Crnogorski elektrodistributivni sistem je povodom jubilarnog, petog rođendana donirao Opštoj bolnici u Kotoru 13 hiljada i 600 eura. Donirana sredstva su upotrijebljena za nabavku gasnog analajzera, neophodnog za adekvatnu zdravstvenu njegu pacijenata kod koji je potvrđen koronavirus.
Donacija kotorskoj bolinici predstavlja još jednu u nizu potvrda, prije svega društveno odgovorne orijentacije CEDIS-a, ali i snažne posvećenosti i pratnerskog odnosa sa zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Izvršni direktor CEDIS-a, Vladimir Čađenović je na događaju upriličenom povodom uručenja donacije istakao čvrstu riješenost menadžmenta jedne od najvećih i najuspješnijih kompanija u Crnoj Gori da podržava upravo zdravstveni sektor, ali ne kratkoročno, već kontinuirano i na strateški osmišljen način, kako bi zdravstvene ustanove na CEDIS računale kao na siguran i uvijek prisutan oslonac.
– Pravilo je da ukoliko poslujete u određenoj zajednici, pritom profitabilono, budete i potpora toj zajednici, a CEDIS, kao kompanija u državnom vlasništvu ima i obavezu više na tom planu. Prioriteti su jasno postavljeni, prije svega zdravstvo, obrazovanje i životna sredina, uključujući i kulturu i sport. Međutim, ono na čemu ću insistirati jesu dugoročne, brižljivo planirane aktivnosti, stabilna saradnja i podrška, daleko od kratkoročnih projekata, smišljenih sa ciljem da privuku medijsku pažnju, prije nego riješe problem na suštinski način. Dakle, u nama imate sigurnog partnera koji će, u granicama svojih mogućnosti, uvijek raditi za vas, samim tim i za opšte dobro – naglasio je Čađenović.
Opšta bolnica u Kotoru zdravstvene usluge pruža i pacijentima sa područja Tivta, Herceg Novog i dijela Budve, a ističe se izuzetnim kodrovskim kvalitetom, što je naročito došlo do izražaja tokom perioda pandemije koronavirusa. Dr Davor Kumburović, direktor kotorske Opšte bolnice se zahvalio CEDIS-u, uz uvjerenost u nastavak saradnje.
Kotorska bolnica donacija
– Hvala vam što ste prepoznali kompleksnost i težinu situacije u kojoj se nalazi zdravstvo uopšte i što ste kao izraz razumijevanja, solidarnosti i humanosti donirali sredstva koja su nam prijeko potrebna za nabavku opreme, neophodne za adektvatan zdravstveni tretman pacijenata kod kojih je potvrđen koronavirus – kazao je Kumburović.
Posebnu zahvalnost uz uvjerenost u kontinuitet saradnje istakli su predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić i generalni direktor Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, dr Slobodan Mandić.
– Opšta bolnica Kotor je svojim radom tokom korona krize i ranije, ali naročito tokom korona krize, zaslužila da bude u posebnom fokusu pažnje od strane državnih institucija budući da je riječ o ustanovi kojoj gravitiraju četiri grada i koja tokom ljeta pruža uslugu zdravstvene zaštite i turistima na području koje predstavlja okosnicu crnogorskog turizma. Moram da naglasim da sam zadovoljan i zahvalan odnosom CEDIS-a i drugih državnih preduzeća i politike koja prepoznaje značaj ove bolnice, uz uvjerenje da je ovo tek početak uspješne saradnje – istakao je Jokić.
Od izbijanja epidemije koronavirusa priče pomoraca izvor su pregršt predložaka za dramolete. Njihove muke pri odlascima i dolascima sa stranih brodova nešto su se nakon godinu dana već ublažile, ali i dalje će vam mnogi od njih prvo s putovanja ispričati sve o testiranju na COVID-19.
Sindikat pomoraca Hrvatske zabilježio je našeg rekordera po broju testiranja prilikom ukrcaja, i to na brod na Dalekom istoku.
– Čovjek se za vrijeme puta do broda testirao osam puta, čujete li vi to, osam puta – govori nam Neven Melvan, glavni sindikalni povjerenik. Testirao se najprije doma, potom na aerodromima, u hotelima, pa neposredno prije ukrcaja…
ZA DLAKU BEZ UKRCAJA
Jedan splitski pomorac (podaci poznati redakciji) umalo je nekidan s avionskom kartom u džepu ostao doma, i to samo zato što mu, kako nam je ispričao, u splitskom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo nisu htjeli potpisati obrazac japanske ambasade koji je, osim na engleskom, i na japanskom pismu.
Da stvar bude zanimljivija, to uredno rade na zadarskom i šibenskom zavodu, no njemu je bilo kasno trčati okolo, pa su Splićani jedva pristali tek nakon upornosti posredničke agencije iz Rijeke.
– Za dlaku sam ostao bez ukrcaja, a vrijeme mi je curilo. Inače me u Japanu čekalo ponovno testiranje nakon dolaska u zemlju i izolacija u hotelu. Na sreću, nisam morao više od četiri dana čekati na ukrcaj, inače bih u toj sobi proveo i dulje. Donosili su mi, doduše, tri obroka dnevno na vrata sobe i zatim su me testirali jutro prije ukrcaja. Zanimljivo je da je u njih PCR test gotovo za sat i po vremena – govori nam ovaj pomorac.
Letio je preko Pariza za Japan pa je izbjegao još više testiranja i zadovoljan je što je uopće uspio naći brod. Dva su mu, kaže, već propala jer nisu mogli obaviti smjenu pomoraca zbog propisa država u čijim vodama su se nalazili.
– Sad je još dobro kako je pomorcima bilo prije godinu dana. Praksa u Europskoj uniji donekle se ujednačila, ali svaki odlazak u ostale zemlje za pomorce je zavrzlama. Jedni traže jedno, drugi drugo i tako unedogled. Upravo Japan, čuli smo i mi, zasad dosta komplicira. Ali to je tako, svaka država u COVID krizi ima pravo na vlastiti suverenitet – govori Melvan.
Prisjeća se kako je bilo nereda s propisima i kod nas.
JEDAN MOŽE, DRUGI – NE!
– Imali smo slučaj da su nam dvojica pomoraca s istog broda sletjela istim avionom na zagrebački aerodrom, ali su stali na različite šaltere. Jednome je bila propisana samoizolacija, a drugome – nije!?
Pomorci, inače, svako testiranje plaćaju, ali to im ne bi trebao biti problem jer im firme refundiraju troškove.
– Ako ima koji da mu firma to nije učinila, neka nam se javi, krvi ćemo im se napit – oštar je sindikalni povjerenik.
Naime, prijevod potvrde o negativnom PCR testu na engleski jezik na splitskome se Zavodu plaća dodatnih 50 kuna.
– A što se tu ima prevesti? Jedna riječ, negativan… – govori sestra jednog pomorca koji radi u Italiji.
Inače, i sin joj je pomorac i dok pišemo ovaj tekst, on upravo avionom putuje iz Paname, gdje je na aerodromu testiran, slijeće u Amsterdam i nema pojma što ga tamo čeka, no kako će ondje biti samo nekih sat vremena do presjedanja u zrakoplov za Zagreb, nada se da će ih tretirati kao putnike u tranzitu i da ih neće maltretirati testiranjem.
– A rekli su mu i da je dobro što putuje KLM-ovim avionom, to je nizozemska kompanija pa ga valjda neće zafrkavati. Kad sleti u Zagreb, vidjet će što će mu reći naši, zasad nema pojma – govori majka.
TESTIRALI SE – SAMI
Inače, zanimljiva je priča i dvojice naših pomorca koji su se za Hrvatsku vraćali s broda u Škotskoj. Ondje su u Aberdeenu platili protuvrijednost od 450 kuna za antigenski test, ali su ga obavili – sami!
– Čoviče, dali nam one štapiće i rekli nam da sami guramo, pa jel’ mo’š ti to zamislit – govori jedan od njih.
– Nema veze šta su nam naplatili, snađi se sam. Ka da je ugodno sam sebi gurat oni štapić u nos.
– Ni to još nisam čuo – nasmijao se Neven Melvan i zaključio:
– Pa možete misliti kako je valjan taj test koji moraš sam uraditi!
Ova posljednja priča donekle nas može i utješiti, jer kod nas im se to sigurno ne bi moglo dogoditi, ali svakako ne spada u ujednačenu praksu na starom kontinentu.
– Činimo sve što možemo kako bi najveće svjetske agencije isposlovale ujednačene standarde za pomorce u svim državama, ali unatoč mnogim memorandumima koje smo poslali, do toga još nije došlo. Inače, dobro je da se bar kod nas relativno lako dolazi do COVID putovnica i potvrda o cijepljenju – kaže Melvan, dodajući da je i sam nedavno prošao preko Slovenije, Austrije i sve do Bugarske bez ikakvih problema.
Predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović sa saradnicima posjetio je danas tivatsku opštinu kako bi se upoznao sa problemima i razgovarao sa predjednikom Skupštine Opštine Tivat dr Andrijom Petković.
Konstruktivnom sastanku prisustvovali su i građani, koji su izrazili primjedbe na dosadašnji rad i zakupaca i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Najviše primjedbi se odnosilo na plažu ispred hotela “Palma”, na kojoj su postavljeni stubići i žardinjere, kako bi se ograničio pristup istoj.
“Obilaskom terena, zajedno sa Službom kontrole ispred Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom Crne Gore i Komunalnim preduzećem evidentirali smo nepravilnosti koje će u najkraćem roku biti otklonjene, a pristup plaži mora da bude obezbjeđen svim građanima i to zakupci moraju da poštuju. Mi ćemo ubuduće po svakoj prijavi izlaziti na teren i otklanjati sve nepravilnosti” kazao je Rađenović.
On je najavio da je Morsko dobro u pregovorima sa Opštinom Tivat oko Pina koje planiraju ustupiti lokalnoj upravi, kao i otvaranju kancelarije u ovoj opštini.
Rađenović je kazao da je politika JPMD decentralizacija i da će se bazirati na zahtjeve i primjedbe koje su bile na nivou lokalnih samouprava.
Švicarsku, dio Njemačke i istok Francuske zadesile su jake oluje, uz obilne kiše koje su paralizirale dio prometa u Stuttgartu, navele su u utorak lokalne vlasti.
Za sada nema podataka o mogućim žrtvama u Njemačkoj, dok je u Švicarskoj ozlijeđeno pet osoba.
U Stuttgartu je poplavljeno nekoliko tunela podzemne željeznice u predgrađu što je izazvalo djelomičnu obustavu prometa, objavila je policija grada na jugozapadu zemlje.
Očekuje se da bi se jake oluje u regiji, uz nalete vjetra do 100 km/h trebale kretati prema središtu i istoku zemlje.
– Trenutno vlakovi ne mogu prometovati u regiji Stuttgarta, precizirala je kompanija Deutsche Bahn.
Jaki rafali vjetra su oštetili krov opere u Stuttgartu, pa su otkazane predstave.
Bavarska, Falačko Porajnje i Sjeverna Rajna i Vestfalija su također bile na udaru olujnog nevremena i poplavljeni su podrumi , pa je bilo puno vatrogasnih intervencija, navode lokalne vlasti.
Njemačke meteorološke službe (DWD) predviđaju za utorak nove oluje u drugim regijama na sjeveru i istoku Njemačke.
U Francuskoj su regiju Vogezi sredinom dana u utorak također zadesile oluje. Lokalno je palo i nekoliko centimetara tuče.
Francuska meteorološka služba je izdala upozorenja na olujno nevrijeme za cijeli sjeveroistok zemlje, ili 54 departmana.
I Švicarsku su u ponedjeljak navečer zadesile grmljavinske oluje, jaki vjetrovi i tuča. U kantonu Fribourga su vatrogasci i policija intervenirali 300 puta.
Povodom 40 godina postojanja Teatar 303 poklanja svojim najmlađim gledaocima bajku “Princeza i žaba” , dana 30.06.2021g u Centru za kulturu”Nikola Đurković” Kotor sa početkom u 20 i 30 sati.
Bajka “Princeza i žaba” je rađena u koprodukciji Teatra 303 iz Kotora i Kulturnog centa “Nikola Đurković” Kotor. Urađena je po motivima priče za djecu “Kralj i žaba“ i nadograđena je likom vještice Virus, koja ubacuje svoje viruse u mobilne telefone, kompjutere i tako upravlja kraljevstvom. Pored nje tu je i lovac koji pomaže kralju i najmlađoj princezi da se oslobode Virusa i pronađu mladog princa, kojeg je vještica pretvorila u žapca.
Današnje društvo opsjednuto je virtuelnim svijetom i zato bajka nosi jaku poruku da se djeca vrate pravim vrijednostima: knjizi, igrama u prirodi, druženju i drugarstvu. Društvene mreže ugasile su čaroliju i bajkovitost sa kojom svako dijete treba da raste, pa je u priči najmlađa princeza oličenje igre, mašte i svega što krasi djetinjstvo sa dušom, a ne elektronikom.
Predstava je u duhu vremena i namijenjena je djeci uzrasta 4+, ali je istovremeno i poučna za roditelje.
U predstavi glume: Ilko Marović, Nađa Pjetrović, Damir Pjetrović, Iva Kernec, Neđeljko Kustudić, Andrea Drašković, Dragan Buzdovan, Andrea Drašković, Dušan Kustudić, Milica Kašćelan, Ivona Vukašinović, Miloš Kašćelan i Ranko Ristovski.
Scenario i režiju za bajku uradio je Dragan Buzdovan.
Potrebnu scenografiju uradila je NVO “Meštar i furešta”. Za muzičke numere zadužena Andrea Orlando i Ivan Franović, dok je kostimografija povjerena feštađunki Ivi Kernec. Koreografiju za ovu bajku uradila je Katarini Igić, a cjelokupni dizajn propagandnog materijala Siniša Vukčević, dok je lektor teksta Marija Starčević.
Organizaciju predstave su pomogli: Opština Kotor, TO Kotor i Expo Commerce.
Press konferencija najava djecijeg festivala u Kotoru
U Kotoru će se od 1-12. jula održati 29. Kotorski festival pozorišta za djecu, najavio je na današnjoj press konferenciji direktor KFPD, Petar Pejaković.
On smatra da su napravili kvalitetan i dobar program s obzirom na svu situaciju i kratak rok za organizaciju.
“Ovo je će biti interesantan festival i za djecu i za mlade i za sve one koji vole umjetnost i stvaralaštvo. Sam festival počinje prvog jula predstavom “Na vukovom tragu”. Ova predstava dobila je mnogo nagrada, prije nekoliko mjeseci predstavljala je pozorište za djecu na na svjetskom festivalu. Rađena je po čuvenoj knjizi Džeka Londona “Zov divljine”, kazao je Pejaković.
Ovo je, kaže, prava stvar za otvaranje.
“Nakon ove predstave čeka nas još 16 predstava a mnoge će se, zbog velikog interesovanja, igrati reprizno, dva do tri puta u nekoliko dana”, najavio je on.
Istakao je da su ove godine donijeli odluku da su pozorišni programi besplatni.
“Nema kupovine karata, postojaće karte, ali samo da bi se regulisao ulaz i broj sjedišta. Radićemo rezervacije na dan predstave. Pošto će biti veliko interesovanje sugerišem roditeljima da djeca idu sama na predstavu”, poručuje on.
Najava kotorskog festivala za djecu
Pozorišne predsatve, kaže, dolaze iz sedam zemalja, uglavnom iz zemalja regiona, i jedna predstava u koprodukciji Čile – Poljska pa festival ima i internacionalni karakter.
Menadžerka opštine Tivat, Patricija Pobrić, kazala je da je pozorište mjesto gdje se djeca prave u ljude.
Zahvalila je Opštini, Centru za kulturu Tivat, turističkoj organizaciji, Porto Montenegru na saradnji koji su doprinijeli realizaciji festivala.
I ovog ljeta Porto Montenegro pripremio je atraktivan kalendar brojnih uzbudljivih događaja za sve goste, dok je lanac maloprodajnih objekata bogatiji za niz novih restorana, galerija i radnji!
Novo izdanje Međunarodnog festivala mode, vratiće se u Porto Montenegro 23. i 24. jula sa inovativnom „zelenom edicijom“, podsjećajući na važnost principa održivosti u svijetu mode, upotrebe biorazgradivih materijala i primjene ekoloških postulata i „zelenih praksi“ u skladu sa globalnom retorikom. Zvijezda festivala biiće Ronald Van Der Kemp sa kolekcijom visoke održive mode (Holandija), a iste večeri svoju kolekciju prikazaće prva crnogorska autorka koja u potpunosti stvara po principima održivosti Akka – Aleksandra Džaković.
Nezaobilazni Superwine festival vina dolazi u Porto Montenegro Jaht klub na spektakularnoj lokaciji na čuvenom infiniti bazenu već 3. jul, a okupiće preko 20 regionalnih i evropskih izlagača koji će predstaviti selekciju svojih najboljih vina. Događaj će upotpuniti gastronomska ponuda saekskluzivnim kulinarskim specijalitetima dajući poseban pečat ovom spektakularnom događaju degustacije vina na južnom Jadranu.
„Crème de la crème“ ovog ljeta jeste Ljetnja izložba skulptura Idana Zareskog, u saradnji sa „Bel Air Fine Art“ i „Gayo“ galerijama. Od sajmova umjetnosti u Londonu, Parizu, Njujorku i Milanu, pa do galerija u Majamiju, Abu Dabiju i glavne švajcarske galerije u Ženevi, monumentalne kreacije Zareskog tokom ljeta će krasiti umjetničku scenu Porto Montenegra.
Ljetnji događaji trajaće sve do kasnog septembra, obećavajući ljetnje mjesece prepune zabave, muzike, raznolikosti, raspoloženja, umjetnosti, kulture i ljetnje fuzije dobrog osjećaja, nakon godine koja je sve nas stavila na test.
Tokom jučerašnjeg dana od posljedica korone preminula je jedna osoba iz Bara koja je imala 69 godina. Registrovano je 26 novih slzčajeva infekcije, a oporavile su se još 24 osobe.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedeljak, 28. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1235 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 26 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Novooboljeli su iz:
Opština
Oboljeli
Podgorica
9
Kotor
4
Budva
3
Pljevlja
3
Nikšić
1
Herceg Novi
1
Bar
1
Bijelo Polje
1
Tivat
1
Petnjica
1
Žabljak
1
Ukupno
26
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1610.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 280.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100230.
Turistička organizacija Tivat u saradnji sa Opštinom Tivat, ove godine po prvi put otvoriće turistički informativni punkt na Aerodromu Tivat. Punkt sa radom počinje danas /utorak, 29. jun/ i radiće šest dana u nedjelji.
Na info punktu, pored turističkih informacija o Tivtu i Crnoj Gori, gosti će biti u prilici da se upoznaju i sa aktuelnim epidemiološkim mjerama, informacijama o besplatnom PCR testiranju, sa vodičem kroz sigurnosno–zdravstvene protokole…
Info punkt
Na punktu će zainteresovani putnici i gosti dobijati i informacije o korišćenju usluga taksi prevoza. Zalaganjem opštinskog Sekretarijata za inspekcijske i komunalne poslove, Sekretarijata za privredu, Komunalnog preduzeća i preduzeća Parking servis, ove je godine uspostavljen red u pružanju ove usluge.
“Ružna slika stalne gužve ispred dolaznog terminala Aerodroma Tivat zamijenjena je urednim info punktom, na kojem gost može dobiti sve informacije, pa i one o uslugama taksi prevoza” – rekao je predsjednika opštine Tivat Željko Komnenović, naglašavajući važnost prvog utiska koji gost stiče po slijetanju u Tivat.
Prostor ispred dolaznog terminala
Posjetioci kojima je potrebna usluga taksi prevoza posebno trasiranom putanjom odlaze do dijela parkirališta na kojem su smještena taksi vozila. Na istom mjestu postavljena je info tabla sa jasno istaknutim cjenovnikom taksi usluga kako bi putnici imalu uvid u cijene i kako bi se izbjegle zloupotrebe ove vrste.
“U koordinaciji sa Policijom, Graničnom policijom i upravom Aerodroma Tivat, činimo sve da prostor ispred dolaznog terminala bude uređen. Goste ne sačekuju brojni pružaoci različitih usluga, već je za svaku djelatnost obezbjeđen poseban prostor. Tako je određeni dio parkirališta predviđen za autobuse i turističke agencije” – rekla je Jelena Šćekić, sekretarka za inspekcijski i komunalni nadzor u Opštini Tivat.
Herceg Novi je grad zelenila u čijem je srcu park (šuma) Savina, brojni su privatni i javni vrtovi i hortikulturalno uređeni dijelovi, ali park bivšeg hotela “Boka” u centru grada, posebno je prirastao srcima njegovih građana. Pokazala je to i anketa portala Boka News u kojoj 86% učesnika smatra da bi Opština Herceg Novi trebalo da bude jedini vlasnik te zelene oaze, a 63% da bi trebalo i da upravlja parkom.
I čelnici lokalne samouprave su saglasni da park treba da opstane kao zelena površina.
“Prilikom izrade PUP-a 2018. godine, ova zelena oaza u centru Herceg Novog prepoznata je kao takva, te se jasno može vidjeti koja je namjera Opštine Herceg Novi, vezano za ovu lokaciju”, odgovoreno je iz Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju lokalne samouprave.
Boka News je ostao uskraćen za komentar na pitanje da li je lokalna vlast zainteresovana da bude jedini vlasnik površine parka i na koji bi način to moglo da se sprovede, a da se ne oštete vlasnici. Većina naših sagovornika je saglasna da bi budućnost parka kao uređene hortikulturalne cjeline, sa tako regulisanim vlasništvom, bila izvjesnija.
Podsjećamo da je osnivanje parka počelo 1910. godine, na mjestu gdje je nekada bio zapušteni vinograd. Prema istraživanju dipl. ing. pejzažne arhitekture Milice Berberović, najstariji pisani trag o postojanju parka, potiče iz 1935. godine. U reviji za kulturu vrta i sveukupno vrtlarstvo “Naš vrt” iz Zagreba, objavljen je tekst pod naslovom „Botanički vrt na Jadranu“ čiji je autor bio Vale Vouk, kasnije profesor na Zagrebačkom sveučilištu i osnivač “Arboretuma” u Trstenom. Tekst je objavljen i u časopisu „Bokeljska zora“.
U uvodnom dijelu članka, navodi se da se pri osnivanju parka vodilo računa o biljkama koje odgovaraju uslovima sredine, sadilo se samo „južno i tropsko“, te su se tu našle razne palme, kisele i slatke narandže, mandarine, limuni, oleanderi svih boja („najjača kolekcija u Evropi“), različiti kaktusi i agave. Kao velika rijetkost ističe se „cauna..na tenuissima pyramidalis“ (pretpostavka da se radi o Casuarina equisetifolia). Takođe se pominje veliki broj penjačica – bogumila koje ovdje cvjetaju čitavih deset mjeseci. Navodi se i da je za stvaranje parka „utrošena jedna bagatela“ jer su se sadnice nabavljale iz rasadnika u Herceg Novog, najvećeg rasadnika palmi u tadašnjoj Jugoslaviji.
Park je postao uzor za stvaranje sličnih u okruženju. Prema priči koju je zabilježio publicist Nebojša Rašo (Mirko Komnenović, 2009) grupa Dubrovčana je od tadašnjeg gradonačelnika Herceg Novog Mirka Komnenovića tražila pomoć za stvaranje sličnog parka u njihovom gradu. Komnenović je obećao svaku pomoć u savjetima, sadnicama… osim u jednom. “Sve ću vam učiniti, pomoći u svakomu pogledu, ali jednu stvar ne mogu da vam učinim, pitomu novsku klimu ne mogu da vam prebacim u Dubrovnik”, izjavio je tom prilikom. Komnenović je među najzaslužnijima za izgled parka. Pričalo se da je od svojih sugrađana pomoraca tražio da sa putovanja, kad god mogu, donesu po neku egzotičnu biljku.
Park je između dva svjetska rata bio dobro održavan, a noću je zatvaran. Svaka biljka imala je svoju tablicu sa latinskim nazivom i zemljom porijekla. U parku je radila fontana sa skulpturom Diane – boginje lova, rad Petra Palavičinija.
Naplaćivane su i ulaznice za razgledanje parka. Postojale su dnevne tarife, mjesečne i godišnje pretplate, koje su građani Herceg Novog kao i mnogi turisti rado plaćali. Iz tih fondova se održavao park.
Učesnici ankete Boka News-a predlažu da se obnova i održavanje parka finasiraju iz budžeta Opštine i eko projekata, kroz međunarodne fondove, vladinim i lokalnim donacijama, kroz privatno javno partnerstvo i EU fondove.
Istražujući ovu temu i problematiku, ekipa portala Boka News predlaže opštinskim vlastima da kao jedno jedno od rješenja za prikupljanje sredstava za obnovu biljnog fonda, organizuje crowdfunding campaign. ( crowdfunding – sh. financiranje putem gomile) je “alternativni način osiguranja kapitala koji se sastoji u javnom predstavljanju različitih vrsta projekata, najčešće u početnoj fazi razvoja, u koje građani ulažu novac na temelju neposredne javne interakcije s nositeljem projekta i skupne ili individualne procjene kvalitete projekta, iz altruističnih pobuda ili s ciljem ostvarenja profita ili stjecanja neke druge koristi”.
Hotel Boka nekada
Bogatstvo biljnih vrsta
Najopširniji prikaz parka nalazi se u knjizi Dušana Popovića i Anta Sterniše “Flora i vegetacija hercegnovskog područja“ iz 1971. gdje se navodi 56 biljnih vrsta koje se nalaze u parku sa opisima svake vrste i tačnom lokacijom.
Zakonska regulativa nije spriječila propadanje parka
Park je 28. aprila 1965. godine, rješenjem Republičkog Zavoda za zaštitu prirode, zaštićen kao botaničko-hortikulturalni objekat.
Međutim, zakonska zaštita nije spriječila propadanje parka. “Današnje stanje ni približno nema kvalitet prethodnog, najveći dio kaktusa i sukulentnog bilja je nestao, mnogo je divlje izraslih stabala lovorike i ligustruma. Kazuarine i libanski kedrovi propadaju, održavanje je minimalno”, ističe Berberović.
Pojava surlaša desetkovala je palme, a klizište koje se pojavilo ispod parka prijeti da ga dodatno devastira.
Park Boka
Šta kažu planovi
U važećoj planskoj dokumentaciji – park bivšeg hotela “Boka” trebalo bi da ostane zelena površina . “Posebno pažljivo se treba odnositi prema projektovanju parka bivšeg hotela “Boka”, koji je zaštićena površina zbog svojih rijetkih biljnih vrsta. Projektovanje ove zelene površine treba da se vodi već postojećom strukturom parka i da bude podređeno zaštiti postojećih kvalitetnih biljnih vrsta i značaju koji su park i hotel imali u istoriji grada.
Na postojećem platou u parku, na kome je bio lociran stari, u zemljotresu srušeni hotel „Boka”, moguće je postaviti stakleni paviljon sa funkcijom uslužne djelatnosti, u cilju afirmisanja parka”, navodi se u GUR-u.
Čiji je park?
Podsjećamo da je park sa hotelom “Boka” nacionalizovan 1967. godine i upisan kao društvena svojina kojom upravlja i koju koristi Opština Herceg Novi. Opština je 1977. godine ovu imovinu ustupila HTP “Boka”, uz uslov da umjesto plaćanja nadoknade modernizuje objekat.
Hotel “Boka” stradao je u zemljotresu 1979. godine. Nešto kasnije, zgrada je srušena i od tada počinje i propadanje parka.
“Vektra Boka” koja je kupila većinski paket akcija HTP “Boka” postala je vlasnik parka. Međutim, nasljednici porodice srpskog biznismena Nikole Stankovića koji je 1940. godine kupio hotel sa parkom, traže povraćaj imovine. U toku je postupak restitucije (predmet je na Upravnom sudu) .
O parku sada brine Stambeno-komunalno preduzeće iz Herceg Novog.
Hotel Boka
Da li ponovo izgraditi hotel Boka?
Za Novljane, ali i redovne goste grada park “Boka” je neraskidivo vezan za istoimeni hotel. U anketi Boka News-a skoro dvije trećine učesnika (71%) misli da bi u parku trebalo izgraditi hotel, a 56% predlaže da on bude u gabaritima starog hotela.
Iz Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju, i iz lokalne samouprave ističu da je u posebnom zaključku PUP-a ostavljena “mogućnost da svi hoteli i objekti koji su nekada postojali budu opet izgrađeni”.
Misle “da bi najoptimalnije rješenje bilo da se po okončanju sudskog postupka, vrati nekadašnji hotel “Boka”, sa botaničkom baštom i propratnim sadržajima”.
Podsjećamo, Akcionarsko društvo za građevine i saobraćaj stranaca Herceg Novi, počelo je 1909. godine da gradi hotel “Boka” u centru grada. Prve goste, objekat građen u stilu secesije, primio je 1913. godine. U svoje vrijeme, hotel je bio među najluksuznijim na Jadranu, o čemu svjedoče i tadašnji gosti. Jednog ljeta u njemu je odsjela i bivša jugoslovenska kraljica Marija Karađorđević koja se odmarala u Herceg Novom.
Hotel je imao 43 sobe, “centralni ogrijev i vrući kupelj”. Na Sajmu turizma u Parizu 1932. godine, osvojio je zlatnu medalju za “komfor i uslugu”.
Komapnija “Vektra Boka” je u januaru 2008. godine najavila gradnju novog hotela “Boka” u centru Herceg Novog, na mjestu starog koji je srušen u zemljotresu. Tada je saopšteno da će hotel imati 8.830 m² i da će biti izgrađen u gabaritima nekadašnjeg hotela. Tadašnji predsjednik borda direktora kompanije, Mihailo Banjević novinarima je kazao da je izrada projekta u toku i da je predviđena i gradnja podzemnog parkinga.
*Projekat „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ je dio projekta „Media for All“. Projekat realizujemo uz finansijsku podršku Britanskog Savjeta zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.
*Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora
