žStrategija za evropsku i građansku Crnu Goru, STEGA upriličila je konferenciju „Turizam u makazama budžetskih želja, fiskalnih tereta i bezbrojnih problema” sa ciljem da se skrene pažnja na trenutno stanje u turizmu kao privrednoj grani koja pokreće trgovinu, poljoprivredu, ugostiteljstvo, saobraćajne usluge i niz drugih privrednih aktivnosti koje čine značajan dio BDP-a u Crnoj Gori.
Član ekonomskog tima zajednice STEGA, Vladimir Nikaljević je ovom prilikom ukazao na neadekvatan pristup Vlade Crne Gore sektoru turizma i vinogradarstva.
“Vlada u dokumentima koji uređuju poslovni ambijent otežava poslovanje turizmu i vinogradarstvu – tradicionalnim djelatnostima koje sigurno pune budžet i kojima treba olakšati poslovanje, a ne otežavati. Umjesto olakšice i državne pomoći uvode se akcize na mirna vina i porez na smještaj u turizmu. U Crnu Goru se godišnje uvoze vina za preko 6.000.000 eura na koja se neće obračunavati akciza nego samo na domaća vina. Iz Ministarstva poljoprivrede su se čak izjasnili da će ove mjere ugroziti čitav vinski sektor. Pametni savjeti ne trebaju Vladi koja ima druge ciljeve,” kazao je Nikaljević.
Dodaje da Vlada, umjesto da se fokusira turizam i vinogradarstvo, više favorizuje izgradnju stanova.
“Budva je primjer kako dugi niz godina građevinski biznis iz sjenke prevodi turizam u gradnju stanova, a politčari su prije svega tu da omoguće biznis, dok su ideologije komunalne obaveze manje bitne. Zašto se Vlada ne fokusira na građevinarstvo gdje se gube milioni zbog neadekvatne naplate poreza i sivih tokova gdje će se naći sva nedostajuća sredstava da se zakrpi budžet, zašto se ne fokusiraju kako da se smanji uvoz – počevši od vode i vina koji pokrivaju svega 16 posto izvoza? Vidimo da Vlada neće odustati od mjera koje štete crnogorskoj privredi, ali STEGA neće odustati od ukazivanja na njihove dugoročne posljedice,” poručio je Nikaljević.
Profesor dr Rade Ratković ukazao je da su strukturni problemi Crne Gore dugoročni i ne mogu kratkoročno da se riješe.
Imamo jedan zastarjeli model destinacijskog menadžment koji je definisan zakonom gdje država ima glavni upliv, te su lokalne turističke organizacije (LTO) koje bi trebale da budu nosioci destinacijskog menadžmenta više afilijacije skupštine i političkih partija. LTO ne mogu da dođu do izražaja od političara. Model kojem treba da težimo je javno-privatno partnerstvo koje se definiše na osnovu ugovora, a ugovor proističe iz Zakona o turističkim organizacijama. Ne može LTO da bude ni javna ni privatna, već javno-privatna, jer je interes turizma i kod privatnog sektora i kod države,“ poručio je profesor Ratković.
Ukazao je da problemi okružuju i pitanje strukture gostiju. Prema podacima koje je Ratković prezentovao favorizovana emitivna tržišta u 2023. su bila Rusija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Njemačka, Ukrajina…
„Imamo jako lošu tržišnu strukturu i ne može se rentabilno i profitabilno poslovati. Za sve vrijeme dok su u turističkoj strukturi dominirali Rusija, Ukrajina i Srbija nismo imali dobitke, gubici u turizmu su bilježeni od 1991. godine, sa izuzetkom 2019. kada smo imali 35 posto učešća Zapadnih tržišta. Turizam skoro tri i po decenije emituje gubitke sa izuzetkom jedne jedine godine. Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine. Treba da se latimo korjenite reforme,“ kazao je Ratković.
Dugogodišnji turistički radnik mr Branko Kažanegra napomenuo je da se ne može pričati o problemu tržišta bez ukazivanja na problem dostupnosti.
“Dok god ne riješimo problem dostupnost i dok god je situacija ovakva kakva jeste ne možemo pričati o problemu tržišta. Albanija je 1993. imala tri avionske linije dnevno i aerodrom je bio jedna raka. Ali šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer gdje je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag,” ispričao je Kažanegra.
