Uprava za vanredne situacije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Turske (AFAD) saopćila je kako su u zemljotresu u Izmiru poginule 69 osobe, javlja Anadolu Agency (AA).
U saopštenju AFAD-a navodi se kako je do 19 sati po lokalnom vremenu, zabilježeno 975 podrhtavanja tla, od toga 43 jačine iznad četiri stepena.
Zdravstveni centar za koordinaciju tokom vanrednih situacija (SAKOM) saopćio je kako su od posljedica zemljotresa umrle 69 osobe, od toga jedna od gušenja. Ujedno, povrijeđeno je 949 osoba. Iz bolnice je otpušteno 729, a 220 je zadržano na liječenju.
Akcije spašavanja nastavljene su u osam objekata.
AFAD i Crveni polumjesec su podigli više od 3.500 šatora, te podijelili više od 24.000 pokrivača, 13.000 kreveta, 2.657 kuhinjskih setova, četiri kontejnera tuša/WC-a.
U saopćenju se navodi i kako je u kampusu Univerziteta Ege, stadionu u Bornovi i hipodromu Buca postavljeno 1.040 šatora, a u toku je postavljanje još 1.430.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sahranjen je u nedjelju u kripti Sabornog Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, pred nekoliko hiljada vjernika i direktan prenos na crnogorskom javnom servisu RTCG.
Liturgiju i opijelo služio je patrijarh srpski Irinej, koji je rekao da se narod okupio da “Gospodu isprati Amfilohija tamo gdje su naši sveti preci i tamo gdje ćemo mi jednog dana biti”.
“Posebno bih naglasio ono što je Amfilohije ostavio svom narodu, a to je ljubav prema Kosovu i Metohiji. I na kraju bih podsjetio na veliku želju Amfilohija da se obnovi Njegoševa kapela na Lovćenu. Neka ovo bude njegov amanet vjernom srpskom narodu i Crnoj Gori je kazao da se obnovom crkava i manastira i narod počeo vraćati crkvi”, rekao je Irinej.
Mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije (83) preminuo je 30. oktobra od posljedica koje je na njegovo zdravlje ostavio covid-19.
Na sahrani su govorili i predsjednik crnogorske skupštine Aleksa Bečić i akademik Srpske nauke i umjetnosti Matija Bećković.
Prisustvovali su joj predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i visoka delegacija vlade te zemlje te član predsjedništva BiH iz srpskog naroda Milorad Dodik.
Na sahrani nije bilo crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i premijera Duška Markovića.
Upravo je pod Amfilohijevim vodstvom SPC u Crnoj Gori tokom 2020. godine organizovao protestne šetnje protiv zakona o slobodi vjeroispovijesti, za koji su tvrdili da je „paravan za otimanje crkvene imovine“.
Amfilohije je uoči parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta, na čelo koalicije koja je okupila srpske partije u Crnoj Gori postavio Zdravka Krivokapića, aktuelnog mandatara za sastav crnogorske vlade.
Opraštajući se na sahrani od mitropolita Amfilohija, Krivokapić je rekao da je njegova smrt izuzetan gubitak za pravoslavlje, a da su građani Crne Gore ostali bez velikana.
“Svaki susret s tobom je bio radost. Poseban je onaj uoči 30.avgusta. Tvoj zagrljaj nosit ću do potonje ure”, dodao je Krivokapić.
Kršenje epidemioloških mjera
Epidemiološke mjere koje je u borbi protiv pandemije koronavirusa donijelo crnogorsko Nacionalno tijelo za zarazne bolesti uveliko se krše u nedjelju tokom sahrane poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija.
Mjere su se kršile u i ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici za vrijeme liturgije i opijela koje je povodom smrti Amfilohija služio patrijarh srpski Irinej. Bez maski je bila i većina prisutnih u Hramu, među kojima je i mandatar za sastav nove crnogorske vlade Zdravko Krivokapić, čitav niz zastupnika i drugih javnih ličnosti, kao i većina svećenstva i monaštva.
Svećenici su danas ispred Hrama pričešćivali građane istom kašikom, a i dio građana ispred Hrama nije nosio maske.
Epidemiološke mjere su kršene i prekjučer u Kliničkom centru Crne Gore i u Cetinjskom manastiru.
Mitropolija crnogorsko primorska je prethodno više puta pozivala građane da poštuju epidemiološke mjere, te je u tu svrhu nabavila 5000 zaštitnih medicinskih maski.
Crna Gora je nakon političkih skupova tokom parlamentarnih izbora imala značajan rast broja oboljelih od koronavirusa, što je rezultiralo pooštravanjem mjera u pojedinim općinama i njihovim zatvaranjem.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZCG) i druge laboratorije u državi koje se bave laboratorijskom dijagnostikom novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile analize 1090 uzoraka, među kojima su ukupno registrovana 373 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2. Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 12 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 infekcijom.
Premilule su, kako navode iz IJZCG, prijavili OB Bijelo Polje (5), OB Bar (3), OB Berane (3) i Klinički centar Crne Gore. Preminuli pacijenti su bili iz Bijelog Polja (5), Berana (2), Budve (2) te Pljevalja, Podgorice i Tivta (1).
Inficirani su iz sljedećih opština:
Podgorica 186
Ulcinj 36
Bar 35
Nikšić 22
Bijelo Polje 16
Budva 12
Kotor 11
Berane 11
Cetinje 10
Rožaje 9
Herceg Novi 8
Tivat 7
Kolašin 3
Pljevlja 2
Mojkovac 1
Andrijevica 1
Danilovgrad 1
Plav 1
Petnjica 1
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 304, a od početka godine 313.
U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 132 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 4.185.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 18.714.
Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna po opštinama* su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju aktivnih slučajeva:
inficirani foto IJZ
Metodološke napomene:
*) prikaz oboljelih i oporavljenih po opštinama je podložan promjeni, nakon dobijanja dodatnih podataka iz epidemioloških istraživanja i prikupljanja podataka sa terena. Inicijalne prijave koje pristižu u Institut obrađuju se po uputnoj zdravstvenoj ustanovi koja često pokriva teritoriju više opština, te inicijalne klasifikacije po opštinama često ne odražavaju pravo stanje na terenu u trenutku objavljivanja.
**) prikaz novooboljelih podrazumjeva uzorke koji su obrađeni u periodu od 17:00 prethodnog pa do 17:00 časova dana na koji se izvještaj objavljuje.
Da umjetnost ne poznaje granice i uvijek savlada prepreke i barijere, a filmska umjetnost nađe način da dođe do svoje publike čak i u ovom vremenu kada “divlja” epidemija koronavirusa, dokazuje IV Forteca Film Festival Perast koji će se od 3. do 5. novembra 2020 održati u Kotoru.
Ovo je, na obostrano zadovoljstvo, početak buduće saradnje između Forteca Film Festivala i JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor koji upotpunjuje otvaranje renovirane sale kina BOKA, što ovom, četvrtom po redu Festivalu, daje poseban značaj.
Svečano otvaranje biće u utorak 3. novembra u 18 sati, a petnaest minuta kasnije počeće projekcija filma Čarter (Charter) rediteljke Amande Karnel.
Prvo veče Festivala završiće se švedskim filmom Golijat (Goliath) reditelja Petera Grondala.
U srijedu 4. novembra u 18 sati biće prikazan film Bazen (Pool) reditelja Andersa Lenberga, a od 20h u press sali Kulturnog centra održaće se ZOOM – panel razgovor sa filmskim stvaraocima sa sjevera Evrope. Publika će biti u prilici da se putem online platforme upozna sa autorima i postavlja im pitanja.
Ovogodišnji IV Forteca Film Festival Perast završava se u četvrtak, 05. novembra projekcijom filmova: Čovjek koiji se igrao vatrom(The Man Who Played with Fire) – dokumetarni film o Stigu Larsonu autoru Milenijum trilogije, koji je imao i holivudsku repliku i „Perfektni pacijent (The Perfect Patient), Mikaela Hofstuma.
Poštujući mjere Nacionalnog kordinacionog tima za zarazne bolesti, broj mjesta u kinu „Boka“ je ograničen. Obavezna je dezinfekcija ruku, nošenje maski i održavanje distance.
Rezervacije na broj telefona: 032 – 304 – 140.
Za one koji ne mogu biti na Festivalu organizovaće se online prenos. Zainteresovani se mogu prijaviti na mail info@fiffp.com radi unosa podataka za otvaranje digitalne platforme.(oznacite mail sa: ONLINE SCREENING i vase ime)
FORTECA 2020
Posebnost ovogodišnjeg Forteca Film Festival Perast je otvaranje novorenovirane sale kina “Boka” u Starom gradu, kojoj će novi život udahnuti zaista vrhunska ostvarenja najnovije kinematografije 2020, Švedske i Nordijskih zemalja.
Program
Poslijednja filmska ostvarenja Švedske i Nordijskih zemalja na 4. Forteca međunarodnom filmskom festivalu Perast, u Centru za kulturu KOTOR, sala Kina “Boka” Stari Grad, Kotor i Medija centru između 3-5. Novembra 2020.
3. novembra
18.00
OTVARANJE
18.15
Charter, Sweden, 2020, drama, 94’, Swedish with English subtitles
20.00
Goliat/Goliath, Sweden, 2018, crime, drama, 88’, Swedish with Montenegrin subtitles
4. november
18.00
Pool, Sweden, 2020, drama, 95’, Swedish, French, English with English subtitles
20.00
ONLINE PANEL S AUTORIMA u Medija centru
5. novembar
18.00
Mannen som lekte med elden/The Man Who Played with Fire, Sweden, 2018, documentary-drama, 99’, Swedish with English subtitles
20.00
The Perfect Patient /Quick, Sweden, 2019, crime, drama, thriller, 132’, Swedish with English subtitles
Potres magnitude 4,7 prema Richteru pogodio je Dalmaciju, a dogodio se kod Starigrad-Paklenice. Građani su u strahu istrčali na ulice.
– Čula se eksplozija i jako se treslo. Desetak sekundi baš jako. Istrčali smo na ulicu. Zasad u našoj ulici nema vidljive štete, rekao je za portal HRT-a jedan stanovnik zadarskog Poluotoka.
– Čula sam potres, i to dva, jedan za drugim. Bila sam u stanu i jako se uplašila. Sad sam izašla. Najprije sam mislila – grmljavina. Ma kakva grmljavina, a ono drugi. Evo i ja sva gorim, od jada i od tuge, muke, rekla je jedna Zadranka za HRT Radio Zadar.
– Poprilično se treslo. Prepali smo se svi, izašli su ljudi na ulice. Strašno. Strašan osjećaj, komentirala je druga žena.
Epicentar potresa bio je 16 kilometara sjeverozapadno od Posedarja.
– Tačna magnituda je 4,7 prema Richteru, a potres se dogodio kod Starigrad-Paklenice, osjetio se na zadarskom području, na otocima, pa sve do Splita i Like. Nemamo nikakve dojave o šteti, istaknuo je za portal HRT-a seizmolog Krešimir Kuk.
Transport Canada je objavio da se produžava zabrana krstarenja brodovima do 28. februara 2021. godine. Zabrana je uglavnom formalnost, jer Kanada zimi svejedno nema značajan promet kruzerima.
„Dok Kanađani čine svoj dio kako bi pomogli smanjiti širenje COVID-19, vlada Kanade naporno radi na tome da kanadski transportni sustav ostane siguran.” – rekao je ministar prometa Marc Garneau.
Zabrana se odnosi na bilo koji brod koji prevozi više od 100 ljudi i koji posluje u kanadskim vodama.
Putničkim brodovima koji prevoze više od 12 osoba zabranit će se ulazak u arktičke obalne vode, uključujući Nunatsiavut, Nunavik i obalu Labradora.
Iako skromno, poteklo je ‘zlato’ iz preša dalmatinskih uljara. Dok su u Istri masline pobrane još krajem septembra, u većini dalmatinskih maslinika berba je u toku.
Nažalost, predviđanja nisu najsjajnija – zbog sušno ljeto i visoke temperature ostavile su posljedice na masline pa je urod prepolovljen ove godine.
Potvrđuje to Slobodnoj Dalmaciji i Milan Karmelić, maslinar iz Bola koji je upravo završio berbu svojih stotinjak maslina na Braču.
– Ubra’ sam pola tone manje nego lani. To je oko 250 litara uja za razliku od prošlogodišnjih 500 litara. Lani je za litru trebalo manje od 5 kila, a sad 9. Ipak, osobno mogu biti zadovoljan jer koliko čujem, rezultati iz bračkih maslinika neće biti baš najbolji što se tiče količine. U uljari su mi se čudili koliko sam donio. Valjda su moje stare masline naučile na sušu. Najboje su rodile oblice, pa leccino, a levantinke onako.
Održavam ih redovito, bez ikakve kemije, samo organski – govori nam Karmelić očekujući da će s obzirom na cijelu situaciju i cijena za litru ulja biti veća nego lani. Srećom, uljare nisu mijenjale cijene pa naplaćuju 1,20 kuna za kilo, odnosno kunu ako donesete više od tone, no pitanje je što će biti s maloprodajom za koju predviđaju da će nuditi litru za 90 kuna. Sama kvaliteta je individualna, jer oni koji su na vrijeme zaštitili masline, imat će vrhunsko ulje.
Milan je obrao masline uz pomoć jednog Slavonca, jednog Bračanina i 7 Filipinaca. Teško je naći radnu snagu. Prošlih godina na otok bi stizali turisti u ovo doba koji bi po povoljnim aranžmanima mogli provesti par dana na Braču i priključiti se berbi maslina. Ove godine, nema turista zbog pandemije.
Slično nam priča i Mira Milišić iz Solina, čija je obitelj ima par desetaka stabala.
– Ubrali smo svoje plodove i osigurali godišnju zalihu ulja. Ispalo je 7 kila za litru, a na kraju dobili ulja taman za našu obitelj. Lani je bilo puno više ulja, ali opet smo zadovoljni jer ćemo imati za svoje potrebe, bez da kupujemo – kazala je.
I stručnjaci očekuju kako će ove godine urod biti oko 50 posto od lanjskog koji je bio prosječan.
Dr. sc. Tatjana Klepo iz kaštelanske udruge Mastrinka, ujedno i djelatnica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, potvrdila nam je kako se ove godine očekuje manji urod nego lani zbog nepovoljnih vremenskih prilika, napada maslinovog moljca i muhe.
– Najteže je pogođeno područje Donjih Kaštela, gdje je krupa napravila velike štete u maslinicima, ali i u cijeloj poljoprivredi, pa je očekuje i 80 posto manji urod maslina nego lani na tom području. Iznimka su maslinici Agencije za poljoprivredu i hranuu Kaštel Štafiliću gdje će kako stvari stoje, biti, rekordna berba. Tu su posađene strane sorte, manjih stabala prilagođene gustoj sadnji, pa je to razlog što se očekuje dobar urod – kazala je dr. sc. Klepo.
Savjetovala je svim maslinarima da iskoriste aktualno toplo i suho vrijeme za berbu.
– Nikako brati masline po kiši, a i jutarnju rosu treba izbjegavati te čekati da se plodovi osuše jer u suprotnom može doći do infekcije. Nakon berbe obavezno treba stabla zaštititi bakrenim sredstvima – savjetuje ova stručnjakinja.
Gdje je nekada bio ulaz u Teutinu špilju - foto S.Kosić
Teuta i terasa Gradske kafane - foto S. Kosić
Diskoteka Teutina špilja - foto www.irational.org
Diskoteka Teutina špilja - foto M. Dobrilović
Hotel Jadran - Herceg Novi
Diskoteka Teutina špilja - foto M. Dobrilović
Diskoteka Teutina špilja - foto M. Dobrilović
Diskoteka Teutina špilja - foto M. Dobrilović
Diskoteka Teutina špilja - foto M. Dobrilović
Diskoteka Teutina špilja - foto M. Dobrilović
Diskoteka Teutina špilja - foto M. Dobrilović
Nostalgična nadanja mnogih Novljana da će ponovo proraditi nekada omiljena diskoteka Teutina špilja , definitvno se neće ostvariti. Nedavno je Jovan Vukalović direktor kompanije Lighthouse kazao da je u toku izrada projekta koja će nekadašnji prostor u kojem je radila diskoteka pretvoriti u višenamjensku salu za potrebe kongresnog turizma, ali i drugih dešavanja u gradu.
Podsjećamo da je riječ o prostoru gdje su od kraja šezdesetih godina prošlog vijeka radili noćni klub i diskoteka Teutina špilja.
Riječ je o prizemlju bivšeg hotela Jadran koji su od vlasnika Anta Cvrlje, 1937. godine kupili srpski biznismeni Savčić i Stanković koji su bili i vlasnici u zemljotresu srušenog hotela Boka. Hotel Jadran je stradao u bombardovanju 1944. godine, a 1948. godine je konfiskovan. Nakon što je opština na prizemlje stavila betonsku ploču, kako bi ga zaštitila od daljeg propadanja, HTP Boka je 1967. godine, prizemlje objekta renovirala i u njemu otvorila ekskluzivni noćni klub sa stripzitetom Beti i mađioničarem.
Za klub nije vladalo veliko interesovanje, jer Herceg Novi tih godina još uvijek nije imao klijentelu za tu vrstu zabave. Zato je skoro nemoguće bilo ući, naročito tokom ljetnjih večeri u popularnu diskoteku koja je, sedamdesetih godina, počela da radi umjesto noćnog kluba.
Diskoteka Teutina špilja – foto arhiv M. Dobrilović
“Teutina špilja bila je kultno mjesto koje je svojim značenjem prevazilazila Herceg Novi. Bila je dio nekog uzbudljivog mediteranskog, ali i novog duha koji su donosili klubovi te vrste. Bila je kompatibilna sa baštama hotela Boka, Plaža,… koji su imali drugu vrstu ponude i zabave, ali ipak u fuknkciji duše grada”, ocjenje dramski pisac Novljanin Stevan Koprivica koji je i sam proveo mnoge noći u Teuti.
“Tu smo se upoznavali, zaljubljivali beskrajno dobro provodili”, sjeća se Željka, Milan Dobrilović, vrijedni hroničar grada kaže da su to bila srećna vremena. Sjeća da bi društvo prvo sjedilo “na šipke” u centru grada, mjerkajući djevoke i čekajući da se otvori dikoteka. Navodi i da se pisala i peticija da prostor Teutine špilje ne promijeni namjenu, ali bez uspjeha.
“Diskoteku Teutina špilja “napravili su” đaci hercegnovske Umjetničke škole “, podsjetio je Ranko Čabrilo koji je u njoj radio kao DJ.
Prostor bivše diskoteke prije desetak godina firma Imobilia kupila je Gradsku kafanu i prostor Teutine špilje. Vlasnici su bili planirali da ponovo otvore ekskluzivnu diskoteku na oko 1.500 kvadrata na dva nivoa, a potom je bio urađen i idejni projekat za izgradnju hotela koji bi se gradio u gabaritima starog Jadrana. Projekat je, zbog “zatvaranja” pogleda na Gradsku luku i Bokokotorski zaliv, naišao na osudu i stručne i laičke javnosti, pa nikada nije ni zatražena građevinska dozvola za njegovu gradnju, pa tako nikada nije izgrađena ni najavljivana diskoteka.
Teuta i terasa Gradske kafane – foto S. Kosić
Gradska kafana i prostor nekadašnje diskoteke krajem 2016. ponovo je promijenila vlasnika. Kupila ih je kompanija Lighthouse of Montenegro u u okviru koje posluje hotel Lighthouse u Igalu i restoran Jadran na Škveru.
“Kada već ne možemo vratiti objekat (Tutinu špilju) u nekadašnje stanje, jer je bivši vlasnik u potpunosti očistio prostor i uklonio ono po čemu je bio prepoznatljiv, odlučili smo se za izgranju višenamjenske sale koja nedostaje gradu”, kazao je Vukalović.
I da parafraziramo dramaturga Stevana Koprivicu – “izlišno je plakati, ali malo sjećanja uvijek dobro dođe”.
