Kompanija Lukser najavila letove za Podgoricu i Tivat

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Letovi na relaciji Luksemburg – Podgorica počinju od 1. aprila ove godine, druga linija na relaciji Luksemburg – Tivat je planirana za 5. maj. Rezervacija već ima dosta, a interesovanje francuske klijentele za Crnu Goru je sve veće. Pomoćnik generalnog direktora Tour Operating u kompaniji Lukser koja organizuje letove, Alberto Kunkel je za Pobjedu kazao da već imaju sklopljene ugovore sa crnogorskim hotelima od tri do pet zvjezdica i nude sedmodnevne aranžmane već za 450 eura sa uračunatom avionskom kartom. U okviru kompanije imaju i svog turoperatora LukserTur.

Saradnja

Kunkel je pomenuo i izuzetnu saradnju sa Kulturno-informativnim centrom Crne Gore u Luksemburgu i njenom predsjednicom Fetijom Kalač bez čije inicijative letovi ne bi bili organizovani. Kako bi što bolje predstavili Crnu Goru i prodali što više karata i aranžmana napravili su i brošuru Vakanz de LuxairTours.

– Prvi let na relaciji Luksemburg – Podgorica planiran je 1. aprila ove godine. Imamo već dosta rezervacija, ali ostaje još uvijek mjesta za one koji se odluče da putuju kompanijom Lukser do Crne Gore.

Druga linija na relaciji Luksemburg – Tivat je planirana za 5. maj, dakle mnogo ranije nego što smo najavljivali. Ovo iz razloga velikog interesovanja ne samo crnogorske zajednice u Luksemburgu već i Luksemburžana koji žele da posjete ovu malu balkansku zemlju – najavio je Kunkel.

Pomenuo je i činjenicu da je turistička destinacija Crna Gora jedna od traženijih od strane francuske klijentele i da su se zahvaljujući svesrdnoj podršci i inicijativi Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu i gospođi Fetiji Kalač, odlučili na ovaj korak.

– Crna Gora je već odavno poznata na tržištu i njen potencijal je prepoznatljiv svugdje u svijetu, zahvaljujući kvalitetnoj turističkoj ponudi, velikom broju posjetilaca na godišnjem nivou i njenom pozicioniranju na tržištima drugih zemalja – istakao je Kunkel.

Kako je dodao Crna Gora je zemlja sa velikim turističkim potencijalom i nalazi na listi prioriteta kompanije Lukser.

– Luksemburžani vole da otkrivaju nove destinacije, a Crna Gora im se čini izazovnom i atraktivnom – kazao je Kunkel i dodao da će nastojati da turistički približe ove dvije zemlje i da pruže drugačiju ponudu svojoj klijenteli, koja će zasigurno biti oduševljena malim prostorom na kojem sve imate u blizini, more, planinu, jezero, autentičan biodiverzitet, tradiciju i gostoprimstvo – istakao je Kunkel.

U okviru ponude za Crnu Goru, predvidjeli su, kaže, i nekoliko turističkih aranžmana koji se sastoje od avionske karte, smještaja u hotelu na obali Jadranskog mora i prevoza od aerodroma do hotela i nazad.

– Mi već imamo u ponudi više hotela sa kojima smo sklopili ugovor, a koji se nalaze u brošuri Vakanz de LuxairTours. Radi se o hotelima koji imaju između 3 i 5 zvjezdica. Kada je riječ o sedmodnevnim turističkim aranžmanima, ponudili smo iste po cijeni od 450 eura, u koje su uključene sve ove navedene stavke – naglasio je Kunkel.

O tome kako je pandemija uticala na kompaniju Lukser kaže da su u otežavajućim okolnostima u kakvim su i sva ostala preduzeća koja se bave vazdušnim saobraćajem.

– Nažalost, i dalje smo usred krize i ne treba zaboraviti da je kompanija Lukser za sada jedina od kompanija u Evropi koja nije dobila bilo kakvu direktnu pomoć države. Uprkos otežavajućim okolnostima, naša kompanija nastoji da zadrži kontinuitet u poslovanju koji je imala i do sada, uz manje izmjene i adaptiranja aktuelnoj situaciji – kazao je Kunkel.

Za sada, vakcinisanje putnika, koji žele da putuju kompanijom Lukser, nije obavezno, ali napominje da svakako poštuju zdravstveno-bezbjednosne protokole koji se sprovode u državama iz kojih dolaze njihovi strani putnici. A kada su testovi u pitanju i ulazak u druge države, pozdravlja odluku Crne Gore o ukidanju testova.

Testovi

– Putnici su naviknuti da odrađuju testove pri odlasku i povratku. Ukidanje testova za ulazak u Crnu Goru svakako olakšava putovanje i način funkcionisanja. Međutim, za povratak u Luksemburg, putnici su dužni da odrade PCR test ili brzi antigen test – kazao je Kunkel.

Uz sve ovo pohvaljuje izuzetno dobru i kvalitetnu saradnju koju imaju sa Kulturno-informativnim centrom Crne Gore u Luksemburgu, za koga kaže da im je siguran i pouzdan partner.

Kompanija Lukser u svom poslovanju broji više djelatnosti, od kojih je na prvom mjestu djelatnost u oblasti vazdušnog saobraćaja, koju obavlja istoimena avio-kompanija.

– Takođe, Lukser ima svoj turoperator LukserTur (LuxairTours). Kada govorimo o prevozu tereta, ovaj dio je u nadležnosti ogranka kompanije Lukser Kargo (LuxairCargo), dok su usluge brige o putnicima i keteringu u nadležnosti ogranka Lukser Služba (LuxairServices) – kazao je na kraju Kunkel.

Dobrovoljci pokušavaju da spasu 40 nasukanih kitova

0
Kitovi

Dobrovoljci u Novom Zelandu pokušali su danas da spasu 40 nasukanih kitova puštajući ih nazad u vodu uz visoku plimu. Devet kitova je prethodno već uginulo.

Jato od 49 pilot kitova sa dugim perajima nasukalo se na Fervel Spitu, udaljenoj plaži na novozelandskom Južnom ostrvu, javila je Uprava za konzervaciju. Jutros ih je prvi primijetio jedan turoperator.

Oko 65 stručnjaka iz Uprave i dobrovoljaca pomagalo je danas da se kitovi rashlađuju i polivaju vodom dok se plima nije dovoljno podigla da mogu da ih vrate nazad u vodu.

Napore spasavanja je koordinisala grupa za pomoć kitovima Prodžekt Džona.

Na uskoj pjeskovitoj plaži Fervel Spit, koja se kao kuka proteže u Tasmanijsko more, već je bilo slučajeva masovnog nasukavanja kitova. Ova plaža opisuje se i kao klopka za kitove, njena duga obala izgleda otežava kitovima da se udalje kada se jednom približe.

Ima raznih teorija o tome zašto se kitovi nasukavaju, od toga da jure za plenom suviše blizu obale do toga da pokušavaju da zaštite bolesnog člana grupe ili bježe od predatora.

Prije četiri godine više od 650 pilot kitova se nasukalo na toj plažu u dva odvojena slučaja. Više od 350 tih životinja je uginulo, a oko 300 je spaseno.

Pilot kitovi su relativno mali, ali mogu da narastu do više od šest metara.

Zaštita okoline i sigurnost: Hrvatska pristupila Hongkonškoj konvenciji i Sporazumu iz Cape Towna

1
Brod (ilustracija/Pixabay)

Republika Hrvatska predala je 16. februara 2021. godine Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) isprave o svom pristupanju dvama važnim međunarodnim instrumentima – Hongkonškoj konvenciji i Sporazumu iz Cape Towna, izvijestilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Pristupanjem Konvenciji iz Hong Konga, Hrvatska postaje 16. država stranka Konvencije IMO-a koja se odnosi na sigurno i ekološki prihvatljivo recikliranje brodova.

Hongkonškom konvencijom obuhvaćen je dizajn, izgradnja, rad i održavanje brodova, kao i priprema za njihovo recikliranje kako bi se ono odvilo na siguran i ekološki prihvatljiv način bez ugrožavanja sigurnosti i operativne učinkovitosti brodova.

Brodovi koji se šalju na recikliranje, prema Konvenciji, moraju imati popis opasnih materijala, posebno za svaki brod, a brodogradilišta u kojima se obavlja recikliranje moraju dostaviti Plan za recikliranje brodova koji određuje način na koji će se brod reciklirati, ovisno o pojedinostima i inventaru samog broda.

Uz Republiku Hrvatsku, stranke ove Konvencije su Belgija, Kongo, Danska, Estonija, Francuska, Njemačka, Gana, Indija, Japan, Malta, Nizozemska, Norveška, Panama, Srbija i Turska te zajedno čine oko 29,58% bruto tonaže svjetske trgovačke flote.

Nadalje, Hrvatska je postala i 15. država stranka Sporazuma iz Cape Towna. Sporazum o sigurnosti ribarskih brodova trenutno ima 15 država stranaka, a stupa na snagu nakon što najmanje 22 države sa ukupno 3600 ribarskih brodova izraze svoju suglasnost da njime budu vezane.

Tekst Sporazuma sadrži obvezujuće mjere za sigurnost plovidbe ribarskih brodova  duljine veće od 24 metra na način da uređuje glavne odrednice sigurnosti plovidbe takvih plovila kao što su stabilitet, sposobnost za plovidbu, strojevi i električne instalacije, sredstva za spašavanje, komunikacijska oprema, protupožarna zaštita i konstrukcija brodova.

Johnson počinje popuštati karantin, vakcinisana trećina odrasle populacije

0
Vakcinacija – foto EPA

Britanski premijer Boris Johnson trebao bi u ponedjeljak početi ublažavati treće i, nada se, zadnje englesko zatvaranje zbog koronavirusa, dok zahvaljujući ubrzanoj provedbi vakcinisanja popušta pritisak na teško pogođene bolnice.

Očekuje se da će Johnson u obraćanju parlamentu potvrditi ponovno otvaranje svih engleskih škola 8. marta u prvom velikom koraku prema nastavku normalnoga života, gotovo godinu dana nakon što je građanima nametnuo prvu odredbu da ostanu kod kuće.

Smjernice za oprezno izvlačenje iz zatvaranja

Konzervativni premijer, kojega su optuživali da je prošle godine djelovao prekasno i da je prerano ublažio ograničenja, kaže da će izložiti “oprezan, ali nepovratan” plan kojim bi se osiguralo da nema više zatvaranja.

“Danas ću iznijeti smjernice s kojima bismo se oprezno izvukli iz zatvaranja”, stoji u priopćenju Downing Streeta, uoči obraćanja parlamentu i konferencije za novinare kasnije tijekom ponedjeljka.

“Naš je prioritet uvijek bio vratiti djecu u škole, što je ključno za njihovo obrazovanje, kao i za duševnu i tjelesnu dobrobit, a dat ćemo i prioritet načinima na koje se ljudi mogu sigurno ponovno ujediniti sa svojim bližnjima.”

Vakcinisana trećina odrasle populacije

Britanija je jedna od zemalja najteže pogođenih covidom-19, u zemlji je od te bolesti umrlo 120.000 ljudi.

Ona je prva država koja je počela program masovnog cijepljenja u prosincu, ali zbog porasta zaraženih ponovno je uvedeno zatvaranje početkom siječnja nakon ublažavanja mjera tijekom Božića.

Procvat online trgovine: Više od 40 posto odjeće i obuće i dalje će se kupovati putem interneta

0
Online shopping

Lani je u Europskoj uniji 89 posto ljudi u dobi od 16 do 74 godine koristilo internet, a među njima je bilo 72 posto onih koji su za privatne potrebe kupovali online proizvode ili usluge.
Tako je online kupnja u EU, pokazuju podaci Eurostata, porasla četiri postotna poena u odnosu na 2019. godinu, što je očekivano s obzirom na to da je pandemija značajno promijenila navike i preferencije kupaca.

Kupnju putem interneta najviše prakticiraju umreženi građani Nizozemske (91%), Njemačke (87%), Švedske (86%) i Irske (81%), dok su na drugoj strani spektra Bugarska (42%) i Rumunjska (45%), a e-trgovinu nisu prigrlili ni Talijani, samo 49 posto njih koji imaju internet koriste ga za kupnju. Hrvatska spada među tri zemlje, uz Rumunjsku i Češku, koje su lani zabilježile najveći rast kupnje preko interneta: povećana je za 12 postotnih bodova i dosegla je 69 posto korisnika internata.

Najviše se putem interneta kupuju odjeća, obuća i dodaci, 64 posto, a slijede usluge streaminga ili preuzimanja filmova i serija (32%), zatim dostava iz restorana (29%), kupnja namještaja, oprema za kuću i vrt (28%), kozmetika i wellness proizvodi (27%), knjige, magazini i novine (27%), kompjutori i mobilni telefoni (26%) te skidanje glazbe (26%).

Sa završetkom pandemije očekuje se da će se vratiti i navika kupnje u fizičkim trgovinama, ali to neće zaustaviti trend povećanja online šopinga. Analitička tvrtka GlobalData predviđa da će se više od 40 posto odjeće i obuće i dalje kupovati putem interneta, u usporedbi s manje od 30 posto prije pandemije. To nameće i nove trendove kako u pogledu namjene prodajnih prostora tako i same mode. U kratkom razdoblju očekuje se da bi neki prodajni prostori mogli ostati prazni, neke će se prenamijeniti u urede, a pojedine velike prodajne kuće, uključujući John Lewis i Ikeu, razmatraju širenje poslovanja na područje nekretnina. Sve učestaliji trend odabira odjeće preko ekrana, na temelju slike putem interneta, utjecat će i na odjeću koju nosimo.

Procjenjuje se da će biti više svijetlih boja, rastezljivija i izrađena od jeftinijih tkanina. Rastezljivi modeli, pokazalo se, popularni su među internetskim kupcima jer im olakšavaju vizualizaciju kako će izgledati kada ih obuku, pri čemu im je kvaliteta tkanine manje značajna. Istraživanja pokazuju da se kupci koji obilaze trgovine, osim što uživaju u osjećaju kupnje, češće odlučuju za klasične crne ili neutralne nijanse te za odjeću krojenu po mjeri.

SAD donirale 44.463 $ za restauraciju zbirke ikona Gradskog muzeja Mirko Komnenović

0
Muzej Mirko Komnenović HN

Javna ustanova „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ iz Herceg Novog je dobitnik bespovratnih sredstava u iznosu od $44,463.94 USD, koja dodjeljuje Američka ambasada u Crnoj Gori.

Javna ustanova je aplicirala u okviru Ambasadorovog fonda za očuvanje kulturne baštine u kategoriji malih grantova, sa projektom za čišćenje, konzervaciju i restauraciju zbirke ikona Gradskog muzeja Mirko Komnenović. Zbirka ikona poseduje istorijski, umjetnički, naučni i obrazovni značaj. Dokumentuje postojanje, trajanje i istrajavanje lokalnih i drugih škola ikonopisa. Riječ je o ikonama  koje potiču iz XVII, XVIII i XIX vijeka i pripadaju ruskoj, grčkoj i čuvenoj bokokotorskoj ikonopisnoj školi Rafailović-Dimitrijević. Vizantijski i postvizantijski pravoslavni ikonopis, kojoj pripadaju ikone,  predstavlja zaštićeno kulturno dobro.

Cilj projekta je da se nakon sprovođenja konzervatorskih mjera zaštite nad ikonama, uža i šira javnost upozna sa ovim jedinstvenim kulturnim blagom u posjedu Javne ustanove „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“, i to organizovanjem izložbi i izradom kataloga i publikacija, uz podršku Američke ambasade u Crnoj Gori.

Sprovođenje projekta zaštite i očuvanja započet je već 01.februara 2021.godine i njegovo okončanje je planirano do 01.aprila 2023.godine. U cilju kvalitetne realizacije projekta i primjene konzervatorskih mjera zaštite, Javna ustanova „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ je sa JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore zaključila Ugovor o poslovno-stručnoj saradnji, koji za predmet ima izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na ikonama iz ikonografske zbirke u vlasništvu Javne ustanove „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“.

Tim JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore iz Cetinja, na čelu sa direktoricom ove javne ustanove Biljanom Brajović, boravio je u radnoj posjeti Javnoj ustanovi „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“, povodom upoznavanja sa početkom realizacije projekta i utvrđivanja stanja u kome se nalaze ikone.

Ova posjeta je bila potvrda uspješne dugogodišnje saradnje Javne ustanove „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ sa JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, koja će se nastaviti i ubuduće, na obostrano zadovoljstvo.

Javna ustanova „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ izražava veliku zahvalnost Američkoj ambasadi u Crnoj Gori što je prepoznala značaj očuvanja kulturnih dobara Boke Kotorske, koja inače obiluje bogatim kulturno-istorijskim nasleđem, kaže se u saopštenju iz ove ustanove.

Galić: Danas počela distribucija vakcina po domovima zdravlja

0
Igor Galić

Distribucija vakcina po domovima zdravlja je danas počela, te bi ljekari koji su na prvoj liniji fronta u borbi protiv koronavirusa bi trebalo da budu vakcinisani. kazao je epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Igor Galić u emisiji “Boje jutra” na televiziji Vijesti.

On je istakao da su domovi zdravlja spremni za distribuciju.

Podsjetio je da je vakcinacija počela u subotu u Domu za stare u Risnu.

– Prvih 80 korisnika i zaposlenih su vakcinisani. Napravljeni su spiskovi osoba koje bi željele da se vakcinišu i u drugim prioritetnim grupama. Prije svega osim korisnika i osoblja u domovima za stare, tu su zdravstveni radnici koji rade na prvim linijama odbrane od kovida – kazao je Galić.

Prema njegovim riječima, ekipe IJZ-a će danas u toku danan posjetiti Dom za stare u Pljevljima, gdje će se vršiti vakcinacija.

 – Ostali zaposeni i štićenici staračkih domova i kolektivnih centrara, pomenuću Komanski most, biće u narednom periodu vakcinisani, u zavisnosti od epidemiloške situacije. Treba da prođe određeni period da bi se mogla izvršiti imunizacija, ali vakcine su za njih ostavljene – poručio je Galić.

– Zdravstveni radnici koji sada ne primi vakcinu, neće biti zaboravljeni. Čim stignu nove vakcine, svi koji žele biće vakcinisani – kazao je Galić, dodajući da je danas za zaposlene Kliničkog centra opredijeljeno 150 doza vakcine.

On je istakao da je potražnja vakcina velika, te da je za sada veći broj zdravstvenih radnika i štićenika staračkih domova koji bi da se vakcinišu, nego vakcina.

Koju vakcinu, bi građani trebalo da prime, Galić i podsjeća da će to najbolje znati izabrani ljekar.

– Najbolja je vakcina koja je dostupna ukoliko na nju  nema kontraindikacija – kazao je Galić.

Cilj je, kako kaže, da ne bude gužvi tokom imunizacije, pa je apelovao na građane da budu strpljivi i ne prave gužve.

– Svako iz prioritetnih grupa će biti putem sredstava javnog informisanja blagovremeno obavještavan. Postoji sistem koji će se primijeniti. Domovi zdravlja će primati pozive građana, ali će građani se prije toga putem medija informisati  koja prioritetna grupa se vakciniše u toku koje sedmice. Grupe će se da se javljaju, postojaće dva modela, ili preko kol centra ili preko aplikacije , koja će uskoro biti dosputna. Na taj način će se zakazivati vakcinacija – objasnio j e Galić.

“Mjere mogu biti samo rigoroznije”

Govoreći  o Budvi i Tivtu gdje su najrigoroznije mjere, kazao je da da se može reći da one daju rezultate, jer se broj oboljelih smanjuje, ali kako dodaje, još je rano govoriti.

Galić je pozvao građane drugih opština da se pridržavaju propisanih mjera, jer naredne mjere mogu biti samo rigoroznije, jer je “epidemija na visokom nivou”.

Istakao je da bi za druge opštine da se uvedu mjere kao u Budvi i Tivtu, u zavisnosti od epidemioloških indikatora.

– Na osonovu podstaka sa terena, za sada bi se moglo reći da se ide u pravcu da mjere mogu biti rigoroznije – dodao je Galić.

Slovenci jedva dočekali putovanja, prvi let za Tenerife

0
avion ilustracija

Velik interes Slovenaca za turistička putovanja nakon dugotrajnog zatvaranja potvrdio je prvi čarter let kojim je u nedjelju ujutro na Tenerife (Kanarski otoci) na sedmodnevni odmor otputovalo 180 putnika u organizaciji nekoliko agencija.

Za slobodna mjesta na avionu Trade Air interes je bio golem i rasprodana su u roku od nekoliko dana, nakon poboljšanja epidemiološke situacije u državi, ali i boljih vremenskih prilika te predstojećih blagdana.

Turističke agencije zato planiraju još nekoliko čarter letova za udaljene egzotične destinacije, a već nude i paket aranžmane na tradicionalnim, klasičnim turističkim odredištima Slovenaca, među kojima je Hrvatska u samom vrhu.

“Očito je da ljudi žele putovati, a putovanja organiziramo uz sve sigurnosne protokole koje treba u cijelosti primijeniti”, navode u Kompasu, jednoj od agencija koje su organizirale let na Tenerife.

“Planiramo dugoročno, a sigurnost i zdravlje putnika uvijek su nam na prvom mjestu”, dodaje Kompas.

Upravitelj ljubljanske zračne luke Fraport Slovenija kaže da tijekom preostale zimske sezone nakon prvog čartera imaju u planu njih još nekoliko.

Ujedinjeni Arapski Emirati, Dubaj, Sejšeli, Maldivi, Zanzibar, karipski otoci, Meksiko, neke su od zimskih destinacija za koje vlada prilično zanimanje, ali i Sarajevo zbog skijanja na Jahorini, no najpopularnije proljetne i ljetne destinacije ostaju Sredozemlje, posebno hrvatska obala.

Za putovanja u inostranstvo u Sloveniji je i dalje na snazi preporuka vlade da se ne putuje osim u nužnim i izuzetnim opravdanim slučajevima, kao što su odlasci zbog studijskih obveza, znanstvene suradnje ili zdravstvenih potreba, a sva druga putovanja trebalo bi odgoditi.

Ako se neki ipak odluče na turistička putovanja, preporučuje im se velik oprez.

Turisti koji su otputovali na Tenerife morali su zbog španjolskih vlasti predočiti negativan PCR test na koronavirus, a trebat će se testirati i na aerodromu nakon povratka, osim ako nisu preboljeli covid-19 ili su već cijepljeni protiv te zarazne bolesti.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je nedavno svoje državljane koji odlaze u zemlje s težom epidemiološkom situacijom da to čine na svoju odgovornost i da ne trebaju računati na konzularnu pomoć u slučaju komplikacija ili na organiziranu “evakuaciju” u domovinu, kako je to silom prilika bilo organizirano u proljeće 2020., u prvom valu pandemije, kad je u zemlju vraćeno nekoliko tisuća građana s udaljenih lokacija širom svijeta.

Grci zabranili ulaz u zemlju do 8. marta

0
Grčka – Santorini

Grčka je produžila zabranu ulaska u zemlju iz susjednih zemalja i za državljane trećih zemalja do 8. marta. Odluka je već objavljena u Službenom glasniku i stupa na snagu u ponedjeljak.

Odluka grčke vlade da uspostavi “privremene restrikcije za ulazak u zemlju za sve državljane trećih zemalja sa kopna, mora ili iz vazduha” i preko kopnene granice donijeta je radi sprečavanja daljeg širenja koronavirusa.

Zabrana ulaska u zemlju iz susednih zemalja, kao i državljana trećih zemalja stupa na snagu sjutra.

U Grčkoj važe stroga ograničenja kretanja do kraja februara, a prije svega na Atiki, poluostrvu gdje je Atina, uz zatvaranje crkava, škola i prodavnica.

Mreže skoro prazne, male ribe nema…

1
Ribari u Boki – Boka Kotorska – foto Dan

Jedna od malobrojnih tradicionalnih ribarskih družina u Boki kotorskoj prije dva dana iz ribolova se vratila skoro praznih ruku, jer od ulova jedva da je bilo dvije gajbe ribe. Mukotrpno izvlačenje mreža konopima sa obale na pet posti tokom jutarnjih sati nije urodilo plodom, jer su mreže bile skoro prazne.

–Malo sarduna, sardela, jedna sipa, par labrica, to je sve što smo ulovili, jedva dvije gajbe, a izvlačili smo mreže na pet posti, kažu ribari sa Mula, ne krijući razočarenje, ali i ne gubeći volju da ponovo okušaju ribarsku sreću. Na pitanje kakva je perspektiva privrednog ribolova u Crnoj Gori odgovaraju: „Eto, vidite i sami po praznim mrežama”. Izlaze u ribolov svakoga dana, postavljaju mreže poslije podne, zatim ih sutradan zorom izvlače, plaćaju gorivo za barke, za auto koje ih prati sa kopna, obnavljaju stare mreže, nabavljaju dozvole, troškovi idu, a ulova nema, pa nema ni prihoda.

– Nadamo se ipak da će novi zakonski propisi u skladu sa evropskim normama u ribarstvu biti podsticajni i za domaće ribolovce, posebno za tradicionalne družine u Boki da mogu da zarade svoj hljeb ribajući „na ferale” u zalivu i „na parangale” na otvorenom moru- kažu ribari.

 

I u zalivu Bigove mnogo je manje ribe nego što je uobičajno za ovaj period godine, saglasni su tamošnji ribari. Iako je za dobar ulov potrebno i malo ribarske sreće, u mrežama, ističu, nema male ribe, prije svega bukve.

-Sada je vrijeme male ribe koja je trebala početi oko 15. januara, ali još uvijek nije, što me čudi. Sva riba kasni, to jest ne pojavljuje se. Nema bukve, palamide, tunića, filuna. Primjera radi, u ovom periodu lani lovio sam od 50 do 100 kilograma bukve dnevno, a sada je apsolutno nema. Neznam šta je u pitanju, jedino ako korona nije i u moru, u šali kaže Stanko Lazarević, jedan od nekolcine registrovanih ribara.

Smatra da je ipak u pitanju loše vrijeme, jer je u januaru bilo mnogo kišnih dana.

Prije par dana je, kaže, na parangale ulovio svega tri pešikana, nekoliko kokota i desetak kilograma luca.

-Ulov se smanjio, a ne znam pravi razlog – dodaje Lazarević koji se u aktuelnoj situaciji pandemije korona virusa, kada su restorani često zatvoreni, na razne načine snalazi da proda svoj ulov.

-Restorani koji su nam bili glavni za plasman ulova, sada rade u skraćenom radnom vremenu, sa manjim brojem gostiju ili su zatvoreni, pa snalazimo kako znamo i umijemo da ribu prodamo. Uglavnom je prodajemo po selima, zatim prijateljima, ali stalni otkup nemamo – naglašava Lazarević, a na pitanje da li u zalivu ima krivolovaca koji ribu love uz pomoć dinamita, odgovara da ih „trenutno nema”.

Za akvarijum “Boka” obezbidio pešikana od oko metar

Osim veće barke „Danijele” kojom češće izlazi na more, u posjedu Stanka Lazarevića je i drvena barka „Spasoje” koja je u Boku uplovila 1914. godine.

-Barkom „Spasoje” ribao je moj otac. On je preminuo, a ta barka i dalje postoji. Njom rijetko izlazim na more, čuvamo je i održavamo kao neku porodičnu tradiciju, pa će možda nekada da je koristi moj sin – kaže Lazarević koji je za akvarijum „Boka”, čije naseljavanje morskim organizmima je u toku, a otvaranje predviđeno za april, obezbijedio mladog pešikana dužine oko metar.

– Nakon što sam ga ulovio, držao sam ga u velikoj posudi u morskoj vodi, dok nisu došli iz Instituta da ga preuzmu. Nadam se da je nastavio svoj život. Pešikan je inače jedna vrsta ajkule, ali jestiva, koja može narasti i do dva metra- objašnjava Lazarević.

/M.D.P.- B.M./