Predsjednici opština Herceg Novi i Tivat, Stevan Katić i Željko Komnenović, upisali su se danas u knjigu žalosti koja je otvorena u Generalnom konzulatu Republike Srbije u Herceg Novom povodom smrti Njegove svetosti Patrijarha srpskog Irineja.
Katić i Komnenović kazali su da je odlazak patrijarha Irineja tužan trenutak za sve pravoslavne vjernike u Boki Kotorskoj, Crnoj Gori i cijelom regionu.
“Skoro nas je napustio i mitropolit Amfilohije, to su dva velika gubitka za Srpsku pravoslavnu crkvu u samo dvadeset dana. Upisom u knjigu žalosti željeli smo da i na ovaj način odamo počast blaženopočivšem patrijarhu Irineju”, kazao je Katić.
Komnenović je podsjetio da je Patrijarh prošle godine posjetio naš kraj, kada je prisustvovao sabranju u Grblju.
“Dosta pravoslavnih vjernika je bio duhovno i emotivno vezano za gospodina Irineja, koji je svjedočio hrišćansku misao pomirenja, neutralnosti i međuvjerskog sklada, a to su vrijednosti koje se baštine u našoj Boki”, rekao je Komnenović.
Predsjednike opština Herceg Novi i Tivat u Generalnom konzulatu je dočekao konzul Zoran Dojčinović, koji im se zahvalio. Informisao je da građani Crne Gore od juče mogu da se upišu u knjigu žalosti u Ambasadi Srbije u Podgorici i Generalnom konzulatu u Herceg Novom. Knjiga žalosti će biti otvorena i danas i sjutra od 11 do 15 sati.
Knjiga žalosti
Konzul je istakao da se prilikom odavanja pošte preminulom patrijarhu poštuju sve epidemiološke mjere propisane od strane Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.
U Herceg Novom je danas Dan žalosti zbog upokojenja Njegove Svetosti Patrijarha srpskog Irineja. Dan žalosti obilježava se isticanjem zastave na pola koplja na zgradi Opštine Herceg Novi, zgradama javnih ustanova i privrednih društava čiji je osnivač Opština I objektima mjesnih zajednica. Elektronski i drugi mediji, organizatori javnih programa i sadržaja dužni su da svoje programe i sadržaje prilagode Danu žalosti.
„Razlikuju se gradovi s lukama od gradova-luka. U prvima su luke podignute iz nužde, u drugima su poniknule po prirodi stvari; ovdje su sredstvo i dopuna, ondje početak i središte; neke zauvijek ostaju pristaništem ili sidrištem, neke postaju pozornicom ili svijetom. U ove posljednje okuplja se sve i dolazi odasvud, prilazi s kopna i pristaje s mora: to su slobodne luke. Svaka prava luka teži da postane slobodnom, da postigne i stekne sve što je za to potrebno. Mudri su lučani gradili lazarete i određivali karantene. Uz Mediteran niknuše i prvi azili za one kojima je duh zaplovio pučinom, koji su izgubili sidro“ – zapisao je Predrag Matvejević u Mediteranskom brevijaru.
Tivat je oduvjek bio mjesto preplitanja različitih kultura, ideja, ljudi… Luka za brodove i ljude, mjesto koje je spajalo različitosti. Njegovi građani prepoznali su bogatstvo različitosti koje su ga definisale kao otvoren Grad.
Tivat je 21. novembra proslavio Dan oslobođenja – Dan grada, ovaj put u specifičnim uslovima pandemije Covida 19, zatvoreno i skromno. Možda je ovo i pravo vrijeme da se prisjetimo priče o Crno Platu kao ishodištu današnjeg Tivta.
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News
Podsjetimo, izložba fotografija i dokumenata pod nazivom „Crni Plat“ autora Dragana Rajčevića predstavljena je publici još 2015. godine. Autor kao veliki zaljubljenik u prošlost svog rodnog grada, ovom se tematikom bavi već 40 godina i jedan je od najboljih poznavalaca daleke prošlosti Tivta, koji se kao moderan grad, počeo razvijati tek u drugoj polovini 19. stoljeća.
Izložba Crni Plat – Tivat foto Boka News
Izložba fotografija i dokumenata predstavljala je istorijsku analizu podataka i predanja o nastavku i trajanju područja sela i zaseoka Crnog Plata kao izhodiša današnjeg grada Tivta.
Crni Plat selo i zaseoci iz kojih je izronio Tivat, nedovoljno su istraženi, podsjeća Dragan Rajčević.
„Za Tivat se kaže da je mlado mjesto ja kažem sa bogatom istorijom. Ovo je priča o selu, kmetu, jeziku, predanju, od prve fotografije do posljednje proći ćete period od 1400 godina, ovo je priča o ljudima. Ja sam želio dokumentima i slikom vratiti vas u jedno vrijeme koje je postojalo. Tivat koji želi postati centar nautičkog turizma mora imati istoriju baziranu na relevatnim podacima. Samo sam „malo zagrebo“ tu ima jako mnogo materijala o Tivtu to je blago koje treba da se otkrije.
Moramo naše ambijentalne cijeline renovirati obnoviti jer to je priča o nama. Tako smo crkvu na Đurđevom brdu tipičnom bokeljskom selu uspjeli našim radom i dokazivanjem uvrstiti u zaštićenu kulturnu baštinu Crne Gore.
Kaže da je ta crkva svojevrsni spomenik duhovima nekadašnjih Crnoplaćana – žitelja stare naseobine na padinama brda Vrmac, a iz koje je vremenom nastao Tivat kao urbana cjelina i moderan grad. Samo Đurđevo brdo kao dio nekadašnjeg Crnog plata, i crkva Svetog Srđa oko koje se „okupilo“ desetak starih kamenih i danas napuštenih kuća, najbolji spomenik i svjedočanstvo života i kulture predaka današnjih Tivćana. Ja sam samo „zagrebao po površini“ toga i sretan sam ako će neko iz tog mog rada izaći sa novim saznanjem, željom i voljom da i sam „zaroni“ u istoriju Tivta. Ova oblast koju sam obradio je samo jedan dio. Ovo je priča o ljudima koji su predanjem opstali. Predanje je usmeno kazivanje, iz njega je nastao običaj, a iz običaja je nastala kultura življenja iz koje su nastali duhovnost i sve ostalo. Ti ljudi su uspjeli u nečmu što mnoge generacije nisu, i mi im danas moramo odati priznanje. Đurđevo brdo jedna je od desetak starih ambijentalnih cjelina na području tivatske opštine za koje je lokalna uprava sredinom osamdesetih napravila sjajan projekat njihove obnove, zaštite i valorizacije. Na žalost, to je sve ostalo samo na papiru, a u praksi nije učinjeno ništa“ – kazao je Rajčević.
Podsjetimo, na trideset panela bile su izložene fotografije, stare dokumente, fragmente materijalne baštine i kulurnog nasljeđa Tivta, detaljno predstavljeno preko 1.400 godina istorije prostora koji danas zahvata centralni dio opštine Tivat. Iako je akcenat stavljen na dio istorije od dolaska Slovena na ovo područje u VII vijeku, Rajčević se osvrnuo i na bogate slojeve antičkog kulturnog nasljeđa prostora na kome su svoje ljetnjikovca imali ilirski vladaoci i kasnije rimski patriciji.
Na kraju ili početku kako se uzme, Predrag Matvejević je u svom Mediteranskom brevijaru poručio:
„Uz mediteranske obale prolazio je put svile, ukrštavali su se putevi soli i začina, ulja i mirisa, jantara i uresa, oruđa i oružja, umijeća i znanja, umjetnosti i spoznaje. Helenski su emporiji bili trgovišta i poslanstva. Rimskim se cestama širila moć i civilizacija. S azijskog su tla došli proroci i vjere. Na Mediteranu se začela Evropa“.
* Tivatski brevijar – Crni Plat, dio je projekta “Tivatski brevijar” koji je finasirala kroz NVO sektor Opština Tivat
Kristina Miljenović (13), više puta nagrađivana gitaristkinja iz Kotora, osvojila je drugo mjesto na 22. izdanju takmičenja “Alirio Diaz” International guitar competition 2020, Rust u Austriji, koje je održano 15. novembra.
Kristina je jedina nagrađena iz Crne Gore i ovo je njena sedma nagrada ove godine.
Zbog pandemije koronavirusa i ograničenja putovanja, ovogodišnji festival gitare realizovan je onlajn, pod pokroviteljstvom Euro Strings, European guitar festival collaborative.
Kristina je odlična učenica osmog razreda Muzičke škole “Vida Matjan” u klasi Romea Lukšića i OŠ “Njegoš”. Miljenović iza sebe ima 15 osvojenih nagrada, a najdraža joj je nagrada za osvojeno treće mjesto koje je sa Svjetskog takmičenja 2019. godine donijela u Crnu Goru.
Prvi solistički koncert imala je sa 13 godina, u organizaciji Luke umjetnosti i za nih je snimila dva muzička spota. Svirala je i otvorila je 27. ,,Kotorski festival pozorišta za djecu”. Ključeve grada predao je Kristini gradonačelnik Opštine Kotor.
Nastupila je vise puta na ,,Kotor art talentima-Don Brankovi dani muzike”, a osim toga nastupala je na manifestacijama u Tuzli ,,Teatar kabare”, Lepenski Vir, ,,Pomorska biblioteka” Kotor, na Trgu Oružja, palata ,,Pima”, ,,Rimski mozaici” Risan, ,,Pomorski Muzej Crne Gore”, Crkva Sv. Pavla, KIC ,,Budo Tomović”, u modno scenskom performansu ,,Fatalna žena”, ,,Dani gitare” Podgorica. U Herceg Novom učesnica je na festivalu ,,Guitar art summer fest” kao i učesnica orkestra ,,Guitar world orchestra” od 2018. godine.
Osim talenta za muziku, Kristina je2017. godine bila Miss Crne Gore i Miss talenta, u uzrastu od 10-13 godina. Predstavljala je Crnu Goru na Svjetskom takmičenju ljepote i talenta ,,Little Miss & Mister World” 2017, u Turskoj. Osvojila je dvije lente ,,Photomodel of the Universe” i ,,Best of the best”. San joj je, kaže, da završi Muzičku akademiju i da postane profesorica gitare.
Pierfrancesco Vago, izvršni predsjednik MSC Cruisesa za talijanski „Corriere della Sera“ dao je intervju o nastanku novog MSC-ovog zdravstvenog protokola.
Brodovi za kružna putovanja nastavljaju ploviti dok sve više europskih zemlja uvodi lockdown. Zvuči kao šala, no razlog je jednostavan: MSC Cruises je sredinom 8. mjeseca osmislio zdravstveno-sigurnosni protokol koji je uvjerio talijansku vladu, a potom i maltešku o svojoj sigurnosti; prenosi UHPA. To je bila prva veća kompanija za kružna putovanja koja je započela s redovnom plovidbom te otad plovi Mediteranom.
“Postali smo referenca za siguran početak te smo primili upite iz Brazila, Kine, Francuske, Španjolske, SAD-a i Južne Afrike.“ – izjavio je izvršni predsjednik MSC Cruisesa, četvrte najveće kompanije na svijetu.
„Filozofija je jasna: brzi brisevi za sve putnike prije ukrcaja na brod i nakon prva četiri dana plovidbe, dnevne provjere tjelesne temperature, korištenje maski za lice, fizičko distanciranje je omogućeno smanjenjem broja gostiju, visokotehnološke narukvice koje omogućuju identificiranje bliskih kontakata i zaštićeni izleti uz MSC-ovo osoblje s negativnim testom obavljenim tijekom jutra na dan izleta. Dosad smo obavili oko 40.000 testova, a za oko 300 putnika ukrcaj je bio odbijen. Žao nam je kada se to dogodi, no ovo je jedini način da osiguramo odmor u potpunoj sigurnosti.“ – pojasnio je Pierfrancesco Vago protokol MSC Cruisesa.
Ostatak intervjua o nastanku novog MSC-ovog zdravstvenog protokola, početku plovidbe, problemima sektora pročtajte ovdje.
Država je u krizi oko korone osigurala značajna sredstva vinskom sektoru, ali to ni približno nije dovoljno za ublažavanje šteta.
Prodaja vina ima izrazito sezonski karakter, odnosno u značajnom postotku je u vezi s turističkom sezonom, koja je zbog pandemije podbacila. Prema statističkim podacima, ljetošnja prodaja vina je prepolovljena u usporedbi s prošlom godinom.
Kako bi se barem malo ublažili loši učinci pada prodaje, država je u okviru poticajnih mjera sektoru vinarstva, vinarima i vinogradarima isplatila 10,1 miliona kuna. Riječ je o vinskoj omotnici, koja je za razliku od prethodnih godina gotovo u cijelosti iskorištena baš zbog pandemije. Država je poticala promidžbu hrvatskih vina na tržištima trećih zemlja te restrukturiranje i konverziju vinograda, a uvedene su i dvije nove interventne mjere: destilacija vina u medicinski alkohol u kriznim slučajevima i potpora za krizno skladištenje vina.
Preko Nacionalnog programa u petogodišnjem programskom razdoblju iz Europskog fonda i hrvatskog proračuna osiguran je godišnji fond od 11 milijuna eura, odnosno u pet godina ukupno više od 55 milijuna eura za razvojne projekte iz sektora vinarstva i vinogradarstva, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Iako je država pokušala ublažiti štete, vinari na terenu nisu zadovoljni mjerom „Destilacija vina u kriznim slučajevima“. Naime, svi s kojima smo razgovarali drže da je cijena od oko pet kuna za litru vina preniska, poglavito ako se uzmu vrhunska vina. Dodatna je mjera potpora za krizno skladištenje u iznosu od 0,6 kuna po litri za mjesec dana skladištenja.
Međutim, to ne može spasiti vinarsko-vinogradarski sektor, koji je zbog nekontroliranog uvoza nižekvalitetnih vina posljednjih godina grcao u problemima, piše Slobodna Dalmacija.
vino od nove loze
U Hrvatskoj se stalno govori o viškovima vina dok se istodobno smanjuju površine pod vinogradima. Ti viškovi nisu rezultat domaće proizvodnje već prevelikog i nekontroliranog uvoza jeftinih vina, najčešće niže kvalitete, koji s obzirom na niži standard građana u Hrvatskoj imaju prođu.
– Svi vinari imaju zalihe, ali sreća je ta što je ovogodišnja berba bila prosječna, imamo manje količine, ali bolju kvalitetu. Zima je pred nama i kao jedini način prodaje ostaju nam trgovački lanci i maloprodaja, ali time nikako ne možemo nadoknaditi izostanak turističke sezone – ističe pelješki vinar Jozo Rabušić, koji smatra da od djelomičnog destiliranja zaliha vina nema velike koristi.
– Otkup vina za destilaciju po cijeni od oko pet kuna (ovisno o količini alkohola), što je daleko ispod proizvodne cijene, neće spasiti vinare, jer će se dio zaliha vina destilirati, a s druge strane će se uvoziti jeftina vina – pojasnio je Rabušić.
Posebni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za covid-19 predvidio je treći val pandemije u Evropi početkom 2021., ako vlade ponove, kako je rekao, neuspjeh da učine nužno u sprečavanju drugog vala zaraze.
“Nisu izgradili potrebnu infrastrukturu za vrijeme ljetnih mjeseci, pošto su prvi val zaraze stavili pod kontrolu”, rekao je predstavnik WHO-a David Nabarro u intervjuu za švicarske medije.
“Sada imamo drugi val. Ne izgrade li nužnu infrastrukturu, imat ćemo treći val početkom sljedeće godine”, upozorava Nabarro, Britanac čija kampanja da postane glavni ravnatelj WHO-a 2017. nije uspjela.
Europa je nakratko imala pad stope zaraženih a sada se zaraza ponovno proširila: Njemačka i Francuska u subotu su zabilježile porast slučajeva za 33.000, Švicarska i Austrija imaju tisuće slučajeva dnevno, dok je Turska izvijestila o rekordnih 5.532 novih slučajeva.
Nabarro je izdvojio potez Švicarske da dopusti skijanje – s obaveznim nošenjem maski u žičarama – dok su ostale alpske zemlje zatvorile skijališta. Nabarro je rekao da bi Švicarska mogla doseći “vrlo visoku razinu bolesnih i umrlih”.
“Jednom kad stope zaraze uminu, a uminut će, tada možemo biti slobodni koliko hoćemo”, rekao je Nabarro za list Solothurner Zeitung. “Ali sada? Trebaju li se skijališta otvarati? Pod kojim uvjetima?”, pitao je.
Nabarro je pohvalio odgovore azijskih zemalja poput Južne Koreje, gdje je stopa zaraze relativno niska: “Ljudi su se potpuno angažirali, prihvatili su ponašanje koje otežava širenje virusa. Održavaju razmak, nose maske, izoliraju se kad su bolesni, peru ruke i lice. Štite najugroženije skupine”, kazao je.
Nabarro je također rekao da Azija nije prerano ublažila ograničenja.
“Morate čekati dok se broj zaraženih ne snizi i ostane takav. Reakcija Europe nije bila potpuna”, rekao je.
Nješpula - Njivice vrt Nevenke Macan - foto S. Kosić
1 od 4
Nješpula
Nješpula
Nješpula
Nješpula
Herceg Novi, novembar 2020. – Nješpula ( Eriobotrya japonica) je pored maginja, jedino voće koje na našim prostorima cvjeta u ovo doba godine. Za tu vrsta iz porodice ruža, jesenji i zimski period pravo je životno razdoblje. Cvjeta u jesen, a potpunu zrelost dostiže krajem aprila i u maju. Klasifikuje se kao suptropsko voće i uspijeva u zoni uzgoja agruma. Mogu se uzgajati i u područjima koja su hladnija, ali tada plodovi ne sazrijevaju.
“Nješpule su se sadile kao egzotično voće i kao dekorativna biljka, najviše u đardinima, ali i na manjim površinama pored stambenih zgrada. Pošto sjeme jako brzo i lako proklija, na mnogim mjestima je samonikla”, navodi dipl.ing. pejzažne arhitekture Milica Berberović. Jedno takvo stablo je samoniklo u žardinjeri na hercegnovskom trgu Belavista. Prolaznici se često počaste njegovim plodovima.
Nješpula se naziva i nešpola, nespola, nespula, japanska mušmula. Italijani je nazivaju nespola giapponese, a Englezi loquat. Latinski naziv je dobila zbog dlakavih dijelova cvijeta, kao i mladih listova (grčka riječ “erion” znači vuna, a “botrus” znači metlica (oblik cvasti), dok je japonica označava lokaciju na kojoj je prvi put opisana ova biljka. A njeno porijeklo je iz jugoistočne Kine. Oko 700 godine uvezena je u Japan gdje se udomaćila Za nju postoje kinski naziv pipa i japanski biva.
Za Evropu se zna da je prvo stablo zasađeno u Parizu 1784. Danas se gaji u cijelom svijetu u suptropskim i tropskim klimatima, a najveći proizvođači su Japan, Brazil i Izrael.
“Nješpula je zimzeleni žbun ili manje drvo sa okruglastom krošnjom, kratkim stablom i dlakavim mladim grančicama. Može da naraste 5-10 metara. Listovi su jednostavni, 10-25 cm dugi, tamno zeleni, obrnuto-jajoliki do eliptično duguljasti, grubi i kožasti sa nazubljenom ivicom. Najčešće su grupisani na vrhu grančica. Donja strana lista je pokrivena gustim crvenkasto-smeđim dlakama. Cvast je metličasta i formira se na vrhu grančica. Plod je okruglast 3-6 cm, žute boje, a u plodu ima 3-5 dosta krupnih,smeđih sjemenki”, objašnjava Berberović.
Ona kaže da postoji veliki broj sorti i varijeteta, i da ih ima preko 800. Najčešća podjela je na dvije grupe:
kineska grupa čija stabla imaju duguljaste listove, plodovi su su kruškasti do skoro okrugli, imaju narandžastu kožicu i pulpu, bez soka i izraženog ukusa i japanska grupa čiji su llistovi široko eliptični, plodovi su kruškasti do duguljasto-ovalni, imaju svijetlo žutu kožicu, bijelu pulpu, veoma sočni, i slabo aromatični.
Plodovi nješpule su vrlo sočni i ukusni, dok su nezreli plodovi kiseli i imaju umirujuće i uspavljujuće dejstvo. Sjemenke su cijanogenične i otrovne.
Likerod nješkula
Plodovi se koriste u pripremi želea, marmelade, sirupa i likera. Mladi plodovi se koriste za pravljenje pita. Sirup japanske mušmule se u tradicionalnoj kineskoj medicini koristi za ublažavanje kašlja.
Ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom za posao remedijacije tla u nekadašnjem Brodogradilištu Bijela ističe krajem juna naredne godine a do tada bi trebalo da bude završen posao započet u martu 2019. godine koji je povjeren francuskoj kompaniji ,,Valgo“, a koja sa okončanjem tog posla kasni pet mjeseci.
– Izvoz grita zaustavljen je prošle godine u avgustu a Agencija za zaštitu životne sredine u komunikaciji sa Svjetskom bankom, koja sa skoro 23 miliona eura finansira projekat remedijacije, razmatra sve raspoložive i održive alternative kako bi projekat bio završen do isteka ugovora o zajmu – saopštili su Pobjedi iz Agencije.
Agencija
Projekt menadžerka u Agenciji Almina Bućan očekuje da će ubrzo imati jasniji stav po pitanju ubrzavanja realizacije projektnih aktivnosti.
– Mi svakako nećemo čekati kraj juna, već smo započeli proceduru koja mora dovesti do toga da se aktivnosti ubrzaju. Nastojimo da problem koji je nastao, jer izvođač radova nije uspio da obezbijedi dozvolu za izvoz kontaminiranog zemljišta i da produži dozvolu za izvoz grita koju su španske vlasti bile izdale u januaru 2019. godine za 40.000 tona, riješimo u doglednom periodu kada ćemo izaći sa konkretnim prijedlozima pred Svjetsku banku. Jer, SB mora da odobri svaku odluku koju donosimo po ovom projektu budući da su oni finansijeri i da procedure SB moraju biti primjenljive i po ovom pitanju – kazala je Bućan.
Od jula je počela procedura naplate penala zbog toga što ,,Valgo“ nije ispunio obaveze iz ugovora, odnosno nije završio posao u predviđenom roku a oni iznose od 0,05 odsto od ukupne vrijednosti ugovora na dnevnom nivou, do maksimum 10 odsto.
– Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je 1. jula 2020. godine, kada su stvoreni formalni uslovi, započela proceduru po ovom pitanju, o čemu je izvođač radova blagovremeno obaviješten u skladu sa odredbama ugovora. Prema ugovoru, potraživanje se naplaćuje na način što iznos koji se potražuje biti odbijan od ugovorne cijene po izvođačevim privremenim situacijama (fakturama) – kazala je Bućan.
Bijela – grit
Garancije
Eventualnim raskidom ugovora, aktivirala bi se garancija za dobro izvršenje posla u iznosu od osam odsto ukupne ugovorene vrijednosti, kao i pet odsto ukupne ugovorene vrijednosti koja predstavljaju zadržana sredstva. Za raskid ugovora pored formalno pravnih odnosa mora se dobiti i saglasnost Svjetske banke.
– Ugovor o zajmu definiše da ugovor čije zaključivanje banka odobrava mora odobriti i raskid. To ne znači da država ne može da raskine ugovor jer i ako Banka uvidi, a već su uvidjeli da izvođač ne izvršava ono što je definisano ugovorom, neće insistirati da se ugovor nastavi ovim tempom. Mi se nadamo da će se naći rješenje i da će se aktivnosti ubrzati – rekla je Bućan.
Spremno 26.866 tona otpada
Do sada je izvezeno 38.488 tona opasnog grita. Trenutno je za izvoz spremno 26.866 tona grita i 33.290 tona kontaminiranog zemljišta. Međutim, na tu količinu, objašnjava Bućan, treba dodati prema procjenama i oko 25.000 tona zauljane zemlje koju treba iskopati i pripremiti za izvoz.
Tačna količina biće poznata nakon zemljanih radova i ispitivanja materijala. Do sada je u Grčku izvezeno 92 tone zauljenog otpada. Na gradilištu su u toku radovi na iskopu preostalog kontaminiranog zemljišta, kao i radovi na nasipanju iskopanih površina. Takođe, sve količine azbesta i kontaminiranih vreća su prikupljene i upakovane i spremne za izvoz po dobijanju svih neophodnih dozvola.
Glazbeno prosvjetno društvo, najstarija kulturna institucija u Tivtu i neizostavni učesnik svih kulturnih i društvenih dešavanja u gradu, ovog mjeseca je proslavilo 111. rođendan!
Pogledajte kratki film o bogatom istorijatu društva, koji nam prenosi predsjednik GPD Tivat Boris Lanceroti.
Brand New Tivat je u saradnji sa rediteljem Dušanom Vulekovićem kreirao kratke dokumentarne filmove čiji koncept se oslanja na ideju očuvanja autentičnih priča o Tivtu i tradicionalnih događaja od zaborava.
Teme koje su pretočene u dokumentarne filmove odabrao je kreativni tim na čelu sa Nevenom Staničićem, direktorom Centra za kulturu Tivat.
GDP Tivat formirano je 1909. godine nastojanjem i zalaganjem nekolicine entuzijasta. lija Sindik, Šime Staničić i Filip Vuksanović bili su Tivćani kadri da tu svoju želju zapišu, da formulišu svoju namjeru da osnuju orkestar, i skupili hrabrosti da tu svoju ideju predstave tadašnjem gradonačelniku, kapetanu u penziji Marku Krstoviću, čovjeku koji je funkciju gradonačelnika obavljao na volonterskoj osnovi. Uspjeli su da sazovu Gradsko vijeće, i to Vijeće je donijelo Odluku o osnivanju Glazbeno prosvjetnog društva.
Tadašnji predsjednik Opštine Tivat kapetan Marko Krstović, prepoznajući značaj formiranja Gradske muzike za kulturu i jačanje muzičke prosvećenosti žitelja ovog kraja, prihvatio je zahtjev svojih sugradjana i u Češkoj kupio prve i veoma skupe instrumente za gradski limeni orkestar, iako je zbog toga Opšina Tivat tada, prvi i jedini put u svojoj istoriji i bankrotirala.
“Po riječima svjedoka tog vremena, gradonačelnik je malo zakukao, i rekao: „Jadna djeco, znate li što činite?!“ Mislim da je to blizu istine, jer je te godine kompletan budžet opštine Tivat upućen za nabavku instrumenata, nije preostalo nikakvih sredstava za druge aktivnosti. Činilo se tada da je htijenje veće od mogućnosti, ali je gradska glazba ipak tada zasvirala u Tivtu, a evo svira i dan-danas”- prisjeća se njegov aktuelni predsjednik i glavni spiritus movens, Boris Lanceroti…
Imajući u vidu složenu zdravstvenu situaciju vezanu za pandemiju virusa COVID 19, poštujući mjere NKT, ove godine nije održana svečana sjednica povodom 21. novembra, Dana opštine Kotor.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednik Skupštine Opštine Kotor Dejen Vukšić su, uz zvuke Gradske muzike Kotor, danas su položili vijenac na spomenik palim borcima u Parku slobode.
Gradska muzika
Podsjetimo, sredstva planirana za programe i obilježavanje praznika u iznosu od 8.000 eura opredijeljena su Opštoj bolnici Kotor koja od nedavno, uslijed povećanog broja oboljelih, jednim dijelom funkcioniše kao COVID bolnica.
Donaciju su danas direktoru Opšte bolnice Kotor dr Davoru Kumburoviću, svečano uručili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednik Skupštine Opštine Kotor, Dejan Vukšić.
“Predsjednik gradskog parlamenta održao je sastanak sa parlamentarnim, političkim partijama, na kojem je dogovoreno da je u mojoj i nadležnosti predsjednika SO Kotor odluka o tome na koji način će se ovogodišnji praznik obilježiti u novonastalim okolnostima. Predsjednik gradske skupštine je predložio da se ne održava svečana sjednica, već da se sredstva, koja su trebala biti opredijeljena za njeno održavanje, doniraju Opštoj bolnici Kotor. Nadam se da će ovaj iznos biti odgovarajuća pomoć za ono što su potrebe ljekara i medicinskog osoblja u liječenju kovid pacijenata iz cijele regije”, pojasnio je Jokić, naglasivši da sve službe Opštine Kotor stoje na raspolaganju, kako Opštoj bolnici, tako i ostalim zdravstvenim ustanovama, u namjeri da se što prije izbore sa pandemijom COVID-a19.
Uručena donacija
Dr Kumburović se ovom prilikom zahvalio na vrijednoj donaciji, rekavši da se radi o “gestu velike humanosti”.
“Donacija dobija na značaju kada se zna u kakvoj složenoij, epidemiološkoj situaciji se trenutno nalazimo. Vjerujem da ćemo novac utrošiti na adekvatan način, a sve u cilju unaprijeđenja rada naše zdravstvene ustanove”, zaključio je dr Kumburović.
Kotorsko srce – Nagrada
Najveće priznanje grada Kotora nagradu 21. Novembar dobili su volonteri tima pod nazivom “Kotorsko srce”, za humanitarno djelovanje i požrtvovanost u brojnim akcijama pružanja pomoći građanima Kotora u periodu pandemije virusa COVID-19.
Kotorsko Srce koje djeluje pri OO Crvenog krsta Kotor pokazalo je izuzetno uspješno volontersko humanitarno djelovanje i požrtvovanost u brojnim akcijama pružanja pomoći građanima Kotora u periodu pandemije virusa COVID-19.
-Grad Kotor, kroz bogatu i burnu istoriju, pamti razorne zemljotrese, razne teške bolesti i epidemije poput ove današnje, požare, ratove i vremenske nepogode , ali u svim sličnim neprilikama je do izražaja dolazila solidarnost, saosjećanje i djelovanje stanovnika u ublažavanju tih pošasti, uz čiju pomoć je Kotor opstao i uvjek izlazio kao pobjednik. Tako su se ophodili građani Kotora nekada, tako se ophode i dan danas. I upravo, volonterska grupa – „Kotorsko srce“ svojim visoko humanim djelovanjem u teškom periodu pandemije COVID-a 19, na najbolji mogući način potvrđuje tu tradicionalnu osobinu građana Kotora, čiji su uspješni predstavnik i nastavljač te tradicije” – kaže se u obrazloženju žirija.
