Dejan Vukšić predsjednik SO Kotor

1
Dejan Vukšić – foto Radio Kotor

Nosilac izborne liste koalicije „Za budućnost Kotora“ (ZBK), advokat Dejan Vukšić, izabran je danas na nasatvku konstitutivne sjednice novog saziva Skupštine Opštine Kotor, za predsjednika lokalnog parlamenta.

Vukšić je formalno nestranačka ličnost, a za njegov izbor glasalo je 16 odbornika nove vladajuće koalicije Demokrate-ZBK- URA i jedan odbornik Socijalista Crne Gore, iako ta partija nije ušla u tu koaliciju.

Protiv Vukšićevog izbora glasao je odbornik LP Andrija Pura-Popović, a 11 odbornika DPS i SDP bilo je uzdržano.

Bez odbornika Socijalsita dr Branka Ivanovića današnji nastavak konstitutivne sjednice SO, teško da bi se mogao privesti kraju onako kako je planirala nova lokalna vlast, jer bez njegovog glasa, oni ne bi imali natpolovičnu većinu. Naime, odbornik SNP Ljubenko Borović juče (27.oktobra) iznenada, zbog sumnje da je prije desetak dana bio u kontaktu sa osobom inficiranom koronavirusom, dobio riješenje Sanitarne inspkecije o obaveznoj samoizolaciji sa datumom njenog stupanja na snagu 17.oktobar, tako da nije mogao doći na  sjednicu SO. Borović je kao najstariji odbornik, trebao njome i da predsjedava do izbora novog predsjednika SO, pa je i tu njegovu nesuđenu ulogu juče obavio dr Branko Ivanović, kao drugi najstariji odbornik aktuelnog saziva. Ivanović je kazao da će Socijalisti, iako nisu potpisnici koalicionog sporazuma o formiranju nove lokalne vlasti, bezuslovno podržati izbor Vukšića za predsjednika SO Kotor.

Branko Ivanović predsejdava Skupstinom- foto Radio Kotor

“Odmah poslije izbora, već 2.septembra saopštili smo gospodi Vukšiću i Vladimiru Jokiću da ćemo podržati njihov izbor na dvije čelne funkcije u gradu, bezuslovno, dakle bez ikakvih preduslova ili očekivanja.  Na taj način željeli smo da doprinesemo što bržem formiranju nove vlasti. Raduje nas što će danas konačno poslije dva mjeseca čekanja nova većina i formalno preuzeti ili preciznije vratiti nepravedno otetu vlast u Kotoru. Naša podrška kandidatu Vukšiću izraz je naše doslednosti i poštovanje jasno izražene izborne volje građana opštine Kotor. Formiranoj koaliciji koja će vršiti vlast u Kotoru želimo da složno i uspješno upravlja Kotorom u naredne četiri godine.”- kazao je pored ostaloga, Ivanović naglašavajući da Socijalisti i ovim pokazuju “da nam je interes grada i izborna volja naših građana važnija od bilo koje funkcije.”

“Interes građana treba da je ispred interesa bilo kojeg pojedinca  ili bilo koje političke partije. Zato će Socijalisti u periodu koji slijedi podržavati one odluke za koje budemo sigurni da su u interesu građana opštine Kotor.”- naglasio je Ivanović koji je time nagovijestio da će svojim, u ovakvim okolnostima odlučujućim glasom u SO, na sjednici lokalnog parlementa u petak, podržati i izbor Vladimira Jokića (Demokrate) za novog-starog gradonačelnika Kotora.Učestvujući u rasoravi, odbornik LP Andrija Pura Popović je kazao da su Vukšićeva biografija i reference za mjesto predsjednika SO respektabilni, ali da on iz političkih razloga ipak neće glasati za Vukšićevo imenovanje.

„Smatram da nije dobro što je formirana jedna ovakva kolacija. Po prvi put od obnove državnosti Crne Gore u vladajućoj koaliciji nema državotvornih stranaka. U gradskom parlamentu neće biti hrvatskih stranaka. Vukšiću unaprijed čestitamo na izboru, ali mi isti nećemo podržati“ – rekao je Popović koji je obrazložio da su „državotvorne partije one koje su učestvovale u obnovi crnogorske nezavisnosti i podržale ulazak Crne Gore u NATO“.

Željko Avramović (DPS) je kazao da “mi malo stariji pamtmo da je Vukšič bio član Narodne stranke”.

Vukšič se zahvalio i onim akoji su ga podržali, ali i onima koji to nisu učinili, istakavši da će kao predsjednik parlamenta nastojati “da obezbijedim da se svaki glas jasno čuje u ovom domu i da se ograničenja koja predstavnički sistem podrazumjeva svedu na minimum.”

“Iako su pregovori ZBK, Demokrata i URA oko formiranja nove vlasti  trajali dugo, danas smo potpuno sigurni da će glavna karika naše zajedničke saradnje biti oslonjena na dva principa – prvi je interes grada Kotora, a drugi je naš interni koji glasi – držanje riječi, kako prema građanima tako i između nas samih. Bez potpunog povjerenja nema ni saradnje“ – poručio je Vukšić dodajući da je “zaista vrijeme da Kotoru vratimo carski sjaj koji je izgubio“.

Upotreba oldtajmera ograničena na 120 dana godišnje

3
Oldtajmeri u Kotoru Foto – Denis Shchepetov

Starodobno vozilo (oldtajmer) ne može se upotrebljavati u saobraćaju na javnom putu duže od 120 dana tokom jedne kalendarske godine, navodi se u Nacrtu pravilnika koje je pripremilo Ministarstvo saobraćaja.

Pravilnikom, kojim se razvrstavaju oldtajmeri, Ministarstvo saobraćaja želi da uvede red, pa je pozvalo zainteresovanu javnost da se do 20. novembra izjasni o ovom dokumentu.

Oldtajmer je motorno vozilo proizvedeno prije 30 i više godina, koje je radi očuvanja istorijskog nasljeđa i tehničke kulture sačuvano ili ponovo sastavljeno u izvornom obliku i koje se ne koristi u svakodnevnom saobraćaju.

Zbog astronomskih cifara koji dostižu pojedini oldtajmeri, u svijetu je odavno trgovina ovim vozilima postala veliki biznis gdje se obrću milijarde eura. Uređenjem ove oblasti u Crnoj Gori, ljubitelji ovih automobila uživaće u istorijskom nasljeđu ali i njihovi četvorotočkaši dostizaće cifre od kojih se vrti u glavi. Zbog toga ovaj Pravilnik ima i veliku biznis dimenziju.

Postupak vrednovanja i razvrstavanja oldtajmera sprovodi se na osnovu zahtjeva koji podnosi vlasnik odnosno korisnik oldtajmera ovlašćenom pravnom licu (do sada je to bio Mašinski fakultet).

Prema kategorizaciji starosti, oldtajmer koji je proizveden do 31. decembra 1904. godine ima oznaku A odnosno spada u “Prva vozila”, dok auta proizvedena nakon 1. januara 1971. godine, uz uslov da su starija od trideset godina, imaju naziv “Vozila nakon 1970”.

Među najvrednijim oldtajmerima su oni proizvedeni između 1905. i 1918. godine koji se nazivaju “Veterani” i imaju oznaku B kao i oni proizvedeni između 1919. godine i 1930. godine koji se nazivaju “Antika” i klasifikovani su u C kategoriju.

Prema očuvanosti, oldtajmer može imati oznaku: original, izvorno, obnovljeno i prerađeno dok se tehnička kategorija može biti: serijsko, modifikovano, replika i vozilo izuzetak.

“Godina proizvodnje oldtajmera se određuje prema godini proizvodnje vozila ili dijelova vozila, prema priloženoj dokumentaciji za to vozilo ili prema dokumentaciji drugog vozila istog modela ili tipa. Podaci iz broja šasije (okvira), motora, dokaza o vlasništvu i drugog dokaza vezanog za vozilo, iz kojeg je moguće odrediti godinu proizvodnje predmetnog vozila, mogu biti korišćeni pri određivanju godine proizvodnje oldtajmera”, piše u Nacrtu pravilnika.

Buba – Foto S. L.

Lice koje upravlja starodobnim oldtajmerom je dužno da u vozilu, za vrijeme kretanja po javnom putu, ima knjigu upotrebe, popunjenu na propisan način i ovjerenu od strane organa državne uprave nadležnog za poslove saobraćaja.

Knjiga upotrebe oldtajmera predstavlja evidenciju korišćenja koju izdaje organ državne uprave nadležan za poslove saobraćaja, na zahtjev vlasnika odnosno korisnika starodobnog vozila (oldtajmera).

“Organ državne uprave nadležan za poslove saobraćaja vodi evidenciju o izdatim knjigama upotrebe starodobnog vozila koja sadrži naročito podatke o oldtajmeru i njegovom vlasniku odnosno korisniku. Lice koje upravlja oldtajmerom je dužno da izgubljenu, ukradenu ili uništenu knjigu upotrebe oglasi nevažećom u “Službenom listu Crne Gore”, u roku od osam dana od dana kada je knjiga izgubljena, ukradena ili uništena i da o tome bez odlaganja obavijesti organ državne uprave nadležan za poslove saobraćaja”, navodi se u Nacrtu pravilnika.

JEFTINIJA REGISTRACIJA U NAJAVI

Podsjetimo, Crna Gora je u maju ove godine dobila Savez oldtajmera. Savez je najavio da će se izboriti za jeftiniju registraciju, oslobađanje od taksi i niz drugih povoljnosti.

Od ranije je poznato da svako sertifikovano oldtajmer vozilo biće obilježeno posebnim braon registarskim tablicama, kako bi se na ulici odmah znalo o kakvom vozilu se radi, a ona će biti oslobođena svih taksi i putarina.

IJZ: Sedmoro preminulo, 301 novi slučaj koronavirusa

0
coronavirus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje i drugih laboratorija u državi koje se bave PCR dijagnostikom su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 793 uzoraka na novi koronavirus među kojima su ukupno registrovana 301 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2 i to iz sledećih opština:

Podgorica 162
Bar 52
Nikšić 21
Bijelo Polje 20
Pljevlja 8
Berane 6
Kolašin 5
Plav 4
Mojkovac 4
Rožaje 4
Cetinje 3
Danilovgrad 3
Herceg Novi 3
Ulcinj 2
Kotor 1
Tivat 1
Žabljak 1
Tuzi 1

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 infekcijom i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Bijelog Polja (3), Budve i Ulcinja. Svi preminuli su bili muškoga pola, rođeni 1943, 1944, 1970, 1952 (2), 1939 i 1945 godine a prijave smrti su dostavili KCCG (2), OB Bijelo Polje (3) i OB Bar (2).

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 273 a od početka godine 282.

U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 234 pacijenta.

U BiH novi rekordi, više od 1560 novozaraženih, 36 smrtna slučaja

0
Sarajevo – foto vizitsarajevo

U Bosni i Hercegovini u srijedu su potvrđena nova 1586 slučaja zaraze koronavirusom te čak 36 smrtna slučaja povezana sa zarazom, što su novi dnevni rekordi od izbijanja epidemije u martu, dok se zdravstveni sustav u toj zemlji suočava sa sve većim pritiskom oboljelih.

Od utorka je testirano nešto više od 3700 uzorka, pri čemu je zaraza potvrđena kod 932 osobe iz Federacije BiH te kod 630 iz Republike Srpske. u Distriktu Brčko su još 24 osobe zaražene, a dvije su umrle.

Prema podacima koje je u srijedu objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, trenutačna incidencija, odnosno broj novozaraženih na 100 tisuća stanovnika, tijekom sedam dana je iznad 207. Podaci se odnose na razdoblje od 19. do 25. listopada i dvostruko su veći u usporedbi s tjednom prije toga.

Broj zaraženih iz dana u dan raste u gotovo svim dijelovima zemlje, no najveći rast bilježe veći gradovi.

U Sarajevu je od utorka zabilježen 301 novi slučaj, u Banjoj Luci ih je bilo 189, Mostaru 176 te Bijeljini 89.

U glavnom gradu BiH u cijelosti su popunjeni kapaciteti Klinike za plućne bolesti, namijenjene isključivo oboljelima od COVID-a pa se oni sada smještaju na posebni odjel Opće bolnice.

U Kliničkom centru u Banjoj Luci sada se liječi 209 oboljelih od COVID-a, dok ih je u Kliničkoj bolnici u Mostaru 75.

Iz bolnice “Fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj u srijedu su potvrdili kako im zbog širenja zaraze nedostaje liječnika koji bi obavljali potrebne zahvate.

“Nalazimo se u teškoj situaciji uvjetovanoj pandemijom koronavirusa. Trenutno je jedan dio osoblja naše ustanove zaražen i ne može pružati usluge pacijentima. Stoga, pozivamo sve zainteresirane liječnike specijaliste anestezije i intenzivnog liječenja, interne medicine, infektologije i pneumoftiziologije da nam se jave”, stoji u apelu bolnice.

Bolnica u Novoj Biloj uspostavljena je i funkcionira uz pomoć vlade Hrvatske i središnji je medicinski punk za liječenje oboljelih iz županije Središnja Bosna.

Dan oslobođenja i Dan opštine Herceg Novi – Snaga promjena u Crnoj Gori donosi bolje sutra za Herceg Novi

0

Svečanom sjednicom Skupštine opštine koja je prvi put održana u Domu kulture u Bijeloj, danas je obilježen Dan oslobođenja i Dan opštine Herceg Novi, 28. oktobar.

Sjednici je prethodilo polaganje vijenaca oslobodiocima grada na spomen obllježja kod Tore, Manastira Savina i na spomenik Bezmetković, a potom je održan i defile Gradske muzike i mažoretki kroz Bijelu.

Zasijedanje je otvorio predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Nikola Samardžić, koji je istakao da se ove godine obilježava 76. godina od oslobođenja grada i podsjetio na značaj 28. oktobra. On je pozdravio sve prisutne i posebno se zahvalio onima koji su doprinijeli uređenju Doma kulture u Bijeloj i učinili da ova, do skoro oronula sala, danas bude spremna za prijem zvanica.

Ključni projekti na kojima se već posvećeno radi, a koji će odrediti razvoj Herceg Novog u narednim godinama su izgradnja prve podzemne garaže u centru grada, autobuske stanice i putne i vodovodne infrastrukture na Luštici, istakao je predsjednik, Opštine Stevan Katić.

„Očekujemo da u prvoj polovini 2021. godine Herceg Novi dobije prvu javnu podzemnu garažu sa oko 200 parking mjesta i novi trg, na prostoru ispred zgrade Opštine Herceg Novi. Od samog početka izgradnje objekta vrijednog oko 4 miliona eura, ovaj projekat predstavlja potvrdu da aktuelna lokalna uprava ima kapacitet za realizaciju velikih infrastrukturnih investicija.

U narednoj godini planiramo početak radova na još jednom značajnom objektu, izgradnji autobuske stanice. Glavni projekat je u završnoj fazi, nakon čega ćemo raspisati javni poziv za izbor izvođača radova i, nadam se, ubrzo nakon toga udariti kamen temeljac na lokaciji u Igalu.

Ključni projekti za razvoj grada su i izgradnja putne i vodovodne infrastrukture na Luštici. Nakon završetka izrade glavnih projekata, moći ćemo da krenemo u raspisivanje tendera za realizaciju ovih višemilionskih ulaganja. Riječ je o generacijskim projektima, čiji će efekat na razvoj poluostrva i kvalitet života na njemu biti istorijski“, kazao je Katić.

Dan opstine Herceg Hovi 2020.

Komentarišući aktivnosti u periodu između dva praznika grada, koje su prisutnima predstavljene kroz video i bilten, predsjednik Opštine je istakao da je već treću godinu glavni prioritet rukovodstva lokalne uprave poboljšanje kvaliteta života za sve građane Herceg Novog.

On je dodao da uspjeh i napredak ne donose krupne riječi, već jasan plan, rad i čvrsta vizija, zbog čega je lokalna uprava usvojila strateški plan razvoja grada za narednih sedam godina u kojem se nalazi više od 100 projekata koji jasno oslikavaju kakav Herceg Novi treba da ostavimo svojoj djeci.

Najavio je i da će u 2021. godini biti otvoren novi objekat Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, te da će gradska uprava nastaviti da  uspješno završava projekte koji služe na čast Herceg Novom i na korist njegovim građanima.

„Ako me pitate šta je ove godine drugačije nego ikada ranije, nemam dileme – Herceg Novi je ovog oktobra, za razliku od mnogih prošlih, u državi koja je doživjela prvu demokratsku smjenu vlasti i u kojoj je trijumfovala volja naroda.  Optimista sam da će snaga promjena koja je zahvatila Crnu Goru značiti bolje sjutra za Herceg Novi.  Smatram da uz podršku nove državne vlasti možemo riješiti brojna pitanja koja već decenijama guše razvoj našeg grada, a na državnom nivou nije bilo volje i želje za bavljenje tim temama“, istakao je Katić.

Kako je rekao, projekti za čije rješavanje očekuju puno angažovanje i podršku nove Vlade Crne Gore su: rješavanje pitanja privatizacije Bolnice Meljine i Vektra Boke, decentralizacija Morskog dobra, ukidanje putarine na putu Meljine-Petijevići, izgradnja zaobilzanice, izgradnja škole u Igalu i obnavljanje u Srbini.

„Iskreno vjerujem da će nova Vlada konačno prekinuti maćehinski odnos koji je država  godinama imala prema našem gradu i da Novi više neće biti posmatran kao poslijednja tačka u odnosu na Podgoricu, već kao prva tačka na vratima Crne Gore ka Evropskoj Uniji“, zaključio je Katić.

Čestitajući još jednom praznik grada, predsjednik Opštine uputio je sledeću poruku: „Naš krajnji cilj je da olakšamo put onima koji dolaze poslije nas. Želimo da grad pet Danica bude grad mogućnosti i otvorenih prilika, grad u kojem ćemo svi težiti razvoju, novim dostignućima i boljem životu. Vjerujemo da ako svako od nas pruži najviše od sebe, Herceg Novi će biti najbolji što može biti. Zato radimo sa ljudima, za ljude ovog grada, sada i ubuduće.“

Dr Živojnović, dobitnik Oktobarske nagrade: Svjetski stručnjak skoro devet decenija neprekidno vezan za Herceg Novi

Dan opstine Herceg Hovi 2020.

Dobitnik najvećeg priznanja Opštine Herceg Novi, Oktobarske nagrade dr Relja Živojnović, svjetski je priznat oftamolog koji je dao značajan doprinos ozelenjavanju grada.

„Ja sam imao dva različita osjećaja kad mi je saopšteno da sam dobio Oktobarsku nagradu. Prvi osjećaj je bio da sam bio jako začuđen. Zašto? Ja sam u ovom oktobru ušao u 90. godinu, i u isto tako poslije 23 godine života u penziji, odjednom dođe ovako nešto kao Oktobarska nagrada. Drugi osjećaj je radost, jer ovo nije mala stvar, pogotovo jer dolazi od grada kojem sam posvetio sa određenim razmacima, 85 godina“, kazao je Živojnović.

Preuzimajući priznanje, dr Živojnović se zahvalio Opštini Herceg Novi, Žiriju za dodjelu nagrada, kolegama i prijateljima koji su ga predložili, rođacima i prijateljima, kao i brojnim sugrađanima koji su ga sreli i čestitali mu na dobijenoj nagradi.

Dan opstine Herceg Hovi 2020.

Dobitnica Povelje i zvanja počasne građanke Herceg Novog, košarkašica Ana Dabović zbog sportskih obaveza u Francuskoj nije bila u mogućnosti da prisustvuje svečanoj sjednici. Prisutnima se obratila video porukom, u kojoj je izradila zahvalnost na ukazanoj časti. Povelju koju je zavrijedila za izuzetan doprinos predstavljanju i promociji svog grada u svijetu, umjesto Ane je preuzela njena majka, Nevenka Dabović.

Nagradu o ovogodišnjim dobitnicima donio je Žiri u sastavu: Vesna Milošević, predsjednica, Zoran Krivokapić, Živko Krunić, Ana Dabović, Zineida Miljković, Nada Milosavić, Tanja Baćović, Slobodan Radović i Maja Bakrač.

Tople riječi i video pozdravi iz gradova prijatelja i pobratima

Sjednici je ove godine, zbog aktuelne epidemiološke situacije prisustvovao strogo ograničen broj zvanica: konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, odbornici u Skupštini opštine, rukovodioci organa lokalne uprave, opštinskih službi i preduzeća, dobitnici ovogodišnjih priznanja, članovi Žirija za dodjelu Oktobarske nagrade i Povelje i članovi Savjeta za zaštitu i razvoj lokalne samouprave.

Čestitke Herceg Novom uputili su državni zvaničnici, gradovi prijatelji i pobratimi, kao i brojni partneri iz javnog, civilnog i privatnog sektora.

Na sjednici je pročitana čestitka predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića i prikazana video čestitka predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića.

Tople riječi i pozdravi stigli su i iz mnogih gradova prijatelja i pobratima Herceg Novog. Prikazane su video čestitke čelnika: Novog Sada (Srbija), Banja Luke, Trebinja I Višegrada (Bosna i Hercegovina), Kranja i Novog Mesta (Slovenija), Bitolja (Sjeverna Makedonija),  Ribinska (Rusija), Seneca (Slovačka) i Estereže (Portugal).

U umjetničkom dijelu programa nastupila je novska klapa Castel Nuovo koja je izvela omiljene numere „Koga to zapravo volim u Herceg Novom“ i „Ima jedan grad na moru“, a prikazan je i spot „Moje skale“ koji su profesori Muzičke škole Herceg Novi posvetili svome gradu.

Radionica o pozicioniranju Tivta kao destinacije za dobijanje sertifikata „zelene destinacije”

0
II edukativna radionica Safe, Smart & Sustainable – Tivat Piloting Green Destinations

U Tivtu je danas održana je II edukativna radionica na temu Safe, Smart & Sustainable – Tivat Piloting “Green Destinations”, u organizaciji Turističke organizacije opštine Tivat. Ova radionica je, kao i radionica održana u mjesecu junu, dio procesa pozicioniranja Tivta kao destinacije za dobijanje sertifikata „zelene destinacije”. Ovog puta fokus je usmjeren na upoznavanje privatnog sektora sa sertifikacijom i aktivnostima u narednom periodu.

Konsultantkinja Turističke organizacije Tivat na pomenutom procesu, Kirsi Hyvaerinen je, nakon uvodne riječi direktorice TO Tivat Danice Banjević, kroz kratak osvrt upoznala sve prisutne sa programom radionice. Teme radionice bile su:

    • Gastronomsko nasljeđe kao novi vid turističke ponude – CUHaCHA projekat
    • EU Ecolabel sertifikacija smještajnih kapaciteta: Zašto i kako – Beneficije i marketing
    • Travelife sertifikacija
    • Green Travel Seal za mala i srednja preduzeća
    • Trendovi i očekivanja u načinu života i putovanjima nakon COVID-19
    • Klimatska kriza i kako bi svi od institucija do pojedinaca mogli uticati na smanjenje CO2 otiska
    • Prioritetne aktivnosti u narednih 6 do 12 mjeseci
II edukativna radionica Safe, Smart & Sustainable – Tivat Piloting Green Destinations

Predstavnica Sekretarijata za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat Ivona Petrović govorila je u okviru radionice o unaprjeđenju održivog turizma kroz kulinarsku baštinu – CHUaCHA projekat, koji će se realizovati tokom naredne dvije godine. Govornik na radionici je bio i gospodin Michael Bader, licencirani revizor za EU Ecolabel i vlasnik apartmana „Utjeha” u Baru. Gospodin Bader je podijelio svoje iskustvo i dao smjernice prisutnim izdavaocima privatnog smještaja na koji način je moguće dobiti EU Ecolabel sertifikat i na taj način podići ekološku svijest i unaprijediti svoju ponudu. On je istakao prednosti za izdavaoce privatnog smještaja kroz uštedu troškova, bolji imidž i marketing. Takođe je prikazom statističkih podataka predstavio koliki broj turista bira objekte upravo zbog sertifikacije. Gospodin Bader je naglasio da sama tabla nije garancija da će izdavalac privući više gostiju, već izdavaoci moraju konstantno ulagati u marketinške aktivnosti.

Nakon prezentacije kroz diskusiju su se rezimirale sugestije radne grupe prve radionice, a govorilo se i o prioritetnim aktivnostima za Tivat u narednih 6 do 12 mjeseci kroz kriterijume Green Destinations i GSTC (Globalni savjet za održivi turizam).

Portugalski kontejneraš Maersk Launceston prepolovio grčkog minolovca Kallista, ali srećom nije bilo mrtvih

0
Pirej – oštećeni brod minolovac – Photo by Sotiris DIMITROPOULOS/Eurokinissi/AFP

Ispred luke Pirej je portugalski kontejneraš Maersk Launceston udario u minolovca grčke mornarice HS Kallisto i doslovce ga prepolovio. Nekim čudom u sudaru nije bilo ni mrtvih ni teže ozlijeđenih, a krmeni dio minolovca je brzo potonuo. Kasnije je prednji dio ratnog broda otegljen do Pireja (na slici).

Razlozi kolizije nisu poznati, ali je uhapšen zapovjednik kontejnerskog broda.

HS Kallisto ima 27 članova posade, dug je 60 i širok 9,8 m. Izgrađen je u Velikoj Britaniji 1987. godine i služio je u Kraljevskoj mornarici kao HMS Berkeley. Grci su ga od Engleza kupili 2001. godine. Maersk Launceston je u Portugalu registrirani kontejneraš kapaciteta 4045 TEU. Dug je 266 i širok 38 metara.

(Ž. S.)

Prva cjepiva covid-19 vjerovatno će bit manjkava – The Lancet

0
Cjepivo/Vakcina – foto REUTERS

Prva generacija cjepiva protiv covida-19 “vjerojatno će biti manjkava” i “vjerojatno neće biti učinkovita za sve ljude”, rekla je voditeljica britanske radne skupine za cjepiva Kate Bingham.

“Prva generacija cjepiva vjerojatno će biti manjkava i trebali bismo biti spremni na to da ona neće spriječiti zarazu, već će prije djelovati tako da smanje simptome, pa čak i u tome možda neće biti učinkovita za sve ljudi ili ne dugotrajno”, napisala je u medicinskom časopisu The Lancet.

 Radna skupna za cjepivo priznaje da “bi mnoga, a možda i sva cjepiva, mogla biti neuspješna”, napisala je.

Potpisan koalicioni sporazum o novoj lokalnoj vlasti u Kotoru, Demokrate i URA našle kompromis i oko Luke Kotor

0
Ples jedara – foto Z.N Boka News

Čelnici izbornih lista Demokrata, koalicije „Za budućnost Kotora“ (ZBK) i Građanskog pokreta URA iz Kotora, potpisali su juče Principe zajedničkog djelovanja i Koalicioni sporazum o zajedničkom vršenju lokalne vlasti u tom gradu.

Po tim dokumentima Demokrate, ZBS i URA će formirati novu lokalnu upravu Kotora jer te tri grupacije raspolažu sa natpolovičnom većinom od ukupno 17 odbornika u lokalnom parlamentu koga čine 33 odbornika.

Demokrate su na lokalnim izborima održanim 30.avgusta odvojile devet, koalicija ZBS 7, a URA jedan mandat. Pored njih u  novom parlamentu Kotora koji je 20.oktobra održao konstitutivnu sjednicu i verifikovao mandate novoizabranih odbornika  je i 12 predstavnika DPS-a, te po jedan odbornik SDP, SD i Socijalista Crne Gore.

Pregovori triju listi koje će formirati lokalnu vlast u Kotoru u protekla skoro dva mjeseca su povremeno zapadali u krizu, ali je na kraju ipak nađen kompromis koji je zadovoljio interese svih. Stoga će već danas na nastavku konstitutivne sjednice SO, nosilac izborne iste koalicije ZBS, advokat Dejan Vukšić glasovima novoformirane većine, biti izabran za predsjednika Skupštine Opštine Kotor, a već u petak na prvoj redovnoj sjednici nove SO, za novog-starog gradonačelnika Kotora biće izabran nosilac izborne liste Demokrata, Vladimir Jokić.

On se na to mjesto vraća nakon godinu i četiri mjeseca jer su ga 8.jula prošle godine na sjednici sa mjesta predsjednika Opštine smijenili odbornici DPS, SD, HGI i LP kojima se u tome pridružila i odbornica SDP, Bruna Lončarević.

U Principima zajedničkog djelovanja triju grupacija koje će činiti novu kotorsku vlast, a u koje smo imali uvid, navedeno je ukupno 13 stavki u kojima se Demokrate ZBK i URA, pored ostaloga. obavezuju da će njihova zajendička uprava imati “nultu toleranciju na korupciju ili političko ucjenjivanje na način obavezujuće primjene zakona i potpunu transparetnost”, da će iskorijeniti nepotiozam i klijentelizam u radu opštinksih organa, te da će se “prijem kadrova na mjesta starješina organa uprava i druga rukovodna mjesta (sekretari sekretarijata, načelnici, izvršni direktori, šefovi i dr.) u organima lokalne uprave i privrednim društvima i institucijama čiji je osnivač i većinski vlasnik opština, vršiti u skladu sa zakonom, pri čemu će najvažniji uslov za prijem kandidata biti tražena stručna sprema, iskustvo i reference iz određene oblasti za radno mjesto za koje je raspisan konkurs.”

Iz dosadašnje tačku sporenja u principu 5. koji se tiče izbora kadrova na političke funkcije (predsjednik Opštine, predsjednik SO, potpredsjednici Opštine i mjesta u UO lokalnih preduzeća i ustanova) izbačena je kontroverzna odredba da ti ljudi moraju imati najmanje 10 godina staža u struci za koju su stekli diplomu. Sada u tom principu piše da će se izbor kadrova na političke funkcije “izvršiti u skladu sa demokratskim principima i izbornim rezultatom, ali i uz odgovornost predlagača pri delegiranju kandidata koji pored profesionalnog ugleda posjeduju neophodna znanja i stručnost i po mogućnosti uz poštovanje rodne ravnopravnosti.”

Druga najbitnija dosadašnja tačka sporenja između Demokrata  i URA – pitanje daljeg razvoja Luke Kotor, u principima je riješena time što je precizorano da će nova kotorska lokalna vlast “pokrenuti proces utvrđivanja načina daljeg razvoja Luke Kotor uslijed nastale ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, kao i globalnog zaustavljanja kruzing industrije, te potrebe stvaranja preduslova za modifikovani privredni razvoj grada.” U tom smislu, predviđeno je sprovođenje stručne i široke javne rasprave “kako bi se utvrdili pravci budućeg razvoja Luke Kotor AD, uz maksimalno uvažavanje mišljenja struke i zainteresovanih subjekata”, kao  i krajnja mjera – sprovođenje lokalnog konsultativnog referendum na kome bi sami Kotorani dali konačnu riječ o daljem razvoju najvećeg privrednog potencijala njihovog grada.

URA koja se zalaže za ukidanje mogunosti dolazaka velikih kruzera u luku podno zidina Starog grada i njenu pretvaranje u marinu za jahte, dobila je od svih partnera ustupak u obliku, u principima navedene odredbe da “za vrijeme trajanja ovog procesa (javne rasprave i eventualnog lokalnog referenduma – prim.aut.), kao i zbog gore definisanih novonastalih okolnosti, Luka Kotor AD neće sprovoditi investicione infrastrukturne projekte predviđene 12-godišnjim Planom razvoja Luke Kotor (izgradnju pilona, priveznih bova i drugih infrastrukturnih zahvata na obali i podmorju).”

Sa druge strane određeno je da “menadžment Luke Kotor AD i rukovodstvo Opštine Kotor neće mijenjati način rada Luke Kotor AD do kraja ovog procesa u kojem će se utvrditi dalji pravci razvoja Luke Kotor AD”, te da će se sve ovo sprovesti na način da ta opštinska firma u međuvremenu zadrži od Vlade dobijenu prvenstvenu koncesiju za privredno krišenje trgovačke luke Kotor na period od 12 godina”, odnosno da ta koncesija bude produžena “na što je moguće duži period”, kao i da se u razgovorima sa Vladom, raditi “na oslobađanju plaćanja preuzetih obaveza Luke Kotor po osnovu koncesione naknade usled novonastalih okolnosti”.

Prema nezvaničnim saznanjima, za predsjednicu Borda direktora Luke Kotor AD trebala bi da bude imenovana nositeljka izborne liste i čelnica kotorske URA Ljiljana Popović- Moškov, dok bi funkcija izvršnog direktora te firme trebalo da pripadne kadru koalicije ZBK.

Sredozemlje, more plastike – godišnje 200.000 tona plastike

0
Plastika, otpad

Više od 200 hiljada tona plastike dospije u Sredozemno more svake godine, objavio je Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN), uz oštro upozorenje da će se ta količina do 2040. udvostručiti ako se ne poduzmu značajne mjere.

Novo izvješće IUCN-a, „Mediteran: Mare plasticum“, temeljeno na terenskim studijama i korištenju metodologije otiska plastičnog materijala u moru, procjenjuje da 33 sredozemne zemlje svake godine u more bace 229.000 tona plastike, što je veća količina od 500 brodskih kontejnera.

Čak 94 posto plastike završi u moru kao posljedica lošeg upravljanja otpadom, te se taloži na dnu mora u obliku mikroplastike, odnosno čestica manjih od pet milimetara.

IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnom moru nakupilo možda i 3,5 miliona tona plastike.

„Plastično onečišćenje može dugoročno naštetiti kopnenim i morskim ekosistemima i biološkoj raznolikosti. Morske životinje mogu se zaplesti u plastični otpad ili ga progutati i na kraju umrijeti od iscrpljenosti i gladi. Uz to, plastični otpad ispušta u okoliš kemijske tvari koje mogu biti štetne za ekosisteme i za ljudsko zdravlje, posebno u poluzatvorenom moru poput Mediterana”, izjavila je direktorica IUCN-ovog globalnog pomorskog i polarnog programa Minna Epps.

Hrvatski ‘doprinos’ pola kilograma po stanovniku

Najviše plastike u apsolutnim iznosima u more baca Egipat, oko 74 hiljade tona godišnje, zatim Italija 34 tisuće tona i Turska 24 tisuće tona godišnje, uglavnom zbog lošeg upravljanja otpadom i brojnog stanovništva koje živi u priobalju.

Međutim, po glavi stanovnika, najviše otpada baca Crna Gora, osam kilograma godišnje po stanovniku, zatim Albanija, Bosna i Hercegovina te sjeverna Makedonija, svaka po tri kilograma.

Svoj obol onečišćenju daje i Hrvatska s pola kilograma po osobi godišnje, čime dijeli 17. i 18. mjesto sa Slovenijom, vidi se u izvješću.

Pored većeg plastičnog otpada, u Sredozemlje godišnje uđe oko 13 tisuća tona sitnih čestica plastike ili mikroplastike.

Polovicu toga čine čestice prašine od guma, trećinu tekstil, oko 12 posto sitne plastične kuglice iz kozmetike, te oko dva posto plastične pelete.

Među pet mjesta koja najviše pojedinačno bace mikroplastike, tri su s područja zapadnog Balkana. Montaza kod Aleksandrije baci godišnje u Mediteran 1912 tona mikroplastike, Rim 1809 tona, Podgorica 1662, Tirana 1123 i Skopje 1029 tona, stoji u izvješću.

Bolje gospodariti otpadom

Prema prosječnom scenariju, IUCN predviđa da bi mediteranske zemlje do 2040. godine mogle bacati u more do 500 tisuća tona plastike godišnje.

“Vlade, privatni sektor, istraživačke institucije, industrije i potrošači moraju surađivati na redizajniranju i usvajanju održivih obrazaca potrošnje i poboljšanja gospodarenja otpadom kako bi zatvorili plastičnu slavinu”, izjavio je direktor IUCN-ova centar za mediteransku suradnju Antonio Troya.

Najveći potencijal za smanjenje bacanja plastike IUCN vidi u poboljšanju gospodarenja otpadom.

Ako bi se upravljanje otpadom poboljšalo prema najboljim praksama za samo prvih sto gradova na popisu stvaranja plastičnog smeća, svake godine bi se u Sredozemno more bacilo 50 tisuća tona plastike manje.

Isto toliko bi mogla doprinijeti zabrana upotrebe plastičnih vrećica na području Mediterana, ističe se u izvještaju.