Radovi na asfaltiranju ulice Sava Ilića u Igalu počinju u utorak 3. decembra.
Novim asfaltom biće presvučena dionica puta od hotela „Palmon bay“ do bivšeg restorana „Galeb“.
Kako objašnjavaju iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, tokom naredna dva dana biće urađeni pripremni radovi, odnosno grebanje postojećeg kolovoznog zastora, a potom slijedi asfaltiranje koje će biti završeno za najviše dva dana.
Radi nesmetanog i bezbjednog izvođenja, tokom trajanja radova biće zabranjeno parkiranje na pomenutoj dionici u ulici Sava Ilića, od hotela „Palmon bay“ do „Galeba“, informišu iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti Opštine Herceg Novi. Kako navode, radovi će iziskivati kraće prekide u odvijanju saobraćaja.
Po završetku ovih radova, uslijediće asfaltiranje Pete crnogorske, od Petlje do raskrsnice sa ulicom Sava Ilića, u dužini od preko 500 metara.
Vrijednost radova na sanaciji ove dvije veoma frekventne saobraćajnice iznosi ukupno više od 200.000 eura.
Asfaltiranje ulica u Igalu finansira Opština Herceg Novi, u okviru tendera koji uključuju sanaciju dionica lokalnih saobraćajnica u naseljima na teritoriji opštine Herceg Novi, od Igala do Kamenara. Radove izvodi kompanija „Asfalt-beton gradnja“, koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač.
Promocija istraživanja u okviru projekta „Lastovska svadba – scenska adaptacija svadbenog običaja Gornje Lastve” održana proteklog vikenda u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva „Boka“.
Ovaj projekat od lokalnog i nacionalnog značaja realizovan je uz podršku Ministarstva kulture i medija kroz konkurs „Kultura spaja: od amatera do profesionalaca“, ali i Opštine Tivat, koja je takođe prepoznala njegov značaj. Prezentaciji je prethodio dokumentarni film istraživanja autorskog tima, odnosno četvoro mladih ambicioznih ljudi – Vidaka i Jelene Božović, Monike Trajčevske i Saše Mamule. Govornici na promociji istakli su značaj očuvanja nematerijalne kulturne baštine Tivta, posebno svadbenog običaja Gornje Lastve, kao jednog od specifičnih segmenata lokalne tradicije.
Saša Mamula je, govoreći o istraživačkom dijelu projekta, naglasio koliko je emocija utkano u svaki aspekt realizacije.
Projekat Lastovska svadba
„U video prilogu ste mogli vidjeti samo dio materijala koji smo sakupili tokom brojnih razgovora i istraživanja. Satima smo slušali priče kazivača koje govore o kulturi, tradiciji, porodici i baštini. Uz konsultaciju sa stručnjacima osigurali smo da ovo istraživanje bude izvedeno prema etnološkim standardima, čuvajući autentičnost običaja za buduće generacije,” izjavio je Mamula.
Monika Trajčevska, podsjetila je na dugogodišnji rad Društva na očuvanju lokalne kulturne baštine.
„Naš projekat ima za cilj očuvanje i nematerijalne i materijalne baštine. Pored svadbenog običaja, radimo i na rekonstrukciji jedinstvenih elemenata, poput tradicionalnog pokrivala za mladu – kukuljice, kao i na očuvanju narodnih nošnji i nakita specifičnih za Boku Kotorsku, za šta smo i konkurisali na jednom od projekata Turističke organizacije Tivat“ rekla je Trajčevska.
Posebno emotivan bio je Vidak Božović, koji je ukazao na značaj podrške lokalne zajednice i stručnjaka u revitalizaciji ovog običaja.
„Naša ideja je da kroz dramsku scensku adaptaciju, koju priprema dramaturg Stevan Koprivica u saradnji sa rediteljem Zoranom Rakočevićem, ovaj običaj približimo široj publici. U projekt su uključeni etnolozi, etnomuzikolozi i drugi stručnjaci, kako bi se osigurao profesionalni pristup, uprkos tome što smo lokalni amateri,“ rekao je Božović.
Projekat Lastovska svadba
Jelena Božović osvrnula se na značaj kombinovanja savremenih tehnika i tradicionalnog znanja.
„Veza između mladih i starijih je izuzetno važna ne samo za ovaj projekat, već i generalno za očuvanje kulturne baštine. Mi mladi sada poznajemo nove tehnike, imamo bolje obrazovanje i pristup savremenim tehnologijama, i šteta bi bilo ne koristiti te resurse. Kroz savremene metode, poput dokumentarnih filmova, možemo i starijima izmamiti osmijeh i mladima pružiti kvalitetnu edukaciju,“ izjavila je Božović.
Ona je istakla da je pažnja današnjih generacija sve kraća, pa je važno da prezentacije budu dinamične i prilagođene savremenim potrebama. Ipak, naglasila je da mladi ne mogu raditi sami bez pouzdanih izvora.
Gornja Lastva – foto Anton Gula Marković
„Nemoguće je govoriti o istoriji bez uključivanja starijih generacija i njihovih iskustava. Oni su neprocjenjiv izvor znanja i temelj ovakvih projekata. Uz njihovu podršku, možemo na savremen način očuvati kulturnu baštinu za buduće generacije. Veliki je put od ideje do realizacije, ali na dobrom smo putu jer je već dobar dio istraživanja završen. Mladi danas koriste prilike za apliciranje na razne projekte, ali ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez podrške lokalne zajednice. Ta podrška, kroz iskustva, sjećanja i istorijske priče mještana, ključna je za uspjeh svakog projekta,“ zaključila je Božović.
Prvu fazu projekta Vidak Božović posvetio je porodici Stjepčević – Mirjani, Anđelku i Dejani, porodici koja mu je dostavila knjigu od koje je sve ovo i krenulo.
Promocija je označila završetak prve faze projekta, dok se naredni koraci odnose na edukativne radionice i muzejske postavke koje će dodatno osnažiti svijest o značaju očuvanja kulturnog nasljeđa, dok je završena faza scenski prikaz. Kroz ovaj projekat, KUD „Boka“ nastoji sačuvati i unaprijediti nasljeđe koje predstavlja neprocjenjivo bogatstvo za Tivat i cijelu Crnu Goru.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da neće privatizovati, odnosno prodati dragulj crnogorskog zdravstvenog turizma kakav je Institut „Dr Simo Milošević“ Igalo (Institut), kao i opredjeljivanje značajnih sredstava za njegov spas kroz planirani Budžet za 2025. godinu.
Istovremeno, pridružujemo se pozivu Vlade Crne Gore da manjinski akcionari podrže plan restrukturiranja i daju doprinos razvoju Instituta kao začetnika i nosioca zdravstvenog turizma kao grane koja je jedna od stubova budućeg razvoja Crne Gore.
Višegodišnja borba zaposlenih da očuvaju Institut i svoja radna mjesta, u interesu Crne Gore i njenog imidža, beskompromisno podržana od strane USSCG i svih građana/ki Crne Gore, urodila je plodom. Uprkos prethodnim, nimalo obećavajućim prognozama, danas možemo svjedočiti iskrenoj namjeri da se očuva jedan od svojevrsnih brendova po kojima je Crne Gora prepoznata daleko izvan svojih granica.
USSCG želi da vjeruje da će kroz naredne dane, usvajanjem plana restrukturiranja posebna pažnja biti posvećena imovini Instituta i zaštiti iste, odnosno domaćinskog odnosa prema istoj, osim u mjeri koja nužno iziskuje njegovu dalju održivost u budućnosti.
Odlučnom namjerom da se Institut očuva, Crna Gora štiti i čuva jednu od najvećih i najpoznatijih ustanova za fizikalnu, rehabilitacionu i preventivnu medicinu za djecu i odrasle. Očuvanjem Instituta vodi se računa o budućnosti svih zaposlenih u Institutu, njihovih porodica ali i budućnosti ne samo primorske regije nego i cijele Crne Gore. Takođe, očuvanjem Instituta očuvaće se jedinstveni Centar za naučno-istraživački rad orjentisan na fundamentalna i klinička istraživanja iz oblasti preventivne medicine, rehabilitacije i fizikalne medicine, kao i nastavna baza Fakulteta primjenjene fizioterapije kao studijskog programa Medicinskog fakulteta, Univerziteta Crne Gore.
Ovakva odluka Vlade Crne Gore dokaz je da javni interes uvijek mora biti u prvom planu u kreiranju svih politika i mjera, te daje nadu da ćemo i u budućnosti, zajedničkim naporima, moći da zaštitimo sve privredne subjekte od nacionalnog interesa što je u duhu Kongresne rezolucije USSCG promovisane kroz aktuelnu kampanju „Nije sve na prodaju!“. Samo odgovornim odnosom prema onome što imamo, možemo unaprijediti postojeće stanje i obezbijediti zalog za sve buduće generacije, kaže se u saopštenju Izvšnog odbora USSCG.
Ukupna procijenjena vrijednost projekta izgradnje druge dionice auto-puta Mateševo-Andrijevica je 600 miliona EUR, navodi se u Finansijskom sporazumu između Vlade i Evropske komisije za trans-evropske saobraćajne mreže u Crnoj Gori, u okviru Višegodišnjeg akcionog plana za period do 2027.
Kako se navodi u nacrtu sporazuma, glavni cilj izgradnje druge dionice auto-puta je ostvarenje punog regionalnog povezivanja, uz smanjenje regionalnih neravnomjernosti i uvezivanje sa mrežom Trans-evropskih koridora, dostizanje standarda EU i proklamovanih ciljeva koji se odnose na nesmetan protok ljudi, robe, usluga i kapitala, u skladu sa ciljevima kreiranja Jedinstvenog ekonomskog prostora Zapadnog Balkana i približavanja regiona evropskom tržištu, prenosi Portal RTCG.
Samim tim, cilj predmetne akciije i Finansijskog sporazuma kojim je obuhvaćena je unapređenje postojeće saobraćajne infrastrukture i jačanje drumskog saobraćaja, koji predstavlja nacionalni prioritet za Crnu Goru, posebno u pogledu koridora koji povezuje Bar, glavnu luku Crne Gore, sa granicom Srbije, kod Boljara.
U dokumentu se navodi da poboljšanje transportnih veza smanjuje gužve, olakšava trgovinu unutar zemlje i prekograničnu trgovinu, skraćuje vrijeme putovanja i povećava bezbjednost na putevima.
“Povećana trgovina (i robe i usluga) dovodi do otvaranja novih radnih mjesta, podstiče konkurentnost i stvara bolje mogućnosti za saradnju i inovacije. Omogućiće efikasnu, bezbjednu i brzu vezu između manje razvijenog sjevernog i razvijenijeg južnog područja Crne Gore, stvarajući mogućnost za povezivanje i integraciju tih područja i poboljšanje prometa ljudi i robe, što će ujedno olakšati pristup regionalnim tržištima”, navodi se u Finansijskom sporazumu.
Budući da je autoput Bar-Boljare produžetak koridora Orijent (Bliski Istok)/ Istočni Mediteran (OIM) na Zapadni Balkan, omogućiće se, kako se navodi, efikasnija povezanost između zemalja sjeverne, centralne i južne Evrope i Zapadnog Balkana.
To će, kako su kazali, ujedno povećati potencijal Luke Bar, jer će doći do poboljšanja njene povezanosti sa OIM koridorom, što će omogućiti povećanje izvoza država u regionu koje nemaju izlaz na more.
Evropska komisija je za ovaj projekat ranije odobrila sredstva kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir u iznosu od 7,5 miliona EUR za pripremu studije izvodljivosti, njeno ažuriranje i pripremu idejnog projekta.
“Dok je u julu ove godine u okviru Ekonomsko-investicionog plana (EIP) za Zapadni Balkan usvojila odluku o finansiranju granta od 100 miliona EUR iz IPA III sredstava za podršku izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare, između Mateševa i Andrijevice”, navodi se u dokumentu Vlade.
U Crnoj Gori se za vikend, dogodila 41 saobraćajna nezgoda, u kojima je jedna osoba poginula, a 12 lakše povrijeđeno.
Iz Uprave policije je saopšteno da je, od 29. novembra do 2. decembra, saobraćajna policija podnijela 133 prekršajne prijave, izdala 841 nalog, i privremeno oduzela 15 pari registarskih tablica.
Kako se navodi, uhapšena su 64 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.
„Njih 28 je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, deset zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci“, navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, 26 vozača uhapšeno je zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Iz Uprave policije su kazali da su 32 osobe uhapšene u Podgorici, a po devet u Danilovgradu i Nikšiću.
„Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da strpljivom i opreznom vožnjom prilagođenom uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju poštujući saobraćajne propise“, kaže se u saopštenju.
Tema sastanka su zagađenost vazduha, buka, kanalizacija, pločnici, osvjetljenje, a principi djelovanja su nenasilni, kaže organizatorka Ljupka Kovačević
Kotor – Građanka Staroga grada i poznata aktivistkinja Ljubomirka Ljupka Kovačević poziva sve Starograđane/ke, zainteresovane za poboljšanje njihovog statusa u Opštini Kotor, da se okupe večeras 2.decembra u 17 sati ispod Sata na Trgu od oružja. Ona smatra da su građani Staroga grada diskriminisani, naročito tokom turističke sezone, te je pokrenula inicijativu da zajednički naprave strategiju za promjenu koja bi poboljšala njihov položaj, uzimajući u obzir da skoro nijedna politička stranka na prethodnim lokalnim izborima nije u svojim programima zastupala prava ove zajednice Starograđana i Starograđanki.
Obratila se kao građanka koja ima pravo da pokrene akcije u cilju opšteg, zajedničkog interesa. S obzirom da u Mjesnoj zajednici Stari grad nije bilo dobre volje da za ovo okupljanje ustupe svoju kancelariju, ona poziva Starograđane/ke na Trg od oružja- ispod Kule od Sata.
„Dragi Starograđani/ke,
Ja sam Ljupka Kovačević i pozvala sam vas na bojkot izbora (29.09.2024.)sa obećanjem da ću vam se obratiti kada se završe izbori. Dva mjeseca je od tada i mislim da nije potrebno dalje čekati. Procjenila sam iz podataka koje imam da je na ove izbore izašao manji broj Starograđana/ki (po procjeni oko 53% dok je na prethodne izašlo oko 60%) i smatram da postoji volja da se desi promjena u organizaciji našeg života u Starom gradu.
Pozivam sve koji su raspoloženi da se založe za promjenu i poštovanje ljudskih prava Starograđana/ki da prvi sastanak održimo ispod sata na Trgu od oružja u ponedjeljak 2. decembra u 17 sati. Na tom sastanku ćemo se upoznati, dogovriti vrijeme i mjesto budućih sastanaka na kojima bismo usvojili principe i napravili strategiju djelovanja. Vjerujem da se vidimo bez obzira na vremenske uslove. Čekaću pola sata.
S poštovanjem, Ljupka Kovačević, građanka Kotora“, napisala je Kovačević u pozivu koji je dostavila našem portalu.
U dodatnom objašnjenju koje smo tražili od nje, kaže da želi da motiviše građane da se založe za ostvarenje svojih ljudskih prava, a u vezi sa dostupnošću prehrambenih prodavnica, sa bukom u Gradu, nedostatkom parkinga, smrada, prevoza robe…
-O svemu što predstoji, organizaciji i temama bi se dogovorili na sastancima. Teme bi bile vezane za prava Starograđana/ki koja su svakodnevno ugrožena a naročito tokom turističke sezone. Evo nekih – dostupnost prehrambenih prodavnica, buka, parking, smrad, prevoz robe i sl. po prioritetima za koje bi odlučila većina, a što se tiče Grada – zagađenost vazduha, buka, kanalizacija, pločnici, osvjetljenje … Principi djelovanja bi bili nenasilni. Naravno sve ovo zavisi od toga koliko su ljudi koji žive u gradu motivisani, kazala je Kovačević za Boka News.
U susretu 9. kola Super lige, šampionke Crne Gore odbojkašice Herceg Novog, lako i ubjedljivo su savladale Jedinstvo iz Bijelog Polja rezultatom 3-0 po setovima 25-13, 25-13, 25- za 59 minuta igre.
Ekipa Srđana Crnojačkog dominirala je u svim segmentima igre i lako je izašla na kraj sa podmlađenim sastavom Jedinstva.
Kod Herceg Novog Marija Bojić je upisala 12 poena, Gordana Madžgalj je dodala 11, dok je 9 ostvarila Osadčuk.
Poplave na Rodosu Foto: Lefteris Damianidis / Reuters
Dvije osobe su izgubile život na grčkom otoku Limnosu, u Egejskom moru, uslijed nevremena koje je pogodilo veliki dio zemlje i prouzročilo veliku štetu na otoku Rodosu, objavile su u nedjelju vlasti.
Grčka policija je priopćila da su žrtve nevremena na Lemnosu 57-godišnji poljoprivrednik koji je pokušao prikvačiti automobil za traktor kako bi ga izvukao iz blata te je pritom nastradao i 70-godišnjak koji je čistio stepenice nakon prolaska oluje Bora te se poskliznuo i pao na glavu.
Oluja Bora je prouzročila znatnu štetu na Rodosu, a teško su stradale ceste, kuće i ostale zgrade.
Guverner tog područja Yiorgos Hadjimarkos je rekao da su zbog nevremena provedene evakuacije stanovništva u “posebno teškim uvjetima”.
Također je uvedena zabrana vožnje automobilom u naredna 24 sata.
Javna radiotelevizija ERT je prikazala snimke odrona terena i poplavljenih polja i prometnica na Limnosu i Rodosu.
Tim je otocima iz Atene upućena pomoć u kojoj sudjeluju i vatrogasne jedinice.
Meteorolozi upozoravaju da su moguće velike snježne padaline, posebice na zapadu pokrajine Egejske Makedonije i planinskom području Epir na sjeverozapadu.
Civilna zaštita je poslala upozorenja stanovništvu na moguće obilne kiše i snažne vjetrove u središnjem dijelu Makedonije, Tesaliji, Atici i području Atene.
Organski otpad koji nastaje od iskorištenih školjaka sve je veći problem u mnogim zemljama s razvijenom akvakulturom. Kružna ekonomija tu sve više dobiva na važnosti pa se smišljaju razna rješenja kako reciklirati ljušture i tako smanjiti otpad, spriječiti neugodne mirise koji nastaju bacanjem školjaka u kontejnere kao obični komunalni otpad, te školjkama dati novu uporabnu vrijednost iskorištavajući njihovu građu, odnosno kalcijev karbonat, vrlo vrijedan materijal.
Mnoštvo je zanimljivih primjera diljem svijeta u kojima su ljudi stvorili nove materijale i proizvode od odbačenih školjaka. Od njih se radi morski kamen, biostaklo, nakit, posuđe, građevinske pločice, zaštitne kacige, namještaj…
