Posebni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za covid-19 predvidio je treći val pandemije u Evropi početkom 2021., ako vlade ponove, kako je rekao, neuspjeh da učine nužno u sprečavanju drugog vala zaraze.
“Nisu izgradili potrebnu infrastrukturu za vrijeme ljetnih mjeseci, pošto su prvi val zaraze stavili pod kontrolu”, rekao je predstavnik WHO-a David Nabarro u intervjuu za švicarske medije.
“Sada imamo drugi val. Ne izgrade li nužnu infrastrukturu, imat ćemo treći val početkom sljedeće godine”, upozorava Nabarro, Britanac čija kampanja da postane glavni ravnatelj WHO-a 2017. nije uspjela.
Europa je nakratko imala pad stope zaraženih a sada se zaraza ponovno proširila: Njemačka i Francuska u subotu su zabilježile porast slučajeva za 33.000, Švicarska i Austrija imaju tisuće slučajeva dnevno, dok je Turska izvijestila o rekordnih 5.532 novih slučajeva.
Nabarro je izdvojio potez Švicarske da dopusti skijanje – s obaveznim nošenjem maski u žičarama – dok su ostale alpske zemlje zatvorile skijališta. Nabarro je rekao da bi Švicarska mogla doseći “vrlo visoku razinu bolesnih i umrlih”.
“Jednom kad stope zaraze uminu, a uminut će, tada možemo biti slobodni koliko hoćemo”, rekao je Nabarro za list Solothurner Zeitung. “Ali sada? Trebaju li se skijališta otvarati? Pod kojim uvjetima?”, pitao je.
Nabarro je pohvalio odgovore azijskih zemalja poput Južne Koreje, gdje je stopa zaraze relativno niska: “Ljudi su se potpuno angažirali, prihvatili su ponašanje koje otežava širenje virusa. Održavaju razmak, nose maske, izoliraju se kad su bolesni, peru ruke i lice. Štite najugroženije skupine”, kazao je.
Nabarro je također rekao da Azija nije prerano ublažila ograničenja.
“Morate čekati dok se broj zaraženih ne snizi i ostane takav. Reakcija Europe nije bila potpuna”, rekao je.
Nješpula - Njivice vrt Nevenke Macan - foto S. Kosić
1 od 4
Nješpula
Nješpula
Nješpula
Nješpula
Herceg Novi, novembar 2020. – Nješpula ( Eriobotrya japonica) je pored maginja, jedino voće koje na našim prostorima cvjeta u ovo doba godine. Za tu vrsta iz porodice ruža, jesenji i zimski period pravo je životno razdoblje. Cvjeta u jesen, a potpunu zrelost dostiže krajem aprila i u maju. Klasifikuje se kao suptropsko voće i uspijeva u zoni uzgoja agruma. Mogu se uzgajati i u područjima koja su hladnija, ali tada plodovi ne sazrijevaju.
“Nješpule su se sadile kao egzotično voće i kao dekorativna biljka, najviše u đardinima, ali i na manjim površinama pored stambenih zgrada. Pošto sjeme jako brzo i lako proklija, na mnogim mjestima je samonikla”, navodi dipl.ing. pejzažne arhitekture Milica Berberović. Jedno takvo stablo je samoniklo u žardinjeri na hercegnovskom trgu Belavista. Prolaznici se često počaste njegovim plodovima.
Nješpula se naziva i nešpola, nespola, nespula, japanska mušmula. Italijani je nazivaju nespola giapponese, a Englezi loquat. Latinski naziv je dobila zbog dlakavih dijelova cvijeta, kao i mladih listova (grčka riječ “erion” znači vuna, a “botrus” znači metlica (oblik cvasti), dok je japonica označava lokaciju na kojoj je prvi put opisana ova biljka. A njeno porijeklo je iz jugoistočne Kine. Oko 700 godine uvezena je u Japan gdje se udomaćila Za nju postoje kinski naziv pipa i japanski biva.
Za Evropu se zna da je prvo stablo zasađeno u Parizu 1784. Danas se gaji u cijelom svijetu u suptropskim i tropskim klimatima, a najveći proizvođači su Japan, Brazil i Izrael.
“Nješpula je zimzeleni žbun ili manje drvo sa okruglastom krošnjom, kratkim stablom i dlakavim mladim grančicama. Može da naraste 5-10 metara. Listovi su jednostavni, 10-25 cm dugi, tamno zeleni, obrnuto-jajoliki do eliptično duguljasti, grubi i kožasti sa nazubljenom ivicom. Najčešće su grupisani na vrhu grančica. Donja strana lista je pokrivena gustim crvenkasto-smeđim dlakama. Cvast je metličasta i formira se na vrhu grančica. Plod je okruglast 3-6 cm, žute boje, a u plodu ima 3-5 dosta krupnih,smeđih sjemenki”, objašnjava Berberović.
Ona kaže da postoji veliki broj sorti i varijeteta, i da ih ima preko 800. Najčešća podjela je na dvije grupe:
kineska grupa čija stabla imaju duguljaste listove, plodovi su su kruškasti do skoro okrugli, imaju narandžastu kožicu i pulpu, bez soka i izraženog ukusa i japanska grupa čiji su llistovi široko eliptični, plodovi su kruškasti do duguljasto-ovalni, imaju svijetlo žutu kožicu, bijelu pulpu, veoma sočni, i slabo aromatični.
Plodovi nješpule su vrlo sočni i ukusni, dok su nezreli plodovi kiseli i imaju umirujuće i uspavljujuće dejstvo. Sjemenke su cijanogenične i otrovne.
Likerod nješkula
Plodovi se koriste u pripremi želea, marmelade, sirupa i likera. Mladi plodovi se koriste za pravljenje pita. Sirup japanske mušmule se u tradicionalnoj kineskoj medicini koristi za ublažavanje kašlja.
Ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom za posao remedijacije tla u nekadašnjem Brodogradilištu Bijela ističe krajem juna naredne godine a do tada bi trebalo da bude završen posao započet u martu 2019. godine koji je povjeren francuskoj kompaniji ,,Valgo“, a koja sa okončanjem tog posla kasni pet mjeseci.
– Izvoz grita zaustavljen je prošle godine u avgustu a Agencija za zaštitu životne sredine u komunikaciji sa Svjetskom bankom, koja sa skoro 23 miliona eura finansira projekat remedijacije, razmatra sve raspoložive i održive alternative kako bi projekat bio završen do isteka ugovora o zajmu – saopštili su Pobjedi iz Agencije.
Agencija
Projekt menadžerka u Agenciji Almina Bućan očekuje da će ubrzo imati jasniji stav po pitanju ubrzavanja realizacije projektnih aktivnosti.
– Mi svakako nećemo čekati kraj juna, već smo započeli proceduru koja mora dovesti do toga da se aktivnosti ubrzaju. Nastojimo da problem koji je nastao, jer izvođač radova nije uspio da obezbijedi dozvolu za izvoz kontaminiranog zemljišta i da produži dozvolu za izvoz grita koju su španske vlasti bile izdale u januaru 2019. godine za 40.000 tona, riješimo u doglednom periodu kada ćemo izaći sa konkretnim prijedlozima pred Svjetsku banku. Jer, SB mora da odobri svaku odluku koju donosimo po ovom projektu budući da su oni finansijeri i da procedure SB moraju biti primjenljive i po ovom pitanju – kazala je Bućan.
Od jula je počela procedura naplate penala zbog toga što ,,Valgo“ nije ispunio obaveze iz ugovora, odnosno nije završio posao u predviđenom roku a oni iznose od 0,05 odsto od ukupne vrijednosti ugovora na dnevnom nivou, do maksimum 10 odsto.
– Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je 1. jula 2020. godine, kada su stvoreni formalni uslovi, započela proceduru po ovom pitanju, o čemu je izvođač radova blagovremeno obaviješten u skladu sa odredbama ugovora. Prema ugovoru, potraživanje se naplaćuje na način što iznos koji se potražuje biti odbijan od ugovorne cijene po izvođačevim privremenim situacijama (fakturama) – kazala je Bućan.
Bijela – grit
Garancije
Eventualnim raskidom ugovora, aktivirala bi se garancija za dobro izvršenje posla u iznosu od osam odsto ukupne ugovorene vrijednosti, kao i pet odsto ukupne ugovorene vrijednosti koja predstavljaju zadržana sredstva. Za raskid ugovora pored formalno pravnih odnosa mora se dobiti i saglasnost Svjetske banke.
– Ugovor o zajmu definiše da ugovor čije zaključivanje banka odobrava mora odobriti i raskid. To ne znači da država ne može da raskine ugovor jer i ako Banka uvidi, a već su uvidjeli da izvođač ne izvršava ono što je definisano ugovorom, neće insistirati da se ugovor nastavi ovim tempom. Mi se nadamo da će se naći rješenje i da će se aktivnosti ubrzati – rekla je Bućan.
Spremno 26.866 tona otpada
Do sada je izvezeno 38.488 tona opasnog grita. Trenutno je za izvoz spremno 26.866 tona grita i 33.290 tona kontaminiranog zemljišta. Međutim, na tu količinu, objašnjava Bućan, treba dodati prema procjenama i oko 25.000 tona zauljane zemlje koju treba iskopati i pripremiti za izvoz.
Tačna količina biće poznata nakon zemljanih radova i ispitivanja materijala. Do sada je u Grčku izvezeno 92 tone zauljenog otpada. Na gradilištu su u toku radovi na iskopu preostalog kontaminiranog zemljišta, kao i radovi na nasipanju iskopanih površina. Takođe, sve količine azbesta i kontaminiranih vreća su prikupljene i upakovane i spremne za izvoz po dobijanju svih neophodnih dozvola.
Glazbeno prosvjetno društvo, najstarija kulturna institucija u Tivtu i neizostavni učesnik svih kulturnih i društvenih dešavanja u gradu, ovog mjeseca je proslavilo 111. rođendan!
Pogledajte kratki film o bogatom istorijatu društva, koji nam prenosi predsjednik GPD Tivat Boris Lanceroti.
Brand New Tivat je u saradnji sa rediteljem Dušanom Vulekovićem kreirao kratke dokumentarne filmove čiji koncept se oslanja na ideju očuvanja autentičnih priča o Tivtu i tradicionalnih događaja od zaborava.
Teme koje su pretočene u dokumentarne filmove odabrao je kreativni tim na čelu sa Nevenom Staničićem, direktorom Centra za kulturu Tivat.
GDP Tivat formirano je 1909. godine nastojanjem i zalaganjem nekolicine entuzijasta. lija Sindik, Šime Staničić i Filip Vuksanović bili su Tivćani kadri da tu svoju želju zapišu, da formulišu svoju namjeru da osnuju orkestar, i skupili hrabrosti da tu svoju ideju predstave tadašnjem gradonačelniku, kapetanu u penziji Marku Krstoviću, čovjeku koji je funkciju gradonačelnika obavljao na volonterskoj osnovi. Uspjeli su da sazovu Gradsko vijeće, i to Vijeće je donijelo Odluku o osnivanju Glazbeno prosvjetnog društva.
Tadašnji predsjednik Opštine Tivat kapetan Marko Krstović, prepoznajući značaj formiranja Gradske muzike za kulturu i jačanje muzičke prosvećenosti žitelja ovog kraja, prihvatio je zahtjev svojih sugradjana i u Češkoj kupio prve i veoma skupe instrumente za gradski limeni orkestar, iako je zbog toga Opšina Tivat tada, prvi i jedini put u svojoj istoriji i bankrotirala.
“Po riječima svjedoka tog vremena, gradonačelnik je malo zakukao, i rekao: „Jadna djeco, znate li što činite?!“ Mislim da je to blizu istine, jer je te godine kompletan budžet opštine Tivat upućen za nabavku instrumenata, nije preostalo nikakvih sredstava za druge aktivnosti. Činilo se tada da je htijenje veće od mogućnosti, ali je gradska glazba ipak tada zasvirala u Tivtu, a evo svira i dan-danas”- prisjeća se njegov aktuelni predsjednik i glavni spiritus movens, Boris Lanceroti…
Imajući u vidu složenu zdravstvenu situaciju vezanu za pandemiju virusa COVID 19, poštujući mjere NKT, ove godine nije održana svečana sjednica povodom 21. novembra, Dana opštine Kotor.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednik Skupštine Opštine Kotor Dejen Vukšić su, uz zvuke Gradske muzike Kotor, danas su položili vijenac na spomenik palim borcima u Parku slobode.
Gradska muzika
Podsjetimo, sredstva planirana za programe i obilježavanje praznika u iznosu od 8.000 eura opredijeljena su Opštoj bolnici Kotor koja od nedavno, uslijed povećanog broja oboljelih, jednim dijelom funkcioniše kao COVID bolnica.
Donaciju su danas direktoru Opšte bolnice Kotor dr Davoru Kumburoviću, svečano uručili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednik Skupštine Opštine Kotor, Dejan Vukšić.
“Predsjednik gradskog parlamenta održao je sastanak sa parlamentarnim, političkim partijama, na kojem je dogovoreno da je u mojoj i nadležnosti predsjednika SO Kotor odluka o tome na koji način će se ovogodišnji praznik obilježiti u novonastalim okolnostima. Predsjednik gradske skupštine je predložio da se ne održava svečana sjednica, već da se sredstva, koja su trebala biti opredijeljena za njeno održavanje, doniraju Opštoj bolnici Kotor. Nadam se da će ovaj iznos biti odgovarajuća pomoć za ono što su potrebe ljekara i medicinskog osoblja u liječenju kovid pacijenata iz cijele regije”, pojasnio je Jokić, naglasivši da sve službe Opštine Kotor stoje na raspolaganju, kako Opštoj bolnici, tako i ostalim zdravstvenim ustanovama, u namjeri da se što prije izbore sa pandemijom COVID-a19.
Uručena donacija
Dr Kumburović se ovom prilikom zahvalio na vrijednoj donaciji, rekavši da se radi o “gestu velike humanosti”.
“Donacija dobija na značaju kada se zna u kakvoj složenoij, epidemiološkoj situaciji se trenutno nalazimo. Vjerujem da ćemo novac utrošiti na adekvatan način, a sve u cilju unaprijeđenja rada naše zdravstvene ustanove”, zaključio je dr Kumburović.
Kotorsko srce – Nagrada
Najveće priznanje grada Kotora nagradu 21. Novembar dobili su volonteri tima pod nazivom “Kotorsko srce”, za humanitarno djelovanje i požrtvovanost u brojnim akcijama pružanja pomoći građanima Kotora u periodu pandemije virusa COVID-19.
Kotorsko Srce koje djeluje pri OO Crvenog krsta Kotor pokazalo je izuzetno uspješno volontersko humanitarno djelovanje i požrtvovanost u brojnim akcijama pružanja pomoći građanima Kotora u periodu pandemije virusa COVID-19.
-Grad Kotor, kroz bogatu i burnu istoriju, pamti razorne zemljotrese, razne teške bolesti i epidemije poput ove današnje, požare, ratove i vremenske nepogode , ali u svim sličnim neprilikama je do izražaja dolazila solidarnost, saosjećanje i djelovanje stanovnika u ublažavanju tih pošasti, uz čiju pomoć je Kotor opstao i uvjek izlazio kao pobjednik. Tako su se ophodili građani Kotora nekada, tako se ophode i dan danas. I upravo, volonterska grupa – „Kotorsko srce“ svojim visoko humanim djelovanjem u teškom periodu pandemije COVID-a 19, na najbolji mogući način potvrđuje tu tradicionalnu osobinu građana Kotora, čiji su uspješni predstavnik i nastavljač te tradicije” – kaže se u obrazloženju žirija.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.821 uzorak na novi koronavirus među kojima su ukupno registrovana 574 nova slučaja infekcije.
Institutu je od jučerašnjeg presjeka prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa Kovidom-19 i to kod pacijenata iz Nikšića, Bijelog Polja, Cetinja, Kotora i Budve. Kako je saopšteno, najstariji od preminulih pacijenata je imao 75, a najmlađi 39 godina.
Najviše novih slučajeva koronavirusa registrovano je u Podgorici, njih 212. Slijede Nikšić i Herceg Novi sa po 68 slučajeva, Bar (51), Kotor (27), Budva (26), Bijelo Polje (22), Pljevlja i Ulcinj (21), Tivat (20), Berane (10), Cetinje (6), Mojkovac, Kolašin i Petnjica (5), Tuzi (3), Danilovgrad (2), Žabljak i Rožaje (1).
Od juna je od posljedica obolijevanja od Kovida-19 preminulo 425, a od početka godine 434 pacijenta.
Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 222 pacijenta.
Trenutno je 11.090 aktivnih slučajeva koronavirusa, dok su od početka godine registrovana 30.653 slučaja infekcije.
Na mapi su prikazani djelovi plaža Ade Bojane koji su nestali od 1972. godine
Pojas između lijevog i desnog rukavca Bojane, koji obuhvata današnje nudističko kupalište, za pola vijeka smanjio se za gotovo 420.000 metara kvadratnih.
Preciznije, od 1972. do danas nestala je površina plaže koju bi moglo da zauzme 60 prosječnih fudbalskih stadiona, što je epilog intenzivnih erozivnih procesa i smanjenog prirodnog hranjenja plaža, pokazuju istraživanja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Sektor za hidrografiju, okeanografiju i seizmologiju je učestvovao u izradi Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, koju radi prof. dr Sava Petković iz Beograda i koja bi trebalo da bude usvojena do kraja ove godine. Ovom studijom plaže Ade Bojane bi bile spašene od erozije i vraćene u pređašnje stanje.
U međuvremenu, kako je Pobjeda pisala, od prof. Petkovića očekuju se kratkoročne mjere koje će Adu Bojanu zaštititi od dalje erozije, a koje bi sprovelo Morsko dobro.
Nastanak i erozija
Kako je kazao rukovodilac ovog sektora Radovan Kandić, proces nestajanja plaže Ade Bojane je okolnost sa kojim se, nažalost, susrećemo već duži niz godina.
– Istorijski posmatrano, nastanak Ade Bojane i intenzivno hranjenje Velike plaže vezuje se za period od prije 170 godina. Prodorom voda rijeke Drima u korito Bojane, čime je u Bojanu donesena velika količina pjeskovitog nanosa, a dejstvom morskih struja vršila se njegova disperzija duž Velike plaže s jedne strane i povećanje površine Ade Bojane i stvaranje njene plaže s druge strane – objašnjava Kandić.
On dodaje da je izgradnjom akumulacija na Drimu taj dotok mekog materijala značajno umanjen, pa su Ada Bojana i Velika plaža izgubila veliki dio prirodnog hranjenja, odakle je crpila pijesak i pothranjivala plažu godinama.
– Takođe, prirodne okolnosti, prije svega dejstvo Koriolisove sile devijacije, uslovljava potkopavanje lijeve obale lijevog rukavca Bojane. Samim tim je matica rijeke u lijevom rukavcu, što dodatno utiče na smanjeni protok vode u desnom rukavcu – kazao je naš sagovornik.
Kandić napominje i to da je dogovorom između republike Albanije i Crne Gore definisano da srednji godišnji proticaj u desnom rukavcu bude 25, a u lijevom 75 odsto.
– Nažalost, prirodnim procesom došlo je do značajnog smanjenja proticaja u desnom rukavcu, prema posljednjim mjerenjima to je oko 11 odsto, što dovodi do značajnog usporenja Bojane na ušću u more, pa samim tim i onemogućava dalje pothranjivanje Ade Bojane i Velike plaže – objašnjava Kandić.
Da li i ljudski faktor ima svoj udio u procesu nestajanja Velike plaže, pitanje je, tvrdi Kandić, kojim treba da se bavi stručna i naučna javnost, koja u opsegu svoje djelatnosti ima i erozivne procese.
Izrada studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, prema njegovim riječima, predstavlja jedan izuzetno kompleksan projekat, koji se realizuje u dvije faze.
– U prvoj fazi urađeni su istražni radovi koji obuhvataju geodetsko snimanje kopnenog dijela Velike plaže, geološka uzorkovanja površinskih sedimenata i batimetrijski premjer projektom definisane akvatorije. Drugu fazu projekta čini izrada modela prostiranja talasa iz dubokih u plitke vode, a kao rezime svega, predlažu se buduće mjere i radnje sa ciljem očuvanja plaže od daljeg nestajanja i devastacije – objašnjava Kandić.
Podaci
Kako je dodao, Sektor za hidrografiju i okeanografiju učestvovao je u dijelu istražnih radova, obavljajući batimetrijski premjer. Pružao je logistiku prilikom geoloških uzorkovanja za potrebe granulometrijske analize i podršku sa već postojećim podacima, neophodnim za realizaciju druge faze projekta.
– Batimetrijskim premjerom izmjerena je površina od oko 3.000 hektara, od obalne linije pa sve do izobate od 20 metara – kazao je Kandić.
On napominje da je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, odlukom Vlade Crne Gore iz 2018. godine, zadužen za permanentan hidrografski i hidrološki monitoring rijeke Bojane, tačnije njenog desnog rukavca.
– U protekle dvije godine, tri puta je rađen batimetrijski premjer, a četiri puta su kolege iz Sektora za hidrologiju realizovale mjerenje proticaja na dijelu desnog rukavca, pa do ušća Bojane u more – tvrdi Kandić.
Kako pojašnjava, sem novoodrađenog premjera, Zavod je pružio podršku i sa već postojećim hidrografskim, hidrološkim, okeanografskim i meteorološkim podacima, neophodni za finalno modeliranje, ali i za sve druge dodatne analize.
Nakon završene studije, koja je povjerena profesoru Savi Petkoviću, dobiće se, ističe Kandić, konačni i definitivni uzročnici erozije Ade Bojane i Velike plaže, kao i mjere koje je neophodno preduzeti sa ciljem očuvanja trenutnog stanja i sprečavanja daljeg procesa erozije, koji bi nesumnjivo doveo do njenog potpunog nestanka.
Biće potreban stalni monitoring
– Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, kao i do sada, pružaće svaku vrstu stručne i naučne pomoći sa ciljem rješavanja ovog problema. Sigurni smo da će studija propisati određene mjere i radnje koje će u periodu koji je pred nama zahtijevati konstantnu angažovanost našeg stručnog kadra za dalje prikupljanje hidroloških i hidrografskih i okeanografskih podataka, koji su neophodan uslov za sve dalje studije i analize, tj. uspostavljanje monitoringa na cijelom toku Bojane i njenih rukavaca – kaže Kandić.
Predsjednik Opštine Vladimir Jokić otvorio je, u Gradskoj galeriji, izložbu “Kotorski vizuelni umjetnici 2020” i uručio nagradu ovogodišnjoj dobitnici Dušici Ivetić.
Žiri je jednoglasno donio odluku da “Rad bez naziva” Dušice Ivetić, rađen kombinovanom tehnikom, između 15 izuzetnih radova, bude nagrađen.Ova mlada umjetnica rođena i odrasla u Kotoru, doktorirala je Digitalnu umjetnost u Beogradu, a osnovne i magistarske studije završila na Akademiji lijepih umjetnosti u Firenci.
Kotorani će od danas do sredine decembra imati prilike posjetiti postavku kotorskih vizuelnih umjetnika koji tradicionalno pred Dan grada izlažu svoje stvaralaštvo.
Bez uobičajene svečane sjednice lokalnog parlamenta, defilea mažoretki, gradske muzike i kola Bokeljske mornarice na Pinima, zbog složene epidemiološke situacije i velikog broja inficiranih koronavirusom, Tivćani su danas obilježili 21. Novembar – Dan Opštine.
Iako to nije direktno povezano sa koronavirusom, i Mornarica VCG se potrudila da umanji današnju svečanost u Tivtu jer je dan ranije, školski brod „Jadran“ koji je zvanični povratim Opštine Tivat i koji je do sada bio dio svake ovakve gradske proslave, usklonila sa njegovog stalnog veza na tivatskoj rivi Pine i poslala za Bar.
Svečanost dana Optine Tivat, prva nakon što se u gradu na izborima 30.avgusta promijenila dugogodišnja DPS vlast, počela je polaganjem vijenaca na spomenik Palim borcima na mjestu gdje je nekad bio objekat stare škole.
Vijence su zajedno položile delegacija Opštine predvođena predsjednikom Željkom Komnenovićem, OBNOR-a i Bokeljske mornarice, uz počasnu stražu dvojice pripadnika Mornarice VCG. Vijenac na spomenik potom je položila i delegacija OO SDP Tivta predvođena predsjednikom lokalnog odbora te partije Aleksandrom Đurovićem.
Dan opštine Tivat 2020. –
Na platou ispred zgrade Opštine, gradonačelnik Komnenović u prisustvu predsjednika lokalnog parlamenta Andrije Petkovića i potpredsjendika Opštine Gorana Božovića, predao državnu zastavu tivatskom odredu Bokeljske mornarice, a kruna proslave Dana Opštine bila je svečanost určenja nagrada grada Tivta najboljim ovogodišnjim studentima.
Gradonačelnik Komnenović je prigodne plakete i novčani iznos u visini od jedne prosječne plate u Crnoj Gori uručio studentima Petru Popadiću, Valeriji Vuksanović, Tamari Đukić, Jovani Ivanović, Dijani Malinić i Milici Šćepanović koji su svi diplomirali na različitim fakultetima u zemlji i inostranstvu sa prosječnom ocjenom većom od 9,5.
Istakavši da Opština Tivat dodjelom nagrada najboljim studentima dokazuje svoju opredijeljenost da ulaže u znanje i zalagnje, odnosno radne i talentovane ljude, Komnenović je poručio da je namjera aktuelne lokalne vlasti da svim mladim Tivćanima koji studiraju i postižu slične velike uspjehe u obrazovanju, pruži jasnu perspektivu za napredak, rad i život u svom gradu, ane da je oni traže negdje u inostranstvu.
„Želimo da vi i drugi mladi Tivćani slični vama, ovdje imaju priliku da daju svoj doprinos daljem razvoju sopstvenog grada i njegovoj budućnosti. Ne želimo da u tome više presuđuju nikakve partijske knjižice kao do sada, jer je vaša partisjak knjižica vaš indeks prepun najboljih ocjena na ispitima. Pozivam vas da svojim znanjima i sposobnostima pomognete i doprinesete svom gradu da on bude uspješan i grad jednakih prilika za sve njegove žitelje“- poručio je Komnenović dok se u ime nagrađenih, zahvalila Milica Šćepanović.
Dan opštine Tivat 2020.
Čestitajući putem PR službe lokalne uprave sugrađanima Dan Opštine Tivat jer to nije mogao uraditi na za ovakve prilike uobilajenoj svečanoj sjednici lokalnog parlamenta, gradonačelnik Komnenović je istakao da se 21.novembar slavi u sjećanje na dan kada je Tivat oslobođen od okupatora u Drugom svjetskom ratu, u suton jednog od najvećih svjetskih sukoba. “Od tada, pa do danas, uvjerili smo se, Tivćanima ne manjka hrabrosti i slobodarskog duha. Čuvajmo taj plamen i za generacije koje dolaze. Iskreno se nadam da će nam naredna godina, donijeti prijeko potrebno rješenje epidemiološke krize izazvane koronavirusom – kako bismo se vratili uobičajenim životnim tokovima, kako bismo ponovo osjetili sigurnost, kako bismo što prije dočekali kraj narastajuće ekonomske krize. Dragi Tivćani, želim da naredni 21. novembar dočekamo u zdravlju, u slozi, društvenoj i finansijskoj stabilnosti, svjedočeći prosperitetu našeg grada i boljem životu svih nas. Čestitam i onim sugrađanima koji slave Aranđelovdan i Gospu od zdravlja.”- naveo je Komnenović.
Dan opštine Tivat 2020. – Predaja zastave
“21. novembar je dan kada je narod Tivta uklonio najveće zlo 20. vijeka, fašizam. Danas se suočavamo sa novim izazovima, ali nikako ne smijemo da zaboravimo tu prošlost u kojoj su naši preci žrtvovali sve, za nas, da bi bili onakvi kakvi jesmo. Suočavamo se sa problemima, suočavamo se sa epidemijom koronavirusa, suočavamo se sa nedostatkom novca, ali ipak moramo uvijek da se sjetimo kako je bilo njima. Na ovogodišnjoj proslavi nažalost nećemo biti u prilici da gledamo i slušamo kolo Bokeljske mornarice, ali vjerujem da smo sada u ovim teškim vremenima svi mi, prepoznali bogatstvo koje multikonfesionalnost i multietničnost Tivta nudi. I kažem nećemo slušati Bokeljsko kolo, ali ovu čestitku ne mogu da završim nikako drugačije nego jednom zajedničkom porukom za sve nas, ma koje vjere i ma koje nacije bili:
“Uljezimo svi u kolo, rukama ruke pružimo, pokažimo svima okolo da slogu bratsku vriježimo. Zapjevajmo uz prigodu i mi ko naši đedovi, da u rodu, ne zaludu, jedne smo majke sinovi”- poručio je sugrađanima predsjednik SO Tivat Andrija Petković.
Povodom blagdana Gospe od Zdravlja, 21. novembra, koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika, podsjećamo da je crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna i jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.
“Blagdan Gospe od Zdravlja, 21. novembra proslavit ćemo bez svetih misa s vjernicima, poštujući trenutno važeće propise o suzbijanju pandemije.
Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja biti će otvoreno za molitvu i hodočašće na blagdan od 8 do 15 sati. Kao što je to bio i dosada slučaj, tokom boravka u crkvi, potrebno je držati se već uvriježenih mjera.
Potičemo sve vjernike da u ovim teškim danima kušnje i neizvjesnosti, ne klonu duhom, i ne gube nadu, već da zdušnije prionu uz osobnu molitvu i pobožnost, te snagu pronađu osobito u molitvi Gospi od Zdravlja, izbaviteljici od bolesti duha i tijela. Molitvama za prestanak pandemije, svakako treba priključiti i one za zdravstvene djelatnike, za sve oboljele, kao i za sve koji se nesebično daruju za opće dobro i poboljšanje zdravstvene situacije” – saopšteno je iz Kotorske biskupije.
-Ovo je i danas jedno od najomiljenijih Gospinih svetišta u Kotorskoj biskupiji, a na blagdan Gospe od Zdravlja 21. novembra, u njega hodočasti više stotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni koji žele, nego oni koji mogu – svojevremeno je govorio pokojni don Anton Belan.
Crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru koja se nalazi na pola puta prema vrhu San Đovaniju nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.
Gospa od Zdravlja – Kotor – foto Boka News
Kako je zapisao don Belan u svojoj knjizi “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ crkvi se prilazi slikovitim putem kojim treba preći 520 skalina, sa četiri male kapelice.
Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na neki način to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dovoljne samo moćne zidine i hrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita uz njen majčinski zagovor.
Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar foto Boka News
Inače, kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju. Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta. Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku, Kotoru.
Iz arhiva – pogledajte reportažu RTCG, autorice Tanje Piperović
