetan odnos. Recimo, prošle godine Podgorica je bila povezana sa 42 destinacije, a Tivat u sezoni sa čak 51. Ponosni smo što smo u posljednje tri godine otvorili čak 35 novih linija”, kazao je Orlandić.
Danilo-Orlandić
On je, odgovarajući na pitanje da li je ACG, s obzirom na izuzetno mali broj dnevnih letova na Aerodromu Tivat u ovom periodu, razmišljao da takvu situaciju iskoristi za ozbiljne radove da obnovi dotrajale kapacitete te vazdušne luke, kazao da Aerodrom u Tivtu svakako u budućnosti treba da unaprijedi svoju infrastrukturu, na način kako je to urađeno sa Terminalom 2.
“Taj projekat je promijenio način usluge, obezbijedio dodatni komfor, a polovinu uloženog novca isplatio za tri mjeseca rada prošle godine. Projekat na kome smo takođe predano radili jeste omogućavanje noćnog slijetanja na Aerodromu Tivat, za koje sad već možemo reći da je ipak moguće. Međutim, godina u kojoj je bukvalno stao avio-sobraćaj, a Crna Gra ostala i bez ljetnje turističke sezone, ne daje nam vjetar u leđa da u ovom trenutku ulažemo sredstva u velike projekte”, naveo je Orlandić.
Primarno je, kako je kazao, održati likvidnost, a avioindustrija se oporavlja mnogo prije svih privrednih grana, pa se nada da će vrlo brzo biti prostora i za pomenuta ulaganja.
“Podsjetiću da su u planu i renoviranja VIP salona na oba aerodroma za šta smo već završili idejne projekte, ukupne vrijednosti oko milion EUR”, dodao je Orlandić.
On je, na pitanje da li smatra opravdanim dalje veliko ulaganje u subvencionisanje low cost kompanija da lete sa domaćih aerodroma ili da se taj novac eventualno preusmjeri na Montenegro Airlines (MA) sa obavezom da on poveća broj destinacija za koje saobraća, odgovorio da u svakoj prilici ističe ulogu koju za aviosaobraćaj Crne Gore ima nacionalni avioprevoznik.
“Uloga Montenegro Airlinesa dodatno se potvrdila i u ovoj teškoj situaciji. Međutim, dolaskom low cost kompanija zauvijek je promijenjen način i rekao bih, opseg putovanja, kako u Crnoj Gori, tako i u cijelom svijetu. Odluka Vlade da otvorimo svoje parče neba za Ryanair, Wizzair, EasyJet i druge niskobudžetne partnere bila je jedna od najboljih, jer je crnogorski turizam značajno uznapredovao nakon dolaska ovih prevoznika”, rekao je Orlandić.
ACG su i do sada, kako je dodao, na razne načine pomagali Montenegro Airlinesu, imajući uvijek u vidu njihov veoma kompleksan položaj u privredi zemlje.
“Zahtjevan – svakako, ali i neophodan ako namjeravamo da budemo sigurna cjelogodišnja destinacija i ako se ozbiljno pripremamo za buduće okolnosti poput ovih sa Covidom-19”, zaključio je Orlandić.
Više od dvije trećine građanki i građana Mostara namjerava u nedjelju (20. decembar) izaći na birališta i glasati na lokalnim izborima koji se u tom gradu održavaju prvi put nakon 12 godina.
“Rezultati ankete koju smo radili u gradu Mostaru su pokazali da 81% građana i građanki grada Mostara izlazi na izbore, 16% ih neće glasati, dok je svega tri posto neodlučno”, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) koordinator kampanje, Nermin Topovčić.
Međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini (BiH), također, pozivaju građane da u što većem broju izađu na glasanje.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Johann Sattler je prilikom posjete Mostaru 11. decembra rekao kako veći odziv birača osigurava veću legitimnost izbornih rezultata.
Predizborna tišina uoči lokalnih izbora za Gradsko vijeće Mostara počela je jutros (19. decembar) i trajat će do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju (20. decembar) u 19 sati.
Tokom izborne tišine političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, kao i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.
Građanima na izborima biraju 35 vijećnika u Gradsko vijeće Mostara među 370 kandidata.
Na glasačkim listićima se nalazi 31 politički subjekt od čega 22 političke stranke, četiri koalicije, jedna lista nezavisnih kandidata, te četiri nezavisna kandidata.
U centralni birački spisak za lokalne izbore u gradu Mostaru uspisano je 100.864 birača
Teretni brod Xin Hong poslao je signal za pomoć oko 16:30h 17. decembra u Južnom Kineskom moru, u blizini otoka Phu Quy (južni Vijetnam, sjeveroistočno od Vung Taua). Brod je prevozio 7.800 tona gline i bio je na putu iz Malezije za Kinu. Na brodu se nalazilo 15 članova posade, 11 osoba kineske i 4 vijetnamske nacionalnosti.
Brod je prijavio pomicanje tereta zbog kojeg je došlo do nagnuća broda te je zatražio sklonište kod Phu Quya. Brodu je dozvoljeno da se usidri kod Phu Quya, no kada je bio udaljen nekih 1,5 nm od otoka je, prema Kapetanu, bio u opasnosti od prevrtanja, pa je zatražio hitnu pomoć.
SAR brodovi i čamci Obalne straže te brodovi koji su se nalazili u blizini poslani su u akciju traganja i spašavanja budući da je 15 članova posade nestalo.
Još nije potvrđeno da li je brod potonuo ili ne; čekaju se detalji nesreće.
Svi đaci treba da idu u školu, a tamo gdje ima problema u prostornim kapacitetima direktori će odlučiti koji razredi će se rotirati nedjeljeno, finalna je verzija radne grupe Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta koja je izrađivala novi model za odvijanje nastave u toku epidemije koronavirusa.
Direktorima je preporučeno da iskoriste sve kapacitete škole za redovnu nastavu – kabinete, sale, holove…
Radna grupa će im, prema saznanjima Pobjede, u ponedjeljak poslati ova rješenja, a u srijedu će imati onlajn sastanke. Nakon toga će Institut za javno zdravlje i nacionalna tijela za borbu protiv korona virusa procijeniti što treba da se doradi, u smislu poštovanja mjera za suzbijanje širenja korona virusa.
U plan je uvedeno i rješenje da deveti razred stalno ide u školu, kao i maturanti.
Ranije su predstavnici u radnim grupama bili za varijantu da se đaci drugog (četvrti, peti i šesti) i trećeg ciklusa (sedmi, osmi i deveti) smjenjuju na način da učenici iz drugog ciklusa idu jednu sedmicu u školu, a drugu uče onlajn – kada će u učenicama biti đaci iz trećeg ciklusa, ali su procijenili da je bolje da direktori odluče koji razredi se mogu rotirati.
“Kada su osnovne škole u pitanju, bez problema će njih oko 100 imati cjelokupnu nastavu. Škole koje imaju više od hiljadu đaka, takvih je najviše u Podgorici, organizovaće nastavu kroz određene smjene đaka”, rekao je Pobjedi jedan od članova radne grupe.
Strože mjere se uvode zbog toga što “naši stručnjaci strahuju da bi krivulja zaraženosti mogla naglo porasti u vrijeme Božića”, rekao je Conte novinarima.
Talijanska vlada u petak je objavila da se zemlja zatvara za božićne i novogodišnje praznike pošto su stručnjaci upozorili da je još visok rizik od epidemije koronavirusa.
Prihvaćene su restrikcije koje vrijede za takozvane crvene zone – izolacija ljudi u njihovu domu koji mogu napuštati samo kada idu na posao, iz zdravstvenih razloga i u hitnim slučajevima te zatvaranje većine trgovina.
Mjere će biti na snazi od 24. do 27.decembra, od 31. decembra do 3. januara te 5. i 6. januara, rekao je premijer Giuseppe Conte nakon sastanka vlade.
Strože mjere se uvode zbog toga što “naši stručnjaci strahuju da bi krivulja zaraženosti mogla naglo porasti u vrijeme Božića”, rekao je Conte novinarima.
Nešto blaže mjere “narančaste zone” u kojoj je ljudima dopušteno kretanje gradovima u kojima imaju prebivalište, a trgovine su otvorene osim barova i rertorana bit će primijenjene od 28. do 30. decembra i 4. janura.
Conte je također obećao paket ekonomske pomoći od 645 milijuna eura barovima i restoranima pogođenima mjerama zatvaranja.
Dvojica turskih državljana Yildiz Ramazan (49) i Guler Eyup (59) uhapšeni su zbog krijumčarenja 39 migranata iz te zemlje na brodu ,,Posejdon“.
Kako Pobjeda saznaje, kontrolom na plovilu ,,Posejdon“ na kojem je istaknuta zastava Crne Gore je zatečeno 39 osoba iz Turske.
Yildiz Ramazan i Guler Eyup su predati službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja i Centra bezbjednosti Bar, zbog osnovane sumnje da su pokušali krijumčarenje migranata iz Crne Gore u Italiju. Yildiz Ramazan (49) i Guler Eyup (59) su lišeni slobode, zbog osnovane sumnje da su počinili prekršaj stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Granična policija je 17. decembra oko 04,35 časova, kontrolisala plovilo pod imenom ,,Posejdon“ na kojem je istaknuta zastava Crne Gore. Utvrđeno je da je plovilom upravljao Yildiz Ramazan, a da se kao član posade nalazi Guler Eyup iz Turske.
Operatori u Regionalnom centru Granične policije Jug u srijedu su, oko 20 sati, radarskim podsistemom Uprave pomorske sigurnosti detektovali isplovljenje nepoznatog plovila iz uvale Trsteno, koje su uputilo prema otvorenom moru.
– S obzirom na to da je bilo izvjesno da će plovilo nedozvoljeno preći granicu, Nacionalni komunikacioni centar NCC Podgorica je zatražio vanredno angažovanje osmatračkog helikoptera ,,Guardia di Finanze“ u sklopu zajedničke FRONTEX-ove operacije JO Montenegro Maritime – kazao je Pobjedin izvor.
Nepoznato plovilo je u 20.55 sati prešlo državnu granicu i uputilo se u pravcu Italije.
Osmatrački helikopter ,,Guardia di Finanze“, oko jedan sat poslije ponoći, doletio je na dobijenu GPS lokaciju gdje je uočena jedrilica ,,Posejdon“, dužine oko 12 metara pod švedskom zastavomn, na čijoj su se krmi nalazile četiri osobe.
– Termovizijskim osmatračkim senzorom detektovana je velika količina toplote u potpalublju plovila koja je ukazivala na prisustvo većeg broja ljudi. Nakon dobijene potvrde o prisustvu migranata RCGP Jug uputio je na objekat intervencije dva plovila Uprave policije i Uprave pomorske sigurnosti na koje su se, pored kormilara, ukrcala i dva službenika Granične policije – kazao nam je izvor.
Nakon duge potjere u ekonomskoj zoni, oba plovila su u četvrtak u zoru, oko 5 sati, na otvorenom moru zaustavila jedrilicu i utvrdila da se na njoj nalazi oko 50 migranata.
Deseti međunarodni muzički festival „Harmonika fest“, jedini festival u Crnoj Gori posvećen ovom instrumentu, biće održan u Tivtu od 20. do 22. decembra. Ova posebna manifestacija, koja cijelu deceniju afirmiše umjetničko sviranje na harmonici, svim zainteresovanim ljubiteljima muzike, posebno instrumenta koji je u fokusu, biće vidljiva u onlajn prenosu na službenoj Fejsbuk stranici festivala.
Svi programi počinju u devet sati, svečano otvaranje će biti priređeno sjutra veče u 18:30 časova, a koncerti će biti emitovani od 19 do 20 časova sve tri večeri.
Ovogodišnji program „Harmonika festa“ uključuje tri cjelovečernja koncerta, majstorske radionice, kao i posebne događaje u okviru kojih će biti obilježeno 40 godina postojanja Muzičke akademije, predstavljanje nove harmonike marke „roland“, te predstavljanje prijatelja festivala.
Cjelovečernje koncerte u ovoj trodnevnoj virtuelnoj fešti posvećenoj harmonici će imati Radu Ratoi, jedan od najistaknutijih harmonikaša sadašnjice i pobjednik Svjetskog kupa, Svjetskog trofeja, Kastelfidarda i Klingentala, zatim najbolji učenici osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori zajedno sa studentima Muzičke akademije, i na kraju će, u posebnoj retrospektivi, biti emitovani najbolji koncerti svjetskih velikana koji su nastupali do sada na „Harmonika festu“.
Majstorske radionice će voditi Frederik Dešamp, predsjednik Svjetske federacije harmonikaša, prof. Vojin Vasović (Filološko-umetnički fakultet Univerziteta u Kragujevcu) i prof. Milan Bjeletić sa niškog Fakulteta umetnosti.
Takmičarski dio festivala, koji je do sada podrazumijevao tri discipline: harmonika solo, kamerna muzika i orkestri, ove godine neće biti realizovan.
Kompletan program će biti emitovan na zvaničnoj Fejsbuk stranici festivala, youtube kanalu i biće dostupan i nakon premijere.
Pandemija se negativno odrazila na privredu, a posebno na ključne generatore ekonomskog rasta, poput turizma u kom su prihodi umanjeni 88 odsto. Negativne trendove bilježi sabraćaj (pad prihoda od 30,5 odsto), promet u trgovini na malo (18,3 odsto), građevinskom sektoru (devet odsto), pokazala je analiza “Crnogorska privreda u 2020. godini”, koju je napravila Stručna služba Privredne komore Crne Gore PKCCG, a koja je predstavljena na sjedniic Skupštine ove asocijacije.
Dokument sadrži pregled stanja ekonomije kroz sagledavanje makroekonomskih pokazatelja, uticaj pandemije na privredu, poslovanje po sektorima, obrazovanje i zakonodavni okvir, te preporuke za unapređenje poslovnog ambijenta.
Analiza je pokazala da je industrijska proizvodnja je za deset mjeseci 2020. bila na istom nivou u odnosu na uporedni period prethodne godine. Minimalne posljedice na poslovanje zabilježene su u ICT sektoru, koji je imao izuzetno značajnu ulogu u prevazilaženju izazova nastalih kao posljedica pandemije.
Među preporukama koje se navode u Analizi su potreba dalje reforme privrednog zakonodavstva u cilju stvaranja atraktivnog investicionog ambijenta, nastavak uključivanja svih oblika neformalnih ekonomskih aktivnosti u legalne tokove, dalje smanjenje doprinosa na zarade, utvrđivanje manjeg raspona poreske stope do 0,5 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti, oslobađanje privrednih subjekata od plaćanja poreza na nepokretnosti za period u kojem im je bilo zabranjeno ili ograničeno obavljanje djelatnosti, kao i poreza na dobit u slučaju reinvestiranja u proširenje proizvodnih kapaciteta i unapređenje tehnološkog procesa.
Privrednici traže skraćenje roka povraćaja PDV-a na 30 dana, razmatranje mogućnosti uvođenja novih kreditnih instrumenta podrške, donošenje sveobuhvatnog seta mjera za podsticanje digitalnog poslovanja, nastavak aktivnosti reforme obrazovanja, sa akcentom na dualno obrazovanje.
– Neophodno je nastaviti sa implementacijom Trećeg paketa mjera podrške privredi, nastaviti subvencionisanje zarada u ugroženim sektorima, usmjeravati kapitalne projekte na način da podstiču ravnomjeran regionalni razvoj, te dodatno unaprijediti programe podrške u cilju valorizacije preduzetničkog potencijala žena i mladih – saopšteno je na sjednici.
U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom Crne Gore danas je održano javno otvaranje ponuda za odabir izvođača radova po Projektu hitnih interventnih radova u cilju zaustavljanja erozije plaže na zapadnom dijelu Ade Bojane, a koji je uradio profesor Sava Petković.
Pristigle su dvije ponude, a odabrani izvođač radova će imati zadatak da u narednih nekoliko dana počne sa radovima koje je neophodno uraditi prije očekivanog nevremena u zimskim mjesecima.Projektom je predviđena nabavka, pakovanje i transport 1.500 džambo vreća za pakovanje pijeska (džambo vreće punjene pijeskom koje se koriste u hidrotehnici, a posebno za odbranu od poplava ili zaštitu morskih obala od erozija) za pravljenje napera dužine 130 metarana zapadnom kraju plaže Ada Bojana. Za ovaj posao Javno preduzeće predvidjelo je 50.000 eura.
U međuvremenu, juče su u koordinaciji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gorei Opštine Ulcinj počeli i radovi nažaštiti objekata Ulcinjske rivijere na Adi Bojani. Javno preduzeće i Opština Ulcinj su se odazvale zahtjevu za pomoć direkotra HG Ulcinjska rivijera, u kojem su se pozvali na nedostatak sredstava da zaštitei osiguraju objekte u vlasništvu ove hotelske grupacije.
Ada Bojana
Opština Ulcinj je učestvovala u nabavci kamena potrebnog za pravljenje lukobrana ispred ugroženih objekata, a Javno preduzećevršitransporti postavljanje30 kamiona kamene mase (540 m3) i vreća sa pijeskom ispred kamenih nabačaja. Radovi na terenu su u toku, a ukupna vrijednost ovog posla iznosi cca 22.000 eura.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Goreje u predlogu Plana korišćenja sredstava za 2021. godinu opredjelilo 300.000 eura za realizaciju Studije zaštite i revitalizacije plaže na Adi Bojani.
