Brojne aktivnosti studenata Pomorskog fakulteta Kotor povodom Međunarodnog dana studenata

0
radionica

Studentska organizacija Pomorskog fakulteta Kotor obilježava Međunarodni dan studenata 17. novembra. Tim povodom organizovaće se niz aktivnosti i to:

  • Radionica pod nazivom „Naučimo da vežemo brodske čvorove“
  • Kurs zavarivanja i kidanja
  • Izložba fotografija studenata Pomorskog fakulteta Kotor
  • Takmičenje u FIFI
  • Brucoško veče
izložba

Svi događaji će se održavati u grupama uz poštovanje mjera NKT-a.

Lastovo, posljednja hrvatska korona-free zona

0
Lastovo – Foto HANZA MEDIA

Korona je načela i Vis, sa šest zaraženih koliko ih je evidentirano u ponedjeljak ujutro. Na dalmatinskom se području samo Lastovo može pohvaliti da je bilo i ostalo korona-free zona, donosi Slobodna Dalmacija.

Od prvog zabilježenog hrvatskog slučaja koronavirusa do današnjeg dana na Lastovu nisu imali ni jednog zaraženog. Čak deset mjeseci, unatoč odličnoj turističkoj sezoni, oni prkose pandemiji.

Stoga o “lockdownu” ne razmišljaju, iako se šuška kako bi neki Lastovci rado dočekali vijest o kompletnom zatvaranju. A taj stav potvrđuju i najave viškoga gradonačelnika i načelnika Stožera civilne zaštite Ive Radice, koji kaže će se u slučaju porasta broja oboljelih zatvoriti otok, kompletno, na deset dana. Tu najavu je čuo i lastovski načelnik Leo Katić, no takav scenarij na svom teritoriju za sada ne vidi.

– Mislim da mi i dalje trebamo biti normalni, da se trebamo paziti i nadajmo se kako će sve biti u redu – kratko je izjavio načelnik Katić.

Na Lastovu se o koroni uopće ne želi govoriti za javnost. Oko toga su prilično rezolutni i jedinstveni. Svakako ima nešto u njihovu modelu obrane, temeljenom na općenitom mišljenju kako svojim ponašanjem u kontaktu s ljudima izvan otoka, nepoznatima, odlučuju o svom zdravlju i zdravlju svojih susjeda. Ukupno njih 670 živi na Lastovu i možda je zato nekima od njih kompletna izolacija i zatvaranje za pridošlice opcija koja ima smisla.

– Ima i takvih koji bi te mjere odmah proglasili, kako ne. Ali zašto bi se ovaj naš otok zatvorio? Gdje je tu smisao, kad smo već sami po sebi ovako udaljeni od kopna, toliko izolirani od svih drugih? – pita se jedan od najvećih lastovskih poduzetnika, Marčelino Simić, vlasnik restorana i marine, kroz koje je ovog, za brojne turobnog ljeta, prodefiliralo minimalno 15 tisuća ljudi.

Pa kaže kako na otoku tu tezu o zatvaranju podržava “stariji svit”, koji jedino kretanje ima do butige, doktora, crkve i prozora s kojeg “ćiri” na ono što se vani događa. Odlukom o zatvaranju otoka, veli, oni bi onemogućili dolazak tih što bi na Lastovo stigli bez nekog konkretnog razloga.

– E, ali bi u isto vrime digli tu mjeru zabrane na Božić, kada nam dolazi naša mladost što se školuje na kopnu. I držali bi ga otvorenim dok su oni tu. I čim odu, proglasili zatvaranje do travnja, kad počnu dolaziti prvi gosti. Ima nešto i u ovom našem suncu, vitaminu D i jodu. Nemamo mi ni zmija otrovnica, ni otrovnih pauka… Šalim se, ali nas je život u izolaciji, koja uvijek traje, učinio jačima. Možda se zato ovako dobro držimo – veli Marčelino Simić.

Gradski i prigradski autobuski saobraćaj postao neisplativ

4
blue line

Autobusko preduzeće „Blue Line“ iz Herceg Novog koje ovbavlja gradski i progradski saobraćaj na teritoriji Opštine Tivat ukinulo je dva večeranja polaska autobusa na liniji koja spaja centar Tivta sa Radovićima kao mjesnim centrom Krtola.

Odluka menadžmenta te kompanije da ukine posljendji večernji polazak autobusa u 18  iz Radovila ka oko 12 kilomegtara udaljenom centru Tivta, odnosno posljednjju povratnu liniju na istoj relaciji koja je iz Tivta za Krtole polazila u 19 sati, izazvala je nezadovoljstvo dijela mještana Krtola koji su i ranije nerijetko prigovarali zbog načina na koji hercegnovska firma obavlja javni gradski i prigradski prevoz u južnom dijelu tivatske opštine.

„Prilično bahato i nenajavljeno su nam ukinuli posljednju večernju liniju u 18, odnosno 19 časova. Sada, ko nema najmanje 10 eura za taksi u jednom pravcu, ne može ni pomisliti da se uveče iz Krtola uputi u grad na recimo, izložbu ili koncert. Smatramo da nova gradska vlast Tivta  mora riješiti problem javnog prevoza za Krtole jer ovako ispada da smo mi građani drugog reda koji nemaju način da se javnim prevozom u odgovarajuće doba dana, prebace do centra grada i vrate kući“- kazala nam je Lidija Franović sa Obale Bogišiča koja često koristi usluge javnog gradskog i prigradskog prevoza u Tivtu.

Iz kompanije „Blue Line“ su nam nezvanično potvrdili da su ukinuli posljednja dosadašnja dva večeranja polaska između Tivta i Radovića zbog nerentabilnosti i činjenice da je koronakriza već prouzrokovala  velike ekonomske probleme tom preduzeću i njegovo saobraćanje na linijama gradskog i prigradskog prevoza u Opštini Tivat pod aktuelnim uslovima, učinila potpuno neisplativim.

„Mi smo i ranije u zinskom periodu na liniji Radovići-Tivat-Radovići u popodnevnim i večernjim terminima saobraćali kombijem kapaciteta 12 putnika, umjesto midibusom jer ni tada nije bilo puno putnika na toj relaciji. Sada na ta dva zadnja polaska u prosjeku imamo jednog do dva putnika, a što je krajnje nerentabilno i ni izbliza nam sa aktuelnom cijenom karte od euro-dva, ne pokriva troškove goriva i vozača“- rekli su iz „Blue Linea“. Istakli su da su sa problemima rentabilnosti koje imaju u održavanju javnog gradskog i prigradskog saobraćaja u Tivtu već upoznali kako bivšu lokalnu DPS-SD-HGI upravu, tako i novu opštinsku vlast u tom gradu koju čine tri građanske liste NP, BG i GB i sa kojima pokušavaju da nađu obostrano prihvatljivo riješenje. Po njima, riješenje je povećanje subvencija iz gradske kase za prevoznika koji treba da održava linije na kojima nema dovoljno putnika, da bi one bile isplative.

Novi gradonačelnik Tivta Željko Komnenović sa saranicima već je imao sastanak sa menadžmentom hercegnovske autobuske kompanije i kako nam je nezvanično rečeno u Opštini, pokušava se da se nađe obostrano prihvatljivo riješenje jer su i finansijske mogućnosti Opštine čiju je kasu prethodna DPS-SD –HGI vlast ispraznila i ostavila milionske dugove, sada prilično ograničene.

Kompanija „Blue Line“ inače, gradski, prigradski i đački prevoz na teritoriji Opštine Tivat obavlja još od 2008., a posljednji ugovor sa Opštinom Tivat je za obavljanje tog posla potpisala u fenruaru 2019. na period od pet godina. Po opštinskoj  Odluci o linijskom gradskom i prigradskom prevozu putnika koja sadrži i Plan linija na području Tivta, na teritoriji najmanje bokeljske opštine funkcioniše ukupno šest gradskih i prigradskih linija, pa kombiji, minibusi i midibusi “Blue Linea” saobraćaju na linijama Tivat centar – Lepetane – Tivat, Tivat centar – Gradiošnica – Tivat, Tivat centar – Radovići – Tivat, Tivat – Ostrvo cvijeća – Tivat, Tivat – Laštica Bay – Tivat i Tivat – Krašići – Tivat. Opština Tivat sa 20 hiljada eura subvencioniše đački prevoz koga takođe u tom gradu vrši “Blue Line”.

HRA: Poništena odluka o osmom izboru Vučkovića za predsjednika Osnovnog suda u Kotoru

0
Gorjanc Prelević

Akcija za ljudska prava (Human Rights Action – HRA) danas je saopštila da pozdravlja odluku sudije Upravnog suda Crne Gore, Svetlane Budisavljević, kojom je usvojena tužba sudije Branka Krstonijevića i poništena odluka Sudskog savjeta na osnovu koje je Branko Vučković izabran po osmi put na funkciju predsjednika Osnovnog suda u Kotoru.

U HRA ističu da je Upravni sud ukazao da odluka Sudskog savjeta nije na valjan način obrazložena jer nije uzet u obzir Zakon o Sudskom savjetu i sudijama koji propisuje ograničenje da jedna ista osoba ne može biti birana na funkciju predsjednika suda više od dva puta.

“Utvrđeno je da je izabrani kandidat, Branko Vučković, funkciju predsjednika istog tog suda prethodno vršio u čak sedam mandata, počev od 1989. godine, a da je odlukom Sudskog savjeta od 3. juna 2019. osmi put izabran na istu funkciju”, navode u HRA.

Sud u Kotoru – foto Boka News

Zato je, dodaju, Sudskom savjetu naloženo da otkloni nedostatke u obrazloženju svoje odluke i donese zakonitu odluku.

“Odluka Upravnog suda ohrabruje neophodne reforme u radu Sudskog savjeta, koje očekuju i Savjet Evrope (GRECO) i Evropska komisija. Sudski savjet sada treba da ispravi grešku i da za predsjednika suda u Kotoru izabere sudiju Krstonijevića, koji ispunjava zakonske uslove”, saopštila je izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević.

HRA podsjeća da je Sudski savjet u februaru ove godine izabrao Mihaila Anđelića, predsjednika Osnovnog suda u Žabljaku po peti put na istu funkciju, dok je prethodne godine izabrano čak sedam predsjednika sudova protivno Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, koji zabranjuje da ista osoba funkciju predsjednika suda obavlja više od dva puta.

Branko Vučković

“Prošle godine su, na treći mandat izabrani Milica Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Danilovgradu, Radule Piper, predsjednik Osnovnog suda u Bijelom Polju, Hilmija Sujković, predsjednik Osnovnog suda u Plavu, Goran Šćepanović, predsjednik Osnovnog suda u Baru i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, koja se na ovoj poziciji nalazi u kontinutitetu od 2007. godine protivno Ustavu. Osim njih, na funkciju predsjednika Osnovnog suda u Rožajama izabran je Zahit Camić, po šesti put”, navode u HRA.

Ukazuju i da je Grupa država protiv korupcije (Groupe d’Etats contre la corruption – GRECO) Savjeta Evrope, koju čini 50 država, preporučila Crnoj Gori da ograniči prekomjernu koncentraciju ovlašćenja u pravosuđu i nedavno je kritikovala treći izbor Medenice na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, kao i izbor predsjednika sudova koji su birani bar tri puta na funkcije predsjednika istih sudova.

“Evropska komisija je u najnovijem izvještaju o Crnoj Gori istakla da odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja Sudskog savjeta slova i duha ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu. Takvo postupanje nije u skladu sa GRECO preporukama o nezavisnosti sudstva, koje se očekuje da Crna Gora ispoštuje, kako ne bi poništila ranija dostignuća u reformi pravosuđa”, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.

https://bokanews.me/featured/vuckovic-nezakonito-izabran-za-predsjednika-kotorskog-osnovnog-suda-osmi-put-biran-na-istu-funkciju/

IJZ: Ukupno 767 zaraženih, preminule dvije osobe

3
IJZ—PCR-Laboratorija – foto lVada CG

Iz Instituta za javno zdravlje danas je saopšteno da su od jučerašnjeg presjeka obradili 1253 uzorka od kojih je 491 bilo pozitivno na kornavirus. Takođe, kako su naveli završena je i statistička obrada prve grupe uzoraka koji su na osnovu ugovora potpisanog između Fonda zdravstvenog osiguranja i privatnih laboratorija obrađeni u privatnim zdravstvenim ustanovama. Ukupno je pristigao 471 rezultat, među kojima je otkriveno 276 novopozitivnih. Što znači da je broj inficiranih koronavirusom uvećan za 767. Trenutno je 5020 oboljelih što je na 100 hiljada stanovnika 799. U prptekal 24 sata preminula su dva kovid pacijenta iz Bijelog Polja i Herceg Novog, rođenih 1969. i 1927. godine. a koje su prijavili Opšta bolnica Bijelo Polje i Bolnica Meljine.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje i privatne laboratorije u državi koje se bave PCR dijagnostikom novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 1253 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 491 novopozitivni slučaj infekcije i to iz sledećih opština:

Podgorica 241
Berane 47
Bar 32
Nikšić 30
Budva 29
Bijelo Polje 23
Cetinje 19
Ulcinj 17
Mojkovac 10
Tivat 8
Andrijevica 8
Pljevlja 7
Herceg Novi 6
Danilovgrad 4
Plav 4
Kolašin 3
Petnjica 2
Kotor 1

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 313 a od početka godine 322. U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 179 pacijenta.

Završena je i statistička obrada prve grupe uzoraka koji su na osnovu ugovora potpisanog između Fonda zdravstvenog osiguranja i privatnih laboratorija obrađeni u privatnim zdravstvenim ustanovama. Ukupno je pristigao 471 rezultat, među kojima je otkriveno 276 novopozitivnih slučajeva infekcije koji su uzorkovani 25 i 26 oktobra te će se voditi kao novooboljeli u ovim danima i to:

Datum Broj oboljelih
25. oktobar 153
26. oktobar 123

Posmatrano po opštinama oboljeli koji su laboratorijski dokazani u privatnim ustanovama su iz
sljedećih opština:
opština oboljeli
Podgorica 209
Cetinje 24
Nikšić 17
Pljevlja 10
Herceg Novi 6
Kotor 5
Bijelo Polje 3
Danilovgrad 2

S obzirom da se radi o osobama čiji rezultati analiza su kasnili a koji bi značajnije uticali na vrijednosti 14-o dnevnih kumulativnih stopa incidencije u prethodnom periodu, Institut će u skladu sa ranije usvojenom metodologijom i naglim pogoršanjem epidemiološke situacije ove sedmice izvršiti raniju procjenu vrijednosti stopa kumulativne incidencije koja će u obzir uzeti sve novooboljele registrovane u periodu između 21. oktobra i zaključno sa utorkom 03. novembrom u ponoć.

O vrijednosima stopa 14-o dnevnih stopa incidencije i pooštravanju epidemioloških mjera javnost će biti blagovremeno obavještena tokom sjutrašnjeg dana.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 19977 .

Napadač u Beču bio je osuđivan za terorizam

0
Austrija teroristički napad – foto EPA

Napadač koji je u ponedjeljak navečer izveo teroristički napad u Beču 20-ogodišnji je muškarac koji je bio osuđivan za povezanost s terorističkom organizacijom, potvrdio je u utorak austrijski ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer.

Napadač je austrijski državljanin te državljanin Sjeverne Makedonije, kazao je ministar.

Po njegovim riječima, mladić koji je osumnjičen da je u ponedjeljak navečer izveo teroristički napad osuđen je u aprilu 2019. jer je pokušao otići u Siriju i pridružiti se ekstremističkoj Islamskoj državi.

Napadač, kojega je ubila policija, bio je osuđen na kaznu zatvora od 22 mjeseca, ali je u decembru pušten na uvjetnu slobodu, potvrdio je ministar.

Policija je u međuvremenu  izvela racije na 15 domova i uhitila nekoliko ljudi koji su povezani s osumnjičenim.

Austrijski mediji javili su da je, povezano s napadom, dvoje ljudi uhapšeno u gradu St. Poeltenu.

U međuvremenu je austrijska vlada proglasila trodnevnu nacionalnu žalost nakon sinoćnjeg terorističkog napada u kojemu su ubijene četiri osobe, kao i jedan od napadača.

“Naše misli i suosjećanje su sa žrtvama, ranjenima i njihovim obiteljima u ovim teškim satima za austrijsku republiku”, kazao je kancelar Sebastiam Kurz uoči sastanka vlade.

Nacionalna žalost trajat će do četvrtka, odlučila je vlada.

„Lica mog vremena“ otvorili „Novembarske dane“

1
Portreti mog vremena

Otvaranjem izložbe fotografija „Lica mog vremena“ autora Duška Miljanića sinoć u prostorijama JU Muzej i galerija Tivat, počeo je program manifestacije „Novembarski dani“ koja se u Tivtu priređuje povodom 21.novembra – dana te opštine.

Na dva nivoa gardske galerije Miljanić je izložio svoje foto-portrete nekih znamenitih i svima poznatih Tivčana koji su , svaki iz svog ugla i domena posla kojim se bavio, obilježili posljednjih pedesetak godina tog grada. Ovaj višestruko nagrađivani umjetnički i dokumntarni forograf iz Tivta kroz ova svoja djela napravio je svojevrsni omaž tim ljudima, ali i specifičnom tivatskom načinu života i atmosferi koja je nekada karakterisala ovaj mali primorski gradić. Istoričarka umjetnosti istoričarku Mirjana Dabović Pejović koja je otvorila izlobu, istakla je da serija forografija nazvana „Portreti mojeg vremena“ sublimira „ono što znači duh mjesta ovog grada“.

„Kao pokretači kulturnog i društvenog života grada šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, ovi neumorni Tivćani i Tivćanke bili su nosioci promjena, svojim predanim radom i mnogim skoro pionirskim poduhvatima tada maloj provincijalnoj sredini donijeli duh modernog svjeta. Zahvaljujući neumornom djelovanju postali su sinonim primorskog šarma, ljepote uživanja u malim zadovoljstvima i ritualima koji čine život“- istakla je ona.

Portreti mog vremena

U susret 21. novembru, danu kada je Tivat oslobođen u Drugom svjetskom ratu, lokalna uprava u saradnji sa javnim ustanovama i institucijama, sportskim kolektivima i nevladinim organizacijama, priređuje cjelomjesečni program različitih kulturnih i sportskih dešavanja. Ovogodišnji program „Novembarskih dana“ trajaćedo 27. novembra i obuhvatiće oko 30 različitih programa i događaja.U pitanju su izložbe, pozorišne predstave, promocije knjiga i drugih publikacija, koncerti, tradicionalne svečane aktivnosti na sam Dan opštine, sportski događaji…

„Ove godine Dan opštine dočekujemo u specifičnim okolnostima epidemije, ali mu se radujemo i ulažemo jednak entuzijazam u organizaciju događaja, kako bismo građanima ponudili različite sadržaje, ali i kako bismo na dostojan način obilježili praznik grada. Posebna pažnja usmjerena je na to da sve aktivnosti budu organizovane u skladu sa važećim mjerama zaštite od koronavorusa, pa je i sam program prilagođen tome“- rekao je predsjednik Opštine Tvat Željko Komnenović.

Portreti mog vremena

Sam Dan Opštine 21.novembra obilježiće tradicionalna trka mira „Ivo Belan“, polaganje vjenaca na spomenik palim borcima NOR-a, ceremonija predaje opštinske zastave odredu Bokeljske mornarice i svečana sjednica Skupštine opštine uz ograničen broj zvanica.

Građanima će biti predstavljen četvrti praznični broj izdanja „Sa požutjelih stranica“, koji ove godine za temu ima pozorišni život u Tivtu kroz vrijeme. I ovog je puta uređivački tim koji čine Dubravka Nikčević, Ana Ivanović i Slavko Krstović, sabrao najinteresantnije arhivske tekstove i autentične stare fotografije na ovu temu. Izuzev štampanog, ovo će se izdanje naći i na sajtu Opštine Tivat, u elektronskom formatu.

U realizaciji programa „Novembarskih dana“ učestvuju organi lokalne uprave, JU „Centar za kulturu“ Tivat, JU „Muzej i galerija“ Tivat, Turistička organizacija Tivat, preduzeće Brand New Tivat, obrazovne ustanove, brojne nevladine organizacije i sportski klubovi. Ove godine zbog situacije sa koronavirusom, izostaće događaji koji podrazumijevaju okupljanje građana u većem broju i masovniju posjećenost.

Predsjednik SO Tivat: Vodosnabdijevanje ostrva Gospa od Milosti važan projekat

4
Gospa od Milosti – foto M.Marušć

Rješavanje problema vodosnabdijevanja ostrva Gospe od Milosti, jedan je od važnijih projekata – zaključeno je na današnjem sastanku predsjednika SO Tivat dr Andrije Petkovića i direktora DOO „Vodovod i kanalizacija“ Alena Krivokapića.

– Plan je da se u narednom periodu razmišlja o realizaciji ovog projekta koji je sigurno u vrhu liste prioriteta i koji čeka već više godina. Drago mi je da smo od zainteresovanih za rješavanje ovog problema naišli na razumijevanje u pogledu trenutnih finansijskih mogućnosti. Sa revitalizacijom opustošene opštinske kase svakako ćemo krenuti u realizaciju. Živopisna vegetacija na Gospi i njeno njegovanje, veliki je motiv za tako nešto – rekao je predsjednik SO Tivat dr Petković.

Gospa od Milosti – foto M.Marušć

Direktor DOO „Vodovod i kanalizacija“ Alen Krivokapić takođe smatra da ovom važnom i zahtjevnom projektu treba prići sa maksimalnom ozbiljnošću i odgovornošću.

– Smatram da je ovaj projekat potrebno realizovati zajedno sa rješavanjem problema vodosnabdijevanja ostrva Sveti Marko, kako bi bio rentabilan. U pitanju je ozbiljna investicija, a DOO „Vodovod i kanalizacija“ ima tehničke kapacitete za tako nešto – poručio je Krivokapić.

Ko je novi partner Porto Montenegra u poslu za razvoj remontnog centra za mega jahte u Bijeloj

0

Kompanija DryDocks World (DW) iz Dubaija koja je nova članica konzorcijuma što u Bijeloj na prostoru nekadašnjeg renomtnog brodogradilišta za velike trgovačke brodove, treba da razvije jedan od najmodernijih remontnih centara za mega i super jahte na Mediteranu, jedna je od većih brodogradilišnih korporacija na svijetu.

DW kojeg je prije skoro 40 godina ustanovio tadašnji vladara Dubaija, šeik Rašid bin Saed Al Maktum, nastala je iz potrebe da se rapidno narastajućoj off shore (naftnoj i industriji ekspoatacije prirodnog gasa iz mora, odnosno industriji vjetrogeneratora na moru) u Persijskom zalivu obezbijedi modern remontni centar i logistička podrška. Stoga je u Dubaiju nastao jedan od najvećih brodoremontnih kompleksa na svijetu na površini od preko 200 hektara, sa 3.700 metara dužine operativne obale, nizom modernih radionica i pogona za izradu djelova brodskih konstrukcija i opreme, tri tzv.suva doka za tzv . ULCC brodove (ultra large crude oil carriners – supertankere nosivosti preko 300.000 tona) te jednim plutajućim dokom, kao i sopstvenom plovnom duzalicom kapaciteta čak 2.000 tona.

O tehnološkom nivou ove kompanije najbolje govore podaci da DW široko primjenjuje najnoviju ekološki prihvatljivu robotsku tehnologiju Chariot Robotics za poslove pjeskarenje trupa broda koji se remontuje,  ima specijalne klimatozirane radionice u kojima se pod posebnim klimatskim uslovima obavlja izrada cijevi od egozotičnih materijala, kao i posebnu radionicu za rad na  kriogenskoj opremi za hlađenje na ultraniskim temperaturama,  a koja je ključna za LNG tankere za tečni prirodni gas koji su jedna od glavnih biznis oblasti kojiam se DW bavi.

DW ima i peko 3.000 kooperanata koji klijentima tog brodogradilišpta pružaju bukvalno sve zamislive i potrebne usluge, kao i sopstveni inženjsko-kosntrukcioni biro koji osmišljava i projektuje najkomplesnije projekte prenamjenje ili rekonstrukcije raznih vrsta tehničkih plovila i brodova.

DW na čijem je već godinama čelu bivši kapetan duge plovidbe i pomorski inženjer Rado Antolović iz Srbije, godišnje završi preko 300 raznovrsnih projekata remonta ili izgradnje novih brodova ili plovila za naftnu i gasnu industriju, a dosadašnji njihov rekord je bio istovremeno obavljenje remonta na čak 42 plovila. DW zapošljava 10 hiljada radnika iz preko 50 država svijeta, a za tu kompaniju radi i nekoliko inženjera brodogradnje rodom iz Boke koji su nakon zatvaranja brodogradilišta Bijela, „trbuhom za kruhom“, otišli i dobro se snašli u Dubaiju. Pojedini od tih naših ljudi su u međuvremenu, čak i vodili segmente nekih od za DW najznačajnijih projekata, poput rekonstrukcije i pretvaranja čuvenog transatlantika „Queen Elizabeth 2“ u stacionarni ultraluksuzni brod-hotel u Dubaiju.

Gledano iz ugla razvoja budućeg remontnog brodogradilišta za mega i super jahte u Bijeloj kojeg će razvijati u partnerstvu sa Porto Montenegrom, DW ima respektabilne reference u više od 800 od 2005. do danas, remontovanih jahti svih veličina u njihovom posebnom remontnom brodogradilištu za tu vrstu plovila u Dubaiju. To brodogradilište raspolaže plutajućim dokom dimenzija 205 x 34 metra (nešto malo manjim nego što je to bio veliki, plutajući DOK-12 nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišpta Bijela), četiri sinhrolifta od kojih najveći može dići iz mora brod dug 120 metara i težak 6.000 tona, te dva manja travel lifta za manje jahte.  DW tamo na jahtama radi bukvalno sve poslove – od projektovanja eventualnih izmjena na brodu, do detaljnog remonta i ponovnog opremanja svakog segmenta tih ultralusuznih i vrlo skupih plovila. Među brodovima na kojima su oni radili su trii najveće jahte svijeta: 180-metarski „Azzam“, 162 metra dugi „Ecliopse“ i 160 metara duga jahta „Dubai“.

Većina od tih brodova inače, već je ranijih godina dolazila i povremeno se vezivala u marini Porto Montenegro u Tivtu.

Za rekonstrukciju i modernizaciju barske luke 22,57 miliona eura

1
Luka Bar

Vlada Crne Gore uvrstila je u Listu prioritetnih projekat temeljne rekonstrukcije i modernizacije Luke Bar vrijedan 22,57 miliona eura. Projekat će biti finansiran iz budžeta Evropske unije u okviru investicionog plana za Zapadni Balkan.

“Svrha predloženog projekta je razvoj novih lučkih kapaciteta u sferi intermodalnog transporta, kao i prevoza putnika u skladu sa urbanističkim planom i razvojnim planovima Luke Bar, poštujući stvarne zahtjeve tržišta i principe održivog razvoja”, navodi se u 27. kvartalnom izvještaju o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju za period jul septembar 2020, usvojenom na prošloj sjednici.

Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije od 22,57 miliona eura odnosi se za četiri planirane komponente, uglavom u sferi intermodalnog transporta.

Intermodalni transport

Intermodalni transport je sistem koji podrazumijeva prevoz “od vrata do vrata” pod odgovornošću jednog prevoznika, tj. operatora intermodalnog transporta, uz učešće najmanje dva vida transporta. Kombinovani transport je intermodalni transport kod koga se najveći dio transportnog puta realizuje željezničkim ili vodnim prevozom, a početno-završne operacije se obavljaju primjenom drumskih transportnih sredstava. Integralni transport je pojam koji je prihvaćen i bio u upotrebi u Jugoslaviji nekoliko decenija. Pored transporta kontejnera, djelova vozila ili kompletnih vozila jednog vida transporta (drumskog, željezničkog, vodnog) drugim vidom transporta, obuhvata i primjenu paletnih sistema.

Novi kontejnerski terminal

Na potpuno istom fonu je Strategija razvoja pomorske privrede koja predviđa gradnju novog Kontejnerskog terminala.

U dokumentu, koji je Vlada usvojila ljetos, predviđa se da bi čitav posao morao biti završen do 2025. godine i da bi se Kontejnerski terminal gradio na bazi koncesija i privatno-javnog partnerstva.

Crna Gora bi izgradnjom novog kontejnerskog terminala imala priliku da postane jedna od prvih luka Evrope za brodove koji dolaze iz Azije.

“Čime bi se povećao dalji transport roba fider brodovima, željeznicom i drumskim saobraćajem prema Centralnoj i Istočnoj Evropi, Sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji, te jedna od posljednjih luka Evrope na putu ka Dalekom istoku, što bi osim transportne djelatnosti luci Bar donijelo i šansu za razvoj proizvodnje i pakovanja robe u kontejnerima’”, piše u Strategiji.

Unapređenje putne infrastrukture

Unapređenjem putne i željezničke infrastrukture stvorili bi se i odgovarajući uslovi za multimodalni transportni sistem.

“U tom smislu, biće formirano radno tijelo koje će imati zadatak da prati i koordinira razvoj logističkih aktivnosti preko luke Bar i Crne Gore’” preporučuju autori Strategije.

Nekadašnje Kontejnerske terminale, koji su izdvojeni iz Luke Bar, kupila je prije sedam godina turska kompanija “Global Ports”. Preciznije, Turci su kupili 62,09 odsto akcija Kontejnerskog terminala i generalnih tereta u Luci Bar za 8,08 miliona eura. No, pored toga Turci su se ugovorom obavezali na znatno više ulaganja. “Global ports” je preuzeo obavezu da u roku od tri godine realizuje investicije u restrukturisanje kontejnerskog terminala, vrijedne 13,5 miliona eura. Takođe, turska kompanija je bila u obavezi da realizuje i dodatni investicioni program u periodu od pet godina nakon faze restrukturisanja, vrijedan 7,6 miliona eura.