Gradska opština Sopot i Opština Herceg-Novi, polazeći od tradicionalno bliskih odnosa i veza, sa željom da učvrste i prošire saradnju na obostrano zadovoljstvo i korist, u duhu iskrenog prijateljstva i uz posebno uvažavanje zajedničke kulture i istorije, potpisale su danas Sporazum o bratimljenju.
Potpisivanju Sporazuma prethodila je Inicijativa o uspostavljanju saradnje, koju je Skupština gradske opštine Sopot usvojila 7. novembra 2023. godine, a Opština Herceg-Novi sa zadovoljstvom prihvatila. Skupštine obje opštine donijele su Odluke o uspostavljanju saradnje i bratimljenju u maju ove godine, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi.
Sopot – Herceg Novi
Opštine će sarađivati i razmijenjivati iskustva u oblastima kulture, nauke, obrazovanja, sporta, rada lokalne samouprave, ekonomije, turizma, zaštite životne sredine, privrede i u svim drugim oblastima gdje za to postoji mogućnost i zajednički interes.
Sporazum su potpisali Stevan Katić, predsjednik Opštine Herceg-Novi i Živorad Milosavljević, predsjednik Gradske opštine Sopot.
Foto Opština HN
Specijalno za ovu priliku, u čast bratimljenja dvije opštine, kompozitor Rade Radivojević, napisao je i komponovao pjesmu koju je premijerno otpjevao hor muzičke radionice Centra za kulturu Sopot sa solistkinjama Mašom Stojanović i Kristinom Janković.
Vlada Crne Gore neće privatizovati, niti prodati Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” u Igalu, a neće biti ni otpuštanja radnika.
To je saopšteno danas na današnjoj Vladinoj konferenciji za medije.
Iza plana restrukturiranja Instituta, koji je najavila Vlada, stoji tim Univerziteta Crne Gore. Dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović kazao je da je za restruktuiranje Instituta predviđeno 106 miliona eura.
“Neće biti otpuštanja radnika”, naglasio je Jocović.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić optužio je bivšu vlast jer se, kako je naveo, Institut zapustio.
“Velikim nemarom bivšeg menadžmenta kao i bivših ministarstava, Institut “Simo Milošević” se od 2018. godine gasio. Ipak, mi nećemo privatizovati to preduzeće kao što su prethodne Vlade privatizovale sijaset kompanija u ranijem periodu. Mi idemo suštinski u neku vrstu dokapitalizacije”, poručio je on.
Smatra da je Institut uvijek bio specifičan i sa strane vlasiničke strukture.
“Tako su u 2018. godini pojedini manjinski akcionari kupili dio akcija po cijeni oko 10 miliona eura za preduzeće koje je pozitivno poslovao u tom trenutku. Međutim, velikim nemarom bivšeg menažmenta kao i ministarstava, to preduzeće se polako gasilo i bilo potpuno zapušteno”, kazao je Spajić.
Poručio je da su zadovoljni saradnjom sa Ekononomskim fakultetom koji je uradio, kako je kazao, “sjajan posao restrukturiranja”.
“Izvukli su maksimum i taj plan su uradili na svjetskom nivou”, naglasio je Spajić.
Ipak, podvukao je da bi tužilaštvo trebalo da ispita odakle su se stvorili toliki dugovi Instituta.
“Mi ćemo izvući Institut iz ove teške situacije”, naveo je on.
Institut Igalo – foto Slavica Kosić
Radunović: Nismo pribjegli stečaju, Institut brojnim građanima mnogo znači
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović rekao je da je ovaj plan maksimum što je Vlada mogla da uradi.
“Taj plan je realan i ostvariv. Sve je na akcionarima, a mi se za dalje ne pitamo. Učinili smo sve što smo mogli, čak smo i poveli računa kako se ne bi radila izmjena i dopuna PUP-a”, poručio je on.
Naglasio je da nisu pribjegli stečaju, jer Insititut brojim građanima znači mnogo.
“Previše bi bio skup zalogaj da moraju građani da nam se negdje drugo liječe. Taj Insitut je mnogim građanima pomogao, to je kapital koji je neizreciv u novcu. Institut može da postane centar medicinskog turizma na Balkanu”, ukazao je Radunović.
Jocović: Zaposleni su vjerni Institutu, otpuštanja radnika neće biti
Jocović je na današnjoj konferenciji poručio da je projekat restrukturiranja Instituta projekat crnogorskog društva, a ne Vlade.
“Odlazak Instituta u stečaj donosi nove posljedice za povjerioce, za dobavljače i za državu”, rekao je on.
Jocović je saopštio da će se u objekte Instituta uložiti 69 miliona eura.
“To je gro restrukturiranja. Takođe nema otpuštanja zaposlenih. Analiza koju smo sproveli je afirmativna, zaposleni su vjerni Institutu a njegov stečaj bi značio i gubitak te veze”, rekao je Jocović.
Planom je, kako je kazao, predviđeno 106,81 miliona eura za ovaj proces, od čega će 60 odsto ići iz budžeta.
Jocović je naveo da manjinski akcionari imaju opciju da ulažu ili da budu otkupljeni, te da i oni žele oporavak Instituta.
“Cilj je da obezbijedimo dugoročnu održivost, Građevinski fakultet je procijenio potrebna ulaganja u zgrade, opremu. Ta sredstva iznose 69 miliona eura, i to je investicija čime se Institut podiže na nivo od četiri zvjezdice. Plan počiva na pretpostavci da nema otpuštanja zaposlenih, a 26 miliona je predviđeno za finansijski oporavak”, zaključio je Jocović.
Sa dolaskom zime, Porto Montenegro sprema poseban program za sve posjetioce, sa nizom događanja koja će unijeti magiju prazničnog duha u svaku ulicu naselja. Ove zime, pod temom A Festive Season Less Ordinary, Porto Montenegro će pružiti nezaboravno iskustvo, sa sadržajem za svakog posjetioca.
Svečano otvaranje praznične sezone zakazano je za subotu, 30. novembra, kada će uslijediti dugo očekivano paljenje božićnih svjetala. U 18 časova, na trgu Boka Place, naselje će zasjati u punom sjaju, obilježavajući početak prazničnih dana. Posjetioci će uživati u božićnim pjesmama koje izvodi tivatski mješoviti hor “Jadran”, a topli napici će dodatno upotpuniti atmosferu pod zvijezdama.
Porto Montenegro
Od 30. novembra, svakog vikenda, praznična pijaca otvara svoja vrata, na trgu Boka Place i kroz marinu i naselje, sa bogatom ponudom koja uključuje sve od prazničnih slatkiša i unikatnih poklona, do mirisnih pečenih proizvoda. Pijaca će biti prava mala oaza za sve ljubitelje prazničnog ugođaja.
Praznična čarolija nastavlja se kroz brojne aktivnosti za porodicu i djecu. Praznične dječije igre nudiće zabavu za sve uzraste, dok decembar donosi i predstave za djecu na otvorenom, kreativne radionice, filmske projekcije pod vedrim nebom, pa čak i časove valcera.
Porto Montenegro
Ljubitelji muzike moći će da uživaju u seriji muzičkihnastupa uživo koji počinju 30. novembra. Na programu su božićni horovi, lokalni akustični izvođači, gudački kvartet, gitarski duo koji će donijeti savršen zvučni ambijent za sve koji žele da uživaju u prazničnim tonovima.
Porto Montenegro
Jedan od najposebnijih trenutaka ovogodišnje praznične ponude je otvaranje klizališta u Porto Montenegru, koje će biti otvoreno od 14. decembra do 30. januara. Klizalište će pružiti sate zimske zabave za sve uzraste, uz DJ nastupe koji će upotpuniti magiju vikendom. Porodice će imati priliku da učestvuju u ekskluzivnoj potrazi za blagom sa Deda Mrazom, stvarajući nezaboravne praznične uspomene.
Porto Montenegro
Bilo da se odlučite da uživate u živahnoj atmosferi događanja ili da jednostavno posmatrate naselje iz udobnog kutka, Porto Montenegro vas poziva da doživite prazničnu sezonu na svoj način. Pridružite nam se u proslavi zime sa porodicom i prijateljima i uživajte u prazničnoj magiji kakvu samo Porto Montenegro može da pruži.
“Iz bokeške pjatance“ naziv je knjige autora, novinara i publiciste Maša Čekića, koja je predstavljena u četvrtak u crkvi Svetog Duha u Kotoru.
Ideja za knjigu “Iz bokeške pjatance“ potekla je iz inicijative Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, koja je željela da nastavi tradiciju izdavanja djela zavičajnih autora, a projekat je potom prihvatio Centar za kulturu „Nikola Đurković“.
Knjigu su predstavili Dubravka Š. Jovanović, Radmila Beća Radulović, Marija Starčević i autor.
Urednica knjige, Marija Starčević, podijelila je sadržaj na četiri dijela, od kojih svaki sadrži osam priča i recepata, dok je dizajnerski pečat dao Voislav Bulatović.
“Veliki poznavalac kulinarske vještine, istinski promoter kuhinje bokeljske, pa i crnogorske, čuvar bokeškog govora i njegov poznavalac, zatim posvećeni istraživač naših običaja, užanci iz skorije kao i dalje prošlosti Mašo Miško Čekić nam je podario novu knjigu priča. Knjiga ima 32 priče koje su tematski podijeljene u četiri poglavlja i na kraju svake priče donosi stare, a u najvećem broju slučajeva i autentične recepte” – kazala je urednica knjige Marija Starčević.
Dubravka Jovanović predstavljajući knjigu i autora kroz njoj svojstven originalni bokeški način istakla je da je Mašo zaljubljenik u Boku Kotorsku, njene ljude i užance, govor i muziku, sačuvao šug i kolorit zelene i plave faše zaliva… Mali od kužine parićavao je pune teće, terine i supijere, pjadele i bombonijere bokeških delicija na radio valovima i televizijskim emisijama…
“Ova knjiga je kulturološko, etničko, etičko, estetsko štivo sa čijih stranica se filmskom trakom nižu mali i veliki životi puka i gospode građanskog Kotora i Boke u cijelini… Sve to smješteno u gotovo zaboravljene sitnice pokućstva koje je u urezane slike djetinjstva svjedoče o načinu života, življenja”, kazala je između ostalog Dubravka Jovanović, koja je podsjetila da je Čekić jedan od osnivača Žućenica festa u Tivtu, festivala koji posebnu pažnju posvećuje jestivoj travi žućenici, okuplja zaljubljenike i poštovaoce tradicionalnih vrijednosti i brojne turiste.
Iz bokeške pjatance – foto Boka News
Ona je brojnoj publici na kraju poručila da na škanciji Mašovih živih sjećanja iz djetinjstva, kao porculanska figurina je njegova baba Dragica i svo blago iz njenoga baula u čijem kantunu je i čuvena žuta sveska, puna rićeta, te preporučila knjigu “Iz Bokeške pjatance“ sa pričama iz kužine babe Drage.
Autor, Mašo Čekić je s posebnim emocijama evocirao uspomene na svoju baku Dragu i vremena kada su običaji i porodica bili srž života. Kako je istakao, ova knjiga nije samo kulinarska, već čuvar priča, ukusa i jezika koji polako blijede, ali ne smiju biti zaboravljeni.
“I pitali su me danas novinari koja je moja poruka ovoj knjiga. Ja sam rekao, ništa ne očekuje, ništa ne tražim, ali bi bio sretan kada bi djeca u osnovnoj školi, makar jedan, jedini, čas, sedmično, imala posvećenje povijesnog govoru, običajima i tradiciji Boke. A što se reče o te knjige, ja moram večeras da se zahvalim svim institucijama i pojedincima. Prije svega je gospođi Marija Stačević koja je uložila dosta truda uređivajući ovu knjigu i Voislavu Bulatoviću koji je napravio jedan tako šaran, lijep, novogodišnji, božićni dar od ove knjige” – kazao je Mašo Čekić.
Iz bokeške pjatance – foto Boka News
Autor je poručio da čuvamo porodicu, jer je ona temelj našeg postojanja.
“Njegujmo tradiciju i jezik, jer u njima živi duša naših predaka. Sačuvajmo istoriju i identitet, jer su oni naše sidro u vremenu. Ako zaboravimo ko smo i odakle dolazimo, izgubili smo ne samo prošlost, već i budućnost. Boka je više od prostora – ona je priča, nasljeđe i ljubav koje moramo prenijeti onima koji dolaze“ – zaključio je Mašo Čekić.
“Osjećam posebnu zahvalnost i privilegiju što je baš Kulturnom centru pripala čast da bude izdavač ovakve knjige koja na najbolji mogući način baštini ljubav prema nasljeđu, jeziku Boke i na kraju krajeva ljubav prema onom osnovnom u našim životima, a to je hrana” – poručila je direktorica Radmila Beća Radulović u ime izdavača Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
U muzičkom dijelu programa nastupile su Danica i Irina Matanović.
Promocija je upriličena u okviru programa proslave 21. novembra Dana opštine Kotor.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da će Rusija upotrijebiti svo raspoloživo oružje protiv Ukrajine ako Kijev dobije nuklearno oružje.
New York Times je prošlog tjedna izvijestio da su neki neimenovani zapadni dužnosnici sugerirali da bi američki predsjednik Joe Biden mogao dati Ukrajini nuklearno oružje prije nego što napusti dužnost.
Krhotine ruskih dronova ozlijedile jednu osobu u Kijevu
Dijelovi oborenih ruskih bespilotnih letjelica pogodili su, u četvrtak kasno navečer, zgrade u dva kijevska okruga i pritom ozlijedili jednu osobu, objavio je Reuters pozivajući se na lokalne dužnosnike.
Na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram objavljene su slike ruševina razbacanih unutar i izvan pedijatrijske klinike u gradskom okrugu Dniprovskyi, na istočnoj obali rijeke Dnipro.
Zaštitar objekta prebačen je u bolnicu, a oštećene su i susjedne zgrade.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko istaknuo je da su krhotine bespilotne letjelice pogodile infrastrukturu u okrugu Sviatoshynskyi na zapadnoj obali rijeke.
Zračna uzbuna potrajala je više od sat vremena.
Ukrajina kaže da je brža vojna pomoć važnija od novačenja većeg broja ljudi
Ukrajina je pozvala svoje partnere da ubrzaju vojnu pomoć, rekavši da je brža isporuka kritične opreme na bojnom polju važnija od novačenja više ljudi.
Visoki dužnosnik američke administracije rekao je u srijedu da Ukrajina ne mobilizira dovoljno novih vojnika kako bi zamijenila one izgubljene na bojnom polju te je pozvao Kijev da smanji dobnu granicu za mobilizaciju s 25 na 18 godina.
– Sada smo u situaciji kada nam treba više opreme za naoružavanje svih ljudi koji su već mobilizirani i mislimo da je prvi prioritet brže slanje vojne pomoći, rekao je Heorhij Tihij, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova.
Njegova je izjava poduprla komentar ukrajinskog predsjedničkog savjetnika Dmitra Litvina koji je kritizirao sporu vojnu pomoć.
“Od Ukrajine se ne može očekivati da će kompenzirati kašnjenja u logistici ili oklijevanje u podršci smanjivanjem dobne granice za ljude na prvoj crti”, napisao je Litvin na platformi X.
Snage Kijeva bore se protiv oštrog ruskog napredovanja duž raširene crte fronte, gdje moskovske trupe osvajaju selo za selom u pokušaju da na kraju zauzmu cijelu industrijaliziranu regiju Donbasa.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova dodao je da se ukrajinska mobilizacijska strategija redovito raspravlja s partnerima zajedno s drugim temama, poput obrambene strategije i sankcija Rusiji, ali je zanijekao da je bilo neslaganja oko toga.
– Mogu potvrditi da se o ovoj temi razgovara na pregovorima, ali mogu i opovrgnuti da je to točka napetosti ili da se o tome razgovara na kritičan ili negativan način, rekao je.
Od dočeka Nove godine dijeli nas nešto više od mjesec dana, no pripreme na krajnjem jugu već su u tijeku. Na Stradunu će zapjevati Zucchero i Tony Cetinski. Slobodnog smještaja još ima, a otkriveno je i po kojim cijenama.
Pripreme za zimski festival na Stradunu u punom su jeku. Na pozornici u najvažnijoj noći u godini zapjevat će Zucchero koji će Dubrovčane uvesti u novu 2025.
“Nisam fan njegov baš, ne slušam pogotovo takvu vrstu muzike, ali ne znam, možda drugi ljudi vole”, kaže Đani iz Dubrovnika. “Da, izbor je ok”, smatra Dita.
Iz gradske uprave vjeruju da će privući velik broj gostiju iz Europe, a bit će to i najskuplji doček u povijesti Dubrovnika.
“60.000 eura koliko košta Tony Cetinski će biti plaćeno iz proračuna Grada. 400.000 eura koliko košta Zucchero bit će pokriveno sponzorima”, kaže za Dnevnik.hr gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Smještajni kapaciteti polako se pune. Privatni iznajmljivači zasad su zadovoljni. Nino Dubretić, vlasnik agencije za iznajmljivanje otkriva brojke: “Oko 200 do 300 rezervacija što je lijepo. Online kanali imaju oko 25 posto dostupnosti, većina je zatvorena jer ne rade zimi, ali može se naći dosta smještaja po 100 eura po noćenju.”
Dubrovnik – foto arhiva Boka News
Ove zime u Dubrovniku će raditi 15 hotela, među njima i jedan visoke kategorije. Mario Matković, direktor hotela, kaže da je popunjenost jako dobra: “Ali ne samo zbog Zucchera nego je dobra kroz cijeli 12. mjesec zahvaljujući zimskom festivalu”.
Slobodnih soba još ima, kaže, ali ne mnogo. Iz Turističke zajednice ove su godine svoje marketinške aktivnosti više usmjerili prema privlačenju stranih gostiju, pogotovo iz destinacija s kojima je Dubrovnik povezan zračnim putem.
“Mi smo imali booking od prije par dana koji kaže kako je u hotelima oko 4000 gostiju već bukiranih. Prošle godine bilo je oko sedam u hotelima. Ono što znamo je da u onom trenutku kad se oglasilo koncert Thompsona booking skočio”, poručuje Miroslav Drašković, direktor Turističke zajednice Grada Dubrovnika.
Razgovori na temu “Emisija sa kruzera i njihov uticaj na ambijent (Luka Kotor)“, održani u amfiteatru Pomorskog fakulteta u organizaciji “Kluba alumnista”, potvrdili da upravo sa strane mora dolazi najveći procenat zagađivača
Luka Kotor je prepoznata po sektoru kruzinga, kao jednom od najznačajnijih industrijskih sektora koji doprinosi emisiji zagađivača vazduha (HC, CO, SO2, NOx, nano-čestice). Iako se naučni istraživači na Pomorskom fakultetu u Kotoru od 2013. godine bave mjerenjima koncentracija štetnih gasova i čestica kao produkata dolaska kruzera u zaliv, pomorski inspektori i dalje teško dolaze do validnih podataka kojima bi dokazali da se kroz dim iz izduva brodova u vazduh koji Bokelji i Bokeljke udišu, emituju i otrovne čestice.
Posebno su opasne ultrafine čestice koje imaju jako veliki uticaj na kardiovaskularne i respiratorne organe i prouzrokuju zdravstvene probleme kod ljudi u Zalivu. Sredozemlje, kome pripada i Crna Gora, će od maja 2025. godine postati peto područje kontrole emisije sumpornih oksida (ECA), što znači da će brodovi koji prolaze Sredozemnim morem morati da slijede ograničenje sumpora od 0,1% u gorivima koja koriste. O ovome se diskutovalo na panelu “Emisija sa kruzera i njihov uticaj na ambijent (Luka Kotor)“, održanom u amfiteatru Pomorskog fakulteta u organizaciji “Kluba alumnista”, koji okuplja sve završene studente Pomorskog fakulteta i bivše Više pomorske škole u Kotoru. Nastoje da daju svoj doprinos da se sve međunarodne i državne regulative u ovom domenu ispoštuju.
Korelacija aktivnosti kruzera sa koncentracijom otrovnih čestica
Statistički podaci u vezi emisije “finih čestica” pokazuju da je smrtnost ljudi u određenim regionima svijeta u direktnoj vezi sa velikim obimom pomorskih aktivnosti u ključnim lukama. Na istom fonu je i istraživanje “Praćenje koncentracije čestica (PM) emitovanih sa kruzer brodova u ambijentalnom vazduhu Kotorskog zaliva”, koje je sprovela mr Radmila Gagić sa Pomorskog fakulteta Kotor, dokazavši da postoji visoka korelacija aktivnosti kruzera u prostoru Kotorskog zaliva sa koncentracijom čestica u ambijentalnom vazduhu. Primjenom preporučenih svjetskih modela za procjenu ukupne emisije, u skladu sa kojim druge države uredno izvještavaju doprinose pomorskog transporta emisiji zagađivača i čestica u vazduhu, na Pomorskom fakultetu su proračunali kakvi su statistički podaci za kotorsku luku. Do podataka su došli na osnovu javnih baza koje su dostupne na sajtu Luke Kotor, na osnovu doprinosa alumnista, kapetana brodova, upravitelja, pilota koji operiraju brodovima, i primjenom jednog prepoznatljivog modela, razvijenog za potrebe procjene ukupne emisije iz pomorskog transporta. Podatke su prikupili za 2013, 2014. i 2015. godinu, u kojoj je izmjereno čak 24,9 tona grubih čestica emitovanih sa kruzera.
-Kao savremena kruzing luka koja u godinama unazad bilježi nagli rast broja kruzera- prethodne godine uprava luke je iznijela podatak da očekuje 460 dolazaka brodova sa preko 700 hiljada turista, to je svakako jedan veliki ekonomski doprinos za razvoj našega grada, naše regije i države, međutim, najveći problem je neuravnoteženi sezonski udio- preko 75% obima kruzing aktivnosti realizuje se u tom periodu od juna do novembra i samo samo 32% u periodu tokom decembra do maja naredne godine. Ovaj neuravnoteženi sezonski udio ukazuje na približno 2,4 puta veći broj dolazaka kruzera u jednom kratkom vremenskom intervalu, bilježi Gagić.
Istraživanje Radmile Gagić je pokazalo da je najreprezentativnija lokacija bio Prčanj, kao jedna od najbližih tačaka koje tiče kruzer prilikom dolaska u Luku Kotor, uzevši u obzir sve meteorološke parameter i preovlađujući smjer vjetra tokom godine. Podaci ukazuju na lokaciju izvora zagađivača – da upravo sa strane mora dolazi najveći procenat zagađujućih čestica. Gagić je upozorila da u našem akvatorijumu postoji veliki rizik od produženog efekta visoke koncentracije sekundarnih čestica u vazduhu, te da će u daljim istraživanjima izdvojiti zagađivače sa brodova od onih sa kopna.
– Naša država nema sisteme za automatsko praćenje aktivnosti kruzera u Zalivu, sa ciljem skladištenja operativnih podataka visoke vremenske rezolucije. Da imamo bazu istorijskih podataka koje bismo mogli da inkorporiramo sa ovim podacima o koncentracijama zagađivača, mogli bismo da damo nekakve projekcije, odnosno, da se vrši na neki način predviđanje u slučaju da se broj kruzera poveća, kada se njihova pozicija u vezu sidrišta 1, 2 i 3 poveća, u zavisnosti od opterećenja i ostaloga. Takođe, detaljnom hemijskom analizom uzoraka možemo dobiti aproksimativno približan podatak o tome koliko je došlo konkretno iz brodskih motora, a koliko je došlo iz drugih izvora zagađenja. To su neki budući pravci u istraživanju, poručuje mr Radmila Gagić.
Da bi inspekcija mogla da u potpunosti primjenjuje odredbe MARPOL VI, potrebni su tačni podaci
Prezentacija Željko Lompar
-Mi sada nemamo podatke o kvalitetu vazduha, nemamo ni instrumente, a ni načina da dođemo do tih podataka da bismo kao inspekcija mogli da reagujemo. Nije važno da li će te podatke mjeriti Ekološka inspekcija, ili će to biti Pomorski fakultet, Institut za biologiju mora- bitno je da mi dođemo do podataka na osnovu kojih bismo u potpunosti mogli da primjenjujemo odredbe MARPOL VI – sprečavanje zagađenja mora sa plovnih objekata. Čitav jedan dio Zakon o zaštiti vazduha stoji nesproveden, jer nemamo egzaktne podatke o zagađenosti zaliva štetnim česticama. Potrebno je da se povežu institucije koje odlučuju o ovim pitanjima i potrebna je oprema koja nije nimalo jeftina. Inspektori nisu oni koji rade ta mjerenja, mi samo djelujemo na osnovu dobijenih parametara od instutucija kojima je to posao, kazao je za BN mr Željko Lompar, inspektor PSC Montenegro koji je ove godine sproveo novčane kazne kod dva kruzera. Za sada on ispitivanja vrši samo na osnovu podataka o kvalitetu goriva, koje kapetan kruzera daje prije no što dođe u luku.
Crnogorsko zakonodavstvo implementiralo je u svoju regulativu svih šest aneksa Konvencije MARPOL-a kroz Zakon o zaštiti mora od zagađenja sa plovnih objekata, Zakon o zaštiti vazduha, Zakon o zaštiti morske sredine i Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe. Propisna je upotreba goriva od 0,1 procenta sumpora, sve iznad toga se kažnjava, a takođe je zabranjeno i korišćenje skrabera u lukama i sidrištima luka u Crnoj Gori. Kao 27. članica Pariškog Memoranduma (Paris MOU), Crna Gora ima obavezu da preko svojih inspektora obavi minimum 60 godišnjih pregleda brodova. Inspektori rade po nalogu ove organizacije, ali imaju i pravo da samoinicijativno pokrenu pregled, pri čemu odgovaraju direktno Ministarstvu pomorstva. Svaki pregled treba da ima i potpis kapetana broda, a izvještaji koje inspektori pišu, vrlo su kompleksni i zahtjevni.
Tekovine naučnih istraživanja daruju državnoj upravi
Prof. dr Danilo Nikolić
Rezultate projekata naučnika pri Centru za istraživanje, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta mogu da koriste i državne institucije kroz zakone i podzakonske akte. Država ranije nije prepoznala potencijale akreditovane laboratorije za goriva, dok je radila pri Pomorskom fakultetu, ali se u ovom klubu nadaju da će akreditacije novijih projekata na Pomorskom fakultetu naći uporište u državnim institucijama.
Od 2. septembra krenuli su sa realizacijom sedam projekata, od kojih je njih četiri na temu zagađenja vazduha i dekarbonizacije pomorskog transporta, a ostali su u vezi zagađenja plastikom, korišćenja morskog otpada za proizvodnju biokompozitivnog materijala itd.
-Za nas je najbitniji projekat pisanja strategije o postavljanju prvih “zelenih koridora” u Jadransko-jonskom basenu, u vezi putničkog pomorskog transporta (trajekti i kruzeri) u kome su nam partneri iz svih zemalja Jadransko-jonske regije, osim Slovenije. Cilj nam je da vidimo koje su nam nove tehnologije dostupne u vezi infrastrukture alternativnih goriva, a planirali smo Iidodatnu nabavku opreme, kako bismo utvrdili nulto stanje u vezi zagađenja vazduha od pomorskog putničkog transporta u smislu mjerenja gasovitih zagađivača i čestica. Jedna od stavki je i upotreba dronova za procjenu zagađenja vazduha i procjenu sadržaja sumpora koji sagorjeva u procesu rada kruzera. Takođe ćemo, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine nabaviti instrumente za ispitivanje koncentracije nano-čestica, koje do sada nismo regulisali, one su najmanje, ali brojčano su najprisutnije i u ljudskim plućima se najdublje i najduže zadržavaju. Ako ovo istraživanje kroz pilot projekat uspije, možemo tu ideju i rezultate ponuditi državnoj upravi, da to koriste u realnim situacijama, ili da im mi pomognemo da vrše kontrolu, poručuje dr Danilo Nikolić, redovni profesor na PF.
Kad brod dobro “diše”, onda nema dima
Posade kruzera, dok su u Zalivu, radije uključuju dva-tri generatora sa malim opterećenjem, nego jedan sa srednjim -upravo to najmanje opterećenje ili ono najveće opterećenje, kada brod kreće, prouzrokuju najveće zagađenje česticama.
Dragan Maslovar
-Kad brod dobro diše, onda nema dima, ističe C/E Dragan Maslovar, direktor novogradnje – O.O.S. International Holandija, u uvodu svog izlaganja o novim tehnologijama u oblasti dekarbonizacije. Uputio je prisutne u tipove dima od nesagorjelog goriva sa kruzera, te upozorio na opasnost sumporne kisjeline iz “skrabera” i nagovjestio pooštravanje kriterijuma za čistoću goriva.
Maslovar smatra da je osnovni problem “zid koji je podignut između struke i Ministarstva pomorstva”.
-Ljudi koji odlučuju nisu uključeni u pomorsku problematiku, a struka koja je upućena, nema način da komunicira sa donosiocima odluka. Crna Gora je mala država I možda nema resurse da razvija iszttrage ili prati nove trendove, kao napr. Baltičke države, ali bismo mogli njih da kopiramo, pogotovo zato što smo ustavno, deklarativno Ekološka država. Prema tome, trebalo bi da budemo mnogo striktniji u poštovanju i sprovođenju pravila IMO, čiji smo potpisnik. Da pojednostavim- na pitanje da li brodovima treba dozvoliti da uplovljavaju sa skraberima na teškom gorivu, pošto je veliki procenat rizika da se napravi polucija mora i zraka, odgovor je – NE, kaže Maslovar i dodaje da su isti taj odgovor dale vlade baltičkih zemalja.
-Ako obavežemo brodare sa gorivom niskog procenta sumpora, time obezbjeđujemo čistiji zrak u Boki i mnogo manje rizika od polucije, a to je naša obaveza od maja iduće godine, kada Mediteran postaje ECA zona. Do sada je bilo lutanja, pa smo mogli da vidimo poluciju koja je prolazila nekažnjeno, zato što nemamo ni resurse, ni zakone ni kvalifikovano osoblje koje bi moglo da iskontroliše kako treba i samim tim da natjera brodare da ispoštuju zrak, kaže Maslovar za Boka News.
Zainteresovani za temu zagađenja vazduha
Egzaktni podaci uz akreditaciju i potporu države
Poslenici Pomorskog fakulteta su uz podršku Luke Kotor i pilota nekoliko puta bili u posjeti kruzerima u Kotorskom zalivu. Zbog bojazni od propisa koji važe u Evropskoj uniji, neki od kruzera su već tada koristili goriva sa manjim procentom sumpora.
-Siguran sam da velika većina brodova koristi adekvatno gorivo, imaju nove tehnologije, mnogo se ulaže u te kruzere, ali znajte da u Kotor dolaze i kruzeri koji su godišta 1995, kao i oni nove tehnologije iz 2023. godine. Ono što mi možemo da radimo jesu istraživanja, ispitivanja i kontrola u skladu sa državom, da nam dozvoli da se akreditacijom uzimaju uzorci, da se vrše analize i onda nećemo više doći do situacije da razmišljamo o tome da li i koje gorivo brod koristi, nego ćemo imati egzaktne podatke, čime se mi ustvari bavimo, kaže doc. dr Miroslav Vukičević, predsjednik Alumni kluba.
On skreće pažnju da zakon predviđa ispitivanje oko 25% brodova od svih koji dolaze u Kotorski zaliv, što je teško postići s obzirom da Kotor ima samo jednog stalnog inspektora i drugog koji je angažovan po ugovoru, te da je zaliv prebukiran dolascima 520 brodova godišnje, pa u Luci u nekim danima bude po pet ili šest kruzera.
-Prema rezultatima istraživanja za strategiju u pomorstvu, kako godine budu išle i kako se broj kruzera bude povećavao, povećavaće se i broj lučkih inspektora- to nije još zaživjelo. Da li će i kad će, to je pitanje za državu, poručuje Vukičević.
Najljepši uvod u budvansku prazničnu atmosferu i ove godine predstavlja festival brze hrane i pop-rock muzike pod nazivom „Adriatic Street Food“, koji počinje u nedjelju, 1. decembra i trajaće sve do 14. januara sledeće godine.
Nedaleko od Starog grada na Slovenskoj obali, na platou ispred zgrade nekadašnjeg Jugoslovenskog riječnog brodarstva, posjetioci će tokom 45 dana trajanja festivala uživati u raznovrsnoj ponudi brze hrane i novogodišnjem ambijentu, a svakodnevni program će uključivati nastupe DJ-eva i raznih bendova i muzičara.
Na 18 montažnih objekata – kućica, koje je Turistička organizacija opštine Budva nedavno dodijelila najboljim ponuđačima putem javnog konkursa, budvanski ugostitelji će služiti burgere, roštilj, giros, pice, tortilje, sendviče, razne paste i salate, slatke i morske specijalitete. Radnim danima će budvanski DJ-evi Necke, Burkakke, Gariow/CBX, John K i Nikola Šoć donositi brz ritam festivalskoj zoni, dok će vikendima i tokom prazničnih dana posjetioci uživati u live nastupima crnogorskih bendova, kantautora i pjevača.
Adriatic Street Food Festival Budva
Dobro poznati bend „Vis Tetra“ svojim repertoarom će razgaliti publiku u nedjelju, 1. decembra, od 22 sata i ujedno otvoriti ovogodišnji „Adriatic Street Food“ festival. U narednim danima i nedjeljama nastupaće i bendovi „Milky Wave“, „Toć“, „Priganitze“, „Crveno i crno“, „Kuba“, „Sung CU“, „Senkina đeca“, „Kira“, zatim Đurđa trio, Mila Nikić i L’ombelico, Jack Lupino, Eliza Stark&Drappers, Sancho Pansa, Prizma, Filip Sjekloća i Dina Kukalj i drugi. Detaljan program, koji izlazi u susret najrazličitijim muzičkim ukusima, nalazi se na sajtu Turističke organizacije opštine Budva
„Prošle zime je festival „Adriatic Street Food“ prvi put realizovan u cilju unapređenja budvanske turističke ponude u periodu van glavne turističke sezone i bio je centar dobre zabave i jedno od najomiljenijih zimskih mjesta za popodnevne i večernje izlaske, kako građana, tako i posjetilaca Budve. Poneseni pozitivnim utiscima i komentarima, i ove godine sa radošću organizujemo ovaj festival modernog koncepta, koji predstavlja sjajnu uvertiru za još jedan fantastičan doček Nove godine na glavnom gradskom trgu u Budvi“ istakao je Nemanja Kuljača, direktor Turističke organizacije opštine Budva.
Muzičko scensko djelo “Bokeška priča” biće izvedeno u petak 29. 11. u 19 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat – saopšteno je na press konferenciji u Muzičkoj školi Tivat.
Ovo djelo nastalo je kao rezultat zajedničkog rada Muzičke škole, NVO “Ars Praesentia Boke Kotorske” i Centra za kulturu Tivat, a u potpunosti ga realizuju učenici i profesori Škole uz umjetničku i stručnu pomoć saradnika.
“Bokeška priča” predstavlja jedinstveni kulturni projekat koji kroz muziku, glumu i ples mladih talenata oslikava tradiciju i baštinu Boke.
Na press konferenciji su govorili Neven Staničić, dugogodišnji izvršni i direktor pozorišne produkcije tivatskog Centra za kulturu, Pina Bubanja, predsjednica NVO “Ars Praesentia Boke Kotorske” i Zorana Jovanović, direktorica Muzičke škole Tivat.
“Članovi naše NVO su profesori, bivši i sadašnji Muzičke škole. Ideja je da povežemo što više učenika i profesora Škole. Akcenat je na muzici, ali tu su mali glumci, mali hor, orkestar Škole i KUD”Boka”. jedna grupa od šest članova. Iskorišćen je tekst Stevana Koprivice “Novela o ljubavi” a prvu pomoć su mi pružili glumica Dubravka Drakić i Neven Staničić, koji su osjetili značaj jednog ovakvog projekta. Najveću pomoć pružila je Muzička škola. Ovo je veliki izazov, na sceni se nalazi stotinu izvođača. Ideja je u startu djelovala prezahtjevna, ali djeca su pokazala da to mogu. Osim Dubravke i Nevena, koji je cjelokupnu priču modernizovao i prilagodio je današnjim generacijama, zahvaljujem se Zoranu Kruti koji nam je napravio rekvizite, profesorici Andrei Ćoso koja je uradila odabir muzike, kompaniji “Una” i Mišku Lučiću koji nam je dao odijela, mrežu i još neke rekvizite, i naravno profesorima škole, Anđeli Homen, Tamari Fistrič i Martini Vuksanović. Neven mi je prvo predstavio sa kakvim problemima se suočavamo, ali vrlo brzo je rekao i kako to možemo realizovati. Njemu sam neizmjerno zahvalna. Ovo je zaista jedinstven projekat koji će pokazati šta ova djeca mogu. Pokrovitelj projekta je Centar za kulturu Tivat, a finansijsku podršku smo dobili, kao NVO, od Opštine Tivat kroz projekte koji se raspisuju za NVO” – rekla je Pina Bubanja.
“Svi profesori naše škole su dali veliki doprinos. Oni su radili na individualnim časovima sa djecom. Na svakom času svaki od tih profesora, a imamo ih 62. strpljivo je radio sa djecom. Ovo je generacija koja nosi nove kvalitete i ima spremnost za scenu i otvorenost. Mi to ovdje podržavamo i pomažemo. To će nam najbolje pokazati mladi glumci. Na prvoj probi svi smo bili zabrinuti, ali kad je proba završena djeca izlaze i spontano pjevaju “Aoj Boko, moja mila” jer im je to ostalo sa probe. To ću pamtiti do kraja života. Moramo čuvati tradiciju. I meni je tad bilo toplo oko srca i rekla sam sama sebi: Biće ovo dobro” – istakla je direktorica Zorana Jovanović.
“Ja sam stalno zabrinut za nečim. Ušao sam u ovaj projekat na račun Pine Bubanje, a i Dubravka Drakić me obavjestila da bih morao da poguram stvar. Drago mi je da se bokeljski tekstovi koriste. To se primilo u ovoj sredini. Eto postalo je i dio školskog procesa i veoma mi je drago zbog toga. Mjuzikl sam po sebi je komplikovan. U mjuziklu svi moraju biti slatki, svi se moraju dopasti. Suočili smo se sa onim što mi prija, a to je da Tivat sa svojim kapacitetom, prije svega muzičkim i obrazovnim, može da se usudi da uđe u ove vode. Naravno, mi ćemo djeci mnogo toga oprostiti, ali i priznati da kapacitet kao takav i postoji. Tivat je prije svega grad muzike. Kompletan kulturni život u ovom gradu počeo je zapravo od muzike. Mislim da smo i sa ovim sve zreliji i bliži priči da u Tivtu počnemo razmišljati, ne samo romantično, o jednom profesionalnom orkestru, gradskoj filharmoniji. Ta poruka stoji. Rad sa djecom je inspirativan. Ovo je bokeška priča i digitalizovana Novela o ljubavi. Jedan od glavnih rekvizita je mobilni telefon. I od njega počinje i završava ljubav. Ali ništa bez onog tradicionalnog, jer bez toga je nemoguća. Ima tu i odnos sjevera i juga, Boke i okruženja, našeg temperamenta i drugih temperamenata. Zato je zaštitni znak kompas u obliku srca u znaku ljubavi” – rekao je Neven Staničić.
Sinoćnja najava bivšeg predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića (gostovanje na TV Vijesti) očito je plan novog bezakonja u koje želi uvući članove OIK-a i DIK-a, a povodom čega je Demokratska partija socijalista ranije već podnijela više krivičnih prijava.
Suočen sa izbornim porazom, Jokić po svaku cijenu želi nastaviti sa opstruiranjem zakonskih procesa, uvlačeći u to druge ljude koji mogu snositi zakonsku odgovornost, saopšteno je iz OO DPS Kotor.
Najavljujući da će po istoj pravnoj stvari ko zna koji put, zbog nesazivanja sjednice OIK u cilju proglašenja konačnih rezultata izbora u Kotoru, uputiti žalbu DIK-u, novi je u nizu pokušaja zloupotrebe volje građana od strane lokalnog gubitnika kojem su građani okrenuli leđa.
Umjesto da poštuje pravosnažne i izvršne odluke drugostepenog organa, Jokić podstrekava članove OIK da počine zloupotrebu službenog položaja, čineći to suprotno Poslovniku o radu OIK-a.
Nikakvog sazivanja sjednice OIK ne može biti dok god je u toku postupak po žalbi DPS-a pred Ustavnim sudom.
Iz tog razloga, sve one koji se pokolebaju i koji budu razmišljali o pristanku na Jokićevo podstrekivanje, najdobronamjernije upozoravamo da će biti odmah suočeni sa ozbiljnom krivičnom odgovornošću, za koju su zakonom predviđene i zatvorske kazne.
Dakle – ne igrajte se sa zakonom, ne dozvolite da budete instruirani od strane gubitnika koji preduzima očajničke poteze, pri čemu u problem želi uvući isključivo vas i nikoga više. Jer, kao što dobro znate – dvije krivične prijave smo već podnijeli i činićemo to i ubuduće kad god naiđemo na kršenje zakona.
Ne prkosite institucijama, jer ništa i niko, a posebno ne onaj ko se ni u koalicijama više ne može sakriti od izbornih poraza, nije vrijedan rizikovanja flagrantnog kršenja zakonskih procedura i rizikovanja robije, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Kotor.
