Tokom 2020. godine je proizvedeno oko 50 milijardi komada zaštitnih maski za lice, a procjenjuje se da je 1,56 milijardi komada završilo u okeanima, pokazuju podaci grupe “OceansAsia”.
U izvještaju su navedeni zastrašujući podaci o zagađenju okeana tokom pandemije, a s obzirom na količinu maski koja je završila u njima, to je veliki problem. Procjenjuje se da je za raspad plastične maske potrebno čak 450 godina.
Takođe, u izvještaju se navodi da će oko 3 odsto od 52 milijarde proizvedenih maski završiti u našim vodama. To su zabrinjavajuće brojke jer plastični otpad godišnje usmrti oko 100.000 morskih sisara i kornjača, više od milion morskih ptica i mnogo više ribe, beskičmenjaka i drugih morskih bića.
Plastični otpad ne utiče samo na morski život, nego i na obalne zajednice, ribolov i ekonomiju.
Plastični otpad je drastično povečan tokom prošle godine zbog pandemije koronavirusa s obzirom na obavezu korištenja zaštitnih maski i rukavica, a to će se negativno odraziti na prirodu.
“Jednokratne maske su napravljene od različite vrste plastike i teško se recikliraju zbog svog sastava, rizika od kontaminacije i infekcije. Ove maske završavaju u okeanima kada se odbace i kada sistem upravljanja otpadom nije adekvatan, kada je preopterećen i ako uopšte postoji”, navodi se u izvještaju.
Otpad nanosi štetu okeanima i životinjama, a primjer je uginuli pingvin pronađen na plaži. U njegovom želucu je bila maska.
Autori izvještaja navode da postoje rješenja koja će minimalizovati uticaj plastičnog otpada. Među njima su maske koje se više puta mogu koristiti i koje su napravljene od materijala pogodnog za reciklažu. U svakom slučaju je potrebno odlagati maske i rukavice na adekvatan način. Takođe, važno je izbjegavati plastična pakovanja i odabrati ekološki prihvatljive alternative.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić (Demokrate) uručio je danas predsjedniku Vlade Crne Gore Zdravku Krivokapiću zvaničnu inicijativu da se Kotoru vrati status Grada i da se on proglasi za kulturnu prijestonicu Crne Gore.
Premijer Krivokapić danas je inače, boravio u radnoj posjeti Kotoru pa mu je Jokić tom prilikom i predao pisano obraćanje kojim se od Vlade traži da Kotoru zvanično dodijeli status Grada i to kroz izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, odnosno Zakona o zaštiti priordnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Ustav Crne Gore kao osnovnu jedinicu lokalne samouprave propisuje opštinu i dozvoljava da se mogu osnivati i drugi oblici lokalne samouprave. Stoga su korz Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o teritorijalnoj organizaciji, kao drugi oblici lokalne smaouorave, uvedeni i Glavni grad, Prijestonica i opštine u okviru Glavnog grada. Osim Podgrice koja ima status Glavnog grada i Cetinja koje je proglašeno za Prijestonicu, sve druge crnogorske opštine su stavljene u niži rang (običnih opština) iako su neke od njih poput Kotora ili Budve višestruko starije urbane cjeline koje su se kao gradovi, prepoznavali još i prije par milenijuma.
U inicijativ koju je predao premijeru Krivokapiću, Jokić je naveo da Kotor „poput Glavnog grada i Prijestonice, baštini posebnu vrijednost za Crnu Goru, a što je prepoznato od strane UNESCO-a više puta“.
Krivokapić i Jokić u Pomorskom muzeju
„U cilju očuvanja prirodnog i kultuno-istorijskog blaga Crne Gore koje se nalazi u Kotoru, a koje predstavlja vrijednost ne samo države Crne Gore, već cjelokupne civilizacije, vodeći se neprekinutim istorijskim kontinuitetom gradskog života i gradskih insitutucija, uvjereni da ova inicijativa prestavlja nepodijeljeno opredjeljenje svih građana Kotora, duboku vjerujući u opredijeljenost Vlade Crne Gire da zaustavi degradaciju istinskih vrijednosti, te da očuva i unaprijedi položaj svjetske baštine i time potvrdi položaj države Crne Gore u savremenoj civilizaciji, podnosimo ovu inicijativu kako bi Vlada Crne Gore u okviru svojih ustavnih nadležnosti, pokrenula proceduru izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, odnosno Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i drugih potrebnih zakona i akata, na način što će lokalnoj samoupravi u Kotoru, umjesto dosadašnjeg oblika opštine, utvrditi status Grada Kotora i isti proglasiti kulturnom prijestonicom Crne Gore“- stoji uinicijativi koju je Jokić juče u ime Opštine Kotor, predao predsjedniku Vlade Zdranku Krivokapiću.
U dokumentu u koji smo imali na uvid, Jokić Krivokapića u najkraćim crtama upoznaje sa bogatom istorijom Kotora – grada starog milujenijumima, a čiji prvi pisani spomen datira iz drugog vijeka prije nove ere.
„U proteklih šesnaest vjekova Kotor ima neprekidan kontinuitet Grada, koji se ogleda u činjenici da je tokom svog tog perioda predstavljao vrstu političkog, vjerskog, ekonomskog, trgovačkog, prosvjetnog, zdravstvenog i pomorskog centra bez obzira na njegov status u okviru država koje su vladale ovim područjem ili na periode njegove autnomsnosti. Kotor različitim od svih drugih gradiva, čini kvalitet trajanja njegovog gradskog života, organizacija i kultova, kao i posebnost u njegovanju zajedništva i suživota svih njegovih građana bez obzira na različitosti.“- stoji pored ostaloga, u inicijativi i podvlači da su „Kotorani pravnim aktima uređivali gradski život unazad gotovo milienijum“. Jokić naglašava i da se na terotoriji Kotora nalazi oko 650 nepokretnih spomenika kulture, „odnosno nešto manje od 40% ukuopnog fonda nepokretnih spomenika kulture u Crnoj Gori“ i da se u Kotoru nalazi i preko 107.000 kulturnih artefakata što je tri puta više nego u čitavom ostatku Crne Gore.
Zbog svojih izuzetnih prirodnih i kulturnost-istorijskih vrijednoti Kotor je od 1979. na UNESCO listi područja od izuzetne univerzalne vrijednosti za čitavo čovječanstvo. Od 2017. i bedemi Starog grada Kotora upisani su na UNESCO listu kao dio venecijanskih utvrđenja, a uskoro se očekuje da na UNESCO listu bude upisana i Bokelsjka Mormnarica koja sjedište u Kotoru ima od svog osnivanja 809.godine.
Krivokapić i Jokić u Kotoru
„Očekivanim upisom Bokelsjek mornarice, Kotor će imati tri upisa na UNESCO listi što ga čini jednim od rijetkih mjesta na svijetu koje je toliko puta prepoznato kao dio svjetske priorode i kulturno-istorijske baštine“- stoji u inicijativi uz napomenu da je stoga logično i da država Crna Gora čiji je dio Kotor prvi put zvanično postao 1945.godine, prepozna i potvrdi njegove vrijednosti dajući mu zvaničan status Grada i proglašavajući ga za svoju kulturnu prijestonicu.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1273 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 424 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Podgorica 150, Bar 59, Nikšić 35, Budva 23, Berane 23, Ulcinj 19, Rožaje 18, Pljevlja 16, Tivat 16, Kotor 15, Cetinje 12, Herceg Novi 9, Bijelo Polje 6, Tuzi 6, Danilovgrad 6, Andrijevica 5, Kolašin 3, Plužine 3.
Preminuli pacijenti bili su iz Podgorice (4), Nikšića (2) i Herceg Novog. Najmlađi preminuli je imao 55, a najstariji 88 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020. iznosi 690, a od početka pandemije 699.
Do 17:30 sati prijavljen je oporavak 492 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 9.060. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 50.054”, naveli su iz IJZ.
Predsjednik Vlade Crne Gore, Zdravko Krivokapić boravio je danas u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi, koja je i prva zvanična posjeta premijera Crne Gore ovoj lokalnoj upravi u poslednjih gotovo četiri godine.
Tokom sastanka sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem i njegovim saradnicima istaknuto je da su prioritet Vlade Crne Gore preispitivanje privatizacija HTP “Boka” i Bolnice Meljine, decentralizacija i unaprijeđenje uslova za funkcionisanje lokalnih samouprava, kao i uspješna realizacija projekata koji su u najboljem interesu grada i države.
Predstavnici Vlade Crne Gore su dobili detaljne informacije o aktuelnoj situaciji i problemima u Herceg Novom koji zahtijevaju njihovo hitno djelovanje. Dogovoreno je da se u narednom periodu intenzivira komunikacija lokalne uprave sa resornim ministarstvima, po svim pitanjima koja su od značaja za grad.
-Interes nam je da podignemo kvalitet života. Karakter pomenutih problema je takav da zadire u potrebe života građana i investitora, jer naša zemlja teži da u ekonomskom dijelu preporodi dosadašnji pristup. Investitori su nam potrebni da bi nam pomogli da podignemo kvalitet života i naravno da se obezbijedi zapošljavanje mladih ljudi koji su kompetentni, kako bi ostajali ovdje u ovom divnom gradu i čitavoj Crnoj Gori doprinosili njenom razvitku, poručio je premijer Krivokapić.
Krivokapić je kazao da je Herceg Novi grad sa kojim ima ličnu, posebnu vezu, ali i jedna od opština u kojima je opozicija do sada održavala vlast i služila na dobro svim njenim građanima.
Premier u HN – Foto – Vlada Crne Gore
On je istakao da živa riječ predstavlja osnov dobre saradnje, zbog čega će posjete i razgovori sa predstavnicima lokalnih uprava biti uobičajena praksa Vlade i jedan novi početak saradnje, koji će sigurno voditi ka boljitku svih koji žive u Crnoj Gori.
-Ova Vlada želi da riješava probleme, da rezultat bude mjera njenog djelovanja, a da zadovoljstvo građana bude primarno, poručio je Krivokapić.
Predsjednik Opštine Stevan Katić istakao je zadovoljstvo činjenicom da je Herceg Novi među prvim opštinama koje je premijer Krivokapić posjetio, podsjetivši na činjenicu da zvanične posjete prethodnog premijera nije bilo za poslednjih četiri godine. Najznačajnija pomenuta pitanja su privatizacija HTP “Boka”, Bolnice Meljine, kao i eventualna buduća privatizacija Instituta “Dr Simo Milošević”, naglasio je nakon sastanka predsjednik Katić. On je kazao da je dogovorena koordinacija između Vlade i lokalne uprave, kako bi konačno riješili problem koji na to čeka već 15 godina.
-Razgovarali smo prije svega o pitanju brojnih loših privatizacija koje nismo mogli da riješimo kada je u pitanju prethodni period, i zaista mi je drago da se već krenulo u rješavanje brojnih i nagomilanih pitanja, rekao je Katić, dodavši da ovo nije problem samo u Herceg Novom, već i u drugim crnogorskim opštinama.
Premier u HN – Foto – Vlada Crne Gore
On je dodao da je jedna od tema razgovora bilo i učešće Vlade u pitanju ukidanja putarine na putu Meljine-Sitnica, što je prepoznato kao dugogodišnji problem, jer kako je kazao Katić, ne može biti na ponos gradu i državi plaćanje putarine za dio magistralnog puta. Opština Herceg Novi će tim povodom obnoviti dopis koji je već upućivan prethodnoj Vladi koja nije imala sluha za riješavanje tog pitanja. Predlog Opštine je da se u budžetu za 2021. godinu opredijeli oko 4 miliona eura za otplaćivanje koncesije.
Katić je naglasio i da je tokom sastanka istaknuto zadovljstvo nedavnom posjetom ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, tokom koje su otvorena pitanja izgradnje škole u Igalu, ali i privođenja namjeni brojnih zadužbina u našem gradu.
Teme sastanka premijera Krivokapića i čelnika Opštine bile su i: početak gradnje zaobilaznice oko Herceg Novog, status privatizacionog aranžmana Brodogradilišta Bijela, odobrenje za pristajanje kruzera u luku Zelenika, projekti na Luštici, izgradnja puta na Žageru, završetak projekta izgradnje kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i vraćanje ingerencija lokalnoj samoupravi, posebno kada je u pitanju upravljanje morskim dobrom. U tom pogledu, postignuta je apsolutna saglasnost za potrebom da se JP “Morsko dobro” decentralizuje.
Sastanku su prisustvovali saradnici Premijera, šefica Kabineta Ivana Malović i savjetnik Ananije Jovanović, a u ime Opštine Herceg Novi: predsjednik Skupštine opštine Nikola Samardžić, potpredsjednici Opštine Miloš Konjević i Vesna Samardžić, glavni administator Nenad Đorđević i savjetnik predsjednika Jovan Subotić.
Direktorat za vanredne situacije MUP-a apeluje na građane da svoje aktivnosti prilagode najavljenoj meteorološkoj situaciji. Zbog obilne kiše, upozoravaju iz MUP-a, očekuje se porast vodostaja rijeka, a lokalno je moguća i pojava klizišta i odrona.
Iz MUP-a podsjećaju da se na osnovu informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u periodu od 6. do 11. januara 2021. godine, na području Crne Gore očekuju nestabilne vremenske prilike.
“Najavljena meteorološka situacija usloviće obilniju količinu kiše u centralnim predjelima, na primorju i planinskom zaleđu Jadrana. Jača kiša se očekuje u srijedu, 6. januara, a potom u periodu od petka do nedjelje. Na sjeveru se u istom periodu očekuju intenzivnije sniježne padavine. Za 6. i 10. januar očekuje se jak južni vjetar, a u višim predjelima na sjeveru imaće i olujni karakter”, navodi se u saopštenju.
Zbog obilne kiše, kako dodaju iz MUP-a, očekuje se porast vodostaja u rijekama, a lokalno je moguća i pojava klizišta i odrona.
Zbog prognozirane meteorološke situacije, Direktorat za vanredne situacije MUP-a apeluje na građane i ostale subjekte društva da svoje aktivnosti prilagode najavljenim vremenskim prilikama.
“Svi subjekti u sistemu zaštite i spašavanja će za pomenuti period podići nivo operativne spremnosti za reagovanje u ovakvim situacijama. Direktorat za vanredne situacije MUP-a će sa nadležnim službama i organima pratiti situaciju na terenu i reagovati u skladu sa razvojem događaja”, zaključuje se u saopštenju.
Kotor – Od posljedica virusa Covid 19, u 42. godini danas je preminuo Srđan Barba, nekadašnji vaterpolista Primorca i trener u VA Cattaro.
Barba je prošao sve mlađe selekcije Primorca, bio je i reprezentativac mlađih selekcija nekadašnje Jugoslavije.
Na Univerzijadi u Bangkoku 2007.godine, sa reprezentacijom Crne Gore osvojio je zlatnu medalju.
Zatečeni i potreseni Srđanovim preranim odlaskom, što predstavlja veliki gubitak za naš sport, Vaterpolo i plivački savez Crne Gore uputio je izraze najiskrenijeg saučešća porodici, kao i klubovima Primorcu i Cattaru.
U jeku novogodišnjih praznika sad već prošle 2020. godine, Bratstvo Srpske Pravoslavne Omladine ”Sveti Pantelejmon” iz Tivta je odlučilo da usreći tivatske đake dijeleći im novogodišnje paketiće koji su sadržali mnoge slatke radosti. Uz paketiće, đaci su dobili i čestitku sa logom Bratstva, kao pojedinačni znak pažnje za svakog od njih, kaže se u saopštenju ove NVO.
“Cilj i namjera ove akcije su bili samo jedno: da se u srcima malih đaka probudi makar dio praznične atmosfere koja im je oteta uslijed tekuće epidemiološke situacije. Prilikom dijeljenja paketića, omladina Bratstva je na umu imala mališane svih vjera i nacija i svaki njihov osmijeh nama je bio podjednako vrijedan! Mi nikada nismo gledali ljude, a naročito ne djecu, kroz prizmu nacije i vjere, već uvijek po nauci Hrista Isusa: kroz ljubav beskonačnu i čovjekoljublje.
Nikada nam nije padalo na pamet, niti bi nam obraz i čast dozvolili, da dječiju čistotu ukaljamo kakvom nacionalnom ili vjerskom propagandom.
Izgleda da se poneki još ne mogu pomiriti sa izbornim porazom od 30.08.2020, pa koriste svaki povod, ma koliko isprazan i beznačajan, da šire svoju toksičnu misao i siju sjeme razdora među braćom, pritom se koristeći dezinformacijama i otvorenim lažima. Čini se da su nacionalni kompleksi i ideološka paranoja dosegli nivo hronične šizofrenije zbog koje pojedini u činu nesebičnog darivanja vide pokušaj vjerskog ekstremizma i nacionalnog inžinjeringa. Upravo zbog takvog stanja uma i političke misli, naši kritičari su na čestitci našeg Bratstva vidjeli ”Načertanije” Ilije Garašanina. U brižnosti prema djeci oni su vidjeli Zakon o slobodi vjeroispovijesti, pa su čak i provukli mračne devedesete iako smo mi već bili na kraju 2020. Jedino nas čudi kako je izostavljena kobna 1918-ta i koje bi joj oni mjesto našli među poklonima.
Uzimajući u obzir kako su članovi Bratstva, vođeni principima čovjekoljublja, težili tome da nijedno dijete ne ostane bez darova, ma koje vjere i nacije ono bilo, da se primjetiti da se tim istim principima nisu vodili i pripadnici Hrvatskog Crvenog Krsta koji su preko potrebnu pomoć uoči katastrofe koja je zadesila tu zemlju dijelili na osnovu nacionalne pripadnosti. No u molitvama Bratstva su od početka bili svi pogođeni zemljotresom u Hrvatskoj i to će tako ostati bez obzira na sramne činove druge strane.
I dok se tivatski osnovci slade keksićima, sokićima, bombonama i čokoladicama, mi želimo onima koji su još zaslijepljeni fantamazgorijama o zavojevačima Crne Gore i razaračima svega crnogorskog da otvore svoje oči, omekšaju svoja srca i kušaju slatkoću ljubavi Hristove.
Srećni novogodišnji i Božićni praznici”, kaže se u saopštenju NVO Bratstvo Srpske Pravoslavne Omladine ”Sveti Pantelejmon” iz Tivta.
Petrovac – Dom za stare – Franjevke foto Boka News
Opština Budva raspisala je javni poziv za ustupanje izvođenja završnih radova na izgradnji Doma za stare u Petrovcu. Procijenjena vrijednost radova, kako stoji u javnom pozivu, je 41 hiljada eura.
Podsjećamo Opština Budva je još prije dvije i po godine izdvojila 100 hiljada eura za gradnju posebnog krila Doma starih koji je u okviru franjevačkog samostana časnih sestara Sveti Vid u Petrovcu.
Ženski franjevački samostan u Petrovcu od 1966. godine postao je i neformalni Dom za nezbrinuta, usamljena i bolesna stara lica. Osim Opštine, za gradnju novog krila Doma starih 80 hiljada dolara dobijeno
od Biskupske konferencije Američke crkve.
Grupacija Savana, koja je u vlasništvu biznismena Veselina Mijača, novi je vlasnik crnogorskog dnevnog lista Dnevne novine.
U ambicioznom biznis planu Mijač je predvidio da uz štampano izdanje, koje će biti redizajnirano, kadrovski i tehnički osvježeno, otvori portal i televiziju sa nacionalnom pokrivenošću. Platforma za uspostavljanje portala uskoro će biti završena, a ekipa stručnjaka koju je Mijač angažovao već intenzivno radi i na pripremi za otvaranje televizije.
Dnevne novine su osnovane 2011. godine, a od 2013. su u vlasništvu medijske grupacije Media Nea, čiji je vlasnik grčki biznismen Petros Statis.
Razgovori o preuzimanju, odnosno kupovini Dnevnih novina vode se nekoliko mjeseci, a konačan dogovor Statisa i Mijača postignut je u decembru prošle godine.
U vlasništvu Mijača su, podsjetimo, Hotel Ramada, Mall of Montenegro i zgrada Europointa u Podgorici. Crnogorska javnost pamti da je donirao 180.000 eura za obnovu podgoričke Osnovne škole “Milorad Musa Burzan”, čiji je đak bio prije nego što je sa roditeljima otišao za Švedsku.
Ovaj biznismen pomogao je u sprečavanju širenja novog korona virusa donacijom od 100.000 eura. Podsjetimo i to da je kompanija Savana krajem 2019. godine dobila nagradu za filantropiju Iskra za društveno odgovorno poslovanje, dok je Mijač dobitnik priznanja Uprave za dijasporu za unapređenje privrednog partnerstva.
Pod sve većim pritiskom da ubrza cijepljenje protiv koronavirusa, australski premijer Scott Morrison u utorak je rekao da neće preuzimati “nepotrebne rizike” i oponašati britansko hitno odobravanje lijekova.
Iako mnoge države već uvelike cijepe stanovništvo, očekuje se da australske farmaceutske vlasti neće donijeti odluku o lijekovima kandidatima barem još mjesec dana, a cilj im je dati prve doze do kraja ožujka.
Pod pritiskom zbog tog naizgled sporog programa, Morrison – koji se na početku pandemije hvalio da će Australija biti “na čelu” za bilo kakvo cjepivo – sugerirao je da su države opustošene virusom poput Britanije prisiljene riskirati hitnim odobrenjima cjepiva.
“Australija nije u izvanrednoj situaciji poput Ujedinjenog Kraljevstva. Stoga ne moramo brzati. Ne moramo riskirati”, rekao je konzervativni čelnik za lokalni radio 3AW.
Australija je u velikoj mjeri eliminirala prijenos virusa u zajednici, ali trenutno se bori protiv malih žarišta ove bolesti u najvećim gradovima zemlje, Sydneyu i Melbourneu.
U cijeloj državi u bolnicama je trenutno oko 26 oboljelih od covida-19.
Rekao je da je Britanija, s gotovo 60.000 dnevnih slučajeva covida-19, bila “u vrlo ranoj fazi” uvođenja cjepiva i “imala je poprilično problema, a to je učinila po hitnom postupku”.
“Oni ne ispituju serije cjepiva prije nego što se distribuiraju među stanovništvom, kako vidim”, rekao je Morrison ustrajući na tome da će Australija provesti takvo testiranje.
Australski premijer tjednima je govorio da će masovno cijepljenje u Britaniji, Sjedinjenim Državama i drugdje pružiti Australiji više podataka o sigurnosti cjepiva nego što bi to mogla učiniti klinička testiranja.
Australija – s oko 25 milijuna stanovnika – pristala je kupiti gotovo 54 milijuna doza cjepiva Sveučilišta Oxford/ AstraZenece, s 3,8 milijuna isporučenih početkom ove godine.
Također je postigao dogovor za 51 milijun doza Novavaxa ove godine, 10 milijuna doza cjepiva Pfizer/ BioNTecha početkom ove godine, a uloženo je i u domaće cjepivo Sveučilišta u Queenslandu od kojeg se odustalo već na testiranju.
