ZU Dom zdravlja Tivat primio je donaciju kompanije CG Investment DOO iz Tivta. Predmet donacije je sanitetsko vozilo, marke Dacia Lodgy Essential (vrijednosti 24.000 eura), što je od posebnog značaja za pružanje kvalitetnije zdravstvene zaštite, a ista je obezbjeđena uz podršku Opštine Tivat.
Svečana primopredaja vozila biće upriličena u srijedu 23.12.2020, u 11:30 sati ispred Doma zdravja Tivat.
Događaju će prisustvovati: direktorica ZU Doma zdravlja Tivat – prof.dr Jasminka Anđelić, predsjednik opštine g-din Željko Komnenović i Ivan Peković, izvršni direktor CG Investment-a.
Iz štampe je izašla druga knjiga „Đir sa Tripuna“ Kotoranina, Ranka Borozana.
Kroz 22 priče prikazan je život nekadašnjeg Kotora i njegovih stanovnika, atmosfera minulih dana na trgovima i pjacama.
Predgovor je napisala profesorica književnosti Maja Grgurović.
Fotografije su korišćene iz privatnih zbirki, pripremu za štampu uradio je „Tricen“ d.o.o. Kotor, štampao „Pixap“ iz Kotora, a izdavač je „Leni“ Kotor.
Podsjetimo, prvu knjigu pod istim nazivom Borozan je objavio u decembru 2017. godine.
Preko 300 putnika “zapelo” na trajektu u luci Liverpool nakon što su članovi posade bili pozitivni na COVID-19.
U noći 15. decembra, trajekt Stena Edda zadržan je na terminalu Birkenhead, nakon što je šest članova posade imalo pozitivne testove na koronavirus. Na brodu su zadržana 322 putnika i 53 člana posade.
Putnicima je bilo dozvoljeno da se iskrcaju sljedećeg jutra. Prema Stena Lineu, svi su prebačeni na drugi trajekt za Belfast.
“Otišao sam u svoju kabinu i legao u krevet. Nismo bili obaviješteni o nikakvim problemima do 03:30 ujutro”, rekao je jedan putnik za BBC. “Nismo imali novih informacija do 07:45 i tada smo obaviješteni da ćemo se preseliti na drugi brod kako bismo otplovili do Belfasta.”
Šest članova posade koji su imali pozitivne rezultate na Covid pokazuju blage simptome, ali su dobro, izjavili su iz Stena-e. Još 15 osoba koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženim članovima posade sada su u izolaciji.
Čelnici Opštine i Skupštine opštine Budva Marko Carević i Krsto Radović dali su saglasnost na zahtjev Grupacije malih prehrambenih objekata Crne Gore, da male trgovine rade i nedjeljom.
To je “Vijestima” kazao predsjednik Grupacije Željko Ćetković.
“Grupacija se obratila dopisom predsjedniku Opštine Marku Careviću i predsjedniku Skupštine opštine Krstu Radoviću u kojem smo tražili da se malim prehrambenim radnjama dozvoli rad nedjeljom i praznicima, a velikim lancima ne. Dobili smo pismenu saglasnost za rad nedjeljom uz poštovanje slobodnih dana svojim zaposlenim tokom sedmice. Dobili smo saglasnost da se zaustavi nekontrolisano otvaranje velikih marketa, jer to nije nova vrijednost, jedni otvaraju drugi zatvaraju”, kazao je Ćetković.
Naglasio je da su uputili dopis ministarstvima finansija, ekonomije i Vladi Crne Gore da razmotre njihove, kako je naveo, opravdane zahtjeve i pomognu opstanku 500 firmi i 2.700 zaposlenih.
Za vrijeme novogodišnjih i božičnih praznika lokali i restorani neće raditi, zabranjeno je organizovanje proslava, a i dalje je na snazi i zabrana izlaska iz kuće nakon 22 sata, nove su mjere koje je saopštilo Ministarstvo zdravlja.
Doček Nove godine neće smjeti da se organizuje ni na otvorenom, niti u zatvorenom prostoru. Samo je vjernicima u noći između 24. i 25. decembra, 5. i 6. januara i 6. i 7. januara dozvoljen izlazak radi prisustvovanja tradicionalnim vjerskim obredima, uz poštovanje propisa.
Vjerske obrede uz istovremeno prisustvo vjernika u vjerskom objektu obavljati tako da se obezbijedi najmanje 10 metara kvadratnih po osobi, a obrede na otvorenom treba obavljati tako da se obezbijedi poštovanje distance od dva metra uz maksimalno zadržavanje od pola sata.
Tokom praznika je zabranjen i međugradski saobraćaj od petka u 22 sata do ponedjeljka u pet sati, i to važi i za 24, 25, 30. i 31. decembar, kao i za 1,2, 6. i 7. januar, što znači da se od srijede 30. decembra pa do ponedjeljka 4. januara neće moći ići u druge opštine. Lokali će raditi, od sedam do 20 sati a 24,25,30. i 31. decembra će raditi samo ketering i dostava hrane, kao i 1,2,6,7. i 8. januara. Rad hotela potrebno je organizovati na poseban način za dane 24, 25,30. i 31. decembra kao i prvog, drugog, šestog, sedmog i osmog januara.
Omogućava se rad hotelskih restorana samo za goste hotela od 7 do 16 sati u skladu ša važećim preporukama za pružanje usluga u restoranima tokom epidemije kovid-19. Nakon ovog perioda moguće je koristiti usluge „room” servisa, piše u dokumentu. Navedenim danima neće raditi bazeni i spa centri, a biće obustavljen i zabavno-muzički program. Izdavanje vikendica, stanova i drugih smještajnih jedinica je zabranjeno za više od dvije osobe, osim članovima jedne porodice.
Prema novim mjerama, strancima je za ulazak u Crnu Goru neophodan negativan rezultat PCR testa na SARS-CoV-2, ne stariji od 72 sata. Sahrane će se obavljati isključivo u užem krugu porodice najviše 10 osoba uz obavezno pridržavanje mjera pravilnog nošenja maske. Rad svih dječijih igraonica je zabranjen, a fitnes centri i teretane mogu da rade do 18 sati. Sve ranije mjere ostaju na snazi.
Rad skijališta je dozvoljen
Novim mjerama predviđeno je da skijališta mogu da rade u skladu sa određenim uslovima.
Dozvoljen je rad skijališta uz održavanje fizičke distance od dva metra, nošenja maski ili skijaških kapa koje prekrivaju nos i usta navodi se u dokumentu.
Žičaru je moguće koristiti na način da u jednoj skijaškoj korpi bude samo jedna osoba, izuzev za šestosjede kada jednu korpu mogu koristiti dvije osobe pod uslovom da sjede na najudaljenijim pozicijama u korpi, ili da se radi o članovima jednog domaćinstva kada je moguće iskoristiti maksimalan kapacitet skijaške korpe.
Vlada britanskog premijera Borisa Johnsona nastoji s Francuskom pronaći način da se otvore granice i odblokira jedna od najvažnijih europskih trgovačkih ruta devet dana prije definitivnog razlaza Britanije i EU-a, javlja u utorak Reuters.
Više od 40 zemalja privremeno je zatvorilo granice za robu i putnike iz Ujedinjenog Kraljevstva ukinuvši letove iz te zemlje zbog brzog širenja novog soja koronavirusa.
Francuska je zatvorila granicu s Ujedinjenim Kraljevstvom na 48 sati. Kamioni i trajekti iz Dovera ne smiju prometovati.
BBC, pozivajući se na francuskog ministra za europske poslove Clementa Beaunea, javlja da će Britanija i Francuska objaviti dogovor o ponovnoj uspostavi teretnog prometa do srijede.
“U posljednja 24 sata stalno razgovaramo s našim francuskim kolegama o nizu pitanja, a nastavit ćemo i danas”, kazala je britanska ministrica unutarnjih poslova Priti Patel.
Na pitanje da li se rješenje može danas očekivati, Patel je kazala da se na tome radi jer je “u interesu obiju zemalja da se osigura nesmetan protok”.
“Vidjet ćemo što će se danas postići”, rekla je Patel.
Objava Londona o pojavi novog, zaraznijeg soja koronavirusa posijala je paniku u svijetu zahvaćenom pandemijom koja je usmrtila oko 1,7 milijuna ljudi, uključujući više od 67.000 u Velikoj Britaniji.
I dok su financijska tržišta doživjela strmoglavi pad, jedino što brine vozače kamiona blokiranih kod Dovera je da li će stići kući na vrijeme za Božić.
U Sloveniji danas počinje dobrovoljno masovno testiranje na koronavirus u 13 gradova, pod okriljem ministarstva zdravlja.
U Ljubljani, masovno testiranje će se danas obaviti na Kongresnom trgu, dok će tačne lokacije u ostalim opštinama objaviti lokalne vlasti.
U pitanju su brzi antigen testovi, koji se sada tretiraju jednakim kao PCR testovima, dodaje STA.
Ministarstvo zdravlja je saopštilo da testiranje kreće u Ljubljani, Celju, Mariboru, Novom Mestu, Novoj Gorici, Murskoj Sobori, Gradecu, Koperu, Kranju, Velenju, Ptuju, Lenartu i Sevnici.
Dodaje se da neće svi testovi početi istog dana u svim gradovima – Slovenj Gradec je saopštio da će najverovatnije u subotu početi sa testiranjem.
Testovi su besplatni, a oni koji budu željeli da se testiraju, dovoljno je samo da ponesu ličnu kartu i zdravstvenu knjizicu.
Podrazumijeva se da će na mjestima za testiranje biti zahtijevano da se poštuje socijalna distanca i da se nosi zaštitna maska.
Antigen testovi pokazuju rezultate za 15 minuta, a između 30 i 40 testova može da se uradi za sat vremena, ocjenjuje STA.
Ispumpavanje muja u more - Donja Lastva 15. decembar - foto Boka News
more u Donjoj Lastvi danas
Mehanizacija izvodjaca radova na nelagelnoj deponiji na poljoprivrednom dobru
Nelegalno deponovani materijal na nekadasnjem pojiprovrednom dobru
Gradnja nedostajueg kraka regionalnog vodovoda za povezivanje opštine Herceg Novi na taj sistem, a koja se već sedam mjeseci obavlja na teriroriji Tivta, osim što drastično kasni i košta nerava i novca veliki broj Tivćana zbog raskopanje Jadranske magistrale koja je glavna saobraćajnica u tom gradu, pretvorila se i u svojevrsni ekološki skandal.
Naime, izvođači radova iz konzorcijuma crnogorskih graševinskih firmi „Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer” bukvalno su zatrpali dio nekadašnjih povrtnjaka i vinograda na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra Montepranzo-Bokaprodukt, koje se nalazi preko puta tivatskog aerdroma, sa hiljadama kubika zemlje iz iskopa za rovove u koje se polažu vodovodne cijevi, sastruganog asftalta i drugog građevunksog otpada. Sve to, urađeno je mimo važećih propisa a koji za odlaganje i manje, a ne ovako velike količine materijala koji se smatra neopasnim (inertnim) građevinskim otpadom, predviđaju da mora postojati plan odlaganja kao i dozvola i odobrenje nadležnog organa lokalne samouprave. Takav materijal se može odlagati samo na lokaciju koja je zvanično određenja, opremljena i uređena za deponiju građevinskog otpada, a koja mora imati i svog zvaničnog upravljača.
Nelegalno deponovani materijal na nekadasnjem pojiprovrednom dobru
Odlagalište na prostoru nekadašnjeg poljoprivrednog dobra je divlje i ne ispunjava ni miminum zakonskih uslova za deponovanje preko 12 hiljada kubika zemlje i još par hiljada kubika sastruganog asftakta i drugog šuta, a što ovdje već duše vrijeme rade izvođači posla na izgradnji nedostajućih 3,2 kilometra dušine regionalnog vodovoda za Herceg Novi. Iz kompanije Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve koja je investitor ovog posla vrijednog 1,8 miliona eura, nisu odgovorili na pitanja na osnovu čije dozvole nekadašnje poljoprivredno dobro koje je u vlansništvu propale državne firme Montepranzo-Bokaprodukt”iz Tivta, uništavaju deponovanjem građevinskog otpada. Ovo zemljište inače, sada ima status građevinskog jer je na njemu izmjenama planske dokumentacije od prije petnaestak godina, predviđena izgradnja gof terena. UTvtu se već godinama vodi i akcija za restituciju tog nekada skoro u potpunosti privatnog zemljišta njegovim originalnim vlasnicima, jer mu je promijenjena namjena u odnosu na onu zbog koje su ta imanja pedesetih godina prošlog viujeka, od lokalnog stanovništva oduzimana po simboličnik cijenama. Nova tivatsla lokalna vlast koalicije građanskih listi NP-BF-GB najvila je da podržava zahtjeve za restituciju te zemlje mještanima i da će zatražiti da se odavde u plansovim izbrišu golf tereni i ovaj kompleks ponovno vrati korišćenju u poljoprivrednoj proizvodnji.
Iz Regionalnog vodovoda, odnosno kompanija koje obavljaju radove za tu firmu u Tivtu i kompanije koja vrši nadzor nad tim radovima, nije odgovovoreno zašto su sav šut i otpad od kopanja preko 3 kilometra kanala u trupu Jadranske magistrale, deponovali na nekadašnjem poljoprivrednom dobru, te ko im je i kada iz Opštine Tivat tako nešto dozvolio. Nije odgovoreno ni da li je tenderom bila predviđena obaveza izvođača da taj materijal odveze na propisnu deponiju i koja je deponija ugovorena. Inače, na području Optina Tivat i Kotor trenutno ne postoje legalne deponije za građevinski otpad u koji spada i zemlja iz iskopa i sastrugani asflat sa kolovoza magistrale, pa bi izvođači koji rade za Regionalni vodovod, to morali da odvoze u namjenju ruku, za Budvu ili Cetinje. U tenderskoj dokumnezaciji koju je Regionalni vodovod objavio na sajtu Uprave za javne nabavke, stoji da je za ovaj posao u Tivtu predviđen i “utovar, transport, istovar i grubo razastiranje materijala iz iskopa na deponiji udaljenosti do 20 km od gradilišta“, te da ukupni iskopi iznose 14,683.09 kjubika. Većina tog materijala je već iskopana i odložena na nekadašnjim povrtnjacima i vinogradima kod aerodroma, uz više stotina kubika sastruganog asfalta i drugog šuta od razbijenih trotoara i kolovozne konstrukcije, a koje je po tenderu, takođe trebalo odnijeti na neimenovanu deponiju “udaljenosti do 20 km od gradilišta”.
Mjesto na kome su izvođači odbacili ovaj materijal u kompleksu nekadašnjeg poljoprivrednog dobra, od gradilišta je udaljeno nepunih pet kilometara i ovdje su se oni tog materijala riješili besplatno. Iz Regionalnog vodovoda nije odgovoreno ni na pitanje koje su ponuđene, odnosno ugovorene cijene za transport materijala iz iskopa, odnosno materijala od struganja habajućeg sloja asftalta sa kolovoza i njegovog deponovanja na legalnoj deponiji, pa je za sada nepoznato kolika je “upšeda” ostvarena ovakvim neleghalnim i devastatorskim postupkom na bivšem poljoprivrednom dobru te da li je možda neko razliku do ugovorene cijene, stavio u svoj džep.
Inače, radovi na gradnji cjevovoda su uz medijsku pompu počeli krajem maja ove godine kada su se direktor Regionalnog vodovida Goran Jevrić (DPS) i tadašnji gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac (DPS) pohvalili međudsobnom saradnjom i obećali da će taj posao biti završen u planiranom roku do kraja oktobra. To se međutim, nije desilo a najveći dio Jadranske magistare na potezu od Opatova do glavnog ulaza u Porto Montenegro i dalje je prekopan, iako je sredinom novembra iz Regionalnog vodovoda obećano da će se sve završiti najkasnije do 20.decembra.
Tivćani međutim i dalje imaju prkopanu magistralu i čak tri mjesta na manje od četiri kilometra dužine te saobraćajnice do Lepetana, na kojima se zbog radova saobraća jednom trakom uz zastoje izazvane lošom saobraćajnom signalizacijom. Radovi su loše organizovani o čemu svjedoči i činjenica da juče semafori na dijelu gradilišta na Opatovu uopšte nisu funcionisali, pa je morala intervenisati Komujalna inspekcija Opštine Tivat i saobraćajna policija OB Tivat koje su konstatovale da izvođači nisu na vrijeme promijenili ispražnjene akumulatore u mobilnim semaforima.
more u Donjoj Lastvi danas
Iako ih je Komunalna inspekcija i ranije kažnjavala zbog toga izvođači radova nastavljaju praksu ispumpavanja blata i mulja iz rova za polaganje cijevi, direktno u more, koje je i juče zbog toga pred Donjom Lastvom bilo više nalik na baru, nego na morsku površinu. Izvođači nisu sanirali ni kolovoz ni trotoare na mjestima gdje su završili polaganje cijevi u trup magistrale, dok se na Opatovu već danima događaju scene kao iz humorističkih filmova jer se ponovno, ponegdje čak po treći put, prekpavaju već ranije raskopani pa sanirani djelovi magistrale u koje su položene cijevi, ali ne i optičkji kabel koji je po projektu, takođe trebao biti položen sa njima.
Budući da je i novi rok za zavšetak posla probijen, u utorak će, kako nezvanično saznajemo, trasu na kojoj se vrše radove obići i gradski čelnici Tivta koji su zatražli da ih tamo sačekaju direktor Regionalnog vodovod Jevrić i izvođači, a kako bi se vidjelo pravo stanje stvari i preduzele mjere koje će inveestitora i izvođače natjerati da konačno ozbiljno prionu poslu kojim već sedam mjeseci bukvalno maltretiraju Tivćane.
Ruže procvjetale – prvi dan zime 21. 12 2020. foto Roko Stjepčević – Boka News
Prvi dan zime (21. decembar) nije joj opravdao ime, a još manje će i narednih dana, uz južinu i još višu temperaturu kako najavljuju meteorolozi.
Na relativno toplo vrijeme reagovala je i priroda, kako je zabilježio naš reporter u Gornjoj Lastvi su procvjetale ruže.
Inače, zima će trajati narednih 90 dana, do 20. marta 2021. kada nastupa proljeće.
Utorak:
Promjenljivo oblačno, prijepodne duži sunčani intervali. Na sjeveru po kotlinama magla koja se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha -5 do 8, najviša dnevna 5 do 16 stepeni.
Srijeda:
Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla, a krajem dana u južnim i centralnim predjelima povećanje oblačnosti. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, u sjevernim predjelima južni.
Jutarnja temperatura vazduha -4 do 9, najviša dnevna 8 do 16 stepeni.
Zbog novih epidemioloških mjera, među kojima je i ona o zabrani međužupanijskih putovanja od 23. decembra do 8. januara, danas je počelo izdavanje propusnica. Ravnateljstvo civilne zaštite i MUP objavili su posebne upute kojima se precizno definira u kojim se slučajevima one mogu izdati. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova te načelnik Stožera civilne zaštite Davor Božinović kazao je u Dnevniku HTV-a kako je prema njegovim informacijama više od 60 posto zahtjeva za izdavanje propusnica odbijeno, a da je do 18 sati podneseno više od 35.000.
Božinović: Odluka je privremena i preventivna
Različiti su zahtjevi za izdavanje propusnica, kazao je i dodao da su najviše zahtjeva predale tvrtke koji planiraju i dalje poslovati. Odluka o ograničavanju kretanja je privremena i preventivna, kazao je Božinović i objasnio:
– Preventivna je u smislu da se ljude potakne da što manje ostvaraju bliske kontakte, posebno kada dolazi do spajanja obitelji što je često tijekom blagdana, Božića i Nove godine, rekao je.
“Policija je angažirana 24 sata”
Istaknuo je i da će se upozoriti osobe koje nemaju uvjete da prijeđu bilo kojim prijevoznim sredstvom preko županijske granice. Napomenuo je da su policijski službenici od početka koronakrize angažirani 24 sata dnevno. Govoreći o kontrolnim punktovima kazao je da će ih biti 200-ak te da će provedbu Odluke o zabrani međužupanijskih putovanja biti angažirano oko 800 policijskih službenika.
“Nećemo uvoditi policijski sat i totalni lockdown, ali mjere se mogu produžiti”
Načelnik Stožera civilne zaštite rekao je da je Ustavni sud već odlučivao o ustavnosti odluka.
– Mislim da je ova Odluka razmjerna, preventivna, ona bi trebala trajati do 8. siječnja. Preventivna je u tome da se dodatno ne samo pošalje poruka, već da ograniči kontakte koji su najčešći u ovo doba godine i mogu prouzročiti lošu epidemiološku situaciju nakon Nove godine, poručio je.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Božinović je naglasio kako je Vlada već prije iskomunicirala da se neće uvoditi policijski sat, te se neće uspostavljati totalni lockdown.
– Mi se toga držimo i uspijevamo balansirati, naravno prije svega vodeći računa o zaštiti života i zdravlja stanovništva, ali je bitno i gospodarstvo.
– Brojke u zadnje vrijeme padaju i mi se nadamo da neće trebati provoditi i donositi odluke o oštrijim mjerama. Međutim, ove mjere načelno bi se mogle produžavati, jer smo u takvom dobu godine kad je virus posebno virulentan i brzo se širi, pogotovo u zatvorenim prostorima, dodao je.
Božinović: Cijepljenje je najkraći i najbezbolniji povratak u život koji je bio prije epidemije
Načelnik Stožera civilne zaštite naglasio je kako će cijepljenje ovisiti o količini cjepiva koje će Hrvatska dobiti, te će se kampanja morati prilagoditi dužem vremenskom razdoblju.
– Ona mora biti stalna kroz cijelu sljedeću godinu, poručio je.
Božinović je kazao kako vjeruje da će se sve više ljudi cijepiti kako vrijeme bude odmicalo. Naglasio je kako je cijepljenje najkraći i najbezbolniji povratak u život koji je bio prije epidemije.
