Iz Herceg Novog stigla je tužna vijest, u 70.godini života juče iznenada preminuo dr Miroslav Miro Marić.
Marić je čitav radni vijek proveo u Institutu Dr Simo Milošević. Bio je prvi magistar Instituta 1982. godine, iz oblasti endokrinologije, kasnije i specijalista fizikalne medicine. Bio je načelnik odjeljenja fizikalne medicine i profesor u Srednjoj fizioterapeutskoj školi, kao i na Fakultetu primijenjene fiziotera
Dr Miroslav Marić je bio nekadašnji predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, jedan od osnivača radija hrvatske nacionalne manjine u CG, Radio Dux-a u Tivtu i prvi predjsednik Podružnice Bokeljske mornarice Herceg Novi.
I nakon odlaska u penziju nastavio je rad u Institutu Igalo kao konsultant.
Sahrana dr Miroslava Mira Marića će se obaviti u krugu porodice.
Djed Mraz je jutros posjetio Osnovnu školu „Dašo Pavičić“ i podijelio najmlađim osnovcima preko 300 poklon paketića.
Uz osmjehe i radost, đaci prva četiri razreda pokazali su i odgovornost i disciplinu, tako što su poštovali epidemiološke mjere i paketiće preuzimali uz minimalan kontakt i nošenje zaštitnih maski.
Djed Mraz nastavlja svoj obilazak tokom narednih dana, kako bi paketići stigli do predškolaca i đaka prva četiri razreda osnovnih škola na teritoriji Herceg Novog, kao i do korisnika Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
podjela paketića u OŠ Dašo Pavičić
Pokrovitelj Djeda Mraza je, kao i prošle godine, Opština Herceg Novi koja je obezbijedila 1.700 paketića.
Podsjećamo da, s obzirom na epidemiološku situaciju i aktuelne mjere, ove godine neće biti uručivanja paketića na Trgu, već će Djeda Mraz posjetiti svaku ustanovu posebno. Škole i vrtići su preuzeli paketiće i organizuju dodjele na način da vaspitači i učitelji po grupama dovode djecu da preuzmu poklone.
Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG od današnjeg sastanka sa ministarkom zdravlja Jelenom Borovinić Bojović očekuje da će dobiti uvjerenja da će ekonomske mjere turističkim poslenicima biti produžene i da će dobiti priliku da učestvuju u donošenju epidemioloških mjera kako bi mogli da planiraju svoje poslovanje, kaže Sanja Marković iz Privredne komore CG.
Ističe da je neizvjesnost najveći neprijatelj privrednicima i da moraju da se izbore za sopstveni opstanak.
Iako su svjesni opasnosti koja prijeti od koronavirusa, privrednici smatraju da su nove epidemiološke mjere izuzetno restriktivne i da će snažno pogoditi zimsku turističku sezonu.
“Privrednici smatraju da treba da učestvuju u donošenju svih mjera, gdje je najvažnije da se uključi poslovna zajednica, ne da bismo mi govorili epidemiolozima šta da rade, već da bismo mogli da planiramo, jer naše je poslovanje krajnje neizvjesno. Turizam je veoma ranjiv u ovoj situaciji zato što već devet mjeseci nema nikakvih prihoda, ljetnje sezone nije bilo, turistički promet je izuzetno loš, a naš pad prihoda utiče i na ostale djelatnosti”, objašnjava Marković gostujući u Jutarnjem programu TVCG.
Ona napominje da je turističkim poslenicima na sjeveru i prošla zimska sezona bila loša.
“Njima to traje čak i duže i oni su od ove sezone očekivali puno”, kaže Marković.
Ona ističe da privrednici žele da im se da mogućnost da kažu koje se mjere mogu primijeniti.
“Vi znate da se turistička sezona mora planirati. Te mjere ne mogu biti od danas do sjutra primjenjive. Prodaja aranžmana ide unaprijed. Turisti iz regiona prate kakve su mjere i na osnovu toga planiraju”, kaže ona.
Napominje da se dosta aranžmana otkazuje.
“Kolašinski turizam je dosta ovisan o turistima iz Albanije. Oni su do primjene ovih mjera mogli da ulaze sa brzim testovima. PCR testovi su im mnogo skuplji I to je problem. Zatim ukidanje međugradskog saobraćaja vikendom. Velika je neizvjesnost i pritanje je da li će turistički poslenici moći da pokriju gubitke, s obzirom na to da su uložena velika sredstva. Nije bilo ni najava da bilo kakav vid ekonomske podrške prati ove mjere”, kaže Marković.
Napominje da mjere moraju biti jednake prema svima.
“Mi u ponedjeljak imamo još jednu sjednicu Odbora preko Zum aplikacije. Pozvali smo sve nadležne da daju privrednicim neki plan za budućnost jer najgore od svega je ta neizvjesnost I da vidimo koje će ekonomske mjere pratiti sve to”, kaže ona.
Privrednici očekuju da će ekonomska podrška biti nastavljena.
“Dobili smo uvjeravanja da će i cijeli prvi kvartal biti obuhvaćen podrškom, što nijesu samo zarade, već mjere koje obuhvataju javne pozive za subvencionisanje, kamatu na reprogram, na obrtna sredstva I likvidnost, što je izuzetno važno jer privreda nema sredstava”, kaže ona.
Istakla je da je privreda za prva tri kvartala zabilježila pad, dolazak je bio 83 odsto, noćenje 84 odsto, a prihod 88 odsto. Pad prihoda, kako ističe, utiče i na pad zaposlenosti od 28 odsto, a u ljetnjim mjesecima je išlo čak i do 50 odsto.
“Ako ekonomskim mjerama uspijemo da zadržimo privredne subjekte, da ih održimo u životu, da zadržimo zaposlene, turizam ima šansu da se oporavi I bude snažan”, zaključila je Marković.
U trećem kvartalu, upozorava Marković, zabilježen je pad 90 odsto, a turizam je grana koja utiče na sve srodne grane, posebno za poljoprivredu.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je najava Vlade Crne Gore da ugasi nacionalnu avio kompaniju Montenegro Airlines – MA čist populizam, sa moguće nenadoknadivim štetama po nacionalnu ekonomiju.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić saopštio je na jučerašnjoj konferenciji za medije da će biti formirana nova nacionalna avio kompanija, a da u skorom roku možemo očekivati stopiranje letova Montenegro Airlinesa.
„Ugasiti biznis je jednostavno i brzo, čak i nacionalnu avio-kompaniju. Ali može biti i veoma rizično i nepromišljeno, posebno u zemlji koja četvrtinu svog BDP stvara u turizmu, a koja nije iskoristila ni 50 odsto svojih potencijala u toj djelatnosti“, naveo je Đukanović na Tviteru.
„Neće ih ni iskoristiti bez lakše dostupnosti destinacije, a nje nema, između ostalog, i bez nacionalnog avio prevoznika. O tom našem nacionalnom, razvojnom interesu niko neće brinuti osim naše Vlade“, dodao je predsjednik Crne Gore.
Prema njegovim riječima, današnja odluka Vlade nije izraz takve brige.
„Pre bih rekao da je reč o čistom populizmu, sa moguće nenadoknadivim štetama po nacionalnu ekonomiju“, zaključio je Đukanović.
Papa Franjo je u četvrtak na polnoćki, koja je zbog pandemije održana u manje radosnom ozračju nego inače, poručio da bi ljudi trebali osjećati obvezu prema siromašnima i pomoći im jer je Isus Krist rođen kao siromašni prognanik.
Misa je održana u stražnjem dijelu Bazilike svetog Petra s manje od 100 vjernika i manjim brojem kardinala i biskupa. Obično se služi u glavnom dijelu bazilike i prisustvuje joj do 10000 ljudi, uključujući diplomatski zbor koji predstavlja gotovo 200 država.
Svi osim Pape i članova manjeg zbora nosili su maske na ponoćki koja je počela dva sata ranije nego inače kako bi se ograničen broj vjernika u pandemiji mogao vratiti kući do 22 sata kada počinje policijski sat.
“Božji sin rođen je kao prognanik kako bi nam rekao da je svaki prognanik dijete Božje”, rekao je Papa Franjo u svojoj propovijedi.
Dodao je da bi nas Božić trebao natjerati da se osvrnemo na “našu nepravdu prema tolikoj braći i sestrama” umjesto da slijedimo “našu beskrajnu želju za posjedom i prolaznim užicima”.
“Bog je došao među nas u siromaštvu i potrebi da nam kaže da ćemo, služeći siromašnima, pokazati svoju ljubav prema njemu”, rekao je 84-godišnji Papa koji proslavlja osmi Božić u svom pontifikatu.
Papa će u petak pročitati svoj Urbi et Orbi (gradu i svijetu) iz vatikanske dvorane umjesto sa središnjeg balkona na Trgu svetog Petra, na događaju koji obično privlači desetke tisuća ljudi.
Talijani će biti zatvoreni većinu božićnih i novogodišnjih blagdana. Trgovine koje nisu neophodne bit će zatvorene do 27. prosinca, ponovno od 31. prosinca do 3. siječnja te 5. i 6. siječnja. Tih dana je Talijanima dopušteno putovati samo zbog posla, zdravstvenih ili drugih, hitnih razloga.
Zbog ograničenja se ne može ići na Trg svetog Petra ili u baziliku. Svi papinski događaji između 24. prosinca i 6. siječnja održat će se u zatvorenom i s ograničenim brojem ljudi, ali će se prenositi na televiziji i online.
U okviru SHAREMED projekta, posvećenog umrežavanju i osnaživanju kapaciteta mediteranskih zemalja za pružanje zajedničkog odgovora na ekološke prijetnje po ekosistem Sredozemnog mora, u organizaciji Univerziteta Malte održana je dvodnevna konferencija koja je okupila prekon 240 učesnika iz osam zemalja Mediterana, među njima i eksperti sa Instituta za biologiju mora u Kotoru.
Glavni ciljevi radionice ”Dizajniranje budućeg sistema od posmatračkih sistema za procjenu i rješavanje ekoloških prijetnji u morskom ekosistemu Mediterana- sadašnje stanje, potrebe i budući smjer,” koja je održana 14. i 15.decembra, odnosili su se na razmjenu znanja i stručnosti potrebnih za dizajniranje transnacionalnog sistema zajedničkog posmatranja sistema za rješavanje ekoloških prijetnji i zagađenja na Mediteranu, te uspostavljanje nove i daljnje konsolidacije postojeće saradnje u cilju rješavanja zajedničkih izazova.
Predsjednik opštine Tivat, Željko Komnenović stavio je van snage naredbu o skraćenom radnom vremenu Opštine, pa lokalna uprava nastavlja sa redovnim radom u terminu od 7:00 do 15:00 sati, i to počev od danas /petak 25. decembar/.
Pisarnica sa strankama radi svakog radnog dana u periodu od 8:00 do 14:00h, uz ograničen broj stranaka koje istovremeno borave u službenim prostorijama.
Rad sa strankama, organa i službi lokalne uprave, organizovan je svim radnim danima od 8:00 do 11:00h, izuzev srijede kada je od 8:00 do 14:00h.
Pozivamo građane da opštinske organe i službe kontaktiraju telefonom, email-om ili putem servisa Sistem 48. Sve informacije o radu Opštine Tivat, možete pronaći na: opstinativat.me
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je tokom 2020. godine izradilo Plan zaštite i spasavanja od požara posebnog rezervata prirode „Tivatska Solila” uz saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova Direktorata za vanredne situacije Vlade Crne Gore.
Plan je izrađen shodno odredbama Zakona o zaštiti prirod, kao i na osnovu opštinskog Plana zaštite i spasavanja od požara na teritoriji opštine Tivat.
U okviru analize mogućnosti nastajanja i širenja požara u posebnom rezervatu prirode „Tivatska solila“, uočena je mogućnost brzog širenja požara, nestajanje izvora hrane i staništa za ptice i druge životinje, kao i velika količina produkata sagorjevanja. S obzirom da je cijelo područje rezervata prekriveno niskom vegetacijom postoji veliki rizik od požara, međutim dobra strana su prirodne prepreke koje predstavljaju kontrolnu i sigurnu liniju zaštite od požara.
Ovim Planom je data dinamika realizacije aktivnosti i objezbjeđivanje sredstava za zaštitu i spasavanje od požara i izrađen je Priručnik za obuku radnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom iz zaštite i spasavanja, te predloženo formiranje tima za evakuaciju, tima za gašenje požara i tima za sanaciju.
Takođe, Planom je predviđeno postavljanje tri nadzemna hidranta u okviru rezervata i
izgradnja protivpožarnog koridora, a koje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom
planira da realizuje tokom 2021. godine.
Izrada i primjena Plana zaštite i spasavanja od požara za rezervat prirode Solila, neophodna je radi postizanja očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i biljnih zajednica koje žive u ovom rezervatu.
Hrišćanski vjernici koji poštuju Gregorijanski kalendar danas slave praznik rođenja Isusa Hrista.
U Kotorskoj biskupiji na ponoćnim misama vjernici su ispratili Badnju večer i dočekali Božić, u skladu sa epidemiološkim mjerama zbog pandemije koronavirusa.
Zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna i drugih crkava Kotorske biskupije označila su okupljanje vjernika a posebno svečano i dostojanstveno uz propisanu distancu i sa obaveznim maskama bilo je u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna, gdje je misu predvodio kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.
Katedrala Božić 2020. Foto Boka News
Ponoćki u Katedrali prisustvovao je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić, kome se posebno zahvalio monsinjor Janjić.
Na kraju misnog slavlja don Ante Dragobratović vjernike je i zvanično upoznao sa odlukom Pape da imenuje mons. Ivana Štironju za Kotorskog biskupa. On je vjernike upoznao ukratko sa bogatom biografijom budućeg biskupa, čije zaređenje se očekuje uskoro, kada će i zvanično preuzeti Kotorsku biskupiju.
Za jednu skupinu građana cijepljenje protiv koronavirusa postat će obvezno ako žele nastaviti prehranjivati svoje obitelji.
– Predvidljivo je što će se dogoditi u roku od mjesec, dva nakon što počne cijepljenje u cijelom svijetu. Tada će Singapur, Kina, Japan i ostale zemlje uvesti pravilo da u repatrijaciju neće primati pomorce koji nisu cijepljeni. To će uvesti kao uvjet dolaska u svoju zemlju. Pomorac koji se mora preko Singapura ukrcati na brod to neće moći učiniti ako nije cijepljen, nego će se morati cijepiti u svojoj zemlji i dobiti potvrdu o tome – kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske; prenosi Otvoreno more.
Zato se postavlja pitanje: hoće li Hrvatska uvrstiti pomorce na listu prioriteta kako bi oni mogli obavljati svoj posao?
– Svi podaci koje sada imamo neslužbeni su jer cjepivo tek dolazi i najnormalnije je da se prvo cijepi medicinsko osoblje. No, vrlo brzo nakon toga pomorci bi trebali biti uvršteni na listu prioriteta jer inače neće moći obavljati svoj posao – naglašava Melvan, te nastavlja izražavajući zabrinutost:
– Kao Sindikat pomoraca zabrinjava nas što će se to novo cjepivo nametati, što mi ne želimo. Naime, vrlo lako se može dogoditi da će pojedine zemlje prisiliti pomorce na cijepljenje, a oni će morati pristati na to ako ne žele izgubiti posao. Zato će ta dobrovoljnost s primanjem cjepiva biti vrlo upitna, što nikako nije dobro.
KAKO REĆI ‘NE’?
Glavni tajnik Sindikata pomoraca objašnjava:
– Kao što su države u travnju reagirale histerično i zatvorile granice i aerodrome, te zabranjivale smjene posada brodova, tako će histerično reagirati sada kad se pojavi cjepivo i pokušat će time uvjetovati dolazak u svoju zemlju.
To je novi potencijalni problem koji će pomorcima dodatno otežati situaciju. Kad je počela korona-kriza, nastao je niz problema koji još nisu u potpunosti riješeni. Podsjeća na nemogućnost povratka s broda kad je počela korona-kriza. Situacija je bila katastrofalna jer su ljudi “zapeli” na brodu po devet i više mjeseci iako su im ugovori bili na četiri ili pet mjeseci. Ta se situacija u međuvremenu malo smirila, no i dalje nije onakva kakva je bila prije korona-krize.
– Tehnički problem ukrcaja još uvijek postoji, iako je situacija bolja nego što je bila – kaže tajnik Sindikata pomoraca.
KADETI NA MUKAMA
Problem broj jedan po njegovu je mišljenju ukrcaj mladih ljudi.
– U 2020. godini ukrcalo se upola manje kadeta i asistenata nego godinu prije. Hrvatska godišnje “proizvede” oko 500 pomoraca, što sa završenim srednjom što s višom školom, odnosno fakultetom. Ove godine bilo im je vrlo teško ukrcati se upravo zbog problema da se na brodu napravi smjena posade. Kako brodar nema obvezu ukrcati kadete i asistente jer mu oni nisu obvezni na brodu, nisu ih ni ukrcavali. Taj problem ukrcaja mladih ljudi dugoročno će nas koštati – ističe.
Tu je zatim problem čak dvadeset posto pomoraca, koliko ih je radilo u kruzing industriji koja je, kaže Melvan, kolabirala.
– Kruzeri su na mrtvom vezu i čekaju bolja vremena. Kruzing industrija sigurno se neće vratiti dok ljudi ne zaborave koronu. Tu smo izgubili popriličan broj radnih mjesta, pogotovo bijelog osoblja, koje je uglavnom iz unutrašnjosti Hrvatske, znači, ne govorimo o pravim pomorcima, nego o onima koji su radili kao konobari, kuhari, frizeri… Oni su dugoročno izgubili posao i tu nema pomoći – zaključuje.
‘PROBLEM OD 183 DANA‘
Neven Melvan kaže da je, po njegovu mišljenju, veći problem onima koji se nisu mogli ukrcati i osigurati svoje obitelji.
Njima, je, podsjeća, nastao i “problem od 183 dana”, koliko pomorac u godini dana mora biti na brodu da ne plaća porez u Hrvatskoj.
– Zbog korona-krize pomorci su vrlo lako dolazili u situaciju da se ne mogu ukrcati na vrijeme i onda su upadali u porezne škare. No, vrlo brzo je državni tajnik za more donio odluku da će se pomorcima priznati broj dana na brodu od prošle godine ili da će se priznati potvrda od poslodavca, tako da je taj problem riješen na najelegantniji mogući način.
