Edukativno-zabavne radionice za osnovce u Porto Montenegru

0
Sa radionice
Sa radionice

Autorka izložbe „Umjetnost kanadskih Inuita – grafike, skulpture i tapiserije“, Judith Varney Burch i koodinator Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegra Dražen Jovanović, održali su edukativno-zabavne radionice učenicima osnovnih tivatskih škola, i upoznali ih sa inuitskim mitovima, simbolima i arktičkom umjetnošću.

Učenici starijih razreda Internacionalne škole Knightbridge Montenegro iz Tivta i talentovani učenici profesora likovnog obrazovanja Iva Kneževića iz tivatske OŠ „Drago Milović“, ujedno, i članovi Dječjeg saveza Tivat, saznali za na koji način Inuiti sagrade iglo za samo 25 minuta, da je karibu vrsta jelena i kako se živi u ledenom divljem prostranstvu.

„Volim da podijelim svoje znanje o Inuitima, i predstavim njihov identitet i tipičan način života djeci širom svijeta. Daleki narod im je sada bliži kroz njihova djela, fotografije i video materijale koje su danas vidjeli.” – istakla je tim povodom kanadska kolekcionarka Judith Varney Burch.

Sa radionice
Sa radionice

Kreativni radovi učenika, koje su oni pravili na temu inuitske kulture, kroz različite tehnike – od tempera i flomastera na papiru, do platna i 3D likovnih radova, biće poslati njihovim dalekim prijateljima u selima na obali Bejker jezera, u oblast Nunavut, na sjeveru Kanade – saopšteno je iz Porto Montenegra.

Sa radionice
Sa radionice

U fundusu izložbe „Umjetnost kanadskih Inuita – grafike, skulpture i tapiserije“, koju publika u Crnoj Gori ima priliku da vidi prvi put, dominantne su tapiserije u kojima petnaest švalja živopisno oslikavaju tradicionalne scene lova i enigmatske simbole značajne za njihovu kulturu – tapiserije su pune jakih kontrasta i jarkih boja, narativnog i zamršenog veza i dezena. Izložba je postavljena u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru do 30. marta.

Prodan najveći hrvatski proizvođač tuna

0
Tuna
Tuna

Novi vlasnik Kali Tune, prvog i najvećeg hrvatskog proizvođača tuna, postali su Japanci, javlja HRT.

U četvrtak je potpisan ugovor o prodaji težak 33 milijuna dolara između dosadašnjeg vlasnika Kali tune, multinacionalnog sustava Uma

mi Sustainable Seafood iz San Diega u kojem su vlasnici bili Meksikanci a vodili su ga Islanđani, te novih vlasnika iz Japana koji se bave plasmanom tune na tom najvećem tržištu plavorepe tune.

Nova knjiga prof. Seferovića – Veliki slikari u Boki Kotorskoj

0
Veliki slikari u Boki Kotorskoj
Veliki slikari u Boki Kotorskoj

Veliki slikari u Boki Kotorskoj – Bokeška Galerija, naziv je nove knjige prof. Lazara Seferovića, koja će biti promovisana 5.marta, četvrtak u Dvorani „Park“, Herceg – Novi, u 19 sati.

Autor nam donosi priču o slikarima u Boki od Gotičkog preko Renesansnog i Baroknog do Modrnog doba, 15-21. vijek. Otvoreni krug koji sadrži 14. Portreta velikih slikara u Boki Kotorskoj, od Lovra Marinova Dobričevića i Tripa Kokolje do Dada Đurića i Voja Stanića.

„Boka Kotorska od iskona nosi u sebi biće i duh Mediterana. Samo hrabri ljudi stvarali su njenu istoriju i kulturu. Na stanicama ove knjige odabrao sam simbolični pregršt velikih slikara u Boki Kotorskoj.

Iako sam se kroz ovu knjigu obraćao najviše onima koji su sačuvali prošlost, prvu dimenziju vremena, ipak sam u osvit 21. vijeka napisao, ne nikakvu antologiju nego otvoreni krug koji sadrži 14. Portreta velikih slikara u Boki Kotorskoj koji čeka svoj nastavak od budućih istraživača“ – kazao je prof. Lazar Seferović, najavljujući svoju novu knjigu.

Prof. Lazo Seferović
Prof. Lazo Seferović

Prof. Lаzаr Seferović, rođen je 1936. godine u Zelenici krаj Herceg Novog. Srednju muzičku školu zаvršio je u Kotoru, а Filozofski fаkultet (povijest umjetnosti i itаlijаnski jezik) u Zаgrebu. Bio je profesor u Gimnаziji i Umjetničkoj školi u Herceg-Novom.

Rаdio je u turizmu kаo predsjednik Turističkog sаvezа Herceg Novog, Boke Kotorske i Crne Gore.    

Utemeljio аnsаmbl “Bokelji”, festivаle – ”Prаznik mimoze“ “Dаne muzike”, Ekološko društvo Boke Kotorske, Udruženje istoričаrа umjetnosti Crne Gore. Bio je člаn Festivаlskog sаvjetа Dubrovаčkih ljetnih igаrа i Cetinjskog bijenаlа, muzički urednik u Rаdio Titogrаdu. Vodio je obnovu spomenikа kulture Hegceg-Novog nаkon potresа 1979., bio glаvni i odgovorni urednik Zbornikа iz nаuke, kulture i umjetnosti “Bokа.”, glаvni i odgovorni urednik Fotomonogrаfije Herceg Novog, orgаnizovаo više nаučnih i stručnih skupovа.

Autor je knjigа: ”Umjetničko blаgo Herceg Novog”(1984 i 1987.), Herceg Novi 22 sаge o kulturnom blаgu”(2006) (Knjigа je dobitnik nаgrаde “Srebrni pečаt” nа sаjmu Grаfimа 2007. godine u Beogrаdu.),”Od svecа i pаpe do pop i rock zvijezdа-znаmeniti Novljаni u svijetu”(2010), “Bokeškа pričа u 155 slikа o mlаdosti Sv. Leopoldа iz Herceg Novog”(2011), zаjedno s Mаtejom Pаšetom.(Štаmpаno isto izdаnje nа hrvаtskom jeziku, Turističkа nаklаdа, Zаgreb,2012.),”Mаnаstir Sаvinа -Sаvinа Monаstery”(2012), “Znаmenite Novljаnke u svijetu kulture, umjetnosti, nаuke i sportа” (2012).

Dobitnik je Oktobаrske nаgrаde Herceg Novog 1983. godine. Zlаtne povelje zа životno djelo u kulturi i turizmu 2001. godine.(Sаcen, Beogrаd). Knjigu “Trаgom čudesnih ženа u Boki Kotorskoj ” objavio je 2014. godine.

Komun@- Novi 14. broj

0
Komuna 14 - naslovna
Komuna 14 – naslovna

Iz štampe je izašao novi, četrnaesti po redu broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Komun@ na povećanom broju stranica koji i ovoga puta donosi veliki broj interesantnih tekstova sa cijelog područja Crne Gore, ali i konkurs za nagradu “KOMUN@” koja će po prvi put biti dodijeljenja od strane ovog časopisa za očuvanje, promociju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore.

Četrnaesto izdanje Komune kao jedinstvenog časopisa u Crnoj Gori, čitaoci i poštovaoci crnogorske tradicije i baštine i ovog puta mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.

Časopis započinje uvodnikom iz pera novinarskog barda Danila Dara Burzana pod naslovom ” Baština i nemaština” u kojem ukazuje na nebrigu naše materijalne i nematerijalne ostavštine od strane onih koji bi trebali da vode računa o tome.

Komun@ nastavlja sa feljtonom koji govori o putopisu o Crnoj Gori koji je objavljen 1880.godine u njujorškom časopisu “Scribners montly” koji je ekskuzivno pripremio i preveo Radoslav Milošević Atos, a u okviru serije tekstova o crnogorskoj istoriji u ovom broju tekst Dejana Vukovića o crnogorskoj diplomatiji u kojem piše da su preteče crnogorskih diplomata bili njeni zastupnici u Carigradu. U ovom izdanju i tekst Ivane Tatar o Vojvodi Gavru Vukoviću čija je lijepa riječ bila vrednija od mača.

Časopis Komuna
Časopis Komuna

U Komuni se redovno objavljuju eseji koje pripremaju Željko Rutović koji u ovom broju piše o nekadašnjim telefonskim govornicama koje je pretekla nova digitalna stvarnost, a Ramiz Hadžibegović o kućnom pragu kao etnološkoj, istorijskoj, filozofskoj i antropološko-sociološkoj dimenziji čovjeka.

Komuna objavljuje u ovom broju tekst Ranka Kovačevića koji govori o datumu kada su Zeta i Podgorica prije 136 godina ponovo postali dio crnogorske države.

Tu su i podsjećanja na velikane iz novije crnogorske istorije :Milovana Đilasa koji potpisuje Veselin Pavličević, zatim na Anu –Mariju Marović, poetesu i kotorsku Majku Terezu čiji je autor Maja Grgurević

Komun@ nastavlja sa predstavljanjem značajnih građevina, istorijskih spomenika i bitnih objekata baštine u crnogorskim gradovima. U ovom broju Željko Milović iz Bara predstavlja selo Donji Turčini u kojem živi islamsko stanovništvo koje vjekovima čuva katoličku svetinju “crkovnjo imanje”, Bato Abdić, stare i čuvene podgoričke mostove,   Radmila Perović stećke u Banjanima kod Nikšića, Nevenka Jovović piše o enigmi Crnojevića štamparije, Dejan Miličić iz Pljevalja o Husein Pašinoj džamiji…

Amer Ramusović, predstavlja Željka Šapurića, poznatog nikšićkog baštinika fotografije koji u svojoj kolekciji ima preko 200 fotoaparata i opreme sa kraja XIX vijeka , a Komun@ u redovnoj rubrici o dijaspori predstavlja crnogoske iseljenike i Asocijaciju Montenegro iz Francuske kroz pismo naše poznate spisateljke Branke Bogavac iz Pariza.

Iz varošice podno Bjelasice, Mirko Jakovljević predstavlja Danijela Vinceka, draguljara naše botanike, a Dražen Drašković Zorana Ilinčića, svestranog Kolašinca i autora knjige o misteriji Atlantide…I još mnogo zanimljivih tekstova u novom broju Komune…

 

 

 

Prvi put u CG – Trka Vertical Kilometer®

0

Trka Vertical Kilometer® – (Vertikalni kilometar) biće po prvi put organizovana u Crnoj Gori, u Kotoru 15. marta 2015 godine saopštili su organizatori AK “Niskogorci” i NVO “Orjen Outdoor”.

Trka će se održati od Kotora – Stari grad do Pestigrada. Dužina staze je 2,8 km dok je visinska razlika nešto veća od 1000 mnv, Kotor (Stari Grad) 2 mnv – Pestingrad (Vrh) 1009 mnv.

Kako kažu organizatori “ovo je jedna od rijetkih staza na svijetu, poput Limone sul Garda-e, Canazei-a, Chamonix-a, gdje bi start bio u urbanoj cjelini, a atraktivnost staze je još i veća kada dodamo činjenicu da je Kotor jedan od najljepših starih gradova na svijetu! Staza ispunjava sve standarde ISF-a (International Skyrunning Federation).”

Organizatori takođe napominju da je staza veoma zahtjevna i ekstremna, i da učesnici trke (skyrunner-i) učestviju isključivo na ličnu odgovornost !!!

Prijave na https://kotorverticalextreme2015.wordpress.com/

 

 

       

 

„Air Serbia“ – Ljeti 26 puta sedmično leti za Tivat

0

Air Serbijin airbus A 319 u Tivtu

Najjača aviokompanija u regionu – „Air Serbia“ najavila je da će za predstojeću ljetnju turističku sezonu intenzivirati svoj redovni saobraćaj iz Beograda za najprometniji aerodrom u Crnoj Gori – Tivat.

Prema tom rasporedu, „Air Serbija“ će umjesto prošlogodišnjeg 21-nog leta sedmično na relaciji Beograd-Tivat-Beograd, ovog ljeta sedmično imati 26 rotacija na toj liniji. Dodatnih pet letova sedmično uvedeno je da se odgovori na povećanju tražnju tokom samog špica turističke sezone, pa će se oni odvijatu tokom juna, jula i avgusta. Za Tivat će iz Beograda na redovnim linijama saobraćati „Air Serbijini“ avioni tipa ATR-72 , airbus A-319 i airbus A-320, dok će za Crnogorsko primorje povremeno na čarter letovima, saobraćati i stari JAT-ovi avioni tipa „boeing 737-300“ koje je „Air Serbija“ svrstala u flotu svog posebnog čarter pod-brenda „Aviolet“.

Za razliku od Tivta, „Air Serbia“ tokom ljetnje sezone koja za avioprevoznike počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, ove godine neće povećavati obim saobraćaja sa crnogorskim glavnim gradom. Stoga će njihovi avioni između Beograda i Podgorice i dalje imati po tri leta dnevno.

Koncert studenata

0
Flauta
Flauta

Koncert studenata flaute Muzičke akademije iz Cetinja biće održan u utorak 3. marta sa početkom u 19 sati u Koncertnoj Dvorani – Crkva Sv. Duha.

Studenti su u klasi docenta prof. Marije Đurđević – Ilić.

 

Gojković – Odgovornost za raspalog karnevala

0
Karneval 2015. - Herceg Novi
Karneval 2015. – Herceg Novi

Kаrnevаlskom feštom nа Škveru čiji je centrаlni dio bio suđenje novskom kаrnevаlu, ove godine Vlаstoljubu Dаngubiću, zаvršen je 46. Prаznik mimoze. Nаžаlost, zаvršnicа ove cvjetne mаnifestаcije bilа je neslаvnа.

Velikа lutkа, kojа je ove godine trаbаlo dа predstаvljа novskog kаrnevаlа rаspаlа se prije nego što je sа kаmionа iznesenа nа plаžu Bijelа vilа gdje se trаdicionаlno orgаnizuje suđenje krivcu zа sve nedаće koje su snаšle Herceg-Novi u minuloj godini. Bilo je očigledno dа kаrnevаl nije nаprаvljen kаko trebа.

Prvi čovjek opštine Herceg-Novi, Nikolа Gojković dаnаs je tim povodom izjаvio dа je ovogodišnji Prаznik mimoze bio kvаlitetаn, аli dа je zаvršnа mаnifestаcijа ostаvilа ružаn utisаk nа sve one koji su u subotu bili nа Škveru.

Gradonačelnik H. Novog - Nikša Gojković
Gradonačelnik H. Novog – Gojković

Bili smo ponosni kаko je sve teklo ove godine, međutim, u subotu se pojаvio problem sа kаrnevаlom i kvаlitetom zаvršne mаnifestаcije što je ostаvilo jedаn ružаn utisаk. Već smo preduzeli određene аktivnosti dа onаj ko je doprinio tome bude pozvаn nа odgovornost. To smo morаli dа urаdimo i rаdi sebe i rаdi grаdа dа se to više nikаdа ne ponovi. U subotu je bio lijep dаn, nа Škveru je bilo preko dvije hiljаde ljudi i to se nije smjelo dogoditi – kazao je predsjednik Gojković

Predsjednik Gojković je kazao dа će ovo pitаnje biti i nа Skupštini, s obzirom dа tа pučkа svečаnost „dаje posebnu težinu zаvršnici Prаznikа mimoze“. On je ocjenio dа su se ostаli progrаmi Prаznikа mimoze „odvijаli onаko kаko je plаnirаno i kаko priliči jednoj ozbiljnoj ustаnovi“.

Gradnja turističkog kompleksa na Luštici kreće do kraja godine ?

0
Luštica
Luštica

Izgradnja turističkog kompleksa u Donjim Klincima na poluostrvu Luštica vrijednog 210 miliona eura trebalo bi da počne ove godine. Kompleks gradi engleska firma Nord Star, a imaće hotel i 29 luksuznih vila sa pratećim sadržajima.

Iz Opštine Herceg Novi obećavaju da će realizacija tog projekta donijeti brojne benefite mještanima Luštice.

Na lokalitetu Donji Klinci, površine 520.000 kvadrata predviđen je turistički kompleks visoke kategorije.

“Tu su, takođe, i dva kompleksa vila zajedno sa botaničkom baštom. Usklopu kompleksa predviđena je i izgradnja svih uređenih kupališta kao i jaht kluba sa privezištem za jahte”, kazao je za Pink TV Vladimir Mračević iz Opštine Herceg Novi.

Luštica pogled
Luštica pogled

Mnogi će imati koristi od od ovog projekta, smatraju u hercegnovskoj Opštini. Dobar “dio kolača” pripašće i mještanima tog kraja.

“Tu je prije svega rješavanje pitanja vodosnabdijevanja koji je višedecenijski problem poluostrva Luštica, takođe popoljšanje elektrosnabdijevanja sa izgradnjom nove trafostanice u Gornjim klincima. Što se tiče poboljšanja putne mreže, taj posao treba da dijelimo sa Opštinom Tivat i da nađemo najbolja rješenja za njega”, istakao je Mračević.

Vlada Crne Gore i crnogorsko.britanski konzorcijum Nord Star i britanska firma Capital potpisali su 2009. godine ugovor o dugoročnom zakupu državnog zemljišta na poluostrvu Luštica. riječ je o zakupu na 90 godina.

“Ob – session”

0
Galerija Solidarnosti Kotor
Galerija Solidarnosti Kotor

Multimedijalna izložba “Ob – session” akademske slikarice Daliborke Kordić iz Kotora biće otvorena 3.marta utorak, s početkom u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru.

Organizator je Opštinska javna ustanova „Muzeji” Kotor.

Daliborka Kordić rođena je 1972. godine u Kotoru. Diplomirala je na odsjeku slikarstva na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Dragana Karadžića. Imala je više grupnih i samostalnih izložbi, a učestvovala je na 41. i 43. Hercegnovskom likovnom salonu.

Dobitnica je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru u 2007. i 2013. godini.