U utorak, 31. avgusta od 21 čas na Trgu između crkava u okviru petog festivala Ćirilicom biće priređeno veče Marine Rajević Savić pod nazivom „Dok anđeli spavaju“, a pored autorke učestvuju književnik i kritičar Petar Arbutina i protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić.
Kultna emisija „Dok anđeli spavaju“, koju već duže od tri decenije uređuje i vodi Marina Rajević Savić, obrađuje životne priče ekskluzivnih gostiju iz različitih sfera društva. Popularni TV serijal koji je pomjerio granice klasičnog televizijskog intervjua, tête á tête. Svaka emisija izazivala je svojevrsne reakcije u javnosti kako zbog izbora gostiju, tako i zbog autentičnosti pristupa i izvanrednog novinarsko-istraživačkog rada Marine Rajević-Savić. Originalna pitanja, kao i apsolutno novi, veoma neobični uglovi sagledavanja intervjuisanih ličnosti glavni su epiteti tog TV serijala. U izdanju Službenog glasnika objavljena su 4 toma razgovora, intervjua i ispovijesti.
Marina Rajević Savić rođena je 17. juna 1960. u Peći, na Kosovu i Metohiji. Završila je Trinaestu beogradsku gimnaziju i Filološki fakultet u Beogradu, na katedri za francuski jezik i književnost i italijanski jezik.
Kada je imala petnaest godina, počinje da radi kao novinar, voditelj emisije za srednjoškolce „Prekobrojni čas“ na radiju Studio B, a par godina kasnije postaje voditelj popularnih emisija „Pop non stop“, „Sto veličanstvenih“ i „Igla naša ploča vaša“. Za sebe često kaže da je „dete“ Studija B, da je u toj kući, uz pjesnika Dušana Radovića, direktora Dragana Markovića, novinare i urednike, Aleksandra Kostića i Živadina Mitrovića, pekla zanat i zavoljela novinarstvo.
Uporedo sa radom na radiju, sa osamnaest godina počinje televizijsku karijeru, kada je zapazio novinar Dževad Sabljaković i pozvao da s njim vodi u to vrijeme veoma gledanu emisiju Vikend program. Sarađuje i sa Mićom Orlovićem u programu za inostranstvo, zatim sa Svetolikom Mitićem, u dokumentarnom programu. Vodi emisije Nedeljne naučne novosti, Naučni intervju i Naučni forum. Godine 1992. prelazi na Treći kanal, gdje osmišljava i počinje da uređuje novi projekat, serijal emisija „Dok anđeli spavaju“. Godine 1996. prelazi na BK Televiziju, sa istom emisijom i tu radi do 2001.
Emisija „Dok anđeli spavaju“, pojavljuje se ponovo, ovoga puta na „Studiju B“, u periodu od 2005. do 2006, a od 2019. na Sputnjiku.
Nemalo puta si prozvan da si postavljen od strane politike kao kompromis pozicijske političke opcije. Koliki je to bio teret u tvom radu?
Nema tereta kad znate da ste postavljeni na osnovu Zakona i da ste u skladu s njim postupali i radili. A da li je bilo izazova i to velikih – jeste. Šest mjeseci prije mog postavljenja, tadašnji predstavnici Vlade i resornog Ministarstva su otvorili priču o koncesiji Aerodroma. Istovremeno, počinje medijska kampanja protiv Aerodroma Crne Gore, odnosno obesmišljavanje njegovog uspješnog poslovanja. Otvoreno pitanje budućnosti Aerodroma i medijska pažnja je i mene zatekla. U svakom slučaju, za vrijeme mog mandata, maksimalno sam ulagao napor da javnosti predstavim pravu sliku o uspješnom poslovanju, potencijalu i značaju kompanije za nacionalnu ekonomiju, i koncesije nije bilo, što smatram jednim od najvećih uspjeha.
Koliko si znao o zračnom prometu i funkcioniranju aerodroma kada si došao na poziciju CEO-a Aerodroma Crne Gore?
Za ovaj posao, kao što i sam znaš, potrebno je puno specifičnog znanja i iskustva kako bi se došlo do rezultata koje smo postigli za prethodne četri godine. Nisam se libio da pođem ni kod Saše, ni kod Roka, Armina, Frana i svih iskusnih kolega direktora aerodorma od kojih sam mnogo naučio. Avijacija jednostavno uđe u krv, aerodromski život ima svoju žilu kucavicu, kao zasebnu stvarnost. No, iza ove živopisne slike krije se mnogo veoma strogih pravila i procedura, teških izazova da se stvari promijene na bolje jer u ovoj oblasti svaka “sitnica” izuzetno puno košta.
Tivat nema noćno slijetanje. Koji je glavni problem noćnog slijetanja u Tivtu i jeste li što radili u tom pogledu da se to riješi?
Na taj projekt sam izuzetno ponosan, jer smo na javnom tenderu dobili tri najbolje svjetske kompanije za uvodjenje noćnog slijetanja. Pobjedila je firma podružnica Airbus-a, Francuski Nav blue koji je svoj posao perfektno odradio. Nažalost, mi moramo sami sebi stavljati eksere pod točak.
Aerodrom Tivat nema noćno slijetanje, jer je Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore jasno uslovila Aerodrome Crne Gore da bez sertifikacije Aerodroma Tivat ne može biti ni noćnog slijetanja. S obzirom da se postojeći aerodrom Tivat ne može sertifikovati zbog svojih prostornih i ostalih ograničenja, noćnog slijetanja očigledno neće biti.
Kompjuterska animacija buduceg izgleda aerodroma Tivat
Nova vlast tvrdi da je novi terminal u Tivtu puno preplaćen, da se nije dobila dovoljna vrijednost za iznos novaca i da je terminal toliko loše napravljen da se uopšte ne može koristiti. Je li to istina?
Terminal 2 za odlazeće putnike je pušten u rad u 2019. godine i za tri mjeseca rada je opslužio oko 110.000 putnika. Kad to pomnožite sa najmanje 20 eura takse koju plaćaju odlazeći putnici dođete do cifre od 2,2 miliona eura. Investicija je bila oko 3,6 miliona eura. Ako postoji bolji posao u Crnoj Gori od toga, prihvatam odgovornost da smo pogriješili. Dakle, za tri mjeseca zaradite skoro 50% cijele investicije, što vam dovoljno govori o uspješnosti investicije.
Zašto Terminal 2 nije otvoren ove godine?
Zato što se nova uprava bavila stvarima koje su se dešavale prije, a ne onim što znači priprema sezone za aerodome i državu. Nepostojanje obučenog kadra za KD operatere je onemogućio rad Terminala 2 ove godine. Uspješnost te investicije govori i da je u prošloj, kovid godini, Terminal služio za genralnu avijaciju. Ove godine kada na Aerodromu Tivat imate rast generalne avijacije od 30% – ne otvoriti Terminal 2 makar za tu vrstu putnika je blago rečeno, neracionalno.
Aerodrom Tivat
Nova vlast tvrdi da nisu poštivane procedure, da nedostaju ozbiljni operativni dokumenti i da su Aerodromi radili protivno zakonu i temeljnim pravilima struke. Kako to da onda nisu izgubili operativne licence u tvoje vrijeme?
Sam si dao odgovor na to pitanje. Zar misliš da bi najznačajnije svjetske aviokompanije uopšte letjele na naše aerodrome da su oni nesigurni i nebezbjedni. Naravno da ne. Pri tome, zaboravlja se da je Agencija za civillno vazduhoplosvtsvo u svakom momentu mogla da ga zatvori ukoliko je smatrala da za tim ima potrebe, jer joj Zakon daje te mogućnosti.
Ove godine rezultati Aerodroma Crne Gore su istinski fascinantni. Tivat je čak preskočio Dubrovnik. Jesi li ti zaslužan za to ili nova uprava?
Do 22. avgusta ove godine, Aerodromi Crne Gore su ukupno opslužili skoro 800.000 putnika, što je manje za skoro milion putnika u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ostavio bih po strani takve ocjene i govorio o uspješnijoj ljetnoj sezoni u odnosu na 2020. godinu jer je to direktno posljedica odluke države da se u Crnu Goru može ulaziti bez ikakvih ograničenja vezano za kovid, posebno za zemlje regiona. Možemo govoriti o ispravnosti te odluke pogotovo u djelu onoga što nas čeka narednih mjeseci, ali je definitivno pomoglo ekonomiji Crne Gore, pa tako i Aerodromima.
Ključna dva tržišta ove godine za našu zemlju su bili Republika Srbija i Ukrajina. Ukrajina je standardno dobro tržište za Crnu Goru i mi smo uspjeli prošle godine da, prvi put u istoriji, uspostavimo redovan avio saobraćaj između dvije zemlje tokom cijele godine što se pokazalo kao odličan potez.
Razgovore sa nacionalnim avio prevoznikom Kazahstana Air Astanom smo mi započeli u februaru ove godine i zahvaljući ministru vanjskih poslova naše zemlje, koji nam je pomogao i oslobodio njihove državljane viza, danas imamo jako uspješnu priču. HIljade Kazahstanaca ljetos su posjetili Crnu Goru i dobili smo sasvim novo tržište, i to tokom cijele godine.
Ove godine skoro 40% opsluženih putnika na Aerodromima Crne Gore je došlo Air Serbiom što dovoljno govori o tome koliko je loš potez bio gašenje MGX-a i prepuštanje ozbiljnih novčanih sredstava drugim aviokompanijama. S duge strane, Aerodromi Crne Gore će morati da prihvate realnost da im je nacionalni avioprevoznik Republike Srbije ključni partner i moraće ga dodatno stimulisati da bi sačuvali broj operacija koje su imali. Air Serbia je pokazala da je izrasla u ozbiljnu aviokompaniju i svaka im čast na tome.
Nakon što su ti uručili otkaz, v.d. direktora Aerodroma Crne Gore je izjavio da se predomislio i da za tebe ima mjesta u Aerodromima, sam da ti kažeš koju funkciju želiš. Zašto si to odbio?
Zakon o privrednim društvima Crne Gore jasno propisuje nadležnosti i dužnosti koje imaju Odbor direktora i Izvršni direktor kao organi upravljanja u jednoj kompaniji. Kao što vam je poznato, Izvršni direktor je dužan da sprovodi odluke Odbora direktora, a ukoliko to ne radi, Izvršni direktor biva smijenjen.
Odbor direktora Aerodroma Crne Gore je donio odluku kojom me razrešava dužnosti i da mi prestaje radni odnos . Iz tih razloga sam bio zatečen izjavom v.d.izvršnog direktora koji je prilikom gostovanja na jednoj televiziji izjavio da će mi ponuditi drugo radno mjesto, pozivajući se na to da svojim radom mogu doprinijeti uspješnom poslovanju aerodroma. Još više iznenađuje izjava da “odluka odbora direktora nije sveto slovo na papiru”, i da su se predomislili. Takvim postupanjem sadašnjeg menadžmenta, došli smo u apsurdnu pravnu situaciju, a to je da Odbor direktora odluči da mi prestaje radni odnos, dok mi nakon određenog vremena, odnosno nakon prijema mog tužbenog zahtjeva, v.d.direktora nudi drugo radno mjesto.
Nakon tvog odlaska aerodrome je preuzela Ana Lončarević, vrhunska profesionalka. No, ista je odmah prozvala vladu i dala otkaz ni 20 dana po preuzimanju aerodroma. Kako to?
Ana je bila jedan od mojih najbližih saradnika i bio sam ponosan kada je ona preuzela Aerodrome. Nadao sam se da će dobiti podršku za svoj rad. Kada se to nije desilo i kada se tražilo od nje da radi stvari koje nemaju veze sa avijacijom, povukla se i dala ostavku. Nadam se da će novi direktor znati da iskoristi njene vrhunske sposobnosti I da će ponovo doprinositi preduzeću.
Aerodrom Tivat – foto S.L.
Što misliš o novom direktoru Aerodroma Crne Gore Goranu Jandreoskom?
Mislim da je to jedan od rijetkih, dobrih poteza nove Vlade u oblasti avijacije i da se nadam da će imati podršku za svoj rad.
Kamo bi po tebi trebali ići Aerodromi Crne Gore u skoroj budućnosti?
Aerodromi Crne Gore, tj. Vlada Crne Gore treba da 45% svojih akcija proda nekom od zainteresovanih, najboljih svjetskih aerodromskih operatera, a da zadrži većinsko vlasništvo u ovoj strateški važnoj kompaniji. Od novca od prodaje manjeg dijela trebalo bi izgraditi novi Aerodrom u Tivtu, a kasnije kad se on izgradi – zajednički bi trebalo napraviti i novi Aerodrom u Podgorici. Mislim da je ovo realno, praktično I brzo ostvarivo rješenje, jer čekanjem na velike odluke – naši Aerodromi samo gube, a tada gubi cijela država.
Najmanje 12 osoba ozlijeđeno je u nesreći u vodama blizu španjolskog ljetovališta Ibize kada se katamaran s putnicima nasukao na stijenu.
Katamaran San Gwann u vlasništvu njemačke brodarske tvrtke FRS u subotu navečer zaplovio je iz Ibize prema Formenteri, no nasukao se na stijenu između dvaju mediteranskih otoka.
Na brodu je bilo 35 putnika i 12 članova posade, priopćile su lokalne vlasti i tvrtka.
Među ozlijeđenima je desetogodišnjak koji je hitno helikopterom prevezen u Sveučilišnu bolnicu Son Espases u Palmi de Mallorci, izvijestio je regionalni list Diario de Ibiza pozivajući se na informacije dobivene od lokalnih vlasti.
Teže je ozlijeđen i jedan muškarac, a 10 osoba ima lakše ozljede.
Nesreća se dogodila oko 22 sata po mjesnom vremenu nedugo nakon što je brod isplovio iz luke Ibize.
U više slovenskih gradova postavit će se uskoro inovativno dizajnirani pješački prelaze koji stvaraju iluziju trodimenzionalnosti i vozačima izgledaju kao fizičke prepreke pa pred njima automatski koče, a cilj akcije je povećati sigurnost pješaka u prometu.
Prva dva takva “lebdeća” pješačka prijelaza, odnosno “3D zebre” dobit će ovih dana Velenje u gradskog četvrti gdje se nalazi više škola, idući tjedan postavljaju se u Ptuju, a u tjednu mobilnosti koji se obilježava od 16. do 22, septembra i u Ljubljani, objavili su slovenski mediji.
“Ponosni smo što smo prva općina koja je prihvatila ovo rješenje i siguran da će zbog ovakvih pješačkih prijelaza djeca biti sigurnija”, kazao je za Slovensku televiziju gradonačelnik Velenja Peter Dermol.
Inicijativu za uvođenje ovakvih prijelaza pokrenulo je u suradnji s lokalnim zajednicama i udrugama za sigurnost u prometu jedno osiguravajuće društvo.
Ideja o trodimenzionalnim zebrama u Europi potekla je s Islanda gdje su se prvi takvi pješački prijelazi pojavili 2017. godine, ali nije svuda prihvaćena. U više je njemačkih gradova takvo rješenje odbijeno jer nije u skladu s propisima u cestovnom prometu.
Nekoliko “lebdećih zebri” bilo je bilo je prije dvije godine postavljeno u Sarajevu, ali su gradske vlasti od njih uskoro i odustale, vrativši se klasičnom rješenjeu prijelaza.
Iznošenje notornih neistina od strane predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića u komentaru na saopštenje Opštinskog odbora DPS Tivat povodom godine dana nove vlasti u Tivtu, gotovo da ne bi zavrijedilo niti reakciju niti komentar. Ali zarad istine i pravilnog obavještavanja crnogorske javnosti dozvolite ipak da kratko prokomentarišem nekoliko stvari.
U saopštenju Opštinskog odbora iznesene su gole činjenice i argumenti za razliku od Vašeg u kojem ste se odlučili za lični obračun sa mnom i mojom užom familijom bez osnova, otvarajući nepostojeće afere, podmećući i iznoseći gole neistine, presuđujući prije suda. Prvo o mojim argumentima, saopštila je Jovanka Laličić, predsjednica Opštinskog odbora DPS Tivat.
Kako drugačije kvalifikovati Vaše postupanje kada je u pitanju obračun sa zaposlenima nego da ste ih nezakonito poslali kućama. Zar za to ne postoje rješenja Komisije za žalbe koje nijeste ispoštovali i za čije izigravanje ste angažovali advokatski tim. Na taj način prouzrokovali ste nepotrebne sudske sporove za koje ćete morati u Budžetu obezbijediti dodatna i ne mala sredstva, nažalost sve na teret građana naše opštine. Za prestanak radnog odnosa osnov vam je bilo ukidanje radnih mjesta pa Vas s pravom pitamo kako sada za ista raspisujete javne oglase. Kako ćete uspjeti zadovoljiti narasle apetite Vaših koalicionih partnera ili „ljudi iz sjenke“ koji su Vam na usluzi u plasiranju neistina. Naravno da i ovi prvi i ovi drugi traže dio kolača. Imate ozbiljne probleme, pa čak dolazi i do fizičkih obračuna u zgradi Opštine što nije do sada zabilježeno. Ipak, to je Vaš problem. Što se tiče projekata, dokazi su na svakom mjestu.
Jedini Vaš uspjeh je hvatanje divljih goveda kojom akcijom ste lično rukovodili.
No, ono što nije samo Vaš problem jeste to što ste spremni da iznosite neistine u vezi sa konkretnim slučajem zaposlenja moga zeta željeći time da urušite moj dignitet i ugled. To ćete uspjeti zasigurno kod Vaših istomišljenika kojih je svakim danom sve manje, i u grupi fejsbuk jurišnika koji su vam desna ruka u iznošenju pogrdnih kvalifikacija na moj račun i notornih laži. Nećete moći to kod većine građana Tivta, a do kojih mi je itekako stalo.
Jovanka Laličić
Kada je u pitanju zaposlenje moga zeta, istina je da je u konkretnom slučaju raspisan javni konkurs na koji se uredno i kao jedini kandidat prijavio moj zet. Zbog toga ne osjećam grižu savjest što, zamislite nakon 40 godina rada u Opštini Tivat, nijesam spriječila svog zeta da konkuriše na objavljeni konkurs. Na bazi sprovedenog javnog konkursa uručen mu je Ugovor o radu koji je uredno potpisan i pečatiran od strane direktorice Centra. Na bazi tog ugovora čiju validnost i zakonitost osporavate, uredno je prijavljen kod Uprave prihoda i donijeto je rješenje o zaradi. Ako je nezakonito zapošljen a ne nezakonito otpušten, hoćete li objasniti široj javnosti zbog čega ne možete da ga uredno odjavite kod Uprave prihoda nego plaćate poreze i doprinose a on odavno nije zaposlenik Centra. Čujemo da Vas i još neke bliske saradnike upravo to posebno nervira i brine.
Gospodine Komnenoviću, u toku je sudski spor pred Osnovnim sudom u Kotoru po tužbi moga zeta zbog načina na koji ste mu kao i većini dali otkaz, a njemu za razliku od drugih, bez ikakvih prava po prestanku radnog odnosa (bez naknade ili otpremnine). Istina je da u dokumentaciji koju smo poslali Osnovnom sudu postoji uredno potpisani i pečatirani Ugovor o radu u šta će se uvjeriti i Vaš advokatski tim.
Sa nestrpljenjem očekujemo epilog sudskog postupka i sa zadovoljstvom ćemo upoznati širu javnost o tome. A Vama preporučujemo da do tada „vaše istine” ostavite u fioci. A što se tiče Vašeg poštenja i principijelnosti zar nijeste imali namjeru da za direktora Radio Tivta izaberete sestrinog supruga?! A nijeste ni godinu dana u fotelji koja Vam je nekim čudom neviđenim pripala. Za kratko zasigurno, kaže se u saopštenju Jovanke Laličić, predsjednica Opštinskog odbora DPS Tivat.
Singapur je u potpunosti cijepio 80 posto od svojih 5,7 miliona stanovnika protiv covida-19, izjavio je u nedjelju ministar zdravstva, i time postao najprocjepljenija zemlja na svijetu što će mu omogućiti daljnje ublažavanje mjera.
– Prešli smo još jednu prekretnicu kada je 80 posto našeg stanovništva u potpunosti cijepljeno s dvije doze, objavio je ministar zdravstva Ong Ye Kungna Facebooku.
To daje tom otočnom gradu-državi najveći postotak potpuno cijepljenih na svijetu, navodi Reuters.
Vlasti su ranije rekle da će dodatno ublažiti ograničenja uvedena u svrhu suzbijanja širenja covida-19 nakon što se u potpunosti cijepi 80 posto stanovništva.
Sinoćne jako nevrijeme koje je oko 21 sat pogodilo Tivat, pričinilo je ogromnu materijalnu štetu u auto kampu “Bova” na Župi, a tri osobe lakše su povrijeđene.
Orkanski vjetar, kiša i grad koji su iznenada zasuli Tivat, iščupali su više velikih stabala i slomila grane na drugom drveću. Od pada stabala uništene su tri kamp prikolice u “Bovi”, a oštećen jedan kamper i dva automobila.
Iščupano drveće oštetilo je i vodovodne i elektro instalacije pa je kamp ostao bez struje i vode.
Oštećene su i kamene međe kao i druga infrastruktura.
Nevrijeme – avgust 2021.
Vlasnik kampa Nenad Vuković i sam je povrijedio ruku dok je u haosu nevremena, pokušavao pomoći svojim gostima.
Na sreću, svi su na vrijeme evakuisani na sigurno u obližnju kuću porodice Vuković, pa je samo dvoje čeških turista zadobilo lakše povrede.
Nevrijeme – avgust 2021
Na terenu su jutros ekipe Službe zaštite Opštine Tivat i drugih komunalnih službi koje raščišćavaju posljedice nevremena i pokušavaju da poprave oštećenja na vodovodnoj i elektroinfrastrukturi u razorenom autokampu.
Potpredsjednik Arsić obišao auto kamp “Bova”, obećao pomoć
Nevrijeme - avgust 2021.
1 od 4
Nevrijeme - avgust 2021.
Nevrijeme - avgust 2021.
Nevrijeme - avgust 2021.
Nevrijeme - avgust 2021.
Potpredsjednik Opštine Tivat Vladimir Arsić obišao je autokamp “Bova” i razgovarao sa njegovim vlasnikom, najavljujući pomoć Opštine u prevazilaženju posljedica nevremena.
Vlasnik kampa Nenad Vuković zahvalio se na brzoj reakciji i pomoći Službi zaštite, Komunalnoj policiji, Komunalnoj inpekciji, Odjeljenju bezbjednosti Tivat i ekipama Komunalnog i preduzeća Vodovod i kanalizacija koje su kaže, brzo i spremno reagovali i pomogli u raščišćavanju kampa i sanaciji posljedica oluje.
U Crnoj Gori ukupno je dijagnostikovano 556 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 527 među građanima Crne Gore i 29 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Prijavljena su četiri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz Berana, Kotora, Ulcinja i Bara.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 28.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3. 973 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 556 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 527 među građanima Crne Gore i 29 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
142
2
144
Budva
57
10
67
Bar
56
5
61
Ulcinj
42
7
49
Rožaje
43
43
Nikšić
40
40
Berane
22
3
25
Bijelo Polje
24
24
Pljevlja
22
22
Herceg Novi
16
1
17
Cetinje
11
11
Tuzi
11
11
Kotor
10
10
Tivat
9
9
Andrijevica
8
8
Danilovgrad
7
7
Plav
4
1
5
Mojkovac
1
1
Šavnik
1
1
Žabljak
1
1
Ukupno
527
29
556
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 28.08.2021. godine je iznosio 14%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Berane (1), Kotor (1), Ulcinj (1) i Bar (1). Među preminulima najmlađi je imao 60 godina a najstariji 80 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1 716.
Do 15 dsti prijavljen je oporavak kod 449 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8 126.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 114 364.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Bokeška kužina puna je delicija, što slatkih što slanih… Ipak, među njima jedna od najpoznatijih je svakako kotorska pašta.
I dok je mnogi nazivaju krempitom, postoji razlika u izradi kotorske pašte i klasične krempite.
„Kotorska pašta ima tri kore, za razliku od krempite koja ima dvije kore i kremu. I način spremanja kreme je drugačiji “, objašnjava Melita Krivokapić, jedna od najpoznatijih meštrica o kotorske pašte.
Melita se izradom pašte bavi već četrnaest godina, a receptu je naučila pokojna Darka Franović, radnica nekada najpoznatije kotorske slastičare “Zdravljak” gdje su generacije Kotorana uživale u burecima, savijačama, puslicama… a najtraženija bila je kotoska pašta i domaće kiselo mlijeko.
„Proces izrade je dosta naporan, jer samo za izradu tri kore potrebna su oko tri sata“, kaže Melita i napominje da je prava pašta samo kada se prave domaće i kada nema odstupanja od orignalnog recepta. „ Kore za se prave od biljne masti, može se koristiti i svinjska, ali ona nekad zna da ima miris, pa kada se ispeče osjeća se u kolaču, s toga ja preferiram biljnu mast.“
Brašno se zamuti sa jednim komadom masti, potom se doda voda, i tjesto se ostavi da odmara dvadesetak minuta. Nakon odmaranja, tijesto se razvlači u pravougaoni pleh, unutar tijesta se stavi ostatak masti i slijedi preklapanje, koje je vrlo bitno da bi tijesto bilo lisnato.
Kotorska pašta, kore
Gospođa Melita tijesto preklapa osam puta, a nakon svakog preklapanja nephodno je da tijesto odmara petnaest do dvadeset minuta. „ Kore se peku na poleđini ruštijere, nekih dvadeset do dvadeset pet minuta na 220 stepni, u zavisnosti od jačine struje i pećnice.Kada je kora pečena, neophodno je dobro izbockati pirunom, kako ne bi kasnije pala“, savjetuje ona.
Proces pravljenja kreme dosta je lakši. U zdijelu se prvo zamute jaja i malo hladnog mlijeka. „Bitno je da se prvo zamuti sa hladnim mlijekom, da se jaja ne bi „šokirala“ pri spajanju sa vrelim mlijekom“, napominje Melita. Nakon mućenja doda im se ostatak vrelog mlijeka te sve to sipa u suvu smjesu koju čine brašno, bijeli i vanilin šećer. Krema se potom kuva na laganoj vatri nekih dvadesetak minuta dok se ne zgusne, „Kada je krema gotova, još malo je izmiksam i stavim jedan komadić masla, oko 20 deka, da se rastopi i da kremi sjaj“.
Kotorska pašta, krema
Za ovih četrnaest godina, koliko pravi kotorsku paštu, iz njene kužine izašlo ih bezbroj a kroz smijeh kaže da joj često dođe da baci plehove i „ostavi se posla“. „Kad kažem da ću da prestanem sa pravljem svi kažu nemoj nemoj,ma kako nemoj. Lako je njima pričat nemoj a treba oklagijom razvlačiti tijesto.. dobiješ mišiće, to mi je umjesto fitnesa svakog jutra“.
Kotor je sasvim sigurno, najpoznatiji crnogorski grad po pitanju kulture i kulturnih znamenitosti. Jos krajem XIX vijeka, Kotor, odnosno Bokokotorski zaliv ili najjužniji fjord, kako se taj zaliv u poslednje vrijeme sve češće zove, zbog svoje nenadmasive ljepote, dobio je epitet nevjeste Jadrana.
Njegovu zadivljujucu ljepotu cine modro more, kamenita obala, obronci najčuvenije crnogorske planine Lovčen, zelenilo koje sa stijenama iznad zidina starog Kotora čini neskladni prirodni kolorit, serpentine ka tvršavi San Djovani ili Sveti Ivan, srednjovjekovne palate, stari grad i nezaobilazni, uvijek, vedri duh njegovih gradjana, ma koje nacije ili vjere bili.
Kotor je svakom turisti vjekovima bio izazov, ali ne toliko turistički, koliko kao grad velike kulturne vrijednosti sa starovjekovnim spomenicima kulture, kakve su u prvom redu njegove crkve i katedrale. Na svakom koraku kroz Stari kotorski grad možete se nakratko, vratiti u Srednji vijek, barokno doba ili razdoblje kada su svjetskim obalama gusari dijelili pravdu.
Ako vam se desi da ste po prvi put u Kotoru, utisak ce, sigurni smo, biti mnogo uvjerljiviji nego doživljaji iz filmova koje ste gledali, ili knjiga koje ste pročitali o tim razdobljima ili ovome gradu…
