Nautički čarter, u kojem je Hrvatska najjača u Evropi, ove je godine imao pad prihoda od 65 posto, procjenjuju u Udruženju pružatelja usluga smještaja na plovilima – čarter Hrvatske gospodarske komore (HGK). Naime, pad prihoda je ove koronasezone premašio pad broja dolazaka s obzirom na to da je većina bukinga odrađena u posljednji čas, a rezervacije su realizirane po znatno nižim cijenama od uobičajenih, tako da je financijski gubitak značajan. Gosti su iz dalekih destinacija gotovo u potpunosti izostali, s time da su čarter tvrtke ipak uspjele doći do nekih novih koji dosad nisu bili čarterski gosti.

Predsjednik Udruženja čartera HGK Paško Klisović pojasnio je kako se uspjeh nautike i brojke ostvarenja vežu za rezultat marina i megajahti, dok brojke za čarter segment govore nešto drugo. Sjeverni je Jadran radio nešto bolje od južnog dijela s obzirom na lakšu dostupnost autom, odnosno manju ovisnost o aviogostima. Pad na sjeveru je 40 do 50 posto, dok je na jugu preko 60 posto. No ukazuje na to kako je na južnom dijelu, pogotovo u splitskom bazenu, puno veća koncentracija flote, tako da taj osjetno veći pad pogađa puno više plovila, odnosno tvrtki. U Udruženju tako procjenjuju da je samo nakon 15. kolovoza zbog pooštravanja mjera prema Hrvatskoj izgubljeno oko 150 milona eura.

– Radi se o procjeni ukupne potrošnje čarter gostiju od 183 eura po danu po osobi, prema istraživanju TOMAS nautike iz 2017. što uključuje sve troškove, osim najma plovila, i trošak marina, potrošnje u restoranima i slično. A ove je godine do 30. rujna pad dolazaka i noćenja u čarteru prema podacima Ministarstva mora iznosio preko 50 posto što znači da smo ukupno, dakle svi u lancu čarter usluge, ove godine izgubili preko 300 milijuna eura, ukazao je Klisović.

U Udruženju ukazuju kako treba olakšati i ubrzati realizaciju kredita za obrtna sredstva s obzirom na to da se sredstva čekaju predugo. Klisović je ukazao i na to kako banke i leasing kuće trebaju već sada planirati produljenje moratorija koji uglavnom istječu na proljeće 2021. te se treba riješiti pitanje smanjenja ili subvencije kamate na plasmane koji su u moratoriju jer se s obzirom na vrijednost plovila radi o ogromnim iznosima.

Čarteraši su apelirali na to da im se omogući koristiti potpore za očuvanje radnih mjesta jer će inače morati otpuštati zaposlenike.

– Najnovijom izmjenom kao osnovica za izračun pada prihoda, odnosno primitaka se umjesto mjesečnog izračuna uzima razdoblje od travnja do rujna, što u čarter poslovanju nije relevantno jer većina primitaka dođe izvan tog razdoblja, a glavni pad primitaka od preko 80 posto nam tek slijedi temeljem izostanka kroz jesensko i zimsko razdoblje.

Pojedine tvrtke u razdoblju od aprila do septembra imaju pad do 40 posto, dok od septembra nadalje imaju pad primitaka od 90 posto i ne mogu dobiti potpore za očuvanje radnih mjesta. Vjerujemo da će nam Ministarstvo rada izaći ususret, kao što je izašlo ugostiteljima koji mogu birati obračun mjesec za mjesec ili kumulativno, s obzirom na to da mehanizam postoji, kazao je Paško Klisović.

No, dodaje, još teža situacija tek slijedi. Naime, i u ovoj djelatnosti je akutni problem likvidnost za pripremu 2021. Što se tiče problema likvidnosti, Klisović je pojasnio kako je čarter posebno specifičan jer u normalnim okolnostima ima jako rani buking koji kreće već u rujnu za čarter uslugu iduće sezone, a iz čijeg se priljeva financiraju izuzetno visoki troškovi zimskog razdoblja i pripreme flote za sezonu.

Govoreći o tome što se uopće u ovom trenutku može očekivati od turističke 2021. Klisović je kazao kako je realno očekivati nešto bolje brojke od 2020., ali i dalje osjetno niže od 2019., i to pod uvjetom da se početkom godine krene s cijepljenjem.

– Ako do toga ne dođe, vjerojatno nas opet čeka nekakav lockdown kroz proljeće da se omogući kakav-takav promet u špici sezone. Ali to je onaj crni scenarij do kojeg, nadamo se, ipak neće doći, zaključio je Klisović.