MOSKVA – Rusija je SAD-u predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, ustvrdile su za Reuters dvije osobe upoznate s tom temom.

Nije jasno što je Moskva tačno uključila na svoj popis niti je li spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvaćanja zahtjeva, navodi agencija.

Ruski i američki dužnosnici razgovarali su o uvjetima tokom osobnih i virtualnih razgovora posljednje tri sedmice, rekli su izvori. Uvjete Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je jučer da američki dužnosnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima.

Moskva traži od Zapada da se pozabavi “korijenskim uzrocima” rata

Raniji ruski uvjeti uključivali su nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.

Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala “korijenskim uzrocima” rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku. Trump čeka Putinov odgovor o tome hoće li pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u utorak rekao da će ih prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.

Putinova predanost mogućem sporazumu o prekidu vatre još je neizvjesna, a detalji se tek trebaju finalizirati. Neki američki dužnosnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši časnik KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Europe i potkopao sve pregovore.

Rusko veleposlanstvo u Washingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

Rusi razgovarali s Bidenom dok su vojnici čekali naredbu za invaziju

U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenski pozdravio ovotjedni sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih dužnosnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.

Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tijekom posljednja dva desetljeća, a neki su ušli i u službene pregovore s SAD-om i Europom. Ranije je Moskva o njima razgovarala s Bidenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022., dok su deseci tisuća ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju.

Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije.

Iako je odbacila neke od uvjeta, Bidenova administracija nastojala je spriječiti invaziju surađujući s Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Reuters i više bivših američkih dužnosnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. veljače 2022.

Nacrt iz Istanbula kao polazište?

Američki i ruski dužnosnici posljednjih su tjedana rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.

U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također je zahtijevali veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata.

Trumpova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora – jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.