Puste ulice, zatvorene suvenirnice, lokali, hoteli, današnja je razglednica Međugorja, kakvu niko ne pamti u zadnjih 39 godina nakon prvog navodnog ukazanja Djevice Marije.
Nema hodočasnika niti posla, oznake na Gospinu trgu koje pozivaju na “tišinu” postale su nepotrebne.
Međugorje, marijansko svetište donedavno prepuno ljudi, bukvalno je pusto.
Međugorje – novembar 2020. – foto Boka News
Ove fotografije su bile nezamislive do pandemije COVID-19.
Brdo ukazanja Gospa – foto Boka News
U crkvi Svetog Jakova tek poneki vjernik. Mise se prenosi putem interneta.
Međugorje – novembar 2020. – foto Boka News
Na putu prema Brdu ukazanja trgovine s vjerskim suvenirima zatvorene su, kao i hoteli i restorani.
Samo nekoliko suvenirnica je otvoreno u podnožju Brda ukazanja. Razgovarali smo sa jednim od vlasnika.
Međugorje novembar 2020. – foto Boka News
„U početku nismo očekivali da će ovo dugo potrajati, ali sada smo svjesni realnog stanja. Neće za dugo ovdje biti onog masovnog turizma koji je nekada bio. Nešto je krenulo malo u avgustu uglavnom zbog naših ljudi iz dijaspore, ali tek za preživjeti. Nismo optimisti. Ovo nam je obiteljski biznis moramo tražiti nešto drugo da premostimo ovu situaciju. Žena se sprema za Njemačku na tri mjeseca da radi bilo što, kada se vrati idem ja…“ – kaže naš sagovornik.
Međugorje novembar 2020. Plavi križ – foto Boka News
“Moramo biti strpljivi, kada se situacija popravi, krenut će i nama, svi se nadamo i vjerujemo da će Gospa pomoći da iziđemo iz ove situacije”, dodao je prodavač suvenira.
Međugorje movembar 2020. – foto Boka News
Međugorje je utonulo u mir, svi se nadaju i vjeruju da će ubrzo proći pandemija covida 19, kako bi naredne godine zajedno sa hodočasnicima proslavili 40 godina ukazanja Gospe.
Liječenje ljekovitim blatom (peloidom) u terapeutske svrhe koristi se hiljadama godina. Zahvaljujući onom koje nastaje u Topljanskom zalivu u Boki Kotorskoj, Igalo i Institut “Dr.Simo Milošević” postali su poznati širom svijeta. U Institutu je za više od sedam decenija njegovog rada, koristeći blato, ali i druge terapijske metode, uspješno liječeno preko milion bolesnika .
Peloid Topljanskog zaliva nastao je taloženjem neorganskih i organskih supstanci na ušću rijeke Sutorine odnosno mjestu gdje postoji mogućnost miješanja materija koje donose riječna i morska voda, navodi dr Ljubo Radojičić, viši naučni saradnik Instituta “Dr Simo Milošević”, stručnjak koji je doktorirao iz oblasti balneologije, odnosno na prirodnim i ljekovitim faktorima Crnogorskog primorja.
“Nastajanje ovog peloida odvijalo se u tri faze. U prvoj riječnoj fazi, rijeka donosi minerale, glinu, pijesak i mulj, kao i u manjoj mjeri ostatke flore i faune koji su u nju stigli spiranjem terena kroz koji rijeka protiče. Sve te materije talože se u moru, na riječnom ušću i pomalo se pod uticajem vode i bakterija raspadaju i zamuljuju.
Ljubo Radojičić
Druga je morska faza u kojoj se morska voda miješa sa riječnom. More donosi pijesak kao i mnoštvo živih i uginulih biljnih i životinjskih makro i mikro organizama kao i produkte njihovog metabolizma i ostatke raspadanja ( trave,alge,školjke…). Sve se to taloži zajedno sa riječnim nanosima, kao i elektrolitima iz morske i riječne vode na dnu plitkog Topljanskog zaliva gdje se process zamuljivanja nastavlja.
Treća faza je zamuljivanje specifične flore i faune plitkog mora odnosno njihovog detritusa. Po porijeklu peloid Topjlanskog zaliva je produkt morske faze. Gotovo redovno iznad peloida se nalazi Posidonia oceanica. Njene livade su veoma bujne jer pripadaju višim morskim biljkama koje predstavljaju material od kojeg potiče organska komponenta sadržana u peloidu”, objašnjava dr Radojičić.
Blato je masno, crne boje, sa slabim mirisom na sumpor-vodonik. Primjenjuje se u liječenju mnogih oboljenja, prije svega reumatskih. Terapijsko dejstvo igaljskog peloida dokazano je, eksperimentalno i klinički, na ogromnom broju pacijenata, ističe direktorica Medicinskog sektora Instituta Igalo doktorica Marina Delić.
Marina Delić
“Koristi se kod svih degenerativnih u hroničnoj fazi, kod preloma kostiju, kod kožnih promjena kao što je psorijaza, u liječenju steriliteta kod žena , a koristi se sve više i u tkz medincinskom velnesu , jer popravlja kvalitet kože I radi detoksikaciju organizma”, navodi dr Delić.
Peloid se primjenjuje u obliku PELOIDNIH APLIKACIJA na pojedine djelove tijela, osim na prednji dio grudnog koša – srce i glavu, na temperaturi od 42 – 45 stepeni Celzijusa I peloidnih kupki, objašnjava fizioterapeutkinja Svetlana Mareš .
Pacijenti su zadovoljni, a mnogi od njih kao Dušan Živanović iz Beograda, terapije u Institutu Igalo koriste već nekoliko godina. Oporavljeni pacijenti nisu samo iz regiona IiEvrope. Na liječenju su i ratni ratni invalidi iz Libije koji ističu dobrobiti ljekovitog blata, kaže supervisor programa Aleksandar Elez.
Ljekovito blato ugroženo
Opšte je saglasje da je nalazište blata u Topljanskom zalivu ugroženo i da će, ako se vrlo brzo ne preduzmu mjere zaštite od daljeg invazivnog zagadjenja tog dijela Bokokotorskog zaliva, i kvalitet blata doći u pitanje.” Trebalo bi hitno povesti računa o stepenu antropogenog onečišćenja peloida jer kad se jednom zagadi ne može se više očistiti, a samo ekološki čisto blato može se koristiti u terapijske svrhe”, upozorava dr Radojičić.
Vađenje blata
Većina izvora zagađenja Topljanskog zaliva i nalazišta peloida nalazi se na kopnu. Kanalizacioni kolektor za koji je, zajedno sa fabrikom za opreradu otpadnih voda , izdvojeno blizu 30 miliona eura nije “obuhvatio” Igalo I Njivice. Sve otpadne vode sa tog područja slivaju se u Topljanski zaliv gdje se, na ušću rijeke Sutorine stvara peloid –ljekovito blato.Prema procjenama, sadržaj preko hiljadu septičkih jama cijedi se u okolno zemljište, a odatle u rijeku Sutorinu i more.
Dr Radojičić tvrdi da nikad nijesu utvrđene rezerve peloida , kao kao ni lokacija najkvalitetnijeg nalazišta ljekovitog blata , što je prvi korak u njegovoj zaštiti. Bez obzira na sedmodecenijski rad lječilišta, koji je njegov razvoj temeljio na ekploataciji i primjeni ljekovitog peloida, to prirodno bogatstvo nikada nije bilo tretirano, ni kroz plansku dokumentaciju, ali ni zakonsku regulativu, koja bi garantovala njegovu zaštitu.
“Planskim dokumentom PUPOHN kao lokalnim planom najvišeg reda, koji je usvojen krajem decembra 2018.godine, slivno područje rijeke Sutorine, izvorišta mineralne vode i blatna plaža u Igalu, su prepoznata kao prirodna područja koja su predložena za zaštitu u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Smatram da ne postoje planske prepreke da se uđe u proceduru sveukupne zaštite predmetnog područja, koja bi bila pokrenuta i sprovedena od strane nadležnih organa, a koja po mom mišljenju bi morala biti prioritetna i hitna. “, kazala je za Radio Jadran samostalna savjetnica Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg Novi, Dragica Damjanović.
Analiza blata urađena prije nekoliko godine pokazala je da je ono još uvijek izuzetnog kvaliteta, ali i ekološke čistoće koja je neophodna za njegovo korišćenje. Bez potrebne zaštite pitanje je do kada će tako ostati.
Institut Igalo
Igaljka
Institut Dr Simo Milošević u Igalu svoju međunarodnu reputaciju najveće i najpoznatije institucije za multidisciplinarno banjsko lečenje na Mediteranu “duguje” mineralnom blatu. Manje je poznata i nedovoljno iskorišćena mineralna voda koja se sada u Institutu koristi u balneološke svrhe – miješa se sa blatom i u vidu kupke za liječenje reumatskih ginekoloških i drugih bolesti i daje dobre rezultate .
Ali ljekovite vode Igala odavnina se koriste i piju za regulaciju probavnih smetnji (žučna, želudačna i crijevna oboljenja ) iako ne postoji ni jedan uređen izvor koji bi garantovao sanitetsku ispravnost .
Mineralna voda izvire na nekoliko mjesta: duž desne obale rijeke Sutorine i blizu njenog ušća u pravcu Njivica. Za sada je za potrebe Instituta kaptirano samo najjače vrelo koje daje oko 30 litara vode u sekundi.
Iako je još prije trideset godina, na inicijativu prof.dr Milutina Živkovića koji je tada bio direktor Instituta, urađena Feasibility studija koja je pokazala da se uz određenu tehničku obradu mineralna voda iz Igala može flaširati i koristiti kao konzumna voda, taj projekat nikada nije realizovan.
Austrougari prvi uočili ljekovitost blata
Igalo – blato – foto Institut Igalo
Spisi vojnih ljekara Austro-Ugarske monarhije 1875 godine pominju ljekovitost igaljske mineralne vode i blata, a 1910. godine upućen je memorandum austougarskoj vlasti da se u Igalu osnuje lječilište. Ljekovitost igaljskog blata potvrđuje se 1935 godine u Visch-iju (Francuska), a 1949 godine osnovano je Banjsko i klimatsko lječilište kojim je rukovodio dr. Svetozar Živojnović najzaslužniji za njegov rad u tim prvim godinama.
Među najpoznatijim pacijentima koje su lijek tražili u Igalu svakako je Josip Broz Tito, ali i drugi državnici kao Vili Brant, Sirimavo Bandanarike, Gadafi, sportisti, umjetnici,… koristili su blagodeti igaljskog peloida,
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, najstarija institucija kulture u gradu, danas obilježava 111 godina od osnivanja.
GDP Tivat formirano je 1909. godine nastojanjem i zalaganjem nekolicine entuzijasta. lija Sindik, Šime Staničić i Filip Vuksanović bili su Tivćani kadri da tu svoju želju zapišu, da formulišu svoju namjeru da osnuju orkestar, i skupili hrabrosti da tu svoju ideju predstave tadašnjem gradonačelniku, kapetanu u penziji Marku Krstoviću, čovjeku koji je funkciju gradonačelnika obavljao na volonterskoj osnovi. Uspjeli su da sazovu Gradsko vijeće, i to Vijeće je donijelo Odluku o osnivanju Glazbeno prosvjetnog društva.
Tadašnji predsjednik Opštine Tivat kapetan Marko Krstović, prepoznajući značaj formiranja Gradske muzike za kulturu i jačanje muzičke prosvećenosti žitelja ovog kraja, prihvatio je zahtjev svojih sugradjana i u Češkoj kupio prve i veoma skupe instrumente za gradski limeni orkestar, iako je zbog toga Opšina Tivat tada, prvi i jedini put u svojoj istoriji i bankrotirala.
“Po riječima svjedoka tog vremena, gradonačelnik je malo zakukao, i rekao: „Jadna djeco, znate li što činite?!“ Mislim da je to blizu istine, jer je te godine kompletan budžet opštine Tivat upućen za nabavku instrumenata, nije preostalo nikakvih sredstava za druge aktivnosti. Činilo se tada da je htijenje veće od mogućnosti, ali je gradska glazba ipak tada zasvirala u Tivtu, a evo svira i dan-danas”- prisjeća se njegov aktuelni predsjednik i glavni spiritus movens, Boris Lanceroti.
Koncert GPD Tivat 2019. foto Boka News
Osim kulturološkog i umjetničkog, Glazba za Tivat i njegove građane ima i jak simbolički i emotivni značaj. Sa gradom u sreći i veseljima, sa njegovim građanima tokom najtežih dana, muzika gradske Glazbe je postala nešto što generacije Tivćana već više od vijeka, bukvalno nose u svojim genima.
Posebno su upečatljivi njihovi tradicionalni veliki Novogodišnji i božićni koncerti, kada se u dvoranama Doma Vojske ili Centra za kulturu traži mjesto više jer GPD svojim sugrađanima priredi nezaboravne večeri izvodeći širok dijapazon djela koja idu od tradicionalnih vojnih mareša, preko polki ili valcera čuvenih bečkih kompozitora, do operskih arija i obrada djela moderne filmske ili zabavne muzike.
Predsjednik GPD Tivat Boris-Lancertoti – foto Boka News
„Čestitam, svim muzičarima (sadašnjim, bivšim i budućim), 111- i po svemu neobičan rođendan najstarije institucije u našem gradu, Glazbeno prosvjetnog društva Tivat. Godina je dobro počela sve do korone koja je nešto duža nego obično. Od početka mjeseca jula zbog aktuelne situacije ne vježbamo. Ali ipak, svaka korona traje dok kapelnik ne spusti ruku. Dakle, i ova će završiti pa nastavljamo sa svirkom ponovo od senja pa do kraja kao drugi put. Sretno i živjeli“, poručio je predsjednik GPD-a Boris Lanceroti.
Velikim naporima brojnih građana dobrovoljaca i pripadnika ratne mornarice, spašeno je čak 120 kitova pilota koji su se u ponedjeljak popodne nasukali kod Panadure, 25 km južno od Colomba u Sri Lanki; piše Otvoreno more.
Ljudi su bili odlučni pomoći nesretnim sisavcima pa su ih tijekom cijelog dana i noći s pijeska i plićaka odvlačili na otvoreno more.
– U akciji odsukavanja kitova smo rabili i naše brodove kako bi ih lakše i brže odvukli u dubinu mora. Spasili smo ukupno 120 ovih sisavaca, dok su dva uginula od ozljeda prilikom samog nasukavanja u plićaku – rekao je ponosno tamošnjim medijima glasnogovornik mornarice Sri Lanke Indika de Silva, zahvalivši se ujedno građanima na pomoći.
Pobjednik američkih izbora Joe Biden rekao je u subotu da Sjedinjene Države neće dijeliti na crvene i plave, već će biti predsjednik svih Amerikanaca, a za svoj prvi potez najavio je borbu protiv koronavirusa.
“Ljudi ove nacije su progovorili. Donijeli su nam jasnu, uvjerljivu pobjedu”, istaknuo je Biden i zahvalio na 74 milijuna osvojenih glasova.
Ponovio je da je ušao u utrku za Bijelu kuću kako bi “vratio dušu Amerike” te da Amerika “ponovno bude poštovana u svijetu”.
Ne bi bio ovdje bez podrške svoje supruge Jill i obitelji, istaknuo je Biden.
“Bit će izvrsna prva dama”, uvjeren je Biden koji je pohvalio svoju suprugu jer je svoj život posvetila obrazovanju.
Za potpredsjednicu Kamalu Harris je istaknuo da je prva Afroamerikanka, prva žena i prva osoba azijskog podrijetla na toj poziciji i da je ona dokaz da ništa u Americi “nije nemoguće”.
Trumpovim pristašama poručio je da razumije kako se osjećaju jer je sam “par puta bio neuspješan” i pozvao ih na kraj podjela.
Političku karijeru Biden je počeo u Senatu prije pola stoljeća, a nakon neuspješnih pokušaja osvajanja Bijele kuće 1988. i 2008., ovi izbori su bili njegova treća sreća.
“Naši protivnici nisu naši neprijatelji. Oni su Amerikanci”, rekao je Biden.
“Obvezujem se biti predsjednik koji ne stvara podjele, već ujedinjuje, koji ne vidi crvene i plave države, već samo Sjedinjene Države.”
Kao svoj prvi potez najavio je borbu protiv koronavirusa koji je usmrtio više od 230.000 Amerikanaca, a milijune ih ostavio bez posla.
Najavio je da će u ponedjeljak imenovati tim zdravstvenih stručnjaka koji će od 20. siječnja 2021. provoditi plan borbe protiv covida-19 i da će se taj plan “temeljiti na znanosti”.
Bidenova rodna Pennsylvania dala mu je 20 elektorskih glasova s kojima je prešao potrebnih 270 da bude izabran za predsjednika. Time je okončana postizborna neizvjesnost u duboko podijeljenoj zemlji.
Joseph Robinette Biden Jr. rođen je 20. studenoga 1942. u toj državi, u rudarskom i industrijskom gradu Scrantonu. Iz Pennsylvanije je Biden krenuo u kampanju i ondje ju je u utorak i završio.
Biden će 20. siječnja 2021. prisegnuti za 46. predsjednika Sjedinjenih Država. Sa 78 godina ulazi u povijest kao najstariji izabrani američki predsjednik.
Na osnovu svih registrovanih slučajeva obolijevanja u periodu između subote 24. oktobra u 00:00 sati do i zaključno sa petkom 06. novembrom 2020. u 24:00 sata, izračunate su vrijednosti 14-dnevnih opštinskih stopa kumulativne incidencije za navedeni period i sačinjena je lista opština u kojima će se sa primjenom mjera započeti po automatizmu od ponedjeljka 09. novembra u 00:01 sati.
U skladu sa trenutnim opštinskim stopama incidencije i registrovanim trendovima obolijevanja do UBLAŽAVANJA mjera NEĆE DOĆI ni u jednoj od opština.
Do POOŠTRAVANJA mjera doći će u sljedećim opštinama:
U grupu 2 prelaze: Rožaje, Danilovgrad, Kolašin, Tivat ,Pljevlja, Bijelo Polje, Kotor, Nikšić, Andrijevica, Berane
U grupu 3 prelaze:
Budva, Mojkovac, Ulcinj
U grupu 4 prelaze:
Podgorica, Cetinje
Ovo su rekordno visoke stope kumulativnih incidencija po opštinama koje uz ekstremno visoku transmisiju virusa u lokalnim zajednicama prijeti preopterećenjem zdravstvenog sistema koje se može isključivo spriječiti striktnim poštovanjem mjera od strane građana, privrednih subjekata i institucija, te adekvatnim radom nadležnih državnih i lokalnih kontrolnih službi
Za preračunavanje kumulativnih stopa incidencije koriste se podaci MONSTAT-a o procjenjenoj veličini populacije po opštinama za 2019-u godinu:
Opštine
Procjena 2019 (Izvor: MONSTAT)
ANDRIJEVICA
4585
BAR
44028
BERANE
26632
BIJELO POLJE
42191
BUDVA
22061
CETINJE
15181
DANILOVGRAD
18284
GUSINJE
3998
HERCEG NOVI
30597
KOLAŠIN
7228
KOTOR
22753
MOJKOVAC
7553
NIKŠIĆ
69203
PETNJICA
5242
PLAV
8319
PLJEVLJA
27006
PLUŽINE
2613
PODGORICA
189260
ROŽAJE
23024
ŠAVNIK
1558
TIVAT
15069
TUZI
12371
ULCINJ
20191
ŽABLJAK
3081
CRNA GORA
622028
Grupe opština, tj. lokalnih samouprava, i mjere čija će primjena zavisiti od 14-dnevne stope kumulativne incidencije (KI) su:
GRUPA 1: stopa manja od 400 / 100.000 stanovnika:
nastavljaju se striktno poštovanje i stroga kontrola sprovođenja važećih epidemioloških mjera koje su propisane Naredbama Ministarstva zdravlja
GRUPA 2: stopa je između 400 i 799, uz važeće mjere uvodi se:
Ograničenje rada ugostiteljskih objekata do 22:00 sata;
Ograničavanje uslova rada ugostiteljskih objekata tako što je uz važeće epidemiološke mjere dozvoljeno da za jednim stolom i u objektu i izvan njega (terase, bašte i sl.) budu najviše dvije osobe;
Obaveza striktnog poštovanja razmaka od najmanje jedan metar od stolice do stolice kada lica sjede za stolovima i okrenuti su leđima jedni drugima.
GRUPA 3: stopa je između 800 i 1.199 uz važeće mjere:
Zabranjuje se rad ugostiteljskih objekata (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani) osim za goste hotela;
Zabranjuje se okupljanje u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva.
Zabranjuju se aktivnosti u teretanama, fitnes centrima, sportskim salama („balonoma“) za rekreaciju, drugim zatvorenim objektima ovog tipa. Mjera se ne odnosi na profesionalne sportiste koji se redovno podvrgavaju testiranjima. (dopuna Naredbe Ministarstva zdravlja od 06. 11. 2020.)
Zabranjuje se rad u dječjim igraonicama. (dopuna Naredbe Ministarstva zdravlja od 06. 11. 2020.)
GRUPA 4: stopa je veća od 1.200 uz važeće mjere:
Zabranjuje se izlazak iz objekta stanovanja od 22:00 do 05:00 (uz definisane izuzetke koji su važili i prilikom ranije mjere: djeca sa poremećajima iz autističnog spektra; lica koja koriste invalidska kolica, u pratnji jednog lica, najviše 60 minuta dnevno; lica koja obavljaju redovne radne zadatke u djelatnostima dozvoljenim naredbama; zaposlene kod stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava; lica koja pružaju usluge od javnog interesa, a nezamjenljiv su uslov života i rada građana (zdravstvo, inspekcijski organi policija, vojska, službe bezbjednosti, vatrogasne službe, komunalne službe, mediji – uključujući lica koja gostuju u medijskim emisijama, poljoprivredne djelatnosti na gazdinstvima i sl.), što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac; osobe koje njeguju lica koja usljed bolesti, stanja ili posljedica povrede nijesu sposobna da samostalno obavljaju svakodnevne životne aktivnosti, što se dokazuje potvrdom koju izdaje izabrani doktor ovih lica; te lica koja izvode kućne ljubimce, najviše 60 minuta dnevno;
Zabranjuje se rad ugostiteljskih objekata (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani) osim za goste hotelâ;
Zabranjuju se posjete po kućama lica koja nijesu članovi istog domaćinstva
Katalog Etnografske zbirke Muzeja grada Perasta izašao je iz štampe, saopšteno je iz Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor.
“Katalog je proizvod višemjesečnog stručnog angažovanja koleginica-etnološkinja, koje su istraživačkim radom i predanošću, izdejstvovale veoma bitno izdanje o kulturnom dobru u okviru etnografske zbirke u muzeju. Rađen je po zamisli ranopreminule koleginice Dragane Lalošević, dugogodišnje etnološkinje u Muzeju grada Perasta, a čiju je ideju do kraja sprovela svojim stručnim angažovanjem Danijela Đukić, etnološkinja i antropološkinja. U izradi kataloga učestvovala je i istoričarka umjetnosti Aleksandra Simeunović. Fotografije za katalog uradio je Ranko Maraš, a dizajn Zoran Đorđević”, kažu u OJU “Muzeji” Kotor.
Kvalitetno urađene fotografije i izuzetan tekst, čine kompaktnu cjelinu, koja ovom katalogu daje na značaju i vrijednosti. Upotrebljiv naučnoj i široj javnosti, kao i svim ljubiteljima kulturne baštine, dobar je primjer prezentacije kulturnog dobra koje baštine Perast i Crna Gora.
Projekat je finansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore, u sklopu Programu zaštite kulturnih dobara Crne Gore.
Ovo izdanje predstavlja još jednu od mnogobrojnih sprovedenih aktivnosti posljednjih mjeseci OJU “Muzeji” Kotor.
Osnovni sud u Herceg Novom neće raditi narednih 14 dana, od 9. do 23. novembra, zbog toga što su predsjednik Ivan Perović i još dvoje sudija inficirani su koronavirusom.
Svo troje sudija su stabilnog zdravstvenog stanja.
Kako su saopštili iz OS Herceg Novi, zaposleni su u obavezi da prijave eventualnu pojavu simptoma, a testiranje u grupama biće obavljeno u toku sledeće sedmice u Domu zdravlja Herceg Novi.
Zakazana suđenja u ovom periodu biće odložena za novi termin, a poziv za ročišta stranke će dobiti naknadno, saopšteno je iz Osnovnog suda Herceg Novi.
Istarska porodična kompanija Latus, smještena u malom mjestu Orbanići, posluje od 2002. godine. Oni su pioniri na području proizvodnje sira, jer ta djelatnost nije široko rasprostranjena u Istri koja je poznatija po proizvodnji vina i maslinovog ulja.
Prema lokalnim medijima, stočarstvo je dugogodišnja tradicija obitelji Latus. Predstavnica tvrtke Maja Orbanić rekla je da odluka o pokretanju proizvodnje sira nije bila laka jer se ta djelatnost u Istri sve više uvećava posljednjih godina.
– Prvi sir koji smo proizveli bio je žminjski sir, polutvrdi sir bez kore koji sazrijeva u vakuumu. Slijedila je proizvodnja istarskog sira po receptu moje bake, kaže Maja Orbanić.
Danas obiteljska tvrtka posjetiteljima nudi razne vrste sira, poput sira s paprom, tartufima, autohtonim istarskim i žminjskim sirom, svježim sirom i ostalim mliječnim proizvodima. U posjet i kušanje dolaze i domaći i strani gosti. Tvrtka surađuje s mnogim kooperantima iz cijele Istre, a godišnje proizvede 120 tona sira.
Prošle godine proizveli su prvu hrvatsku mozzarellu. Ona je nastala gotovo slučajno. Inače se uzgaja samo u malim količinama. Pritom se prilagođavaju narudžbama i također rade s nekim pizzerijama u blizini.
Do danas je kompanija značajno proširila svoje poslovanje, jer već ima 27 zaposlenih. U proizvodnji radi osmero radnika, a tvrtka prodaje svoje proizvode na devet prodajnih mjesta. Čak 90 posto proizvedenih proizvoda prodaje se u neposrednoj blizini – u Istri. Proizvode kupuju i davatelji usluga u Zagrebu. Mala je i prodaja u inozemstvu; uglavnom putem posjetitelja iz stranih zemalja.
Sandi Orbanić, također jedan od predstavnika Latusa, dodaje da su svake godine jači na polju opskrbe. Trenutno se bave proizvodnjom sira brie, koji usavršavaju da bi ga plasirali na tržište zajedno s ostalim proizvodima.
Tvrtka ima mnogo planova za budućnost. Između ostalog, nedavno su dobili i europska sredstva, koja su im omogućila obnovu staja i poboljšanje mehanizacije. Također su se prijavili na natječaj za obnovljive izvore energije. Ciljevi su veliki, a ova mala i simpatična ekipa ima ih snage realizirati, budite sigurni.
