Klavirski duo Ana Mihaljević -Dejan Krivokapić predstaviće se ljubiteljima umjetničke muzike na koncertu koji će biti održan u utorak, 3. decembra u Crkvi Sv. Duha, koncertnoj sali Muzičke škole “Vida Matjan” u Kotoru.
Program obuhvata djela koja slave muziku XX i XXI vijeka: koncert počinje Šostakovičevom Koncertinom, jednom od najpoznatijih kompozicija XX vijeka za dva klavira. U nastavku će izvesti Svitu engleskog savremenog kompozitora Richard Rodney Bennett-a, čije djelo će ovaj dvojac izvesti po prvi put u Crnoj Gori. Slijede Tri preludijuma od Geršvina, originalno pisana za solo klavir, ali u transkripciji za dva klavira, a na kraju tri kompozicije Fazil Say-a, turskog kompozitora mlađe generacije i jednog od najpoznatijih turskih pijanista današnjice.
Ana Mihaljević i Dejan Krivokapić dvoje su od rijetkih profesora Muzičke škole “Vida Matjan” koji se, pored redovne nastave i pedagogije, aktivno bave koncertnom aktivnošću. Redovni su korepetitori na svim školskim koncertima i angažovani su u brojnim kulturnim programima u Kotoru. Oboje žive u Risnu.
Notre Dame, Foto: CHRISTOPHE PETIT TESSON/Pool via REUTERS
Pariška katedrala Notre Dame idući će tjedan ponovno otvoriti svoja vrata turistima i vjernicima, pet i pol godina otkako je to gotičko remek-djelo i jedna od omiljenih i najposjećenijih znamenitosti u francuskoj prijestolnici uništeno u požaru.
Pet i pol godina nakon razornog požara u pariškoj katedrali Notre-Dame, jutros se u televizijskom prijenosu prvi put mogla vidjeti unutrašnjost obnovljenog gotičkog dragulja.
Obnovljeni interijer Notre-Dame držan je kao stroga tajna – s obzirom na to da je tokom godina samo nekoliko slika koje su prikazivale napredak obnove izašlo u javnost.
Predsjednik Emmanuel Macron u pratnji svoje supruge Brigitte i pariškog nadbiskupa Laurenta Ulricha obišao je Notre-Dame. Bio je to početak ceremonije otvaranja koja će kulminirati otvaranjem katedrale za javnost 7. decembra i prvom katoličkom misom 8. decembra. Obnova katedrale vrijedna je 700 milijuna eura.
– Požar u katedrali Notre-Dame bio je nacionalna rana, a vi ste bili njezin lijek, voljom, radom i predanošću. Francuska i ja duboko smo vam zahvalni. Vratili ste Notre-Dame… Tijekom ovih pet godina zajedno ste, bez sumnje, sudjelovali u najljepšem projektu stoljeća. Vama i vašim obiteljima izražavam zahvalnost jer sam svjestan na kakve su žrtve pristali kako biste mogli održati ovo obećanje o obnovi katedrale. Cijela je nacija neizmjerno ponosna, rekao je Emmanuel Macron, zahvalivši svima koji su radili na tom, kako je rekao – nemogućem zadatku.
Macron nije zaboravio ni jednog od glavnih voditelja obnove Jean-Louisa Georgelina, koji je preminuo prošle godine.
– Posebno mislim na njega i želio bih mu posvetiti ovaj trenutak jer je trebao biti ovdje s nama. Vjerujem da bi bio ponosan i sretan, rekao je Macron.
Sretni su bili i svi koji su radili na obnovi gotovo 900 godina stare katedrale.
Notre-Dame de Paris.
Dernière visite de chantier avant la réouverture.https://t.co/YDlhum5by8
– Unutrašnjost se čini kao da je izgrađena jučer, kao da je tek nastala. Klesaru se iznimno rijetko pruža prilika raditi na katedrali poput ove, na ovoj razini predanosti i primjene znanja; to je vrlo dirljivo, rekao je Adrien Willeme, klesar.
U večernjim satima 15. aprila 2019. gledatelji diljem svijeta užasnuto su pratili prijenos uživo i gledali kako vatra zahvaća krov katedrale, a potom – na vrhuncu požara – kako se urušava toranj iz 19. stoljeća.
Vatrogasci su cijelu noć radili na spašavanju katedrale, a više od pet godina tisuće stručnih majstora koristili su se starim metodama kako bi obnovili, popravili ili zamijenili sve što je bilo uništeno ili oštećeno.
– Bio je to izniman projekt obnove, rekao je klesar Samir Abbas (38), s olakšanjem što je završio prema planu, čekajući zajedno s 1300 drugih radnika ispred katedrale Macronov dolazak.
Na ceremoniju otvaranja pozvani su mnogi šefovi država, članovi kraljevske obitelji i slavne osobe. Među pozvanima je i izabrani američki predsjednik Donald Trump, no još nije odgovorio, rekao je izvor upoznat s planiranjem.
Jill Biden, supruga američkog predsjednika Joea Bidena, prisustvovat će ceremoniji.
Notre Dame, Foto: CHRISTOPHE PETIT TESSON/Pool via REUTERS
Novac za obnovu iz cijelog svijeta
Toliko se novca slilo za obnovu iz cijelog svijeta, prema Macronovu uredu više od 840 milijuna eura, da je još ostalo sredstava za daljnja ulaganja u zgradu.
– Veoma smo sretni poželjeti dobrodošlicu cijelom svijetu pod krov naše katedrale, rekao je pariški nadbiskup Laurent Ulrich u poruci na web stranici katedrale.
Parižani su u petak izrazili uzbuđenje i olakšanje zbog mogućnosti ponovnog otvaranja katedrale.
– Baš sam radostan, rekao je 50-godišnji arhitekt Sebastien Truchot, koji živi u blizini.
– Bez obzira vjerujete li u Boga ili ne, Notre Dame je univerzalni simbol i nevjerojatno je što ga opet imamo i što ga možemo ponovno otkrivati, dodao je.
Katolička crkva sada očekuje da će katedrala primati oko 15 milioa posjetitelja godišnje.Pariška katedrala ponovno otvara vrata 7. i 8. decembra. Dovršava se odjeća koju će noisti crkveni velikodostojnici.
– Izradili smo 160 đakonskih stola te 102 za kanonike, rekla je Brigitte Hamon, voditeljica radionice.
Na otvaranju će sudjelovati i poseban zbor koji čine oni koji su radili na obnovi.
Očekuje se da će katedralu na godinu posjetiti do 15 miliona ljudi. Budući da se Crkva protivi uvođenju plaćanja ulaznica, do daljnjeg će ulaz bit besplatan za sve.
Humanitarni koncert „Klapa Jadran sa prijateljima“, održan je sinoć u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u okviru Novembarskih dana. Brojni ljubitelji klapske pjesme uživali su u nastupu klapa Maris i Inkanto iz Kotora, Castel Nuovo iz Herceg Novog, Camerton iz Podgorice, te Jadran i Bellezza iz Tivta.
Uz predivnu atmosferu i bogat muzički program, koncert je imao humanitarni karakter.
Prodato je 379 ulaznica po cijeni od 5 eura, čime je prikupljeno ukupno 1.895 eura za pomoć našoj sugrađanki Tini Pean.
U ime organizatora Branko Lasić iz klape Jadran kazao je za medije:
„Na zahtjev Opštine Tivta odlučili smo da organizujemo veče klapa, a iskoristili smo priliku da to bude humanitarnog karaktera za našu malu Tinu, kako bismo prikupili sredstva za liječenje koje je vrlo zahtjevno i skupo.“
Saradnja Univerziteta Crne Gore i Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore doprinjela je detaljnom mapiranju i dokumentovanju jedne od najznačajnijih istorijskih olupina, kraljevske jahte Rumija.
Rumija je bila jahte kralja Nikole I Petrovića. Njena sudbina se tragično završila tokom Prvog svjetskog rata kada je potopljena u akvatoriju luke Bar. Ostaci kraljevskog plovila su 1967. godine zvanično proglašeni za zaštićeno kulturno dobro. Uprkos tome, ovaj, za crnogorsku pomorsku istoriju, jako važan lokalitet, dugo je bio predmet neodgovornog ponašanja ronilaca, a njegova pozicija unutar luke na dubini od 8,3 do 12,5 metara izlagala ga je destruktivnim uticajima sidrenja brodova.
Rumija
Odsjek za hidrografiju i okeanografiju, Zavoda za hidrometereologiju i seizmologiju Crne Gore u saradnji sa Laboratorijom za arheologiju pomorstva, Univerziteta Crne Gore, uspješno je realizovao mapiranje kraljevske jahte Rumije, koristeći najsavremeniju tehnologiju Multi Beam Sonara. Ovaj poduhvat je doprinos inicijativi „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, u okviru koje Laboratorija za arheologiju pomorstva nastoji da dokumentuje i digitalizuje podvodnu kulturni baštinu Crne Gore.
Mapiranje jahte Rumija su predvodili Luka Calić i Radovan Kandić iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i Darko Kovačević iz Laboratorije za arheologiju pomorstva.
Korišćen je NORBIT iWBMS multibeam sonar, tehnologija koja omogućava trodimenzionalni prikaz podvodnih struktura, čime su zabilježeni precizni podaci o stanju ostataka ovog kulturnog dobra.
MBES Rumija
Luka Ćalić, načelnik Odsjeka za hidrografiju i okeanografiju ZHMS-a, objasnio je značaj ove tehnologije: ” NORBIT iWBMS multibeam sonar dokumentuje podvodne strukture u visokoj rezoluciji, pružajući jasnu trodimenzionalnu sliku olupine. Ovo je korak naprijed u dokumentovanju naše pomorske prošlosti, a istovremeno ovaj vid dokumentacije pruža osnovu za praćenje stanja ovog istorijski vrijednog lokaliteta.”
Podaci prikupljeni multibeam sonarom su predati Laboratoriji za arheologiju pomorstva Univerziteta Crne Gore radi daljeg proučavanja i valorizacije. Darko Kovačević, rukovodilac Laboratorije, je istakao: “Ovo dokumentovanje ima višestruki značaj. Konačno smo u mogućnosti da sagledamo stvarno strukturno stanje jahte ‘Rumija’ u cijelini i detaljima i da razumemo nivo ostećenja. Podaci prikupljeni ovim metodom su od velike važnosti za buduće zaštitne mjere, praćenje i očuvanje lokaliteta. Takodje, digitalizacija jahte Rumija otvara mogućnost upotrebe naprednih 3D tehnologija kako bi istorijska priča ovog lokaliteta doprla do širokog auditorijuma”.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković večeras je upalio prvu svijeću na adventskom vijencu ispred Kneževa dvora , a potom i blagdansku rasvjetu na Stradunu , čime je službeno započeo 11. Dubrovački zimski festival.
Ceremoniju otvorenja uljepšala je povorka predvođena Mažoretkinjama Grada Dubrovnika , Gradskom glazbom Dubrovnik i Djedom Mrazom iz Laponije , u pratnji malih Mrazica i vilenjaka iz Plesnog kluba Lazareti.
Dubrovački zimski festival
Glazbeni dio programa obogatili su Mješoviti zbor Libertas, Klapa Umjetničke škole Luke Sorkočevića i Dječji zbor Dubrovnik.
Nakon svečanog otvorenja, na Stradunu je nastupila glazbena zvijezda Jelena Rozga, a narednih 37 dana očekuju vas brojni glazbeni, zabavni i gastronomski sadržaji.
Vrhunac festivala bit će spektakularni doček Nove godine uz Zucchera i Tonyja Cetinskog.
Vaterpolisti Primorca osvajači su Kupa Crne Gore za sezonu 2024/25. Treći put u istoriji pehar ide u Kotor, nakon pobjede nad Jadran m:tel u velikom finalu u Nikšiću 14:11 (2:5, 5:3, 3:1, 4:2).
Primorac je do trofeja došao sjajnom igrom u trećoj i četvrtoj četvrtini, nošen fantastičnim šuterskim izdanjem Dušana Matkovića, koji je postigao šest golova iz sedam šuteva, te izuzetnom igrom u defanzivi, posebno sa igračem manje.
Primorac osvojio Kup Crne Gore – foto VPSCG
Jadran je bolje počeo utakmicu, poveo je 4:1, na kraju prve četvrtine imao 5:2, da bi do kraja potpuno dominirao kotorski tim.
Do poluvremena se Primorac vratio u meč, a možda i presudan detalj bio je spektakularan pogodak Draška Brguljana u posljednjoj sekundi druge četvrtine, kada je šraubom sa velike daljine pogodio gol Jadrana i smanjio na 8:7.
Primorac osvojio Kup Crne Gore – foto VPSCG
U trećem i četvrtom periodu Kotorani su nadvisili velikog rivala.
Primorac osvojio Kup Crne Gore – foto VPSCG
Rezultatska neizvjesnost trajala je, ipak, do sredine posljednje četvrtine, kada je Primorac krenuo u veliku seriju – od 10:10 došao je do 14:10 na dva minuta i 20 sekundi prije kraja. Pobjednik je bio riješen…
Primorac osvojio Kup Crne Gore – foto VPSCG
Pored sjajnog Matkovića, efikasan je bio Marko Mršić sa tri gola, Draško Brguljan je postigao dva, Petar Ćetković, Nikola Brkić i Nika Šušijašvili po jedan. Golman Franćesko Masaro imao je devet odbrana.
U timu Jadrana tri gola upisao je Matija Sladović, dva Vasilije Radović, po jedan Vuk Milojević, Aleksandar Ivović, Strahinja Gojković, Danilo Radović, Jovan Vujović i Dimitrije Obradović, dok je Darko Đurović uknjižio osam odbrana.
Ovo je jedno od onih jela bez mesa gdje nećete ni primjetiti da mesa nema. Vegetarijanski rižoto prepun proteina, može postati i veganski ako izbacite maslac i koristite umjesto parmezana vegansku zamjenu. Porcija je za dvije osobe za glavni obrok, ili 4 ako se radi o predjelu.
Sastojci
5-6 većih šampinjona ili drugih gljiva
Pola poriluka
2-3 rajčice
Šalica riže
3 žlice ulja
2-3 žlice sitno rezanog peršina
Temeljac ili voda za podlijevanje
Sol
Svježe mljeveni papar
Po želji: 1-2 režnja češnjaka
Koraci
Korak 1
Narezati poriluk na kolutove, posoliti i pirjati par minuta na ulju u većoj tavi. Ako koristite maslac, dodajte ga uz ulje. Ako koristite češnjak, dodati pred kraj.
Korak 2
Dodati gljive narezane na listiće ili željeni oblik. Dodati raspolovljene rajčice i još kratko sve pomiješati uz pirjanje. Dodati rižu. Promiješati pa nakon pola minute dodati vodu ili temeljac.
Korak 3
Kuhati uz redovito podlijevanje. Kad je rižoto gotov, po želji dodajte u njega maslac i dobro promiješajte.
Korak 4
Poslužiti vruće, posuto svježe naribanim parmezanom ili veganskom zamjenom.
Turistička organizacija opštine Tivat poziva zainteresovane proizvođače suvenira i domaćih proizvoda da se priključe programu koji je organizovan tokom cijelog mjeseca decembra. Za te potrebe obezbjedili su 15 stolova koji su namjenjeni za izlaganje proizvoda i koji bi bili postavljeni na Gradskoj rivi Pine.
Ideja je da se bazar održi tri vikenda 14.12 / 15.12 , 21.12 /22.12 i 28.12/29.12, kada će ujedno Turistička organizacija Tivat imati upriličen i zabavni program, te će posjetioci imati priliku da kupe i suvenir uspomene na grad Tivat.
Za učešće na bazaru potrebno je odabrati željene datume i putem maila info@tivat.travel se prijaviti najkasnije do 02. decembra.
Bazar je prodajnog karaktera, a za učešće je prilikom prijave potrebno dostaviti i potvrdu o uplati na žiro račun Dnevnog centra kod CKB banke 510-168404-04 i to u iznosu od 30,00 € (jedan vikend), 50€ ( dva vikenda) i 70€ ( tri vikenda ).
“Turistička organizacija Tivat se unaprijed zahvaljuje svim lokalnim proizvođačima domaćih proizvoda i suvenira i još jednom Vas poziva da se prijavite i popunite izlagačke stolove svojim najboljim proizvodima, a ujedno pomognete onima kojima je pomoć neophodna”, navode iz TO Tivat.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godina uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, nastavljamo sa naslovima koji su svoju premieru imali na 67. Beogradskom sajmu knjiga. Biće to knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, esejistike, kriminologije, filozofije i knjiga za mlade.
Vještina i majstorstvo s kojim Muharem Bazdulj uvodi čitaoca u svoj novi roman Limeni lijes za Zaimović Zejnu i očarava ga su zadivljujući. Autentičnost glasa naratora nekog može da podsjeti na slične kratke romane pisane u prvom licu, poput glasovitih „Tikvi“ Dragoslava Mihailovića ili Kamijevog „Pada“. Kao parče slagalice već prepoznatljivog Bazduljevog proznog kaleidoskopa, ovaj roman djeluje ponešto i kao nastavak rekonstrukcije jednog izgubljenog sveta i dodatak katalogu pokušaja da se od njegovih ostataka načini kakva-takva replika te da se makar u fantaziji i imaginaciji obnovi iluzija zavičaja. Izdavač je Kosmos.
Pod tuđim suncem nova je knjiga proslavljenog Miodraga Majića, koju ćemo pročitati u dahu. Priča počinje jedne kišne noći, u taksiju broj 382, kada Kosta Rašić odluči da krene put Krfa. Nakon što je prodao kuću u kojoj je odrastao kako bi vratio dugove, on će prvi put zakoračiti van granica svoje zemlje. Slučajan susret sa Marijom, taksistkinjom koja te noći postaje njegov saputnik, predodrediće sve što će se potom dogoditi pod tuđim suncem. Izdavač je Vulkan.
Ostrvo stakla, novi roman čuvene Trejsi Ševalje, raskošna je priča o porodici duvača stakla iz Murana. Godine 1486. Venecija je trgovački grad na vrhuncu moći. Orsola Roso je najstarija kći u familiji muranskih duvača stakla. Na ostrvu poznatom po ovoj teškoj veštini i velikoj umjetnosti nije predviđeno da porodičnu tradiciju izrade stakla naslijedi žena, čak ni kada je izuzetno vješta. A baš te osobine krase Orsolu. Nakon očeve smrti ona će u tajnosti nastaviti da izučava zanat i svojim djelima uvećava porodični imetak. Priča teče od doba kuge koja će opustošiti Veneciju do pljački vojnika koje će ogoliti njene velelepne palate, od vremena dominacije Murana i njegovih trgovaca do njegove metamorfoze u turističku atrakciju. Izdavač je Laguna.
Sa entuzijazmom i oštrog oka, Erlend Lu nas u knjizi Pregovori sa stvarnošću vodi na jednogodišnju odiseju na jednom točku. Lu je napisao zabavnu knjigu o utisku u vožnji na samo jednom točku. Po svakom vremenu, u svako godišnje doba. Autor povremeno pomišlja da je to što prelazi četrdeset milja mjesečno zapravo vrsta bijega od svijeta, ali i bijega ka dozi adrenalina i svega dobrog što uz to ide. Ideje, opažanja i čulni utisci brojni su tokom autorovih vožnji. Nadahnut dokumentarni izveštaj sa poetičnim brojem obrtaja, o vožnji na jednom točku. Izdavač je Geopoetika.
Knjiga Zločini zapadne civilizacije Rajka Petrovića i Danila Babića predstavlja istinu o kolonijalizmu i imperijalizmu. Knjiga otkriva mračne strane kolonijalne i imperijalističke politike zapadnih sila. Autori, kroz istorijske činjenice i analize, istražuju kako su te prakse ostavile trag na savremeno društvo i geopolitiku. Ovo djelo je ključno za razumijevanje kako je kolonijalizam oblikovao odnose moći i dominacije koji i danas postoje. Izdavač je Katena mundi.
Filozofija laži Laša Svensona rezultat je opsežnog istraživanja o laganju u svakodnevnom životu. Šta je laž? Od laganja drugih preko laganja sebe, što bi bilo tretiranje laži u najbliskijim odnosima, prelazi se na laž na nivou društva i mjesto laži u političkom životu. Nakon što se u ovoj studiji rezimiraju najvažniji filozofski doprinosi razmatranju uloge koju laž može ili treba da ima u politici, pri čemu se raspravlja o misliocima poput Platona, Makijavelija, Hobsa, Vebera, Hane Arent, postavlja se pitanje zašto današnji politički akteri – sa akcentom na državne lidere – lažu i u kojoj mjeri imaju moralno prihvatljiv razlog za to – od Platona do Donalda Trampa. Izdavač je Geopoetika.
Kako je kod vas? U porodici Simonsen uvijek kažemo isto, dobro je. Ali, uopšte nije dobro.Tokom časa engleskog, Pi iznenada pada u nesvijest. Njeni dobrostojeći roditelji opsjednuti poslom i uspjehom, šalju je na terapiju kako bi se što prije izborila sa krizom i vratila starom životu. To, međutim, ne pomaže i Pi dobija tri nedelje odsustva iz škole za oporavak. Tokom te tri nedelje, Pi će upoznati i tri komšinice, koje će joj, malo-pomalo, pomoći da razumije da je sasvim dobra takva kakva jeste, bolje od svih terapeuta koje (ni)je posjetila. A vremenom će to uvidjeti i njeni roditelji. Izdavač romana Kad je srce mikser autorke Mete Vedse je Odiseja.
