U svega 20 dana kineski kontejnerski brod Istanbul Bridge stigao je iz Kine u Veliku Britaniju, koristeći Sjeverni morski put preko Arktika – novu, bržu alternativu Sueskom kanalu.
Riječ je o prvom kontejnerskom brodu koji je prevezao teret iz Kine do Velike Britanije arktičkim Sjevernim morskim putem. Brod klase Panamax, kojim upravlja kineski brodar Sealegend, dio je novog servisa nazvanog “China-Europe Arctic Express”, koji povezuje više kineskih i europskih luka, piše gCaptain.
Operativni direktor Sealegenda Li Xiaobin istaknuo je kako kraća arktička ruta značajno smanjuje emisije i troškove poslovanja. Međutim, ekološke organizacije upozoravaju na rizik od emisija crnog ugljika ako se koristi teško brodsko gorivo, što bi moglo negativno utjecati na krhke arktičke ekosustave. Još nije poznato kojim se gorivom Istanbul Bridge koristio tijekom putovanja ni u kojoj je mjeri ispunjavao zahtjeve IMO-ova Polarnog kodeksa.
Brod, kapaciteta 4.843 TEU-a, napustio je Kinu 22. rujna te je ruskim Sjevernim morskim putem prošao za samo pet dana, prosječnom brzinom od 17 čvorova, bez pomoći ledolomca. Tijekom kasnog ljetnog razdoblja gotovo da nije bilo morskog leda duž glavne arktičke plovidbene rute, što je omogućilo samostalnu navigaciju.
Nakon Ujedinjenog Kraljevstva, Istanbul Bridge nastavlja prema Rotterdamu, Hamburgu i Gdanjsku. Iako je upravo ovo putovanje privuklo najveću pozornost, u isto su vrijeme još najmanje tri kineska kontejnerska broda testirala arktičke vode, dok je promet na Sjevernom morskom putu ove godine dosegao rekordnih 20 prolazaka kontejnerskih brodova.
Prvi cjeloviti prolazak kontejnerskog broda kroz Arktik dogodio se 2018. kada je Maersk poslao Venta Maersk iz Vladivostoka u St. Petersburg. Zapadni su se brodari kasnije povukli s rute zbog ekoloških i političkih razloga, a kineske kompanije sada preuzimaju primat u regiji.
Iako je Arktička ruta još uvijek ograničena – 2024. godine zabilježeno je oko 100 tranzita u usporedbi s 13.000 prolazaka kroz Sueski kanal – kineski brodari, poput NewNew Shippinga, sve više ulažu u ovu alternativu, vjerujući da će ubrzanje opskrbnih lanaca i smanjenje troškova opravdati rizike plovidbe kroz sjeverne vode.
Spektakularnim derbijem zaključeno je drugo kolo EPCG Superlige odbojkašica. Herceg Novi je velikim preokretom pobijedio Budućnost 3:2 (22:25, 22:25, 25:15, 25:16, 15:10).
Podgoričanke su odlično otvorile meč i osvojile prva dva seta, ali je treći obilježen povredama Sofije Duletić i Mileve Magdelinić, što je značajno uticalo na dalji tok utakmice. Od tog trenutka ekipa Marka Radusinovića bila je ubjedljiva i upisala prvu domaću pobjedu u sezoni, poslije više od dva sata borbe.
Hulije Souza odigrala je sjajan meč sa 22 poena, od čega čak devet u trećem setu, dok je Tatjana Bokan dodala 21. Kod Budućnosti je Diana Crnojački zabilježila 15 poena, a Dušanka Petrović 14.
Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata zabranjeno izdavanje bespravnih objekata, stručnjaci upozoravaju na opasnost od negativnog uticaja na tržište nekretnina
Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma potvrdilo je da je Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata predviđeno da se bespravni objekti ne mogu izdavati ni zakupljivati.
Skupština Crne Gore je 31. jula usvojila Zakon o legalizaciji bespravnih objekata kojim se, između ostalog, zabranjuje prodaja i kupovina nelegalnih objekata kao i obavljanje privredne djelatnosti u njima. Zabrana se odnosi na objekte bez građevinske dozvole ili one koji su izgrađeni uz prekoračenje građevinske dozvole.
„Odredbe člana 33 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata odnose se i na izdavanje, odnosno davanje u zakup bespravnih objekata, jer se izdavanje nelegalnih objekata smatra prometovanjem usluga zakupa“, kazali su BIRN-u iz Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma.
Napominju i da je Zakonom data mogućnost da se u nelegalizovanom objektu namijenjenom za privrednu djelatnost ona može obavljati najduže tri godine, a da su vlasnici nelegalnih objekata dužni da takve objekte legalizuju u tom periodu, nakon čega će u njima biti zabranjena privredna djelatnost.
„Cilj odredbe je da podstakne vlasnike bespravnih objekata da uđu u proces legalizacije i da se time obezbijedi uređeno, sigurno i transparentno tržište nekretnina. Na ovaj način se štite i vlasnici i zakupci, jer samo legalizovani objekti mogu pružiti pravnu sigurnost svim učesnicima u ugovorenom odnosu“, kazali su iz Ministarstva.
Agentkinja za nekretnine Adelisa Zeković smatra da bi nove zakonske odredbe mogle imati i negativne uticaje na tržište nekretnina.
„Kada je riječ o mogućem rastu sive zone, realno je očekivati da dio vlasnika stanova pokuša da zaobiđe zakonske obaveze i izbjegne formalne ugovore pri izdavanju stambenih jedinica. To u praksi može dovesti do povećanja izdavanja ‘na crno’“, kazala je Zeković BIRN-u.
Ona smatra da će stambene jedinice koje nisu pod opterećenjem postati traženije, što može uticati na rast cijena zakupa tih nekretnina.
„Agencije će se vjerovatno suočiti sa dodatnim izazovima u poslovanju – kako u pogledu dostupnosti ponude, tako i u očuvanju povjerenja klijenata koji žele pravnu sigurnost“, tvrdi Zeković.
Iz Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma ne očekuju da će doći do povećanja broja neformalnih izdavanja, već da će novi zakon smanjiti prostor za sivu ekonomiju i nelegalne objekte uvesti u zakonite tokove.
„Dugoročno, to znači stabilnije tržište, jasnije odnose među zakupodavcima ali i veće poreske prihode za državu. Sama svrha odredbe nije ograničavanje, već unaprjeđenje i zaštita tržišta u interesu svih građana“, kažu iz Ministarstva za BIRN.
U Herceg Novom je svečano zatvoreno 60. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz usidrenog broda za seniore i 24. juniorsko prvenstvo u kategoriji U21. Nakon tri dana intenzivnog takmičenja, proglašeni su najbolji takmičari i ekipe, a medalje i pehare uručili su predstavnici Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore i delegati Međunarodne federacije za sportski ribolov na moru FIPS-A, Karlos Vinagre i Alberto Marci.
Na juniorskom takmičenju treće mjesto u pojedinačnoj konkurenciji osvojio je Martin Frast iz Slovenije, medalju mu je uručio delegat FIPS-A, dok je pehar dodijelio potpredsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore, Željko Kosić.
Savez za sportski ribolov na moru
Drugo mjesto osvojio je Teo Hardaraj iz Hrvatske, medalju je uručio delegat, a pehar predsjednik Saveza Mladen Rostović.
Titulu juniorskog šampiona svijeta za 2025. godinu ponio je Vito Ferara iz Hrvatske, medalju je uručio delegat, a pehar zamjenik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kiselica.
U ekipnom plasmanu treće mjesto osvojila je Italija, drugo Slovenija, dok je zlatna medalja pripala Hrvatskoj.
Savez za sportski ribolov na moru
Medalje su uručili delegati FIPS-A, a pehare predstavnici Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore – Željko Kosić i Mladen Rostović, te potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić.
U seniorskoj konkurenciji treće mjesto u pojedinačnoj konkurenciji osvojio je Jan Krajcar iz Slovenije, drugo mjesto David Pinezić iz Hrvatske, a šampion svijeta za 2025. godinu postao je Ivan Galzina iz Hrvatske.
Savez za sportski ribolov na moru
Medalje su uručili delegati FIPS-M, dok su pehare uručili potpredsjednik Saveza Željko Kosić, predsjednik Saveza Mladen Rostović i zamjenik sekretara za društvene djelatnosti Mitar Kiselica.
U ekipnoj konkurenciji treće mjesto osvojila je Španija, drugo Italija, a prvo i titulu svjetskog prvaka ponovo odnjela je Hrvatska. Medalje su uručili delegati FIPS-M, a pehare predstavnici Saveza i potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić.
Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore dodijelio je svim učesnicima prigodne plakete za učešće, a posebna priznanja za doprinos organizaciji šampionata dobili su predsjednik Saveza Mladen Rostović, potpredsjednik Željko Kosić, sekretar Saveza Marko Sijerković i predsjednik tehničke komisije Vladislav Vuković. Posebne plakete dodijeljene su i institucijama i organizacijama koje su podržale takmičenje, među kojima su Opština Herceg Novi, Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi, hoteli i kompanije koje su pomogle u organizaciji.
Nekoliko hiljada građana okupljenih na propalestinskom protestu u Sarajevu u nedjelju pozvalo je institucije Bosne i Hercegovine da jasno osude genocid i zločine protiv čovječnosti koje, kako navode, Izrael čini nad palestinskim narodom, te da usvoje konkretne mjere političke, ekonomske i diplomatske izolacije Izraela, javlja Anadolu.
Protestna šetnja “Bosna i Hercegovina za slobodnu Palestinu” počela je u kod Spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995, prošla kraj zgrada bh. institucija, a završila je u parku između Historijskog i Zemaljskog muzeja BiH.
Okupljeni su nosili palestinske zastave i transparente podrške Palestini.
U javnom apelu upućenom institucijama BiH građani ističu moralnu, historijsku i pravnu obavezu Bosne i Hercegovine da zauzme jasan stav prema agresiji, okupaciji, genocidu i drugim zločinima koje Izrael čini nad palestinskim narodom.
“Naša zemlja, koja je preživjela opsadu, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, ima posebnu odgovornost da dosljedno primjenjuje međunarodno pravo i stane u odbranu univerzalnih vrijednosti ljudskih prava”, poručeno je u zahtjevima neformalne grupe građana, koja je organizator protesta za podršku slobodi palestinskog naroda.
Građani Sarajeva zahtijevaju od svih institucija i vlasti Bosne i Hercegovine da osude genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, aparthejd i druga teška kršenja ljudskih prava od strane Izraela nad palestinskim narodom, te da usvoje konkretne mjere podrške Palestini.
Između ostalog, okupljeni su tražili poštivanje međunarodnog prava, priključenje tužbi Republike Južne Afrike protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), te obavezivanje na provođenje odluka Međunarodnog krivičnog suda, uključujući hapšenje izraelskih zvaničnika koji su optuženi ili koji će biti optuženi za genocid i zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, ukoliko se nađu na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Tražili su i raskidanje svih diplomatskih, političkih, kulturnih, sportskih, akademskih i ekonomskih veza s Izraelom, uključujući potpuni embargo na izvoz u Izrael oružja, municije i bilo kojih sredstava i opreme koja se koriste ili mogu koristiti u vojne svrhe.
“Uvesti sankcije, uključujući i, ali ne ograničavajući se na, zamrzavanje imovine u BiH, svim fizičkim i/ili pravnim osobama koje finansiraju ili na drugi način pomažu ili omogućavaju vršenje genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina, aparthejda i drugih teških kršenja ljudskih prava nad palestinskim stanovništvom u Gazi i/ili Zapadnoj Obali, odnosno okupiranim palestinskim teritorijama, kao i svim fizičkim i pravnim osobama koje su, bez obzira na prebivalište, boravište, odnosno sjedište, vlasničkom strukturom, kapitalom ili na drugi način povezani sa takvim pravnim osobama”, poručili su organizatori.
Traže i blokiranje stranih investicija i poslovnih aranžmana s kompanijama koje su u izvještajima UN-ove specijalne izvjestiteljice Francesce Albanese, UN-ovog Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava i drugih međunarodnih tijela označeni kao oni koji direktno ili indirektno učestvuju u okupaciji, genocidu i drugim zločinima protiv palestinskog naroda.
Okupljeni na protestima u Sarajevu su tražili i da se zahtijeva da međunarodne sportske i kulturne organizacije suspenduju ili isključe Izrael iz učešća, u skladu s praksom međunarodne zajednice prema državama koje krše međunarodno pravo i čine zločine protiv čovječnosti.
Tražili su i zabranu učešća bh. državljana u izraelskim vojnim strukturama, te zabranu ulaska u BiH osobama koje su aktivno ili ranije učestvovale u vojnim operacijama izraelskih oružanih snaga i/ili paravojnih ili parapolicijskih formacija izraelskih naseljenika na okupiranim palestinskim teritorijama.
“Bosna i Hercegovina ne može ostati nijema pred genocidom koji Izrael čini nad palestinskim narodom i sistemskim kršenjem međunarodnog prava”, poručili su.
Od oktobra 2023. godine, u izraelskim napadima u Pojasu Gaze ubijeno je više od 67.600 Palestinaca, većinom žena i djece.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu da su se Izrael i Hamas dogovorili o prvoj fazi plana od 20 tačaka koji je iznio 29. septembra o uspostavljanju prekida vatre u Gazi, oslobađanju svih izraelskih zarobljenika koji se tamo drže u zamjenu za oko 2.000 palestinskih zatvorenika i postepenom povlačenju izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze.
Prva faza sporazuma o prekidu vatre u Gazi stupila je na snagu u petak.
Oslobađanje izraelskih talaca iz Gaze/ Oded Balilty/Guliver/AP
Pušteni su Gali Berman, Ziv Berman, Matan Angrest, Alon Ohel, Omri Miran, Eitan Mor i Guy Gilboa-Dalal.
Objava je izazvala oduševljenje među okupljenima na Trgu talaca u Tel Avivu. Vozila Crvenog krsta sada će krenuti prema djelovima Gaze pod izraelskom kontrolom, gdje će taoci biti predani izraelskim snagama.
Nakon toga, bit će prebačeni u vojnu bazu Re’im na jugu Izraela, gdje će se ponovno susresti sa svojim porodicama.
Large crowds have already gathered on roads in Southern Israel near the border with the Gaza Strip, awaiting the opportunity to welcome the twenty hostages held by Hamas since 2023, back to Israel. pic.twitter.com/ty7g9C9f77
Portal Boka News danas obilježava jedanaest godina postojanja (13. oktobar 2014.).
Hvala čitaocima na povjerenju kao i kolegama novinarima koji su doprinjeli da Boka News postane respektabilni regionalni medijski servis. Boka Kotorska i Mediteran sa svim svojim osobenostima i dalje su u fokusu našeg interesovanja…
Profesionalizam je najvažniji dio naše strategije, pa ćemo, kao i do sada boriti se za istinu i objektivnost, donositi vijesti i pratiti događaje za koje procijenimo da su važni i vrijedni pažnje, nezavisno od podjela bilo koje vrste.
Hvala što ste s nama ovih 11 godina, što nas pratite i podržavate, poručio je glavni urednik i osnivač portala Boka News, Miroslav Marušić.
U Crnoj Gori u ponedjeljak 13. oktobra će biti pretežno sunčano uz malu mjestimičnu oblačnost i najvišu dnevnu temperaturu do 24 stepena.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je ujutru u nižim predjelima mjestimično moguća magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od dva do 15, najviša dnevna od 11 do 24 stepena.
Članovi Rotari kluba Kotor organizovali su u subotu, 11. oktobra, tradicionalni izlet za štićenike JU Dječijeg doma „Mladost“ u Bijeloj.
Djeca su imala priliku da posjete Aerodrom Tivat, gdje su provela jedno nezaboravno jutro u ulozi pravih putnika.
Tokom posjete obišli su Terminal 2, prošli check-in i dobili svoje bording karte, a zaposleni Aerodroma Crne Gore strpljivo su im objašnjavali kako funkcionišu aerodromske procedure. Djeca su zatim prošla kontrolu dokumenata i bezbjednosnu kontrolu, obišla odlazni gejt i iz prve ruke saznala kako izgleda putnički proces prije leta.
Na platformi su posmatrali avione izbliza, ušli u avion Air Montenegra, gdje su ih dočekali posada i kapetan. Svako dijete je ušlo u kokpit i imalo priliku da sazna kako funkcionišu pilotske komande – pa čak i da „odabere“ svoju destinaciju, onu koju je ranije upisalo na bording kartu.
Druženje se nastavilo u vozilu vatrogasne jedinice, gdje su mališani imali priliku da vide kako funkcioniše aerodromska služba zaštite i spašavanja, kao i da posmatraju polijetanja i slijetanja iz neposredne blizine.
Izlet je nastavljen obilaskom posebnog rezervata prirode “Tivatska solila” gdje su djeca u pratnji stručnih vodiča uživala u šetnji i posmatranju ptica i rakova u razervatu, kao i VR prezentaciji.
Aerodromi Crne Gore i Javno preduzeće za upravljanje morskom dobrom su djeci obezbijedili prigodne poklone – kao lijepu uspomenu na dan ispunjen osmijesima i novim iskustvima.
Druženje završeno je ručkom u organizaciji Poslovnog centra “Vukšić” u Radanovićima.
Ovogodišnju akciju koordinirala je članica RC Kotor Renata Bergam Grandis.
Rotari Kotor zahvaljuje domaćinima izleta, sponzorima i prijateljima kluba na pomoći u organizaciji, poklonima, logistici i gostoprimstvu: “Aerodromima Crne Gore”, “Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom”, “Meridian DMC” i “PC Vukšić – D’event sala za svečanosti”.
Atraktivna šetačka staza koja vodi od plaže Plavi horizonti do obližnjih stijena u pravcu Bigova zapuštena je i mjestimično zatrpana smećem.
Mala deponija otpada nalazi se nedaleko uz obalu, iznad male šljunkovite/kamenite plaže. Ova pojava, koju u Hrvatskoj nazivaju „naplavni otpad“, nastaje prilikom jakog južnog vjetra, kada valovi na obalu izbacuju ono što ljudi u more bacaju. Sve što more primi, ono to i vrati, kažu stari primorci.
S obzirom da je ova staza jako popularna među rekreativcima, turistima i ljubiteljima prirode koji hodaju do tvrđave Grabovac, bilo bi lijepo da se organizuje akcija čišćenja i uređenja ove rute. Osim što more nanosi otpad bačen negdje sa druge strane obale, ima i smeća koje je odloženo uz put. Na odvajanju staze ka Grabovcu je mjesto za „roštiljanje“, koje bi isto tako trebalo dovesti u red.
Smeće na Plavim horizontima
Staza je betonirana samo do platoa sa pogledom na otvoreno more, a duž nje se tu i tamo naziru polomljeni ostaci nekadašnjih klupa za odmor. One su potpuno propale, kako su istrunule – neupotebljive su.
Dragica i Marijana u akciji
Dvije sportistkinje, Marijana iz Beograda i Dragica iz Užica, koje su septembarske dane provodile na odmoru u Radovićima, skreću pažnju i na zapuštenost nekadašnje staze ka Bigovi.
Kažu da je potpuno zarasla i da je njome nemoguće proći, te predlažu jednu dobrovoljnu akciju kojom bi se staza prokrčila, uredila, makrirala. Svoju dobru namjeru one su i „ovjerile“ demonstrirajući sječenje drače i šipražja u ovom dijelu obale. Njih dvije su prethodno učestvovale u akciji krčenja staze ka Lovćenu za potrebe Pješačkog dana, u organizaciji PK „Vjeverica“.
