Bezbroj puta do sada ste čuli da živite u teritorijalno najmanjoj opštini u Crnoj Gori, što jeste činjenica, i da je to razlog zbog kojeg mnogi infrastrukturni i komunalni projekti potrebni za unapređenje života u našem gradu teško mogu biti realizovani. Jer, eto, Opština Tivat nema u svom posjedu odgovarajuće parcele i zemljište, kaže se u saopštenju odbornika SD, SDP i LP (Evropski savez) u SO Tivat.
Svjedočiće o sljedećem mnogi koji revnosno prate sjednice naše Skupštine Opštine ali i ogroman broj zainteresovanih građanki i građana:
Kada se zatraži izgradnja novih parking prostora, aktuelni gradski oci tvrde da razumiju tu potrebu ali kažu – nemamo zemlju u svom vlasništvu
Kada se zatraži izgradnja novih dječijih igrališta, zelenih površina, prostora za društvene aktivnosti, gradski oci takođe razumiju ali kažu – nemamo zemlju u svom vlasništvu
Kada građanke i građani traže nove ili proširenje postojećih obrazovnih ustanova, gradski oci opet sve razumiju ali – nemamo zemlju u svom vlasništvu
Kada se rješenje enormnih saobraćajnih gužvi traži kroz gradnju novih i proširenje postojećih saobraćajnica i puteva – tako je, ali znate, Opština nema zemlju u svom vlasništvu za to.
Za dvoranu za fizičko vaspitanje pored škole u Donjoj Lastvi gradski oci razumiju potrebu ali – nema građevinskog zemljišta.
Kada se sugeriše da je prostor Business Info centra neadekvatan i da bi morao imati puno bolje uslove za svoj rad i misiju za koju je osnovan, gradski oci i dalje razumiju, ali, pogađate – opština nema zemlju u svom vlasništvu
Kada se govori o potrebi da opština izgradi stanove za nedostajuće kadrove u kritičnim servisima, za policiju, zdravstvene radnike, mlade kadrove za savremene djelatnosti, opet isto – sve gradski oci razumiju ali nemamo zemlju u svom vlasništvu
itd.
Ali, onda dođe dan posjete ministra vojnog našoj Opštini i gle – eto zemlje, eto rješenja za sve naše infrastrukturne i komunalne probleme od „Morskog zla“ do nedostatka parkinga! Našla se parcela – za još jednu crkvu! Dobro je, sve smo riješili! – kaža se u saopštenju odbornika SD, SDP i LP (Evropski savez) u SO Tivat.
U aprilu će pod asfaltom biti dionica puta od Tivta do raskrsnice ka Bigovi u dužini od oko pet kilometara, saopštio je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović, za TVCG. On se nada da će rok za rekonstrukciju puta Tivat – Jaz, januar 2026. biti ispoštovan.
Cilj je, kako kaže, da se do ljeta osposobi dionica između Tivta i Bigove kao najfrekventnija saobraćajnica sa preko 30.000 vozila dnevno.
Podsjetimo, rekonstrukcija puta Tivat – Jaz počela je u avgustu 2023. ali su radovi ubrzo zaustavljeni zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Gradnja je potom nastavljena u januaru prošle godine.
EU – Ilustracija Europske komisije Foto: – / Shutterstock
Evropska komisija uvodi protumjere nakon što su američke carine na uvoz čelika i aluminija iz EU-a u srijedu stupile na snagu.
“Komisija žali zbog američke odluke o nametanju carina, smatrajući ih neopravdanim, ometajućim za transatlantsku trgovinu i štetnim za poduzeća i potrošače, što često dovodi do viših cijena”, navodi Komisija.
Komisija će od 1. aprila aktivirati postojeće protumjere protiv Sjedinjenih Država koje su bile suspendirane 2018. i 2020. godine.
Te su mjere usmjerene na niz američkih proizvoda poput motocikala, burbona i čamaca i odgovor su na gospodarsku štetu vrijednu 8 milijardi eura izvoza čelika i aluminija iz EU-a.
Kao odgovor na nove američke carine koje utječu na više od 18 milijardi eura izvoza iz EU-a, Komisija je najavila i paket novih protumjera za američki izvoz, koji će stupiti na snagu sredinom travnja, nakon savjetovanja država članica i dionika.
Ukupno, protumjere koje bi se mogle primijeniti na izvoz robe iz SAD-a dosežu vrijednost od 26 milijardi, što odgovora ekonomskom opsegu američkih carina.
“Protumjere koje danas poduzimamo su snažne, ali proporcionalne. Budući da SAD primjenjuje carine u vrijednosti od 28 milijardi dolara, mi odgovaramo protumjerama u vrijednosti od 26 milijardi eura. To odgovara ekonomskom opsegu američkih carina”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Dodaje da EU ostaje otvoren za pregovore.
“Čvrsto vjerujemo da u svijetu prepunom geopolitičkih i gospodarskih neizvjesnosti nije u našem zajedničkom interesu opteretiti naša gospodarstva carinama. Spremni smo uključiti se u sadržajan dijalog”, rekla je von der Leyen, dodajući da je zadužila povjerenika za trgovinu Maroša Šefčoviča da nastavi razgovore s američkom stranom.
U lipnju 2018. prva američka administracija pod predsjednikom Trumpom uvela je carine na europski izvoz čelika i aluminija vrijedan 6,4 milijarde eura, u siječnju 2020. uslijedile su dodatne carine koje su utjecale na oko 40 milijuna eura izvoza određenih proizvoda od čelika i aluminija.
Kao odgovor na to, u lipnju 2018. EU je uveo svoje protumjere u vrijednosti 2,8 milijardi eura američkog izvoza u EU, a sličan odgovor uslijedio je i nakon novih carina iz 2020.
Preostale protumjere koje pogađaju izvoz u vrijednosti do 3,6 milijardi eura, trebale su stupiti na snagu 1. juna 2021.
Međutim, nakon razgovora s američkom stranom o uvođenju carinskih kvota za izvoznike iz EU-a, EU je suspendirao te mjere do 31. marta 2025. kako bi stranama dao prostora za pronalaženje dugoročnijeg rješenja.
“Zaposleni u Javnom preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore već drugi mjesec nijesu primili plate, što predstavlja sramotan primjer neodgovornosti i nebrige premijera Spajića i njegove Vlade”, saopštio je izvršni direktor Građanskog pokreta URA Zoran Mikić.
“Dok vlast živi u iluziji o ekonomskom blagostanju i bajkama o punim budžetima, obični radnici ostaju bez osnovnih sredstava za život. Ovo je pokazatelj katastrofalnog upravljanja državom. PES je obećavao ekonomski raj, a zaposleni u javnim preduzećima dobijaju samo bijedu i neizvjesnost”, naglašava Mikić.
On ističe da partije vlasti samo vode računa o svojim beneficijama i partijskim kadrovima.
“Dok se članovi vlasti utrkuju ko će brže da uhljebi svoje ljude i poveća beneficije sebi, radnici koji čuvaju prirodna bogatstva Crne Gore prepušteni su sudbini, bez plata, bez odgovora i bez nade”, poručuje Mikić.
“Tražimo hitnu isplatu zaostalih plata i jasno objašnjenje kako je do ovoga došlo. Neka PES prestane da se krije iza praznih obećanja i neka počne da se bavi realnim problemima građana, umjesto što prodaje ekonomske magle dok ljudi nemaju od čega da žive”, zaključio je ispred Građanskog pokreta URA Zoran Mikić.
Portugalski brod gori i potonut će nakon nesreće uz britansku obalu Foto: Phil Noble / REUTERS
Dva oštećena broda nalaze se uz istočnu obalu Velike Britanije u utorak, dan nakon zasad neobjašnjenog sudara u kojem je probijen trup tankera s avionskim gorivom za američku vojsku a portugalski kontejnerski brod pluta i vjerojatno će potonuti.
Jedan član posade s portugalskog teretnog broda se smatra mrtvim i malo je vjerojatno da će se to plovilo održati na površini, rekao je u parlamentu britanski ministar transporta Mike Kane.
Nakon incidenta je 33 ljudi prebačeno na obalu i nema nestalih, objavila je obalna straža.
Tanker Stena Immaculate, natovaren gorivom za američke borbene zrakoplove, bio je usidren kada je u njega udario manji kontejnerski brod Solong. Začule su se eksplozije i izbio golemi požar, a gorivo je isteklo u Sjeverno more.
Na televizijskim snimkama u utorak vidi se velika rupa u trupu Stene Immaculate i tragovi požara koji je ugašen.
– Solong još uvijek gori a vatra na Steni je najvećim dijelom obuzdana. Brodovi za gašenje požara su na licu mjesta i stiže ih još, priopćila je obalna straža.
Dodala je da je Solong u noći na utorak otplutao u smjeru juga.
– Procjenjujemo da je malo vjerojatno da će se održati na površini, naglašava.
Nizozemska tvrtka Boskalis, angažirana radi tegljenja tankera Stene Immaculate, priopćila je da na mjesto nesreće dolaze četiri broda sa pjenom i drugim sredstvima za gašenje požara.
Britanska vlada je objavila da je spremna oprema za sanaciju onečišćenja, uključujući disperzante i barijere za naftne mrlje.
Još se procjenjuje utjecaj na okoliš i stanje se neprestano motri iz zraka, dodala je vlada.
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine (BiH) izdalo je naredbu za privođenje zbog saslušanja predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića, piše Klix.ba.
Dodika, Viškovića i Stevandića trebala bi privesti sudska policija. Pomoć joj može pružiti bilo koja druga policijska agencija.
Lideri Republike Srpske terete se za “napad na ustavni poredak” Bosne i Hercegovine.
Tužiteljstvo je optuženima već poslalo poziv, međutim oni se na njega nisu odazvali. Dodik je prošli tjedan rekao da je poziv dobio, a onda je u ponedjeljak rekao da nije.
Zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i glasnogovornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Radovan Kovačević rekao je u ponedjeljak da vodeći ljudi Republike Srpska ne napadaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine, piše Klix.
– Nitko neće i ne može hapsiti državno rukovodstvo Republike Srpske. Republika Srpska ne vrši nikakav napad na ustavni poredak, već naprotiv, donosi odluke na koje na osnovu Ustava BiH i Republike Srpske ima pravo – rekao je Kovačević.
– Način na koji iz neustavnog Tužilaštva BiH pokušavaju inkriminirati državno rukovodstvo Republike Srpske je i ovaj put zasnovan na neustavnim, nedozvoljenim i nezakonitim izmjenama krivičnog zakona BiH od nelegalnog i nelegitimnog stranog državljanina Christiana Schmidta. Cijelu ovu krizu u BiH je i izazvao stranac Christian Schmidt, miješajući se na neustavan i nedozvoljen način u zakonodavni proces u BiH, omogućavajući tako neustavnim Sudu i Tužilaštvu BiH da vrše politički i nepravni progon predsjednika Republike Srpske – izjavio je Kovačević.
Firma Eagle Hills Montenegro, iza koje stoji arapski kapital, dala je najveće novčane ponude za više od deset kupališta na Velikoj plaži na javnoj licitaciji za zakup plaža.
Kako je je potvrdio predsjednik Udruženja zakupaca plaža u Ulcinju, Prelja Škrelja, riječ je o kultnim plažama Saranda, Adritaica, Imeprial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i Barbose.
Škrelja je ocijenio dešavanja na javnoj licitaciji u prostorijama Morskog dobra održanoj u utorak u Budvi za zakup kupališta u najjužnijoj opštini, posebno na Velikoj plaži riječju masakr.
„Ovo se ne pamti, firma sa apsolutno sumnjivim garancijama i nepotpunom dokumentacijom, uzima ljudima hljeb, porodični biznis. Ne vjerujem da je to konačna odluka, mora pasti. I nije istina da su naši zakupci polumafijaši, kako tvrdi ministar prostornog planiranja Slaven Radunović. Takav vokabular o porodičnim ljudima, primitivan je i necivilizovan. Država bi trebalo da štiti svoje građane a ne da ih na ovakav način predstavlja. Sramno“, kazao je Škrelja u zvaničnoj izjavi Vijestima.
Kompanija Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta u Podgorici na adresi Jola Piletića 18 pod šifrom djelatnosti razrada građevinskih projekata.
Eagle Hills je privatna građevinska kompanija iz Abu Dabija, specijalizovana za građevinsku delatnost i ulaganja u nekretnine, a gradila je elitno naselje Beograd na vodi. Kako se navodi na sajtu beogradske kompanije Belgrade Waterfront (BW), predsjednik Eagle Hills je Mohamed Alabar.
Specijalizovana za izgradnju modernih gradskih jezgara i vrhunskih destinacija na novim tržištima, kompanija je postala međunarodni simbol kvaliteta, ulaganja i prestiža. Eagle Hills pokreće velike razvojne projekte koncipiranjem i izgradnjom objekata mješovite namjene koji podstiču i diverzifikuju lokalnu ekonomiju, stvaraju nova radna mjesta, privlače domaće i strane investicije i pospešuju razvoj poslovanja i turizma.
Kompanija promoviše ostvarenje vrhunskog životnog stila kroz osmišljavanje i implementaciju savremenih gradskih sadržaja, uključujući stambene i poslovne objekte, ugostiteljstvo, tržne centre, maloprodajne objekte i zdravstvenu zaštitu.
Portal Forbes Srbija je u novembru 2023. godine objavio tekst pod nazivom Alabar veruje u region – Copy Srbija, paste Albanija, i dalje ka Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini (BiH) i Mađarskoj.
“Mohamed Alabar nedavno je zaintrigirao hrvatsku javnost jer je potpisao ugovor o preuzimanju uspješne turističke kompanije Sunčani Hvar, a poznato je da je pokušao s bivšim zagrebačkim gradonačelnikom, Milanom Bandićem, graditi i kontroverzni projekt koji je nazvan “zagrebački Menhetn”“, navodi se u tekstu.
Najnoviji pokušaj akvizicije u Hrvatskoj, kupovine kompanije Sunčani Hvar za više od 200 miliona EUR pokazuje da vjeruje u potencijale regije. U Hrvatskoj je već vlasnik kompanije Sunce Hoteli, takođe firme koja upravlja turističkim objektima na više lokacija, a koju je prema pisanju hrvatskih medija platio više od 100 miliona EUR.
„Jedina, ali bitna razlika, u odnosu na druge projekte koje razvija ili želi razviti u drugim prostorima regije jeste to što je u Hrvatskoj kupio “gotove” kompanije, postavljene na svoje noge, koje uspešno posluju i sada će pozitivno doprinositi njegovom već prilično raznovrsnom poslovnom portfoliju”, piše u tekstu.
Dalje se navodi da je vrata regije otvorio projektom Beograd na vodi, potom je imao neuspješan pokušaj u Zagrebu, a nakon toga je uočio potencijal u razvoju luke Drač u Albaniji. A Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj, mogli bi se pridružiti i Bosna i Hercegovina i Mađarska.
Ulcinjanima neprihvatljivo otvaranje ponuda za zakup plaža
Predsjednik opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu, saopštio je da je otvaranje ponuda za zakup plaža za taj grad neprihvatljivo.
On je reagovao na izjavu premijera Milojka Spajića koji je najavio da će se danas sresti sa Nimanbeguom i razgovarati o zabrinutostima Ulcinjana koji se tiču zakupa plaža.
“Inicirao sam hitan sastanak ne o zabrinutosti već da saopštim ishod tendera i posljedice na našu zajednicu. Na to sam upozoravao jasno i glasno u otvorenom pismu još od 13. februara. Stav Ulcinja je jasan: ovo ne prihvatamo”, napisao je Nimanbegu na mreži X.
Performing Arts Festival (PAF) je festival internacionalnog karaktera osnovan 2024. godine u Herceg Novom s ciljem da bude vodeća platforma za razvoj scenskih umjetnosti. PAF je osmišljen kao prostor koji okuplja profesionalce i amatere svih uzrasnih kategorija, pružajući im priliku za umjetnički izražaj, edukaciju i profesionalni razvoj.
Ovogodišnji festival održaće se 15. marta u dvorani “Park”, a na njemu će učestvovati preko 600 umjetnika iz gotovo svih zemalja regiona. Jedan od najiščekivanijih delova festivala je Star Night segment, tokom kojeg će se najbolje koreografije dana takmičiti za prestižnu titulu najboljeg izvođenja.
PAF podržava sve vidove scenskih umjetnosti koje doprinose ne samo kulturnom bogatstvu, već i razvoju važnih socijalnih, emocionalnih, fizičkih i mentalnih sposobnosti kod mladih. Ovaj festival podstiče kreativnost, empatiju i izražavanje kroz verbalne i neverbalne forme komunikacije, pri čemu se njeguju kulturne razlike, te se čuvaju tradicionalni scenski izrazi, istovremeno otvarajući prostor za nove umjetničke pravce u skladu s etičkim vrijednostima.
Jedan od vrhunaca večeri biće otvaranje Star Night segmenta, koje će upriličiti koreodrama “Jovana Lukina” Fakulteta Dramskih Umjetnosti sa Cetinja. Ova izuzetna predstava osvojila je Grand Prix nagradu na Festivalu scenskog pokreta i koreodrame u Kosovskoj Mitrovici, te će na PAF-u biti predstavljena kao poseban umjetnički doživljaj.
“Performing Arts Festival (PAF) nastao je iz potrebe da stvorimo prostor gdje scenske umjetnosti mogu da rastu, inspirišu i oblikuju nove generacije umjetnika. Naš cilj je da ovaj festival postane sinonim za inovaciju, kvalitet i umjetničku raznolikost, ali i da pruži mladima priliku da razvijaju svoju kreativnost i talenat. Pozivamo sve umjetnike, ljubitelje kulture i one koji vijeruju u moć umjetnosti da nam se pridruže u stvaranju nečega izuzetnog.” – kazala je direktorka i osnivač festivala Antonija Novoselac.
Važnost ovog festivala su prepoznali i iz gradske uprave, te su se među prijateljima festivala našli i opština Herceg Novi, Turistička Organizacija Herceg Novog, kao i JUK Herceg Fest.
Pijanista Vasilije Basarab iz Bara predstaviće se u četvrtak, 13. marta kotorskoj publici solističkim resitalom u 18sati u Crkvi Sv. Duha u Kotoru, a u organizaciji Muzičke škole „Vida Matijan“ i Crnogorskog međunarodnog klavirskog festivala (Montenegro International Piano Festival), čiji je Vasilije pobjednik u njegovom prvom izdanju održanom u Kotoru.
Koncert je posvećen vrhunskom pijanizmu i muzičkoj viziji mladog laureata, koji se afirmisao na međunarodnoj sceni, osvajajući prestižne nagrade i najavljujući blistavu karijeru. Njegova interpretacija kombinuje tehničku preciznost i snažnu umjetničku izražajnost, a program donosi spoj barokne polifonije, romantične lirike i pijanističke virtuoznosti.
Vasilije Basarab (Bar, 2004) je počeo da uči da svira klavir sa pet godina u ŠOMO Petar II Petrović Njegoš u Baru u klasi mr Maje Basarab. Srednje obrazovanje je stekao u Umjetničkoj školi za osnovno i srednje muzičko obrazovanje za talente Andre Navara u Podgorici u istoj klasi. Trenutno je student druge godine na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof. Nataše Mitrović.
Dobitnik je brojnih nagrada na takmičenjima u zemlji i inostranstvu, među kojima su Apsolutna nagrada na takmičenju Academy Award Giovani 2016 u Rimu, Laureat i Specijalna nagrada S. Rahmanjinov na 4. i 5. festivalu Sirmium Music Fest u Sremskoj Mitrovici, Prva nagrada na 11. međunarodnom takmičenju Piano Talents 2020 u Milanu, Laureat i Specijalna nagrada Perspektivni mladi umjetnik na 2. Međunarodnom natjecanju mladih muzičara u Zagrebu, Prva nagrada na 27. Međunarodnom takmičenju mladih pijanista u Šapcu i Laureat na XX Međunarodnom takmičenju Davorin Jenko u Beogradu.
Nagrade Ministarstva prosvjete Crne Gore osvajao je 2019. i 2020. godine. Višegodišnji je nosilac Državne stipendije za mlade talente. Usavršavao se na majstorskim kursevima kod Žaka Ruvijea, Ljiljane Vukelje, Mire Marčenko, Natalije Trulj i Vita Mađolina. Učestvovao je na festivalima Barski ljetopis, Forte Piano, Podgoričko kulturno ljeto i Wild Beauty Art. Učestvovao na koncertima u Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj, Italiji i Nemačkoj.
Dogovor Amerikanaca i Ukrajinaca na pregovorima u Saudijskoj Arabiji! Ukrajina je pristala na prijedlog SAD-a o 30-odnevnom primirju koje bi se moglo produžiti, što ovisi o stavu Rusije. SAD će, rečeno je – nastaviti vojno podupirati Kijev, a sporazum o rijetkim mineralima bit će potpisan “što je prije moguće”.
Ukrajinu su na razgovorima u Džedi predstavljali su Andrij Jermak, šef kabineta predsjednika Zelenskog te ministri vanjskih poslova Andrij Sibiha i obrane Rustem Umerov. Pregovarački tim SAD-a činili su državni tajnik Marco Rubio, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i posebni izaslanik za Bliski istok.
Zelenski: Prekid vatre na cijeloj crti bojišnice, čim Rusija pristane
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskipotvrdio je da je Ukrajina prihvatila američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre, koji je dogovoren tijekom ključnih mirovnih pregovora između SAD-a i Ukrajine u Saudijskoj Arabiji.
Zelenski je naglasio da prijedlog prekida vatre pokriva cijelu crtu bojišnice u sukobu s Rusijom, uključujući kopnene, zračne i pomorske operacije.
– Ukrajina prihvaća ovaj prijedlog, smatramo ga pozitivnim i spremni smo poduzeti takav korak. Sada je na Sjedinjenim Državama da uvjere Rusiju da ga također prihvati, izjavio je Zelenski, dodajući da bi primirje stupilo na snagu čim Moskva pristane na njega.
Sporazum o mineralima ‘što je prije moguće’
Nakon razgovora u Džedi, gradu na Crvenom moru, dvije su se strane također složile “što je prije moguće” zaključiti sporazum o ukrajinskim mineralima, “čime bi se ojačalo ukrajinsko gospodarstvo i osigurala dugoročna sigurnost zemlje”.
Ostaje neizvjesno hoće li Rusija pristati na ove uvjete te kakva će biti njezina službena reakcija na prijedlog primirja.
SAD nastavlja vojnu pomoć Kijevu
Sjedinjene Države pristaju ukinuti ograničenja na vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka, objavljeno je nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji.
Nakon sastanka, Sjedinjene Države objavile su da će odmah ukinuti pauzu u razmjeni obavještajnih podataka i nastaviti sigurnosnu pomoć Ukrajini, stoji u zajedničkoj izjavi Washingtona i Kijeva.
U izjavi se također naglašava da je Kijev izrazio spremnost na trenutni, privremeni prekid vatre, koji može biti produžen uz dogovor svih strana, ali njegova provedba ovisi o prihvaćanju i istovremenoj provedbi od strane Rusije.
