Nogometaš Dario Srna i tvrtka ENNA Fruit donirali su u utorak 15 tona mandarina bolnicama u Zagrebu, Splitu i Osijeku te dva integralna dezinfekcijska sustava koja će se koristiti u stacionaru u Areni Zagreb, izvijestili su iz te tvrtke.
“U izazovnim vremena, kada se svi suočavamo sa covid krizom, važno je, u okviru svojih mogućnosti, biti potpora onima kojima je to najpotrebnije”, navodi se u priopćenju.
Donacije su namijenjene za KBC Sestre milosrdnice, Dubravu, Rebro, Kliniku za dječje bolesti u Zagrebu te KBC Split i Osijek.
Istaknuli su da je integralni dezinfekcijski sustav napredni uređaj za mjerenje tjelesne temperature, dezinfekciju ruku te obuće uz pomoć dezinfekcijskog otirača, a osigurat će zdravstvenim radnicima, liječnicima i medicinskim sestrama sigurniji boravak u bolničkom prostoru te olakšati svakodnevnu borbu protiv virusa.
“Nogometaš Darijo Srna i tvrtka ENNA Fruit ovom su donacijom željeli barem malo pomoći onima kojima je sada najteže kako bi zajedničkim snagama, svi zajedno, što prije izašli iz ove situacije”, stoji u priopćenju.
Predstavnici Opštine HN, preduzeća Čistoća i mještani Ubala postigli su dogovor da se nastavi odlaganje otpada na deponiju Tisove grede, na način kao što je to rađeno prethodnih pet dana, potvrdio je za RTHN v.d. direktora Čistoće Vasilije Seferović.
-Na deponiji je minimalan dim i iskoristili smo pomoć i DVD Bijela i gasili donji dio deponije. Nećemo na tome stati i shodno mogućnostima nastavićemo dalje. Sa Savjetom MZ Ubli smo dogovorili da se nastavi deponovanje narednih sedam dana, a onda ćemo ponovo izaći na teren da vidimo kakva je situacija. Trenutno postoji ugovor sa kompanijom Ivović koja zastire deponiju i sada će troškovi biti dosta manji, nego kada smo otpad vozili na Možuru, kazao je Seferović.
Član Savjeta Mjesne zajednice Ubli Božidar Vuković je kazao da komunalci iz Čistoće zasipaju deponiju korektno.
– Da su ovako zasipali i do sada do ove katastrofe ne bi ni došlo. Dogovoreno je da dođemo opet za sedam dana. Sa naše strane je sve u redu. Oni ulažu napor i veliki materijal tu ide, zbog konfiguracije terena. Šta će biti dalje , vidjećemo u ponedeljak. Nema blokade, mi smo sada zadovoljni,ocijenio je Vuković.
Podsjećamo, predstavnici Opštine Herceg Novi uspjeli su prije pet dana da postignu dogovor sa Savjetom Mjesne zajednice Ubli da se komunalni otpad odvozi na dio deponije Tisove grede na koji je sanitarna inspekcija dala dozvolu, čime je prekinuta gotovo tromjesečna blokada smetljišta na Ublima.
Otpad je transportovan na deponiju Možura u Baru, što je lokalnu upravu koštalo 50.000 mjesečno. Biće to probni period da utvrde da li će ovakav način deponovanja otpada i zastiranja deponije biti dovoljno dobar model.
Odlukom o novim paketima mjera koje je donio grad Split, splitski poduzetnici čija je djelatnost izravno pogođena pandemijom bolesti covid-19 bit će oslobođeni zakupnine, izvijestila je u ponedjeljak Gradska uprava.
Prvi paket mjera odnosi se na razdoblje u kojem su pojedine djelatnosti zatvorene temeljem Odluke Nacionalnog stožera od 28. novembra do 21. decembra. Jednako kao i ovog proljeća kada su bili primorani zatvoriti radi Odluke Nacionalnog stožera, tako će se i u ovom novom zatvaranju osloboditi od plaćanja zakupnine korisnici poslovnih prostora u vlasništvu Grada Splita, korisnici skloništa u miru te zakupci javnih površina, priopćeno je iz Gradske uprave.
Također, odlučeno je da će se, u slučaju ponovnog otvaranja 21. decembra i poboljšanja epidemioloških uvjeta, od 21. decembra do 18. januara smanjiti cijena parkinga u užoj gradskoj jezgri na cijenu od jedne kune.
Grad Split je u razdoblju od 19. marta ove godine, kada su na snagu nastupile prve zabrane rada, pa do danas, splitskim gospodarstvenicima pomogao s iznosom višim od 70 miliona kuna kroz različite mjere, navodi se u saopštenju.
Posjeta Sveučilištu u Splitu, za direktora i naučnog savjetnika Instituta za biologiju mora UCG, dr Aleksandra Joksimovića, predstavlja dodatnu sponu između Splita i Kotora koji tradicionalno ostvaruju dobru saradnju.
„Boravak i posjete institucijama koje se bave sličnim aktivnostima kao i matična, uvijek nosi osjećaj novoga iskustva, upoznavanja novih ljudi, kolega. Sveučilište u Splitu ima dugu tradiciju istraživanja morskog ekosistema, studijske programe ciljano posvećene izučavanju ribarstva, marikulture, morskog biodiverziteta, odnonso flore i faune“, kazao je Joksimović.
Posebno ističe dobru organizaciju na splitskom sveučilištu, snadbjevenost Sveučilišne biblioteke veoma bogatim fondom stručne i naučne literature, ali i važnost morskog ribarstva i marikulture koji će u budućnosti, kako govori, biti važni za proizvodnju zdrave proteinske hrane iz mora.
„Splitsko sveučilište je jedino na istočnoj obali Jadrana za sveučilišnim odjelom za studije o moru, a to pokazuje koliko Hrvatska, kao primorska drzava, ulaže u nauke o moru i morskom ekosistemu“, dodao je on.
Joksimović u Splitu foto IBM
Kada je riječ o sličnostima u poređenju domaćina i matične institucije, on kaže da se podudara organizacija nastave i praktičnih vježbi, što je definitivno odrednica Bolonjskog sistema.
„Razlika je u tome, bar u domenu moje naučne oblasti, što se studentima više omogučavaju posjete kompanijama koje se bave ribarstvom i uzgojem riba i školjki“, zapaža Joksimović.
Boravak studenata u kompanijama, u smislu praktične nastave, je jedan od primjera pozitivne prakse koji bi primijenio kod nas.
„Na taj način, studenti bi mnogo bolje upotpunili svoja teorijska znanja. Tom modelu bi trebali da pribegnu i naši studijski programi, bar u domenu nauka o moru“, govori on.
Joksimović navodi da je posjeta sistemu uzgoja ribe i fabrikama koje se bave preradom ribe i ribljih proizvoda upotpunila njegova znanja u toj oblasti.
„Nažalalost, Crna Gora u ovom trenutku nema riblju prerađivačku industriju što su veoma važni pravci daljeg održivog razvoja naše države i mogućnost korišćenja evropskih fondova za razvoj malih i srednjih preduzeća, odnosno malih porodičnih kompanija. Svakako, vjerujem da će iskustva stečena na Sveučilištu u Splitu biti od velike pomoći našim budućim kompanijama koje se time budu bavile“, dodao je on.
Svojim kolegama je poručio da obavezno koriste programe mobilnosti, jer tako stečena iskustva i prijateljstva su, shodno njegovom iskustvu, više nego dragocjena.
Na današnjoj sjednice Odbora dirketora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” zaključen jev ugovor o izgradnji novog cjevovoda na dionici Prijevor – Lastva Grbaljska sa konzorcijumom crnogorskih izvođača „Indel inženjering – Civil engineer”.
Vrijednost tog ugovora je 1.642.957 eura.
– U po mnogo čemu izazovnoj 2020. godini, zaključenje ovog ugovora predstavlja nastavak aktivnosti Regionalnog vodovoda na realizaciji razvojnih projekata sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, ukupne vrijednosti prve tranše od 12 miliona eura, povoljnog kreditnog aranžmana sa kamatnom stopom od 1 odsto i tri godine grejs perioda, uz odobren grant koji je veći od iznosa pripadajuće kamate za rok otplate kredita od 15 godina. EBRD je strateški partner Crne Gore, a podrška Regionalnom vodovodu je konkretna i veoma konkurentna drugim financijskim aranžmanima – istakao je nakon potpisivanja ugovora izvršni direktor Regionalnig vodovoda Goran Jevrić.
On je podsjetio da se tokom jubilarne 2020. godine, praktično istovremeno s povezivanjem opštine Herceg Novi, završava izgradnja prve faze regionalnog vodovodnog sistema. Sa druge strane, kako dodaje, čak pet godina prije planiranog roka, potpisivanjem ovog ugovora, nakon sprovedene procedure po standardima EBRD, Regionalni vodovod ulazi u početak izgradnje druge faze sistema.
– Sveukupni razvoj Crne Gore, te prestižni turistički projekti na Crnogorskom primorju, a tu prije svega mislim na projekte Lustica bay, Porto Novi i Porto Montenegro, u opštinama Tivat i Herceg Novi, su povećali tražnju za vodom za piće, pa smo umjesto 2025.godine, pet godina ranije pokrenuli realizaciju projekata za povećanje kapaciteta našeg sistema kako bi ove opštine dobijale veću količinu vode iz sistema Regionalnog vodovoda – istakao Jevrić.
Predstavnik konzorcijuma i vlasnik kompanije „Indel“ Aleksandar Čvorović je kazao da je ukupna vrijednost ugovora iznosi 1.642.957,62 eura bez PDV-a, dok je planirano da se izgradnja 2,2 kilometara cjevovoda prečnika 700 mm završi do početka ljetnje turističke sezone 2021. godine.
– U ime konzorcijima želim da istaknem našu posvećenost da radove izvedemo u planiranom roku i sa garantovanim kvalitetom uz zadovoljenje najstrožijih standarda izgradnje vodovodne infratstrukture koju zahtjevaju partneri poput EBRD i Regionalnog vodovoda. Planirana dionica cjevovoda predstavlja dio ukupne trase dužine 16 kilometara koja se odnosi na izgradnju drugog cjevovoda od Lastve Grbaljske do aerodroma „Tivat“, čime će se, kako kažu, povećati kapacitet ovog dijela sistema za ove tri opštine za preko 120 odsto, a procedura za realizaciju tog projekta je tokom prethodne tri godine koordinirana sa Vladom Crne Gore, EBRD i Upravom za saobraćaj kroz zajedničku izgradnju modernog saobraćajnog bulevara sa četiri trake na istoj dionici i čije vrednovanje sedam međunarodnih ponuda koje su dostavljene u završnoj fazi – kazao je Čvorović.
Kako se dodaje u saopštenju, vrijednost drugorangirane ponude za izgradnju ovog cjevovoda koju je dostavili „Jedinstvo“ iz Užica je iznosila 1.940.237 eura, dok je vrijednost trećerangirane ponude JV „Green Line General Trading and Contracting co.w.l.l & Stenton Gradba d.o.o , Bitolj bila 2.637.842 eura.
Naučnici kotorskog Instituta za biologiju mora Univerziteta CG na međunarodnoj konferenciji „Voda 2020“, krajem proteklog mjeseca u Trebinju, predstavili su svoj rad na temu akumulacije teških metala u sedimentu, školjkama i ribama, distribuciji fitoplanktona u vodi, te sanitarnog kvaliteta vode i sedimenta, monitoringa morske trave „posidonia okeanika” (posidonia oceanica) i rasprostranjenosti unesenih vrsta bentosa, kao i monitoringa stanja ekosistema na osnovu molekularnih i fizioloških parametara školjki i riba.
Na dvodnevnoj konferenciji su u četiri tematske cjeline predstavljena ukupno 73 naučna rada iz oblasti korišćenja i zaštite voda, čiji su autori stručnjaci iz zemalja regiona, kao i iz Italije i Australije. Zbog situacije sa Kovidom-19 bilo je omogućeno i učešće putem onlajn aplikacije. „Voda 2020“ je 49. Međunarodna konferencija o zaštiti i korišćenju voda, koju su organizovali Srpsko društvo za zaštitu voda iz Beograda, Hidroelektrane na Trebišnjici i Elektroprivreda Republike Srpske.
Takođe, iz Instituta za biologiju mora naglašavaju da do 17. decembra traje onlajn vebinar na temu Intenzivni uzgoj ribe (Intensive Fish Farming). Vebinar, koji organizuju Izraelske agencije za međunarodni razvoj i saradnju Mashav (Mashav) i Mashav poljoprivrednog trening centra (Matc), ima ukupno 50 učesnika iz 26 zemalja, uključujući Crnu Goru koju predstavlja Institut za biologiju mora. Vebinar je podijeljen u četiri cjeline/teme vezane za upoznavanje izraelske akvakulture, menadžment u procesu ishrane, zdravlja i reprodukcije uzgojnih riba.
Francuski jedriličar Kevin Escoffier, koji je na jedrilici PRB sudjelovao na regati samaca oko svijeta Vendee Globe, spašen je nakon havarije u oluji na prilazu Rtu Dobre nade.
Escoffier (40) je zbog prodora vode morao napustiti svoju jedrilicu PRB i ukrcao se u splav i odaslao poziv u pomoć, a nakon nekoliko sati plutanja u Južnom oceanu spasio ga je sunarodnjak Jean Le Cam, koji je bio najbliži i prvi se odazvao pozivu u pomoć.
Escoffier se ukrcao na Le Camovu jedrilicu Yes We Cam i sada čekaju spasilački brod iz Cape Towna na vrlo uzburkanom moru s valovima preko 5 metara. Još su dvojica sudionika utrke – Nijemac Boris Hermann (Seaexplorer-Yacht Club de Monaco) i Yannick Bestaven (Maître Coq IV), također krenuli u pomoć Escoffieru, a oni će uskoro moći nastaviti utrku oko svijeta, dok će se vrijeme posvećeno spašavanju oduzeti od konačnog vremena kad stignu na cilj.
Escoffier prvi put sudjeluje u Vendée Globeu, dok je Le Cam veteran i sam je bio spašen 2009. godine kada se njegov brod prevrnuo ispred rta Horn, a tada ga je spasio drugi natjecatelj Vincent Riou, koji je pritom i sam ostao bez jarbola.
Utrka samaca Vendee Globe jedri se svake četiri godine od 1992., a ovogodišnje izdanje započelo je 8. studenoga u francuskoj luci Les Sables d’Olonne, a od 33 natjecatelja nakon 22 dana na moru odustalo je troje. Rekord utrke otprije četiri godine drži Francuz Armel Le Claech koji je svijet oplovio za 74 dana, tri sata i 35 minuta.
Turska uvodi policijski sat radnim danima i potpuno zatvaranje zemlje tokom vikenda kako bi obuzdala širenje koronavirusa, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Tayyip Erdogan nakon što su posljednjih sedmica zabilježeni rekordni brojevi novozaraženih i umrlih.
Radim danima će stanovnicima biti zabranjen izlazak iz kuće između devet sati navečer i pet sati ujutro, a tokom vikenda od devet navečer u petak do pet sati ujutro u ponedjeljak, rekao je Erdogan.
Mjere stupaju na snagu u utorak. Od njih su izuzeti sektori proizvodnje i opskrbe.
U Turskoj se već osam dana bilježi rekordan broj umrlih, sa 188 smrtnih slučajeva u posljednja 24 sata, priopćilo je ministarstvo zdravstva.
U posljednja 24 sata zabilježen je i rekordan broj novozaraženih, njih 31.219, uključujući i asimptomatske slučajeve.
Od početka pandemije u martu, u Turskoj je od covida-19 umrlo 13.746 ljudi.
“Donesena je nova odluka kojom se zabranjuje prelaz na graničnim prelazima, važe se na evropske regije. Putnici koji dolaze iz zelenih područja EU ne moraju imati PCR test niti neki drugi uslov za ulaz u Hrvatsku. Svima ostalima potreban je negativni PCR test koji nije stariji od 48 sati ili se testiraju pri dolasku u Hrvatsku i u izolaciji čekaju rezultat testa”, rekao je ministar unutrašnji poslova Hrvatske Davor Božinović.
“U ovom trenutku jedina zelena regija u EU je Fasta u Finskoj”, rekao je Božinović.
Kako je rekao, po pitanju trećih zemalja, putnici iz njih ne mogu preći granice Hrvatske.
“Osim nekoliko izuzetaka, a jedna od njih je posedovanje negativnog PCR testa. Državljani EU koji dolaze iz trećih zemalja mogu ući u Hrvatsku uz negativni PCR test”, dodao je Božinović.
Ulaz bez negativnog PCR testa za građane iz EU država je dopušten na primjer pomorce i radnike u sektoru prometa, one koji se bave prevozom, diplomate, osoblje međunarodnih organizacija, osobama koje putuju iz nužnih razloga, putnici u tranzitu uz obavezu da napuste državu unutar 12 sati i pacijentima koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga.
Pogranični zdravstveni radnici, učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju ne moraju imati negativan PCR test, uz uslov da ne borave unutar ili izvan Hrvatske duže od 12 sati.
Plenković pozitivan na koronavirus
Pelenković i Božinović – foto arhiv
“Slijedom preporuka epidemiologa, predsjednik vlade Andrej Plenković obavio je u ponedjeljak ponovno testiranje na prisutnost koronavirusa te mu je nalaz pozitivan”, objavio je glasnogovornik vlade.
“Predsjedniku vlade ranije je određena epidemiološka mjera samoizolacije te mu se sada određuje mjera izolacije u trajanju od 10 dana.
Trenutno se osjeća dobro, a svoje aktivnosti i obveze predsjednik vlade nastavlja obavljati od kuće te će slijediti sve upute liječnika i epidemiologa”, stoji u priopćenju.
U Crnoj Gori je u oktobru, u kolektivnom smještaju ostvareno 12,56 hiljada dolazaka turista, 89,3 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata.
Broj ostvarenih noćenja od 44,49 hiljada manji je 85,8 odsto nego u istom mjesecu prošle godine.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 60,2 odsto ostvarili su strani, a 39,8 odsto domaći turisti”, saopšteno je iz Monstata.
U prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 78,9 odsto manje dolazaka i 80,2 odsto manje noćenja turista nego u istom prošlogodišnjem periodu.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u oktobru je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima, 73,1 odsto, glavnom gradu 17,4 odsto, ostalim turističkim mjestima i ostalim mjestima 5,7 odsto i planinskim mjestima 3,8 odsto.
Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Kolektivni smještaj se odnosi na hotele, odmarališta, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove.
